SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA POVIJEST

POVIJEST VENECIJE USTROJSTVO, PRAVO, VELEPOSLANICI ( seminarski rad )

STUDENT: Mirko Kei MENTOR: Sergio Dokaza

Zadar, 2012.

Ustrojstvo, pravo, veleposlanici

Nicola Machiavelli navodi kako je u tadanjoj Veneciji bio podjednak broj plemia i puana, meutim broj plemia je iznosio oko 10% ukupnog broja stanovnika. Serrata je skup odredbi na kojima je Comune Veneciarum utemeljila svoje aristokratsko pravo ograniivi pravo lanstva u Velikom vijeu koje je bilo njezino vrhovno tijelo. Pravo lanstva imala su imali su oni lanovi koji su trenutno u njemu ili su ranije djelovali u njemu. Pravo su imali i oni koji su mogli dokazati da im je otac ili neki predak bio u Velikom vijeu, to nasljedno pravo prenosilo se sa navrenih 25 godina. Seratta je imala za cilj ojaati autoritet zajednice i ograniiti obnaanje vrhovne vlasti na stabilnu grupu obitelji koje mogu osigurati ouvanje, posebice u tekim uvjetima. Comune Veneciarum- naziv koji je bio uobiajen za mletaku drava promijenio je naziv u Serenissima Signoria 9. svibnja 1462 godine, na odluku Velikog vijea. Izraz Signoria oznaava novo poimanje vrhovne vlasti, te definira odnose izmeu vladara i podreenih. Serenissima Signoria je tijelo koje ine: dud i njegovih 6 savjetnika, predstavnici 6 venecijanskih gradskih etvrti te 3 glavara etrdesetorice. Dud ( Il Doge ): Najvia funkcija u mletakoj dravi. Zajedno s vladom predsjedavao je najvanijim skuptinama republike, kao to su Veliko vijee, Senat, Collegio. Na vijee desetorica je dolazio sa svojim savjetnicima, ali bez trojice glavara vijea etrdesetorice. Dud nije mogao niti jedno pitanje sam rijeiti ali bez njegove prisutnosti nije se moglo raspravljati. Nije smio sam otvarati pisma naslovljena na njega ve u prisutnosti savjetnika te se morao pojavljivati na procesijama sa Serrenissima Signoriom. Ogranienje i nadzor nad dudevim ovlastima bili su potrebni kako nebi izmakao kontroli i postao tiranin. Veliko vijee ( Il Maggior Consiglio ): Skuptina starih, mladih i vrlo mladih. U Njega mogu ui oni koji ispunjavaju potrebne uvjete sa 25 godina, meutim moglo se i sa 20 godina ako bi kandidat na dan Sv. Barbare iz eira izvukao zlatnu kuglu izmeu brojnih srebrenih, kasnije je proireno na 18 godina. Moglo se ui natjeui se za poloaj avocato pizolo, te su godina dana izabrani obilazili prvostupanjske graanske sudove. Prije serrate u vijeu je bilo 300-400 lanova, krajem 13 i poetkom 14 stoljea oko 1100. Nakon velike kuge 1348 godine broj je porastao na 1200 lanova a 1493 godine Marin Sanudo govori kako je u vijeu bilo oko 1500 lanova. Veliko vijee izglasavalo je zakone,a njihova potvrda je bila potrebna Senatu da bi bila valjana. Imao je za zadau izabrati suce u zemlji, davanje doputenja rektorima da napuste svoja sjedita na nekoliko dana kako bi doli u Veneciju te su odluivali o proputanju novih obitelji u plemstvo. Veliko vijee je obuhvaalo 831 slubu, mee njima tijela poput Senata, Vijea desetorice, Prokuratore Sv. Marka. Sjedite u Veneciji imalo je oko 550 slubi dok ih je 200 bilo izvan nje. U sumnjivim sluajevima bi se provjeravalo legitimnost odreenih plemikih titula, taj zadatak je bio povjeren jednoj od najstarijih magistratura Avogadori di Comun koji su u Libri d'oro biljeili roenje plemia a kasnije i vjenanja. Takoer su za vrijeme sjednice morali nadzirati svaki dio dvorane i intervenirati ako neto izmakne kontroli. Postojala je mogunost da unutar lanova velikog vijea doe do kupovanja glasova, zato je odreena represivna zakonska mjera broglio. Onaj koji je predlagao kandidata za odreenu dunost postajao bi njegov jamac te bi odgovarao za bilo kakvu tetu koju bi taj plemi nanio ako bi bio izabran u slubu. Zbog velike brojnosti lanova raslo je i nepovjerenje prema velikom vijeu pa je 1497 godine dobna granica porasla sa 18 na 20 godina.

Vijee umoljenih ( Consiglio dei Pregadi ) ili Senat: Senat je zajedno s vijeem na prijelu iz 14 u 15 st. odluivao o ratu, miru ili primirju, suoavajui se s financijskim problemima te odnosima sa netom osvojenim podrujima i prekomorskim posjedima. Prije serrate Senat i Quarantia bili su povjerenstva Velikog vijea meutin on kasnije preuzima njene politike funkcije. S rastuom moi Senata tako je i rastao broj njegovih lanova te su dobili dodatak tzv. Zontu iji je konaan broj bio 60. Za razliku od Senata koje je biralo Veliko vijee lanove Zonte birali su pripadnici Senata. U Senat su ulazili i lanovi drugih magistratura kao Avogadori di Comun, upravitelji prihoda, providuri za sol, lanovi vijea desetorice i Quarantie criminal. Tu su se nalazili jo 50 osoba bez prava glasa. Vijee ( Il Collegio ). Sastojalo se od triju povjerenstva mudrih spojenih sa Serenissimom Signoriom. Tri povjerenstva mudrih: Vijee estorice mudrih nastalo u ratu za Chioggiu a pripojeni Senatu 1435 godine, petorica mudrih za Terrafernu te petorica mudrih za pomorska pitanja. Dunosti Vijea bilo je savjetovanje u poslovima koje obavlje Senat, presude u crkvenim pitanjima pri dodjeli crkvenih beneficija, slanje javnih pisama, izvrenje zakljuaka Senata te sazivanjem njegovih izvanrednih sjednica. Vijee desetorice ( Consiglio dei Dieci ) i Avogaria di Comun Vijee je ustanovljeno 1310 godine u sa zadaom suenja sudionicima urote Marca Qurinija i Baiamontea Tiepola ali se zadralo s politiko-sudskom funkcijom uvanja Comune Veneciarum. inili su desetorica savjetnika, dud i njegovih est savjetnika-sveukupno 17 osoba. U vijeu su uli i Avogadori di Comun sa minimalno jednim lanom kako bi jamili regularnost sjednica. Vijee je kasnije proirilo svoju djelatnost izvan sudske djelatnosti jer je bilo potrebno da se izdigne jedno nadreeno tijelo kako bi se pokrenula bra i uinkovitija vanjska i unutarnja politika. Senat to nije bio u mogunosti jer je obuhvaao prevelik broj osoba i razliitih tipova zadataka. Veliko vijee je 1468 godine donijelo dva zakona u kojem preciziraju ovlasti vijea desetorice i Avogadora di Cumun. Trebali su se baviti izdajama, urotama i slinim pojavama koje su mogle remetit mir u dravi, dostavljani su ugovori bili u velikoj tajnosti. Krajem stoljea vijeu je nadodano 15 plemia koji su djelovali kad je trebalo razrijeiti neku teku stvar. Neki su bili zabrinuti velikom moi Vijea desetorice dok su drugi govorili da je veoma korisno za drutvo. Avogadori su se nakon osvajanja Terraferme intervenirali u presude uglednih rektora jer su ih smatrali u suprotnosti sa zakonom. Njihova uloga je bila pomalo nejasno jer su imali za cilj ouvanje zakonitosti i ispravnog izvravanja pravde koji se mijenjao prilikom preobrazbe Republike u teritorijalnu dravu. Postojala je opasnost u preklapanju zadataka izmeu Avogadori di Comun i Vijea desetorice , na kraju su Avogadori imali primat u pogledu zakonitosti a Vijeu u pogledu vlasti. Posebno mletako pravo: Pravo koje je bilo u Veneciji i Dogadu razlikovalo se od onoga opeg prava koje se smatralo pravom Carstva. Osnovnu jezgru tog prava inili su statuti napisani 1242 godine za vrijeme duda Iacopa Tiepola, kasnije su im dodane i statue sudaca za peticije i Liber sextus. Tiepolovi stututi objanjavaju kojim se pravnim izvorima treba koristiti mletaki sudac. Postoje dva osnovna polazita. Prvo su trebali primjenjivati statutarne odredbe, gdje njih nema treba se posluiti prihvaenim obiajima a ako ni njih nema onda se trebaju koristiti odredbama iz slinog sluaju. Meutim ako nema slinog postupka onda trebaju suditi prema ispravnoj savjesti. Suci su bili lanovi vladajueg aristokratskog sloja. Drugo polazite Tiepola je o tome da svi ljudi podloni jurisdikciji Komuna moraju potivati Statute, ne samo u Veneciji i Dogadu

ve i u osvojenim podrujima. U stvarnosti taj princip se primjenjivao samo na Kreti dok je drugdje on bio dosta fleksibilniji. Mletaka diplomacija: Zbog brojnih pregovora o ratovima i miru, potrazi za saveznicima te odnosima sa tim dravama glavnu ulogu u tome preuzima diplomatska aktivnost. Najvaniju ulogu u tome imali su veleposlanici koji su birani iz redova najsposobnijih patricija. Trajanje te dunosti ovisilo je njihovoj potrebi. Iznimku je inio veleposlanik u Istonom carstvu, kasnije i pred Sultanom koji je sudjelovao i u graanskim sporovima. Od 1431 Signoria je imala stalnog veleposlanika pri Svetoj Stolici. Njihova uloga je takoer bila i da izvjetavaju o dravi i predmetu pregovora u kojoj se nalaze. Ta izvjea su vrlo vrijedni dokumenti za dananje povjesniare.