GRAEVINSKI FAKULTET ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE PREDMET:

UPUTE ZA IZRADU STATIKOG PRORAUNA POMOU PROGRAMSKOG PAKETA

MOSTOVI

SOFISTIK

UVODNO
PROJEKTIRANJE
Kreativni proces pronalaenja sigurnog i uinkovitog rjeenja nekog inenjerskog problema. Proces podrazumijeva daleko vie od modeliranja sklopa na raunalu: naime, trajnou i uporabljivou su se potvrdile one graevine koje su ispravno koncipirane i rijeene u konstruktivnim detaljima, pri emu je statiki tretman konstrukcije bio bitan, ali ne i presudan. Dakle, prije modeliranja za proraun, potrebno je jasno rijeiti koncepciju, nainiti idejne nacrte i analizu optereenja. Proraun openito slui ispitivanju odreene konstrukcije uz poznata optereenja, u cilju pronalaenja razdiobe unutarnjih sila u elementima koji sainjavaju sklop. Proraun takoer ukljuuje odreivanje razdiobe naprezanja u pojedinim elementima konstrukcije koji su posljedica nametnutih unutarnjih sila. Napokon, proraunavaju se i progibi i pukotine pod odreenim kombinacijama optereenja. Za provedbu prorauna potrebno je opisati sklop elementima i rubnim uvjetima koji omoguuju analizu po principima tehnike mehanike, dakle, nainiti model. On treba biti takav da na im realnije odrazi predvidive utjecaje na konstrukciju. Razina modeliranja ovisi o razini projektiranja: u preliminarnoj fazi koriste se posve jednostavni modeli, poevi od onih koje je mogue prorauinati runo, dok se u fazi detaljnog projektiranja rabe sloeniji modeli (gua mrea KE, teorija vieg reda). Za razliite utjecaje moda je potrebno nainiti razliite modele (npr. za statiki i dinamiki proraun). Isto tako, za sloene detalje konstrukcije ponekad je potrebno nainiti zasebne modele (npr. detalji spojeva). Takoer, ponekad se izrauju zasebni modeli za pojedine faze izgradnje i eksploatacije, kako bi se uzela u obzir sva stanja koja elementi sklopa prolaze do zatvaranja kompletnog sustava, odnosno nakon toga, uzimajui u obzir dugotrajne pojave.

MODELIRANJE

INENJERSKI PRISTUP

Modeliranje treba provoditi na razini koja svojom tonou zadovoljava razinu projekta. Sloeni modeli produljuju i kompliciraju postupak, a mogu nas odvesti dalje od biti problema. Previe pojednostavljen model zahtjeva veu razinu sigurnosti, a moe dovesti do loeg i neekonominog rjeenja. Kod modeliranja je potrebno odrediti razinu koja daje optimalnu tonost uz podnoljiv utroak energije i vremena. Kod modeliranja na raunalu treba imati u vidu da svaki programski paket za proraun (a osobito dimenzioniranje!) konstrukcija sadri pretpostavke koje rijetko kada dovoljno poznajemo, pa i s te strane moe doi do velike pogreke. Citat iz manuala programa SOFISTIK: Korisnik programa prvo mora prikupiti iskustvo proraunom jednostavnijih zadataka, prije negoli se upusti u proraun kompliciranijih konstrukcija. Pri tome nezamjenjivu ulogu igra provjera rezultata pojednostavljenim metodama runog prorauna. Slubeni dokumenti, koji sadre openita pravila kojih se moramo pridravati gdje god su mjerodavna. Zbog svoje openitosti, propisi zahtijevaju interpretaciju od strane kvalificiranih projektanata koji razumiju teoriju koja stoji u pozadini. Propisi ne mogu zamijeniti iskustvo, zdravorazumske prosudbe i razumijevanje fizikalnih pojava. Donoenje propisa je skup i dugotrajan proces, tim sloeniji to traje njihovo usklaivanje na meunarodnoj razini (EUROCODE). Zbog toga su u Hrvatskoj jo na snazi neki propisi koji su zastarjeli, pa se koriste strane norme (DIN - njemaki propisi) ili jo neslubeni EUROCODE. Koritenje vie razliitih propisa u jednom projektu moe biti pogreno, no ipak se tako radi (npr. koriste se propisi za optereenja zasnovani na DIN-u, dok se dimenzionira po EUROCODE-u). Takoer je opasno nekritiki koristiti strane propise koji nisu u skladu s mjesnim okolnostima (propisi za seizmiki proraun inenjerskih konstrukcija).

RUNI PRORAUN

PROPISI

PROGRAMSKI PAKET SOFISTIK

OPENITO
Program za statiki i dinamiki proraun, te za dimenzioniranje konstrukcija. Sastoji se od MODULA koji rade neovisno, jedan za drugim na istom problemu, a meusobno komuniciraju putem BAZE PODATAKA. ULAZNI FILE podijeljen je u BLOKOVE, koji se odnose na pojedine module. Tekstualni file, podijeljen je u BLOKOVE, koji sadre naredbe, koje se odnose na pojedine module. Napisan je standardnim jezikom, koji program prepoznaje (sintaksa), a naredbe mogu biti na vie jezika (engleski, njemaki).

ULAZNI FILE

Kreiramo ga tako to uzmemo openiti file, koji se odnosi na raunski primjer, spremimo pod novim imenom i potom mijenjamo naredbe u skladu sa zadatkom. Promjene u file-u radimo u zasebnom programu - editoru (TEDdy). Ne smijemo zaboraviti spremiti promjene - naredba SAVE. Naredbe su sloene u redove (obino: jedan red - jedna naredba), koji zapoinju imenom naredbe. Vei broj podataka unutar naredbe moe biti sloen u tablicu. SOFISTIK barata s daleko vie naredbi no to je ovdje prikazano. Osim toga, sintaksa unutar svake naredbe u ovom je separatu objanjena na razini koja je potrebna kod izradbe programa. Korisnik koji eli proiriti svoje znanje treba koristiti prirunike i ON-LINE HELP u editoru TEDdy.

Sofistik se sastoji od veeg broja modula, od kojih ovdje koristimo samo neke. Moduli imaju razliite namjene, koje odgovaraju pojedinim fazama prorauna, pa ih koristimo u loginom redosljedu.

MODULI

Svaki modul pokree se pomou linije koja sadri njegovo ime, nakon ega slijedi blok niz naredbi kojima opisujemo model konstrukcije, zadajemo optereenja i faktore sigurnosti, definiramo nain prorauna, definiramo nain prikaza rezultata, itd. Blok zavrava naredbom END. Prilikom pokretanja programa mogue je startati samo neke module (poevi od onog koji je promijenjen.) Mogue je definirati jezik unosa podataka i ispisa - naredba HEAD upuuje na engleski ulaz, a istovrijedna naredba KOPF na njemaki.

EDITOR TEDDY

Editor je program za unos i obradu teksta u formi prikladnoj za kompjutor. Na ulazni file unosimo u editoru, a isto tako i mijenjamo. Nakon izmjena spremamo file, ime se starija verzija file-a s istim imenom gubi (SAVE - spremanje filea, SAVEAS - spremanje pod drugim imenom). Pomo - Editor Teddy ne slui samo za unos teksta ve sadri i upute za upisivanje naredbi (sintaksa, formalni nain pisanja) kao i tumaenje njihova znaenja. Objanjenja dobivamo tako to postavimo kursor u liniju koja zapoinje imenom naredbe koju treba pojasniti, i potom pritisnemo F1. U editor se vraamo pritiskom na ESC. Rezultati prorauna idu u file koji ima isto ime kao i ulazni, ali razliitu ekstenziju (.ERG) Osim u brojanom obliku, rezultati se mogu prikazati i u praktinijem grafikom obliku (to znai da program moe npr. iscrtati dijagram unutarnjih sila, deformacija ili armature). SOFISTIK doputa proraun usklaen s razliitim normama, no za potrebe ovog separata uvijek se poziva na Eurocode.

HELP

IZLAZNI FILE-ovi NORME (PROPISI)

OPENITE NAREDBE
(vrijede za sve module) PROG HEAD ECHO
Naredba na poetku svakog bloka, kojom aktiviramo odreeni modul.

Naslov - tekst koji e stajati u zaglavlju ispisa.

Naredba koja definira opseg i sadraj generiranih izlaznih rezultata, odnosno izlazni file. Zadaje se na poetku seta naredbi - bloka, iza naredbi PROG i HEAD. Bitna je zbog preglednosti i opsega izlaznog file-a. Naelno, kada tijekom rada elimo vidjeti kompletan ispis rezultata nekog modula, koristimo naredbu ECHO OPT FULL. Naprotiv, kada na kraju elimo spremiti ili isprintati gotov proraun, kod veine modula koristimo naredbu ECHO OPT FULL VAL NO (skraeno ECHO FULL NO), tako da se ne printaju meurezultati. Kompletan ispis traimo samo za one module koji daju mjerodavne rezultate (primjerice, za modul MAXIMA, koji daje anvelopu unutarnjih sila).

PAGE

Kontrola formata izlaznog dokumenta. Kreiranje varijable koju emo kasnije u programu pozivati naredbom #(X). (X) je zapravo broj od 1-99 kojim oznaavamo varijablu. Primjer: LET#50 1.234 -> varijabli imenom 50 smo pridruili broj 1.234 NODE NO 1 x 1 y #50 z 0 -> kreirali smo vor 1 s koordinatama (1;1.234;0) pozivajui varijablu #50 Stvaranje petlje unutar programa kada postoji potreba za ponavljanjem jednog dijela programa vie puta. Primjer: LET#50 1 LOOP 5 -> otvaramo petlju koja e ponavljati dio programa iza naredbe LOOP i to 5 puta NODE NO #50 x 1 y #50 z 0 -> dio programa koji se ponavlja 5 puta kreirajui vorove LET #50 #50+1 1(1;1;0), 2(1;2;0), 3(1,3,0), 4(1,4,0); 5(1;5;0) ENDLOOP -> kraj petlje U sofistiku je u veini modula potrebno koristiti generaciju neke vrste kako bi ubrzali unos potrebnih vrijednosti. Najjednostavnija generacija je kada unutar neke naredbe (npr. BEAM za generaciju elemenata) zagradama oznaimo generaciju. Unutar zagrada moramo navesti poetnu vrijednost, krajnju vrijednost i korak kojim ''putujemo'' od poetne prema krajnjoj vrijednosti. Primjer: BEAM NO (1 100 1) NA (501 1) NE (502 1) ->stvaramo elemente 1, 2, 3,...100 gdje je prvi odreen tokama 501-502, drugi 502-503, trei 503-504... Kada smo upisali ili promijenili na izlazni file, pokreemo program koji vri proraun. U sluaju da je dolo do pogreke, program se javlja porukom ERROR. Ako postoje neke neloginosti ili nepotpunost ulaza program javlja WARRNING koji ne zaustavlja proraun ali nas upozorava da provjerimo unos. Uglavnom warrning nije pokazatelj da je neto krivo ve uvjetno reeno da bi moglo biti bolje. Sve emo module oznaiti sa + i time pokrenuti u prvom prolazu, tako da se formira baza podataka (ekstenzija .CDB) Kasnije, kod izmjena i popravaka startamo samo promijenjene module i one koji koriste njihove rezultate. Ostale uinimo neaktivnima oznaavanjem sa - ispred imena.

LET#(X)

LOOP, ENDLOOP

generacija vrijednosti

PS - startanje prorauna

END

Opisana ranije, oznaava kraj bloka.

MODUL AQUA
NAMJENA
Program kojime zadajemo proizvoljne poprene presjeke elemenata koji e sainjavati model, te znaajke pripadnog materijala. Na taj nain pripremamo se za elemente za statiki proraun. Program razlikuje 2 vrste materijala: 1.) Materijali za popreni presjek (beton, metal, drvo) 2.) materijali za armaturu: elik ili kabeli za prednapinjanje Znaajke materijala razlikujemo po tome da li ih treba odrediti im blie realnim vrijednostima (za dinamiki proraun ili proraun progiba) ili ih koristimo umanjene za koeficijent sigurnosti, u proraunu nosivosti presjeka. EC 2 koristi parcijalne koeficijente sigurnosti za otpornost gradiva, za osnovnu kombinaciju optereenja: beton: 1.50 arm. el. 1.15 (vidi I Tomii: Betonske konstrukcijeDHGK, Zagreb 1996., str. 152) Program nudi vrste klase materijala koji su standardni u propisima EC, DIN, Amerikim propisima, Britanskim propisima i propisima jo mnogih drugih zemalja. Preporuuje se definiranje materijala upravo na takav nain iako je mogue definirati novi materijal unosei njegove karakteristike brojano.

ZNAAJKE MATERIJALA

KOORDINATNI SUSTAV

Po defaultu se sve toke (NODE) zadaju u GLOBALNOM koordinatnom sustavu ako programu posebnom naredbom ne kaemo drugaije. Nakon zadavanja koordinata vorova globalno, njihovim povezivanjem kreiramo elemente strukture. Svaki od tih elemenata imati e svoj LOKALNI koordinatni sustav ija e poloaj i orijentacija ovisiti o tokama kojima je zadan kao i redoslijedu zadavanja. Npr. lokalni koordinatni sustav grede ili tapa postavljen je u njegovu poetnu toku, os X mu se prua u smjeru osi grede/tapa odnosno od poetne toke do druge toke kojima je zadan. Ostale dvije osi su okomite na ovu, a mogu se dodatno usmjeriti prema nekoj referentnoj toki ako nismo zadovoljni sa orijentacijom koju je sofistik sam odabrao. Poloaj poprenog presjeka elementa je po defaultu takav da je teite presjeka u osi elementa, a mogue ga je i proizvoljno zadati ako za time postoji potreba. Bitno je napomenuti da e rezultati reznih sila biti dani u odnosu na lokalni koordinatni sustav , rezultati naprezanja u odnosu na poloaj u poprenom presjeku, a rezultati pomaka u odnosu na globalni koordinatni sustav. Zadavanje rubnih uvjeta elemenata moe biti i u globalnom i u lokalnom sustavu. Ako emo rubne uvijete zadavati oslobaajui ili sprjeavajui pomake vorova pri njihovoj kreaciji tada smo u domeni globalnog koordinatnog sustava. Meutim, ako emo veze oslobaati naknadno, pri kreaciji elemenata, onda e se oznake osloboenih veza odnositi na lokalni koordinatni sustav elementa kojeg kreiramo.

y, z- slobodno odabrani koordinatni sustav, za zadavanje presjeka x, y, z - lokalni koordinatni sustav tapa s ishoditem u teitu NAREDBE

CONC (concrete)

Znaajke betona bitne za proraun: NO (1) definira broj koji identificira odreeni materijal (u konstrukcijama koristimo vie klasa betona!) TYPE moe biti: prema EUROCODE 2: C x (gdje je x brojka klase betona) prema DINu: B x (obian beton) ili SB x (prednapeti beton) za ostale propise kao i za proizvoljno zadavanje vrstoe vidi HELP u sofistiku

STEE (steel)

Znaajke elika: NO (2) definira broj koji identificira armaturni elik TYPE moe biti: prema EUROCODE 8: Fe x (gdje je x vlana vrstoa elika ft) prema DINu: S x (armaturni elik) ili ST x (elik za prednapinjanje) (znaenje x vidi u HELPu u sofistiku) ostale propise i proizvoljno zadavanje pomou fy i ft vidi u HELPu sofistika Naredba za zadavanje pravokutnog ili T poprenog presjeka. NO (1) broj poprenog presjeka H - ukupna visina presjeka u m B - ukupna irina presjeka u m SO - udaljenost gornje armature od gornjeg ruba presjeka u cm SU - udaljenost donje armature od donjeg ruba presjeka u cm MNO (1) broj materijala od kojeg je presjek (beton) MRF (2) - broj materijala armature (elik, vidi STEE) Naredba za zadavanje poprenog presjeka proizvoljnog oblika. NO (1) broj poprenog presjeka TYPE - tip zadanog poligona: O zadaju se vanjske konture I zadaju se unutarnje konture (upljine unutar presjeka) OPZ, IPZ oznake kada crtamo jednu polovicu simetrinog presjeka YM zadaje se os simetrije dvjema tokama (po defaultu u teitu presjeka) Za ostale specifinosti vidi HELP sofistika MNO (1) broj materijala od kojeg je presjek (beton) Zadavanje poprenog presjeka po opsegu, pomou diskretnih toaka. NO (1) broj poprenog presjeka YM, ZM - koordinate toaka u proizvoljno odabranom sustavu

SREC (section rectangle)

SECT (section) POLY

VERT

LRF

Zadavanje poloaja linijski raspodjeljene armature u proizvoljno odabranom sustavu. NO (1, 2) broj linije armature YB, ZB - koordinate poetne toke raspodjele YE, ZE - koordinate zavrne toke raspodjele armature LAY (1, 2) - oznaka linije u koju rasporeujemo armaturu (kasnije u izlazu moemo vidjeti ukupnu koliinu armature u cm2 za svaki pojedini LAY) MRF (2) - broj materijala armature (elika, vidi STEE)

MODUL AQP
NAMJENA SIZE (veliina)
Grafiki prikaz zadanih poprenih presjeka. Provjera ispravnosti onoga to smo zadali pomou AQUA. Veliina i mjerilo slike. TYPE 4 - DIN stranica A4, landscape 4 DIN stranica A4, portrait SC mjerilo (npr. 1:50 -> SC 50, ako nita ne napiemo mjerilo se prilagoava papiru) W,H irina i visina stranice u cm NO (1) - broj presjeka koji se iscrtava TYPE SECT - crte poprenog presjeka sa teinim osima TEXT - tekstualni ispis karakteristika presjeka (ostalim naredbama u TYPE kasnije moemo traiti i razdiobu naprezanja po presjeku, armaturu, itd.)

SECT

MODUL GENF
METODA KONANIH ELEMENATA (MKE)
Transformira (diskretizira) model sklopa iz beskonano puta neodreenog kontinuuma u diskretni sustav, koji se moe matematiki opisati sustavom jednadbi. Sklop se diskretizira elementima koji se sastaju u vorovima, a itava cjelina ini mreu konanih elemenata. Interpolacijom izraunatih vornih vrijednosti pomaka unutar elemenata mogue je proraunati pomake itave konstrukcije. Na osnovi pomaka dalje se raunaju unutarnje sile.

NAMJENA KOORDINATNI SUSTAV

Zadatak modula GENF je generiranje mree konanih elemenata na osnovi zadanih parametara, to je prvi korak u analizi sklopa pomou MKE. Mrea vorova je opisana u globalnom, a pojedini elementi imaju svoj lokalni koordinatni sustav. Razlike ovih sustava su objanjene u AQUA. Uobiajeni globalni koordinatni sustav za prostorne modele (sustav SPAC): + smjer Z osi gleda prema dolje, sustav je DESNI. U sluaju kada nam nije potreban prostorni sustav, ve ga moemo pojednostavniti na ravninski, koristimo sustave GIRD ili FRAM. FRAM - ravninski sustav u X-Y ravnini, preporuljivo postaviti optereenja u smjeru osi Y (primjer: ravninski okvir zgrade) GIRD - ravninski sustav u X-Y ravnini, optereenje djeluje u smjeru osi Z (primjer: rotiljni sklop mosta)

NAREDBE

SYST (sustav) NODE (vor)

TYPE - definira globalne parametre sustava (FRAM, GIRD ili SPAC, vidi gore)

vorovi modela: koordinate i upetost (rubni uvjeti). iza naredbe slijede 3 broja (ravninski model), odnosno 4 broja (prostorni model) NO - broj vora X - koordinata u globalnom sustavu Y Z FIX - upetost u voru: PP: pomaci sprijeeni u sva tri smjera (PX+PY+PZ) YM: sprijeeni momenti oko osi X i Z (MX + MZ) XP: PY+PZ (doputeni uzduni pomaci, u smjeru X) (za ostale naine sprjeavanja ili oslobaanja pomaka vidi HELP u Sofistiku) - povezivanje vorova odnosom master-slave: NODE 1 FIX KF NREF 2 -> vor 1 je master voru 2 koji je slave Pomou ove naredbe jednom voru (slave) nameemo iste pomake kakve ima drugi vor (master). Rabi se u sluaju kada su dva elementa u prirodi spojena krajevima, ali su im u modelu teita presjeka razmaknuta, pa se spoj modelira s dva posebna vora. Primjer: spoj luka i nadlunog sklopa kod nekih oblikovnih varijanti lunog mosta.

SPRI (element opruga)

esto je pri modeliranju elastomernog leaja potrebno da ga se zamijeni oprugom odgovarajue krutosti. Za proraun zamjenske krutosti vidi separat za opremu mosta. NO broj elementa opruge NA poetni vor N2 krajnji vor CP uzduna (aksijalna) krutost opruge (jedini bitan podatak, nju zadajemo) CT poprena krutost opruge (zanemari) CM krutost opruge na savijanje (zanemari) Obino se elastomerni leaj aproksimira dvjema (pokretni) ili trima oprugama (nepokretni) koje imaju razliite krutosti s obzirom da li djeluju vertikalno ili horizontalno. Duljine tih opruga (fiktivne, samo u modeliranju) neka budu 10 cm.

BEAM (tapni element)

vorove spajamo tapnim elementima, opisanim ovom naredbom. Budui da tapova ima vie, naredbu napiemo na poetku, a potom brojeve slaemo u formu tablice. NO (1-4) broj elementa NA (1-4) broj poetnog vora NE (1-4) broj zavrnog vora NCS (1) broj poprenog presjeka tapnog elementa (iz AQUA) DIV (10) podjela elementa u neki broj odsjeaka, u kojima emo dobiti rezultate (ispis unutarnjih sila) Meusobni spoj tapova po defaultu je upet. Meutim, na nekim tapovima elimo ostvariti zglobnu vezu na jednom kraju, to se radi dodavanjem podnaredbi, uz specifikaciju osloboenog momenta. AHIN (MY ili MZ) oslobaanje momenta na poetku tapa EHIN (MY ili MZ) oslobaanje momenta na kraju tapa. Lokalni koordinatni sustav BEAM elementa odreen je sa dvije toke kojim se zadaje element na slijedei nain: - u ravnini (fram, gird)

- u prostoru (spac):

Ako je lokalna x os (uzduna os elementa) paralelna sa globalnom z osi tada je lokalna z os paralelna sa globalnom y osi:

To nam moe zadavati probleme u smislu da vektor momenta My vie nije okomit na ravninu naeg modela i samim time nisu svi momenti savijanja u istoj ravnini (primjer: stupovi kod okvirnog mosta). Tada moramo narediti SOFISTIKU da drugaije orijentira lokalni koordinatni sustav naredbom NR unutar naredbe BEAM kod definiranja elementa. Ako NR unosimo sa negativnim predznakom tada to znai da e se lokalni koordinatni sustav rotirati za unesenu vrijednost kuta (u stupnjevima):

Kod nas e to biti kut od 90 (NR=-90) ili 270 (NR=-270) stupnjeva. Pozitivna vrijednost NR nareuje sofistiku da os y lokalnog koordinatnog sustava usmjeri prema toki koja se upisuje iza NR. Npr. NR=1 znai da e os y biti usmjerena prema NODE 1 izvan ravnine modela.

MODUL STAR2
NAMJENA KOORDINATNI SUSTAV
Statiki proraun modela zadanog u GENFu i AQUAi, za pojedine sluajeve optereenja koja se zadaju u ovom modulu. Statiki problemi rjeavaju se metodom deformacije. Mrea je opisana u globalnom, a pojedini elementi imaju svoj lokalni koordinatni sustav. Lokalni koordinatni sustav, u kojemu e biti izlazni rezultati, objanjen je u AQUA i GENF. Kod rjeavanja naih zadaa obino nas zanimaju: unutarnje sile MY (moment savijanja), VZ (poprena sila), N (uzduna sila), a ponekad i MZ i VY (kada optereenje djeluje na konstrukciju u poprenom smjeru npr. vjetar) znaajke presjeka AZ, IY, reakcije, pomaci, momenti u smjeru Z

NAREDBE

CTRL

Parametar kojim odreujemo metodu prorauna I - teorija I reda, rjeavanje metodom deformacije (Po teoriji II reda zadovoljili bismo uvjete ravnotee na deformiranoj konstrukciji geometrijska nelinearnost. Obzirom da ne oekujemo velike deformacije, to nam nije potrebno.) Odabir grupe elemenata na koju djeluje zadano optereenje. Upisuje se prije LC. Npr. GRP 0,1 znai da optereenje koje slijedi djeluje na grupu elemenata 0 i 1. Naredba kojom zadajemo odreeni sluaj optereenja. NO (1-5) broj sluaja optereenja FACT (default=1) faktor kojim mnoimo optereenja (nije zadan, ostaje 1, jer emo koeficijent sigurnosti za djelovanja ubaciti kasnije) DLX, DLY, DLZ (default=0) - odreujemo faktor za djelovanje vlastite teine u smjeru x, y ili z (obino dlz 1 ili dlz -1). Ako izostavimo ovaj dio program nee raunati vlastitu teinu ve emo je morati mi sami zadati. TITL naziv sluaja optereenja Naredba kojom definiramo jednoliko raspodijeljeno optereenje na jedan tapni element. NO (1-4) broj optereenog elementa TYPE (PZ) tip i smjer optereenja: optereenje u globalnom koor. sustavu, u smjeru osi Z (za ostale smjerove i tipove optereenja vidi HELP) TYPE TS jednolika promjena temperature TYPE T2 promjena temperature koja se zadaje kao razlika u zagrijavanju gornjeg i donjeg dijela konstrukcije (osunana povrina i povrina u sjeni) P - iznos optereenja u kN/m kod kontinuiranog optereenja ili u oC kod temperature Naredba kojom definiramo jednoliko raspodijeljeno optereenje na skupinu tapnih elemenata. NO (1) broj prvog optereenog elementa TYPE (PZ) tip i smjer optereenja: optereenje u globalnom koor. sustavu, u smjeru osi Z (za ostale smjerove i tipove optereenja vidi HELP) P - iznos optereenja u kN/m NOE (4) broj posljednjeg optereenog elementa Naredba kojom se definira koncentrirano optereenje u voru. NO broj optereenog vora, TYPE tip i smjer optereenja P1 iznos optereenja u kN

GRP LC (loading case - sluaj optereenja)

UL (uniform load)

GUL (uniform load on a beam group)

NL (nodal load)

MODUL ELSE
NAMJENA
Program za analizu i ocjenu djelovanja prometnog optereenja na konstrukciju simulacijom kretanja zadanog vozila po danoj prometnoj traci. Razliiti poloaji vozila mjerodavni su za odreivanje najveih reznih sila u pojedinim presjecima. Program generira utjecajne linije i automatski vri njihovu analizu, te potom postavlja vozilo u najnepovoljniji poloaj i odreuje rezne sile, i to preko matrice krutosti konstrukcije, koja je ve nainjena u programu STAR2. Vozilo se po mostu kree po voznoj traci, koja je definirana u skladu s propisima za optereenje i postavljena tako da dobijemo najnepovoljnije utjecaje. U sloenijem sluaju ona ima proizvoljnu geometriju na promatranom modelu, no za jednostavan sluaj ona se poklapa s osima naih elemenata. Vozna traka definirana je s najmanje 2 toke, koje e biti spojene krivuljom zadane geometrije. Moe biti zadana i proizvoljno s vie toaka zavisno od pruanja nivelete. Tipska vozila za prometno optereenje na cestovnim i eljeznikim mostovima definirana su propisima. Ispred i iza cestovnog vozila prometna traka je optereena kontinuiranim optereenjem. U naem sluaju nainjen je jednostavni linijski model cestovnog mosta, pa je prometno optereenje zamijenjeno linijskim. Ovako modificirano vozilo, mjerodavno za odreivanje unutarnjih sila, zadajemo sami, umjesto da koristimo gotov model iz datoteke programa. NAREDBE

VOZNA TRAKA

TIPSKO VOZILO

LGEO (geometry of a lane axis)

Geometrija vozne trake. NO (1) broj trake S (1, 2) toke koje definiraju poetak i zavretak vozne trake na mostu. Moe ih biti i vie (1,2,3,4...n) kada je rije o zakrivljenoj voznoj traci X Y Z- koordinate toaka koje definiraju voznu traku Odabir vozne trake za proraun reznih sila (moe ih biti zadano vie!) NO broj odabrane vozne trake INT 1 ekscentino optereenje u odnosu na os elementa konstrukcije na koji se prenosi se zamjenjuje momentom torzije DZ 1 udaljenost vorova na koje se vee prometno optereenje u smjeru Z iznosi 1m Izrada utjecajnih ploha (za na, linijski sluaj, utjecajnih linija), nakon ega program vri proraun unutarnjih sila za mjerodavne poloaje vozila na mostu i nakon toga pronalazi anvelopu unutarnjih sila od optereenja vozilom. TYPE (MY, MZ, VZ, VY, N) definira unutarnje sile za koje e biti nainjene uticajne linije LMAX broj kojim e biti oznaen sluaj optereenja koji daje max. utjecaja (anvelopa!) LMIN broj kojim e biti oznaen sluaj optereenja koji daje min. utjecaja FROM najmanji broj elementa za koji se trai utjecaj prometnog optereenja TO najvei broj elementa za koji se trai utjecaj prometnog optereenja SYST globalni parametar, vrsta sustava (vidi u GENF) Definiranje optereenja u voznoj traci. NO broj vozne trake YEX poloaj vozila u voznoj traci (pozitivna vrijednost udaljenost desno u poprenom smjeru) Dinamiki faktor za voznu traku. YRB, YLB parametri kojima se definira irina vozne trake PHIB dinamiki faktor

LSEL

CALC (influence surfaces)

POSL

LANE CASE

(loadcase)

Unos optereenja vozilom (definiranje vozila) je u formi slinoj onoj koja je definirana u STAR2. NO broj sluaja optereenja Tip vozila. U slijedeem sluaju sami zadajemo nestandardno vozilo: NO (1) broj vozne trake koju optereujemo TYPE (cons) tipsko vozilo (cons znai jednoliko optereenje, a moramo ga zadati ispred i iza nestandardnog vozila) FACZ (1.5 - EC2) Budui da traimo faktoriziranu anvelopu unutarnjih sila, umeemo koeficijent sigurnosti P5 (0) optereenje ispred i iza vozila. Uzeli smo ga u obzir kod prorauna opt. p, pa je ovdje = 0 (zadaje se samo formalno!)

TYPL

ovdje

Ili moemo zadati tipsko vozilo po ECu za shemu 1: TYPL 1 SLW P1 240 P2 9 P3 3 P4 0. P5 0. P6 0. P8 0. za voznu traku gdje se nalazi vozilo TYPL 2 SLW P1 160 P2 2.5 P3 3 P4 0. P5 0. P8 0 za ostale vozne trake gdje djeluje samo kontinuirano optereenje TYPL 3 SLW P1 0 P2 2.5. P3 X. P4 0. P5 0. P8 0. za preostali dio gdje nema prometnog optereenja.

PLOA (concentrated loads)

Definiranje vozila koje se sastoji od proizvoljnog broja koncentriranih optereenja definiranih na nekoj meusobnoj udaljenosti. P (221,9) iznos koncentriranog optereenja A (1.2) udaljenost od prethodno definiranog optereenja PHI (0) parametar koji kontrolira koritenje dinamikog faktora. Ako je 0, tada se dinamiki faktor ne koristi. U naem sluaju on je ukljuen ranije.

MODUL MAXIMA
NAMJENA
Program MAXIMA pronalazi ekstremne vrijednosti unutarnjih sila, naprezanja i reakcija koje su ranije proraunate drugim programima (npr. STAR2 i ELSE). Superpozicija optereenja moe biti bezuvjetna (npr. stalno opt.!), uvjetna (pokretno optereenje), ili alternativna (snijeg ILI vjetar). G - stalno optereenje, djeluje uvijek, utjecaj prisutan u svakoj kombinaciji p (kontinuirano prometno optereenje) - kada djeluje nepovoljno, odnosno poveava iznos unutarnje sile, superponira se s utjecajem G

ANVELOPA UNUTARNJIH SILA

NAREDBE

LC (loading case)

Naredba kojom odabiremo sluajeve optereenja koji e se uzeti u obzir. NO (1-5) broj sluaja optereenja, koja su pod istim brojem definirana u STAR2 TYPE - tip optereenja (opisuje raunalu to initi s odreenim sluajem optereenja) G - stalno optereenje (djeluje uvijek) P - pokretno optereenje (djeluje kada poveava unutarnju silu od G) F - pribraja se prethodnim sluajevima optereenja A1 do A9 - alternativno optereenje (mogue je zadati vie skupina alternativnih opt., od koji djeluje samo najnepovoljnije) AG grupa optereenja od kojih se obavezno uzima samo jedno FACT (1.35 za stalno, 1.5 za pokretno) - na ovome mjestu faktoriziramo utjecaje optereenja

SUPPE

EXTR - definira traenje ekstremnih utjecaja (unutarnjih sila) MAX - trae se najvei utjecaji

(superposition)

MIN - trae se najmanji utjecaji MAMI - i najvei i najmanji utjecaji (itava anvelopa) TYPE - tip unutarnje sile za koju se trai anvelopa STMY - moment oko osi Y u tapnom elementu STMZ - moment oko osi Z u tapnom elementu STQY - poprena sila u smjeru osi Y STQZ - poprena sila u smjeru osi Z STN - uzduna sila Pazi: samo u ovom modulu poprena sila oznaava se sa QZ, dok je VZ oznaka rezervirana za pomake! PZ - reakcije LC1, LC2 - broj sluaja optereenja pod kojim e anvelopa biti spremljena

MODUL AQB
NAMJENA BEAM LC
Proraun naprezanja za zadana optereenja i kombinacije naprezanja.

BEAM (od) to (do) step 1 NCS (broj pop. presjeka) TYPE beam definiranje elemenata za koje traimo naprezanja Definiranje vrsta optereenja od kojih elimo naprezanja: NO broj optereenja iz star2 ili iz maxime TYPE tip optereenja: G1 vlastita teina ZT temperatura ZW vjetar L prometno optereenje Definiranje kombinacije optereenja EXTR ekstremne vrijednosti kombinacija MAX, MIN maksimalne i minimalne SCOM vrijednosti naprezanja uzimaju se za ovdje definirane unutarnje sile i/ili za njihove kombinacije N,MY,MZ,VY,VZ unutarnje sile LC1, LC2,... loadcaseovi za koje traimo naprezanja LCST broj loadcasea u koji pohranjujemo naprezanja Naredba koja rauna naprezanja SMOD k bh proraun naprezanja se vri po poprenim presjecima Kada uz bh stoji jo troznamenkasti broj (kxxx), on oznaava loadcase u koji se pohranjuju minimalna (xxx) i maksimalna (xxx+1) naprezanja od svih onih optereenja navedenih u COMBu

COMB

STRE

MODUL GRAF
NAMJENA
Program GRAF izrauje grafiki prikaz podataka dobivenih drugim modulima. Konkretno, mogu je prikaz: elementi konstrukcija: - vorovi i elementi - uvjeti oslanjanja - popreni presjeci - lokalni koordinatni sustav rezultati: - optereenja - unutarnje sile - oblik deformirane konstrukcije - utjecajne linije - naprezanja - armatura

NAREDBE

SIZE

Naredba kojom odabiremo veliinu papira i mjerilo printanja. TYPE - veliina papira - predznak znai orjentaciju (+ - landscape, - - portrait) 4 - DIN format A4 Naredba koja ureuje plotanje mree konanih elemenata. NUME 1 - plota se broj svakog elementa NUMN 1 - plota se broj svakog vora - naslov svake pojedine slike NO - broj sluaja optereenja za koji traimo grafiki prikaz unutarnjih sila TYPE ANGL (30 -30 90) kut aksonometrijskog prikaza Rezultati za tapni element. TYPE MY - momenti oko osi Y VZ - poprene sile u smjeru Z SZ - vertikalne reakcije SIGU naprezanja u gornjem dijelu presjeka SIGL naprezanja u donjem dijelu presjeka UNIT vrijednost unutarnje sile u zadanim jedinicama, isplotana kao 1cm SCHH visina slova (legende) STYP tip elementa (BEAM) moe biti i PILE, TRUSS i PIPE

STRU

HEAD LC VIEW BEAM

Primjer br. 1

REBRASTI GREDNI MOST

Zadatak: Izvriti proraun rasponskog sklopa cestovnog mosta u uzdunom smjeru, prema uzdunom rasporedu prikazanom na skici. Most je na magistralnoj cesti. U statikom smislu most je kontinuirani nosa preko 4 polja. U poprenom presjeku nosivi sklop se sastoji od dva rebra. Model je pojednostavljen prethodno provedenim runim proraunom poprene preraspodjele, tako da se pomou raunala raunaju unutarnje sile u kontinuiranom linijskom nosau T presjeka preko 4 polja. Poprena preraspodjela je prikazana na priloenim skicama. Analizom optereenja dobivene su slijedee vrijednosti: stalno optereenje
(vlastita te. + dodatno stalno)

92.2 kN/m 24.898 kN/m 221.96 kN/m

pokretno kontinuirano
(opt. ispred, iza i sa strane tipskog vozila)

optereenje vozilom

U proraun nisu uvrteni faktori sigurnosti (stalno optereenje s 1.35, a pokretno optereenje s 1.5). U grafikom ispisu traene su zasebno tri anvelope unutarnjih sila: 1. od stalnog optereenja 2. od pokretnog kontinuiranog optereenja 2. od optereenja vozilom koje se kree po mostu Za dimenzioniranje je potrebno nainiti sumarnu anvelopu i izvriti pokrivanje momentnog dijagrama (glavna uzduna armatura), kao i poprenih sila (vilice). Grafiki ispis slui za kvalitativnu provjeru rezultata1, dok se tekstualni ispis (file) koristi za konstrukciju sumarnih anvelopa (M i T dijagrama).

1 U programskom zadatku za vjebe je dovoljno priloiti ulazni file za proraun s grafikim ispisima (prikaz ekstremnih vrijednosti mjerodavnih unutarnjih sila, M i T, s upisanim meuvrijednostima iz tekstualnog ispisa), kao i ispis reakcija (nefaktorizirane, za odabir leaja)

+PROG AQUA urs:1 HEAD POPRECNI PRESJECI ECHO OPT FULL EXTR NORM DC EC 2 CONC 1 TYPE C 30 STEE 2 S 450 SECT 1 $poprecni presjek-prvo polje POLY O MNO 1 VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000 $KORDINATE RUBNIH TOCAKA POPRECNOG PRESJEKA 2 Y= 2.3410 Z= 0.0000 3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF 4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF 5 Y= 2.3410 Z= 0.2659 6 Y= 0.7500 Z= 0.4000 7 Y= 0.7000 Z= 1.2000 8 Y= -0.7000 Z= 1.2000 9 Y= -0.7500 Z= 0.4000 10 Y= -1.5000 Z= 0.2500 11 Y= -2.3720 Z= 0.2500 12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF 13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF 14 Y= -2.3720 Z= 0.0000 LRF NO 2 2.341 0.05 -2.372 0.05 lay 2 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE GORNJE ZONE LRF NO 1 0.65 1.15 -0.65 1.15 lay 1 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE DONJE ZONE CUT 1 ZB S MNO 1 MRF 2 LAY 0 SECT 2 $poprecni presjek-drugi lezaj POLY O MNO 1 VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000 2 Y= 1.6260 Z= 0.0000 3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF 4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF 5 Y= 1.6260 Z= 0.3262 6 Y= 0.7500 Z= 0.4000 7 Y= 0.7000 Z= 1.2000 8 Y= -0.7000 Z= 1.2000 9 Y= -0.7500 Z= 0.4000 10 Y= -1.5000 Z= 0.2500 11 Y= -1.6570 Z= 0.2500 12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF 13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF 14 Y= -1.6570 Z= 0.0000 LRF NO 2 1.626 0.05 -1.657 0.05 lay 2 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE GORNJE ZONE LRF NO 1 0.65 1.15 -0.65 1.15 lay 1 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE DONJE ZONE CUT 1 ZB S MNO 1 MRF 2 LAY 0 SECT 3 $poprecni presjek-drugo polje POLY O MNO 1 VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000 2 Y= 2.4460 Z= 0.0000 3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF 4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF 5 Y= 2.4460 Z= 0.2571 6 Y= 0.7500 Z= 0.4000 7 Y= 0.7000 Z= 1.2000 8 Y= -0.7000 Z= 1.2000 9 Y= -0.7500 Z= 0.4000 10 Y= -1.5000 Z= 0.2500 11 Y= -2.4770 Z= 0.2500

12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 14 Y= -2.4770 Z= 0.0000

TYPE NEFF TYPE NEFF

LRF NO 2 2.446 0.05 -2.477 0.05 lay 2 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE GORNJE ZONE LRF NO 1 0.65 1.15 -0.65 1.15 lay 1 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE DONJE ZONE CUT 1 ZB S MNO 1 MRF 2 LAY 0 SECT 4 $poprecni presjek-treci lezaj POLY O MNO 1 VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000 2 Y= 1.6860 Z= 0.0000 3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF 4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF 5 Y= 1.6860 Z= 0.3211 6 Y= 0.7500 Z= 0.4000 7 Y= 0.7000 Z= 1.2000 8 Y= -0.7000 Z= 1.2000 9 Y= -0.7500 Z= 0.4000 10 Y= -1.5000 Z= 0.2500 11 Y= -1.7170 Z= 0.2500 12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF 13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF 14 Y= -1.7170 Z= 0.0000 LRF NO 2 1.686 0.05 -1.717 0.05 lay 2 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE GORNJE ZONE LRF NO 1 0.65 1.15 -0.65 1.15 lay 1 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE DONJE ZONE CUT 1 ZB S MNO 1 MRF 2 LAY 0 END +prog aqup urs:2 HEAD POPRECNI PRESJEK SIZE TYPE 4 SECT 1 SECT SECT 1 TEXT SECT 2 SECT SECT 2 TEXT SECT 3 SECT SECT 3 TEXT SECT 4 SECT SECT 4 TEXT END +PROG GENF urs:3 HEAD REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL CTRL WARN 910 echo OPT FULL VAL YES SYST TYPE spac NODE 1 0 0 0 PPYM $CVOR 1 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U1 2 12.75 0 0 3 15 0 0 XPYM $CVOR 2 (KORDINATE) OSI STUPA S2 4 17.85 0 0 5 31.15 0 0 6 34 0 0 XPYM $CVOR 3 (KORDINATE) OSI STUPA S3 7 36.85 0 0 8 50.15 0 0 9 53 0 0 XPYM $CVOR 4 (KORDINATE) OSI STUPA S4 10 55.25 0 0 11 68 0 0 XPYM $CVOR 5 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U5 BEAM NO NA NE NCS DIV 1 1 2 1 10 $STAPNI ELEMENT 1 IZMEDJU CVOROVA 1 I 2

2 2 3 2 10 $STAPNI ELEMENT 2 IZMEDJU CVOROVA 2 I 3 3 3 4 2 10 $STAPNI ELEMENT 3 IZMEDJU CVOROVA 3 I 4 4 4 5 3 10 $STAPNI ELEMENT 4 IZMEDJU CVOROVA 4 I 5 5 5 6 4 10 $STAPNI ELEMENT 1 IZMEDJU CVOROVA 5 I 6 6 6 7 4 10 $STAPNI ELEMENT 2 IZMEDJU CVOROVA 6 I 7 7 7 8 3 10 $STAPNI ELEMENT 3 IZMEDJU CVOROVA 7 I 8 8 8 9 2 10 $STAPNI ELEMENT 4 IZMEDJU CVOROVA 8 I 9 9 9 10 2 10 $STAPNI ELEMENT 3 IZMEDJU CVOROVA 9 I 10 10 10 11 1 10 $STAPNI ELEMENT 4 IZMEDJU CVOROVA 10 I 11 END +PROG STAR2 urs:4 HEAD ZADAVANJE OPTERECENJA ECHO FULL NO CTRL I LC 1 TITL 'Vl.tezina i dodatno stalno opt' GUL 1 PZ p 92.23 noe 10 $VLASTITA TEZINA NA STAPOVE 1,2,3,4 LC 2 1 TITL 'kont prometno opt I polje' UL 1 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 1 UL 2 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 2 LC 3 1 TITL 'kont prometno opt II polje' UL 3 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 3 UL 4 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 4 UL 5 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 5 LC 4 1 TITL 'kont prometno opt III polje' UL 6 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 6 UL 7 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 7 UL 8 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 8 LC 5 1 TITL 'kont prometno opt IV polje' UL 9 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 9 UL 10 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 10 END +PROG MAXIMA urs:50 HEAD KOMBINACIJE OPTERECENJA P COMB 1 STAN LC 2 TYPE Q FACT 1.0 3 TYPE Q FACT 1.0 4 TYPE Q FACT 1.0 5 TYPE Q FACT 1.0 SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE MY INC 10 LC 100 SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE VZ INC 10 LC 200 END +PROG ELSE urs:6 HEAD CTRL WARN 910 ECHO FULL YES LGEO NO S X Y Z 1 1 0.0 0.0 0.0 $POCETAK MOSTA 1 2 68. 0.0 0.0 $KRAJ MOSTA LSEL 1 INT 0 CALC TYPE MY LMAX 30 LMIN 31 FROM 1 TO 10 SYST SPAC CALC TYPE VZ LMAX 40 LMIN 41 FROM 1 TO 10 SYST SPAC CASE 50 POSL 1 EVAL 0 TYPL 1 TYPE CONS FACZ 1.0 P5 0 PLOA P 221.96 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 1 PLOA P 221.96 A 1.2 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 2 END

+PROG WING urs:51 $ WinGraf document (version 14.81-23) from 8.04.09 , 10:30:12 HEAD CTRL OPT INP CTRL OPT GSTR VAL DEFA $ DB NO 1 TITL 'gredni_most_dva_rebra_cetiri_raspona.cdb' CTRL OPT AXIS VAL DEFA $ graphics 1 | Picture 1 | Layer 1 : Numbers of nodes PAGE FIRS -2 LANO 1 UNIO 16 PAG 'PAGE' SIZE TYPE LP SC 0 MARG NO FORM STAN SPLI '3*1' SIZ2 HEAD 'ELEMENTI MODELA MOSTA' AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 66.666672 POSU 100 SCHH H6 0.3000000 SCH2 DIRE DEFA OFFS 3 FMVY 0.6000000 GRID TYPE NO DIRE DEFA OFFP 0 OFFC 0 OFF3 0 TOLA 15 TOLZ -5 LC NO 1 DESI 1 BOX VIEW TYPE DIRE X 0 Y -1 Z 0 AXIS POSZ ROTA 0 DEFO TYPE NO EXPO 0 SMOV NO SELE NUMB 0 STRU NUMN NNO FILL NO REPR DTXT UNIT -1001.3750 SCHH YES $ graphics 1 | Picture 2 | Layer 1 : Number of element AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 33.333336 POSU 66.666664 STRU NUME ENO FILL NO REPR DTXT UNIT -1001.3750 SCHH YES $ graphics 1 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Numbers of cross section AND POSI 3 POSL 0 POSR 100 POSD -2.98023E-06 POSU 33.333332 SCH2 FMVY 0.8000000 VIEW TYPE DIRE X 0.1179864 Y -0.9784971 Z 0.1691823 AXIS POSZ ROTA 0 SELE NUMB 0 STRU NUME SNO NUMN BEAM FILL NO REPR DTXT UNIT -1004.3281 SCHH YES $ graphics 1 | Picture 3 | Layer 2 : Beam Elements , Contour of Cross section AND SCHH H6 -0.3000000 SCH2 DIRE DEFA OFFS DEFA FMVY DEFA STRU NUME SECT NUMN BEAM FILL NO REPR DSTR UNIT -1004.3281 SCHH NO $ graphics 2 | Picture 1 | Layer 1 : All loads LC: 1 SIZ2 HEAD 'VLASTITA TEZINA+DODATNO STALNO-MY I Qz - NEFAKTORIZIRANO' AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 66.666672 POSU 100 SCHH H6 0.3000000 SCH2 DIRE DEFA VIEW TYPE DIRE X 0 Y -1 Z 0 AXIS POSZ ROTA 0 SELE NUMB 0 LOAD TYPE ALL UNIT -1001.3750 SCHH YES SING VECT FILL NO REPR DREP ETYP ALL GTYP INP $ graphics 2 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 1 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 33.333336 POSU 66.666664 SCH2 DIRE DEFA BEAM TYPE MY UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 2 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 1 AND POSI 3 POSL 0 POSR 100 POSD -2.98023E-06 POSU 33.333332 SCHH H6 0.3000000 SCH2 DIRE DEFA BEAM TYPE VZ UNIT -1004.3281 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN

$ graphics 3 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 100 SIZE TYPE LP SC 0 MARG NO FORM STAN SPLI '2*1' SIZ2 HEAD 'PROMET KONTINUIRANO-MAX Mz I MIN Mz - NEFAKTORIZIRANO' AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 100 BEAM TYPE MY UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 3 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 101 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 101 BEAM TYPE MY UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 4 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 200 SIZ2 HEAD 'PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO' AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 200 BEAM TYPE VZ UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 4 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 201 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 201 BEAM TYPE VZ UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 5 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 30 SIZ2 HEAD 'PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My - NEFAKTORIZIRANO' AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 30 BEAM TYPE MY UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 5 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 31 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 31 BEAM TYPE MY UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 6 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 40 SIZ2 HEAD 'PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO' AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 40 BEAM TYPE VZ UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 6 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 41 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 41 BEAM TYPE VZ UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ Definitions of interactive work INTE SET 0 PAR1 1 PAR2 3 PAR3 1 END

Presjek br. 1.

Cross section No 1

A = It = Iy =

2.8785 [m2] 0.491 [m4] 0.351 [m4]

ys = ysc= Iz = ys = ysc= Iz =

0.008 [m] 0.019 [m] 3.530 [m4] 0.037 [m] -0.010 [m] 2.737 [m4]

zs = zsc= Iyz= zs = zsc= Iyz=

0.422 [m] 0.407 [m] 0.014 [m4] 0.436 [m] 0.189 [m] -0.011 [m4]

effective cross sections: A = 2.7515 [m2] It = 0.254 [m4] Iy = 0.339 [m4]

Presjek br. 2.

Cross section No 2

A = It = Iy =

2.8785 [m2] 0.491 [m4] 0.351 [m4]

ys = ysc= Iz = ys = ysc= Iz =

0.008 [m] 0.018 [m] 3.531 [m4] 0.019 [m] -0.010 [m] 1.175 [m4]

zs = zsc= Iyz= zs = zsc= Iyz=

0.422 [m] 0.407 [m] 0.014 [m4] 0.485 [m] 0.189 [m] -0.005 [m4]

effective cross sections: A = 2.3611 [m2] It = Iy = 0.254 [m4] 0.296 [m4]

Presjek br. 3.

Cross section No 3

A = It = Iy = A = It = Iy =

2.8785 [m2] 0.490 [m4] 0.351 [m4] 2.8052 [m2] 0.254 [m4] 0.344 [m4]

ys = ysc= Iz = ys = ysc= Iz =

0.008 [m] 0.019 [m] 3.531 [m4] 0.037 [m] -0.010 [m] 3.049 [m4]

zs = zsc= Iyz= zs = zsc= Iyz=

0.422 [m] 0.406 [m] 0.014 [m4] 0.430 [m] 0.189 [m] -0.011 [m4]

effective cross sections:

Presjek br. 4.

Cross section No 4

A = It = Iy =

2.8785 [m2] 0.492 [m4] 0.351 [m4]

ys = ysc= Iz = ys = ysc= Iz =

0.008 [m] 0.019 [m] 3.530 [m4] 0.021 [m] -0.010 [m] 1.271 [m4]

zs = zsc= Iyz= zs = zsc= Iyz=

0.422 [m] 0.407 [m] 0.014 [m4] 0.480 [m] 0.189 [m] -0.006 [m4]

effective cross sections: A = 2.3955 [m2] It = 0.254 [m4] Iy = 0.300 [m4]

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

mm

Y X

Numbers of nodes (Max=11)

M 1 : 269

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

mm

Y X

Number of element, Beam Elements (Max=10)

M 1 : 269

1
0.

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

mm

Beam Elements , Numbers of cross section (Max=4)

M 1 : 267
X * 0.993 Y * 0.206 Z * 0.986

Y X Z

Beam Elements , Contour of Cross section

REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 1

ELEMENTI MODELA MOSTA

0.

10

0.

10

11

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

92.2

92.2

92.2

92.2

92.2

92.2

92.2

92.2

92.2

92.2

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

mm

Y X Z

All loads, Loadcase 1 Vl.tezina i dodatno stalno opt , (1 cm 3D = unit) Beam line load (force) in global Z (Unit=68.8 kN/m

) (Max=92.2)

M 1 : 269

-2592

-2758

-880.1

-2592

-610.9

-494.3

-610.9

-494.3

-880.1

176.5

134.9

1460

228.2

1487

10000.

20000.

30000.

40000.

1487

50000.

60000.

1460

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 1 Vl.tezina i dodatno stalno opt , 1 cm 3D = 2750. kNm (Min=-2758.) (Max=1487.)

M 1 : 269

867.4

885.0

864.5

518.9

604.6

113.9

622.1

657.0

48.6

8.77

69.0

-657.0

-864.5

-622.1

-604.6

10000.

20000.

30000.

-885.0

40000.

50000.

-867.4

60000.

-518.9
mm

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 1 Vl.tezina i dodatno stalno opt , 1 cm 3D = 2164. kN (Min=-885.0) (Max=885.0)

M 1 : 269

REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 2

VLASTIT A TEZINA+DODATNO ST ALNO-MY I Qz - NEFAKTORIZIRANO

0.

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 10.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

121.3

52.2

133.0

187.7

165.1

133.0

121.3

203.5

599.8

203.5

187.7

687.2

10000.

20000.

30000.

40000.

687.2

50000.

60000.

599.8

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 100 MAX-MY BEAM , 1 cm 3D = 687.5 kNm (Max=687.2)

M 1 : 269

-821.0

-909.7

-425.3

-821.0

-368.4

-368.4

-237.4

-237.4

-266.5

-425.3

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 101 MIN-MY BEAM , 1 cm 3D = 687.5 kNm (Min=-909.7) (Max=-1.2485e-09)

M 1 : 269

REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 3

PROMET KONTINUIRANO-MAX My I MIN My - NEFAKTORIZIRANO

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

264.5

265.6

193.5

194.7

241.5 185.4

173.4

33.4

30.3

26.7

8.09

8.09

26.7

30.3

33.4
mm

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 200 MAX-VZ BEAM , 1 cm 3D = 275.0 kN (Max=265.6)

M 1 : 269

-8.09

-26.7

-30.3

-33.4

-33.4

-30.3

-26.7

-8.09

-185.4

-241.5

-194.7

-193.5

10000.

20000.

30000.

-265.6

40000.

50000.

-264.5

60000.

-173.4
mm

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 201 MIN-VZ BEAM , 1 cm 3D = 275.0 kN (Min=-265.6) (Max=-8.09)

M 1 : 269

REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 4

PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

171.0

182.0

149.6

142.1

449.6

182.0

535.6

554.2

554.2

535.6

449.6

1280

1327

10000.

20000.

30000.

40000.

1327

50000.

60000.

1280

0.1248E-3

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 30 L- MAX-My , 1 cm 3D = 1375. kNm (Max=1327.)

M 1 : 269

-715.6

-608.2

-682.4

-715.6

-552.7

-471.4

-552.7

-250.2

-250.2

-471.4

-608.2

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

60000.

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 31 L- MIN-My , 1 cm 3D = 687.5 kNm (Min=-715.6) (Max=-8.9387e-06)

M 1 : 269

REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My - NEFAKTORIZIRANO

PAGE 5

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

434.5

434.0

422.2

433.5 387.8

379.5

377.4

30.1

40.5

45.5

47.7
60000. mm

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

Y X Z

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 40 L- MAX-Vz , 1 cm 3D = 687.5 kN (Max=434.5)

M 1 : 269

-12.1

-47.7

-45.5

-377.4

-40.5

-387.8

-379.5

-30.1

-433.5

-434.0

10000.

20000.

30000.

40000.

50000.

-434.5

60000.

-422.2
mm

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 41 L- MIN-Vz , 1 cm 3D = 687.5 kN (Min=-434.5) (Max=-12.1)

M 1 : 269

REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO

PAGE 6

0.

0.

Primjer br. 2

PLOASTI GREDNI MOST

Zadatak: Izvriti proraun rasponskog sklopa cestovnog mosta u uzdunom smjeru, prema uzdunom rasporedu prikazanom na skici. Most je na magistralnoj cesti. U statikom smislu most je kontinuirani nosa preko 2 polja. U poprenom smislu nosivi sklop je puna armiranobetonska ploa. Model je pojednostavljen prethodno provedenim runim proraunom sudjelujue irine ploe (separat!), tako da se pomou raunala raunaju unutarnje sile u kontinuiranom linijskom nosau pravokutnog presjeka preko 2 polja (proraun ploe oslonjene na dva kraja na metar irine). Analizom optereenja dobivene su slijedee vrijednosti: stalno optereenje na 1 m irine
(vlastita te. + dodatno stalno)

25.5 kN/m 5,83 kN/m 107.53 kN/m

pokretno kontinuirano
(opt. ispred, iza i sa strane tipskog vozila)

optereenje vozilom

U proraun nisu uvrteni faktori sigurnosti (stalno optereenje s 1.35, a pokretno s 1.5). U grafikom ispisu traene su zasebno dvije anvelope unutarnjih sila: 1. od stalnog optereenja 2. od pokretnog kontinuiranog optereenja 2. od optereenja vozilom koje se kree po mostu Za dimenzioniranje je potrebno nainiti sumarnu anvelopu i izvriti pokrivanje momentnog dijagrama (glavna uzduna armatura), kao i poprenih sila (eventualno postaviti vilice). Grafiki ispis slui za kvalitativnu provjeru rezultata2, dok se tekstualni ispis (file) koristi za konstrukciju sumarnih anvelopa (M i T dijagrama).

2 U programskom zadatku za vjebe je dovoljno priloiti ulazni file za proraun s grafikim ispisima (prikaz ekstremnih vrijednosti mjerodavnih unutarnjih sila, M i T, s upisanim meuvrijednostima iz tekstualnog ispisa), kao i ispis reakcija (nefaktorizirane, za odabir leaja)

+PROG AQUA urs:1 HEAD POPRECNI PRESJECI ECHO OPT FULL NO NORM DC EC 2 CONC 1 TYPE C 25 STEE 2 S 450 SREC 1 0.70 1.00 so 5 su 5 ASO 0 SYM MNO 1 MRF 2 $POPRECNI_PRESJEK_PLOCE_VISINE_0.7m_I_SIRINE_1m END +prog aqup urs:2 HEAD POPRECNI PRESJEK SIZE TYPE 4 SECT 1 SECT SECT 1 TEXT END +PROG GENF urs:3 HEAD PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL CTRL WARN 910 echo OPT FULL VAL YES PAGE LANO 1 SYST TYPE spac NODE 1 0 0 0 PPYM $CVOR 1 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U1 NODE 2 14.5 0 0 XPYM $CVOR 2 (KORDINATE) OSI STUPA S2 NODE 3 29 0 0 XPYM $CVOR 3 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U2 BEAM NO NA NE NCS DIV 1 1 2 1 10 $STAPNI ELEMENT 1 IZMEDJU CVOROVA 1 I 2 2 2 3 1 10 $STAPNI ELEMENT 2 IZMEDJU CVOROVA 2 I 3 END +PROG STAR2 urs:4 HEAD ZADAVANJE OPTERECENJA ECHO FULL NO CTRL I LC 1 TITL 'Vlastita tezina' GUL 1 PZ p 25.5 noe 2 $VLASTITA TEZINA NA STAPOVE 1 I 2 LC 2 1 TITL 'Kont.prometno opt I polje' UL 1 TYPE PZ P 5.83 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 1 LC 3 1 TITL 'Kont.prometno opt II polje' UL 2 TYPE PZ P 5.83 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 2

END +PROG MAXIMA urs:5 HEAD KOMBINACIJE OPTERECENJA G+P COMB 1 STAN LC 2 P 1.0 3 P 1.0 SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE MY INC 10 LC 100 SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE VZ INC 10 LC 200 END +PROG ELSE urs:6 HEAD CTRL WARN 910 ECHO FULL NO LGEO NO S X Y 1 1 0.0 0.0 0.0 1 2 29 0.0 0.0

Z $POCETAK MOSTA $KRAJ MOSTA

LSEL 1 INT 0 CALC TYPE MY LMAX 31 LMIN 30 FROM 1 TO 3 SYST spac CALC TYPE VZ LMAX 41 LMIN 40 FROM 1 TO 3 SYST spac CASE 20 POSL 1 EVAL 0 TYPL 1 TYPE CONS FACZ 1.0 P5 0 PLOA P 107.53 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 1 PLOA P 107.53 A 1.2 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 2 END +PROG WING urs:7 $ WinGraf document (version 14.81-23) from 8.04.09 , 11:23:15 HEAD CTRL OPT INP CTRL OPT GSTR VAL DEFA $ DB NO 1 TITL 'gredni_most_ploca_dva_raspona.cdb' CTRL OPT AXIS VAL DEFA $ graphics 1 | Picture 1 | Layer 1 : Numbers of nodes PAGE LANO 1 UNIO 16 PAG 'PAGE' SIZE TYPE LP SC 0 MARG NO FORM STAN SPLI '3*1' SIZ2 HEAD ELEMENTI MODELA MOSTA AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 66.666672 POSU 100 SCHH H6 0.3000000 SCH2 DIRE DEFA OFFS 3 FMVY 0.6000000 GRID TYPE NO DIRE DEFA OFFP 0 OFFC 0 OFF3 0 TOLA 15 TOLZ -5 LC NO 1 DESI 1 BOX VIEW TYPE DIRE X 0 Y -1 Z 0 AXIS POSZ ROTA 0 DEFO TYPE NO EXPO 0 SMOV NO SELE NUMB 0 STRU NUMN NNO FILL NO REPR DTXT UNIT DEFA SCHH YES $ graphics 1 | Picture 2 | Layer 1 : Number of element AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 33.333336 POSU 66.666664 STRU NUME ENO FILL NO REPR DTXT UNIT DEFA SCHH YES $ graphics 1 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Contour of Cross section AND POSI 3 POSL 0 POSR 100 POSD -2.98023E-06 POSU 33.333332 SCHH H6 -0.3000000 VIEW TYPE DIRE X 0.2161276 Y -0.9378542 Z 0.2715112 AXIS POSZ ROTA 0 SELE NUMB 0 STRU NUME SECT NUMN BEAM FILL NO REPR DSTR UNIT DEFA SCHH NO $ graphics 1 | Picture 3 | Layer 2 : Beam Elements , Numbers of cross section AND SCHH H6 0.3000000 STRU NUME SNO NUMN BEAM FILL NO REPR DTXT UNIT DEFA SCHH YES $ graphics 2 | Picture 1 | Layer 1 : All loads LC: 1 PAGE FIRS -2 PAG 'PAGE' SIZ2 HEAD VLASTITA TEZINA+DODATNO STALNO-My I Qz-NEFAKTORIZIRANO AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 66.666672 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA VIEW TYPE DIRE X 0 Y -1 Z 0 AXIS POSZ ROTA 0 SELE NUMB 0 LOAD TYPE ALL UNIT DEFA SCHH YES SING VECT FILL NO REPR DREP ETYP ALL GTYP INP $ graphics 2 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 1 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD -2.98023E-06 POSU 33.333332 SCH2 DIRE DEFA BEAM TYPE VZ UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 2 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 1 AND POSI 3 POSL 0 POSR 100 POSD 33.333336 POSU 66.666664 SCH2 DIRE DEFA BEAM TYPE MY UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN

$ graphics 3 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 100 SIZE TYPE LP SC 0 MARG NO FORM STAN SPLI '2*1' SIZ2 HEAD PROMET KONTINUIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 LC NO 100 BEAM TYPE MY UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 3 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 101 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 101 BEAM TYPE MY UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 4 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 200 SIZ2 HEAD PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKTORIZIRANO AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 200 BEAM TYPE VZ UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 4 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 201 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 201 BEAM TYPE VZ UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 5 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 41 SIZ2 HEAD PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 41 BEAM TYPE MY UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 5 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 30 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 30 BEAM TYPE MY UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 6 | Picture 1 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 41 SIZ2 HEAD PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKTORIZIRANO AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100 SCH2 DIRE DEFA LC NO 41 BEAM TYPE VZ UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ graphics 6 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 40 AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 0 POSU 50 LC NO 40 BEAM TYPE VZ UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN $ Definitions of interactive work INTE SET 0 PAR1 6 PAR2 2 PAR3 1 END

AQUP (V11.32-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

Z

30

TOP

20

20

M S O

10

40

BOT

50

0.60

0.40

0.20

0.00

-0.20

-0.40

-0.60

Y Z

Cross section No 1 B/H = 100 / 70 cm (D-As 5 / 5 cm) X A =0.7000E0 [m2] It=0.6478E-1, Iy=0.2858E-1, Iz=0.5833E-1 [m4]

M1:5

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL POPRECNI PRESJEK PAGE 25

Cross section No 1 B/H = 100 / 70 cm (D-As 5 / 5 cm)

A = It = Iy =

0.7000 [m2] 0.065 [m4] 0.029 [m4]

ys = ysc= Iz =

0.000 [m] 0.000 [m] 0.058 [m4]

zs = zsc=

0.000 [m] 0.000 [m]

0.20 m

0.00

-0.20

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

5000.

10000.

15000.

20000.

25000.

mm

Y X

Numbers of nodes (Max=3)

M 1 : 115

5000.

10000.

15000.

20000.

25000.

mm

Y X

Number of element, Beam Elements (Max=2)

M 1 : 115

1
0. 10000. 15000. 20000. 25000. mm

5000.

Y Z

Beam Elements , Contour of Cross section

M 1 : 112
X * 0.976 Y * 0.347 Z * 0.962

Beam Elements , Numbers of cross section (Max=1)

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 1

ELEMENTI MODELA MOSTA

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

25.5

25.5

5000.

10000.

15000.

20000.

25000.

mm

Y X

All loads, Loadcase 1 Vlastita tezina , (1 cm 3D = unit) Beam line load (force) in global Z (Unit=20.0 kN/m

) (Max=25.5)

M 1 : 115

-670.2

24.7

-51.9

377.0

5000.

10000.

15000.

20000.

376.8

25000.

55.3

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 1 Vlastita tezina , 1 cm 3D = 500.0 kNm (Min=-670.2) (Max=377.0)

M 1 : 115

138.7

231.1

27.7

9.24

5000.

10000.

-231.1

15000.

20000.

25000.

-138.7
mm

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 1 Vlastita tezina , 1 cm 3D = 200.0 kN (Min=-231.1) (Max=231.1)

M 1 : 116

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 2

VLASTITA TEZINA+DODATNO STALNO-My I Qz-NEFAKTORIZIRANO

0.

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

116.4

5000.

10000.

15000.

20000.

116.4

25000.

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 100 MAX-MY BEAM , 1 cm 3D = 100.0 kNm (Max=116.4)

M 1 : 115

-153.2

5000.

10000.

15000.

20000.

25000.

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 101 MIN-MY BEAM , 1 cm 3D = 100.0 kNm (Min=-153.2) (Max=0)

M 1 : 115

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 3

PROMET KONTINUIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

37.0

52.8

5.28

5000.

10000.

15000.

20000.

25000.

5.28

mm

Y X Z

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 200 MAX-VZ BEAM , 1 cm 3D = 50.0 kN (Max=52.8)

M 1 : 116

-5.28

5000.

10000.

-52.8

15000.

20000.

25000.

-37.0
mm

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 201 MIN-VZ BEAM , 1 cm 3D = 50.0 kN (Min=-52.8) (Max=0)

M 1 : 115

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKT ORIZIRANO

PAGE 4

0.

-5.28

0.

WINGRAF (V14.81-23) 9.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

586.7

5000.

10000.

15000.

20000.

586.7

25000.

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 31 L- MAX-My , 1 cm 3D = 500.0 kNm (Max=586.7)

M 1 : 115

-297.8

5000.

10000.

15000.

20000.

25000.

mm

Y X

Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 30 L- MIN-My , 1 cm 3D = 200.0 kNm (Min=-297.8) (Max=-8.9955e-14)

M 1 : 115

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 5

PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO

0.

0.

WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009

Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb

204.0

210.1

20.5
0. 10000. 15000. 20000. 25000. mm

5000.

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 41 L- MAX-Vz , 1 cm 3D = 200.0 kN (Max=210.1)

M 1 : 116

5000.

10000.

-210.1

15000.

20000.

25000.

-204.0
mm

Y X

Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 40 L- MIN-Vz , 1 cm 3D = 200.0 kN (Min=-210.1) (Max=0)

M 1 : 115

PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL PAGE 6

PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKT ORIZIRANO

0.

-20.5

Primjer br. 3

LUNI ARMIRANOBETONSKI MOST

Zadatak: Izvriti proraun luka cestovnog mosta u uzdunom smjeru, prema uzdunom rasporedu prikazanom na skici. Most je na magistralnoj cesti, pa je kod analize optereenja koritena proraunska shema 600. Model mosta je prostorni (3D) sa 3 grupe elemenata: LUK, STUPOVI I NADLUNA KONSTRUKCIJA. Optereenja koja djeluju na most su: stalno, dodatno stalno, temperatura, vjetar i prometno optereenje. OPIS ULAZNIH MODULA U SOFISTIKU: AQUA Definiranje poprenih presjeka kako slijedi: SECT 1 popreni presjek portalnih stupova (stupova kod peta luka) SECT 2 popreni presjek ostalih stupova SECT 3 popreni presjek nadlunog sklopa SECT 4 popreni presjek luka SECT 5 popreni presjek nadglavne grede nad portalnim stupovima. Na mjestu gdje su portalni stupovi monolitno vezani s nadlunim sklopom bilo je potrebno staviti poprenu gredu i ovo je njen popreni presjek SECT 6 popreni presjek nadglavne grede koja dolazi na mjestu gdje su ostali stupovi monolitno vezani s nadlunim sklopom AQUP Prikaz poprenih presjeka i njihovih karakteristika. GENF Most je zadan kao prostorni model SPAC. Ishodite koordinatnog sustava je u tjemenu luka. Toke luka su definirane koordinatama koje su dobivene u autocadu. Po jedna toka luka je zadana na svakih 2,5m. Toke luka su od 5001 do 5049. U svakom stupitu se nalaze po dva stupa popreno razmaknuta za 2,85m (LET#50). Sa LET#1 do LET#12 su zadane donje koordinate nadlunog sklopa (koordinate linije intradosa) za pozicije stupova od 1 do 12, a sa LET#30 i LET#40 zadane su te toke za lijevi i desni upornjak. Brojane vrijednosti koordinata su dobivene u ACADu. Donje toke stupova (LET#51 do LET#62) su takoer dobivene iz ACADa.

16

24

24

24

24

24

24

24

24

24

24

24

16

6.3443 4.6143

6.4963 4.7663

6.7243 4.9943

6.9523 5.2223

7.1803 5.4503

7.4083 5.6783

7.6363 5.9063

7.8643 6.1343

8.0923 6.3623 0.8488 1.8905

8.3203 6.5903 0.8488

8.5483 6.8183

8.7763 7.0463

9.0043 7.2743

9.1563 7.4263

9.2332 11.9904 16.7644 22.0501 16.0912 17.4876 16.0912 14.6405

29.8214

40.9914

40.9914

Sa LET#80 je zadana udaljenost od linije intradosa do teita poprenog presjeka nadlunog sklopa (1,71 [visina nadlunog sklopa] 0,532 [udaljenost teita od gornjeg ruba nadlunog sklopa). Ovakav parametarski nain zadavanja koordinata je upotrebljen kako bi dobili tonu geometriju sa to manjom veliinom unosa. Stupovi S1, S2, S3, S8 i S9 su monolitni vezani sa nadlunim sklopom, a ostali stupovi i upornjaci su vezani sa nadlunim sklopom pomou deformabilnih leaja pominih u uzdunom smjeru. Njihovu krutost moe se izraunati prema proraunu iz separata o opremi mosta. Tamo gdje su stupovi monolitno povezani s nadlunim sklopom, gornje toke stupova su ujedno i toke linije intradosa nadlunog sklopa, a na ostalim stupovima su gornje toke sputene za 0,1m od toke linije intradosa nadlunog sklopa koliko je potrebno za ubacivanje spring elementa kojim se modelira leaj.

Toke stupita, nadlune konstrukcije i luka su u prostoru rasporeene i povezane kako je prikazano na slijedeoj slici.

Toke elemenata u svakom presjeku stupita mijenjaju samo prvu znamenku (npr. 731 (S7), 831 (S8)...). Kod upornjaka je ta prva znamenka 30 (lijevi upornjak) i 40 (desni upornjak). Dalje je jednostavno definirati elemente. GRUPA 1 ELEMENTI LUKA GRUPA 0 ELEMENTI STUPOVA (101-112 lijevi red stupova u stupitu, 201-212 desni red stupova u stupitu, 501, 502,... elementi nadglavnih greda) GRUPA 2 ELEMENTI NADLUNOG SKLOPA SPRING elementi (opruge koje predstavljaju leajeve) su u posebnim grupama 1 (vertikalne opruge) i 3 (poprene opruge). Za proraun krutosti opruge vidi separat o opremi mosta. STAR2 UNOS OPTEREENJA I DJELOVANJA LOADCASE 11 (VLASTITA TEINA LUKA) U prvoj fazi betonira se samo luk mosta pa primarno na njega djeluje samo njegova vlastita teina i dijafragme u njemu. Grupa na koje djeluje to optereenje je, dakle, samo GRP 1, a iznos optereenja kako slijedi: - sa dlz uzeto je optereenje od vlastite teine luka - dijafragme u luku su proraunate kao koncentrirano optereenje na luk iznosa koliko iznosi teina betonske ispune sanduka luka na mjestu spoja sa stupom: 25 x 1,2 x 3,2 x 1,3 = 249,6kN LOADCASE 12 (TEINA STUPOVA NA LUK) Slijedea faza je betoniranje stupova i oni tada svojom vlastitom teinom djeluju na luk. Razlikujemo optereenje portalnih stupova (2 x 2 x 25 = 100 kN/m) i optereenje ostalih stupova (1,2 x 1,2 x 25 = 36 kN/m). Optereenje od nadglavnica takoer djeluje u ovoj fazi (90 kN/m nadglavnice portalnih stupova i 54 kN/m nadglavnice ostalih stupova). Grupe na koje djeluje ta optereenja su 0 (stupovi + nadglavnice) i 1 (luk). LOADCASE 13 (TEINA NADLUNOG SKLOPA) Zadnja faza je betoniranje nadlunog sklopa. Ukljuujemo u nosivost sve grupe (0,1,2,3,4), a vlastita teina nadlunog sklopa iznosi 6,67 (povrina nadlunog sklopa) x 25 = 6,67 kN/m. LOADCASE 14 (DODATNO STALNO)

Djeluje na sve grupe a iznosi: rubnjak + hodnik = 2 x 0,5721 x 25 =28,61 kN/m ograda, odvodnja = 4 kN/m instalacije = 2 kN/m asfalt = 22 x 0,07 x 7,7 = 11,86 kN/m UKUPNO 46,47 kN/m LOADCASE 37-39 (TEMPERATURA) - loadcase 37: jednolika temperatura +20 oC - loadcase 38: jednolika temperatura -30 oC - loadcase 39:nejednolika temperatura (jedna povrina se zagrijava na +10 oC, a druga hladi na -3,5 oC) LOADCASE 41,42 (41 neoptereeni most, 42 optereeni most) Vjetar se rauna prema visini plohe iznad terena u odnosu na optereeni i neoptereeni most. Koeficijenti kojima se mnoi povrina (ili irina) plohe napadnute vjetrom iznose prema tablici: Optereenje vjetrom kN/m2 Neoptereeni most Bez zatite od buke Sa zatitom od buke 1,75 1,45 2,10 1,75 2,50 2,05 Optereeni most Bez zatite od buke 0,90 1,10 1,25

Visina plohe napadnute vjetrom iznad terena 0 20 m 20 -50 m 50 100 m

Kada vjetar djeluje na optereeni most rauna se kao da je na mostu vozilo visine 3,5m, a kada djeluje na neoptereeni most tada vozila nema. Kontinuirano djelovanje se zamjenjuje koncentriranom silom koja se tada premjeta u teite poprenog presjeka nadlunog sklopa uz pripadajui moment torzije.

Iz prethodne dvije slike moemo ukupno vjetrovno optereenje podijeliti po zonama i ovisno o dijelovima konstrukcije na koje djeluju prikazati tablino:

ZONE

ELEMENTI STUPOVI 1,2,3,4, pola 5 pola 6, pola 11

NEOPTEREENI MOST (kN/m)

OPTEREENI MOST (kN/m)

1,75 x 1,2 = 2,1 1,75 x 2 = 3,5

0,9 x 1,2 = 1,08 0,9 x 2 = 1,8

koeficijent 1,75

1.

LUK prva 4 elementa i zadnja 4 elementa RASPONI 1,2,3,13 STUPOVI pola 6, pola 11

1,75 x 2 = 3,5

koeficijent 0,9 koeficijent 1,1 koeficijent 1,25

0,9 x 2 = 1,8

1,75 x 2,97 = 5,2 Mt = 5,2 x 0,3 = 1,56

0,9 x 5,2 = 4,68 Mt = 4,68 x 1,42 = 6,65

2,1 x 2 = 4,2 koeficijent 2,1 2,1 x 1,2 = 2,52 2,1 x 2 = 4,2

1,1 x 2 = 2,2 1,1 x 1,2 = 1,32 1,1 x 2 = 2,2

pola 5, 7, 10 2. LUK od 5. do 44. elementa RASPONI 4,5,6,7,11,12 STUPOVI 1,2,3,4,12,POLA 5, POLA 6, POLA 11 3. LUK RASPONI 8,9,10

2,1 x 2,97 = 6,2 Mt = 6,2 x 0,3 = 1,86

1,1 x 5,2 = 5,72 Mt = 5,72 x 1,42 = 8,1

koeficijent 2,5

2,5 x 1,2 = 3

1,25 x 1,2 = 1,5

2,5 x 2,97 = 7,43 Mt = 7,43 x 0,3 = 2,23

1,25 x 5,2 = 6,5 Mt =6,5 x 1,42 = 9,23

ELSE Prometno optereenje je raeno po DINu, shema optereenja SLW60. Uzete su, dakle 3 prometne trake, svaka sa svojim optereenjima i geometrijom. Shematski to izgleda ovako:

Za prometnu traku gdje se nalazi vozilo (lane 1) uzet je dinamiki faktor 1,17.

MAKSIME U modulima maksime koji slijede napravljene su kombinacije optereenja za sve unutarnje sile koje su pohranjene u pripadajue loadcasove. Kombinacije su slijedee: UKUPNO STALNO: loadcase 111-119 UKUPNO STALNO + PROMET: loadcase 121 129 UKUPNO STALNO + VJETAR NEOPTEREENO: loadcase 131 139 UKUPNO STALNO + PROMETNO + TEMPERATURA + VJETAR OPTEREENO: loadcase 141 149 Dodatno su u jednoj maksimi raunate mjerodavne unutarnje sile samo od temperature kako bi se kasnije od njih mogla dobiti naprezanja (loadcase 301 309). AQB U aqb modulima raunata su naprezanja kako slijedi: AQB NAPREZANJA dana su naprezanja za svaku pojedinu maksimalnu i minimalnu unutarnju silu ranije spomenutih kombinacija i stalnog optereenja. AQB STALNO naprezanja samo od stalnog (911) AQB OSNOVNO 2 anvelopa min (921) i max (922) naprezanja od stalnog + prometa AQB OSNOVNO 3 anvelopa min (931) i max (932) naprezanja od stalnog + vjetar neoptereeno AQB DOPUNSKO anvelopa min (941) i max (942) naprezanja od stalnog + prometno + temperatura + vjetar optereeno AQB NAPREZANJA ANVELOPA ukupna anvelopa min (991) i max (992) naprezanja za sve spomenute kombinacije GRAF Grafiki prikaz naprezanja u luku i to u gornjoj i donjoj zoni presjeka. Prikazana su naprezanja 911, 921, 922, 931, 932, 941, 942, 991, 992.