,

: ,
.
( ), -,
. , 150.000 (2005)
.

[]
, ,
. 16. , ,
.

( , ,
, ).
18. 19. -
,
, ,

. , ,
.

.
1.1.
,
, , .
734km ( ).
.
(, ), 44
34 44 55 18 56
19 23 90 .

, .
12 , 44
. , ,
.
: (120km), (200km), (120 km), 230 km).

 , -10,
. 55km
. 17km
, (66km).
44km .

, , ,
.

, . ,

()
.
-
, .
.
.
,
,
.
,
. ,
.
.
,
.

. , .
, :
85m, 81m, 80m.
.
(, , ), ,
, ,
. ,
- , , . ,
.
( )
. , ,

. - ,
. ,

,
.
.
. -
, ,
800m, 55km 15km,
.

.
.
( -2,30 ), ( 21,0
). 11,3 .

,
.
1.
-
1.4
11.3
20.4 12.1
0.8
17.8
(17,8 ),
.
(0C)

I
-1.0

II

III

1.9 6.3

IV

VI

VII

VIII

IX

XI

XII

11.1

16.2

19.2

20.6

20.2

16.6

11.3

6.1

1.2

10.8

, . ,
,
(23,3),
. 0,0 %
. ,
(23,3).
.
. ,
. ,
. ,

 (86%). (72%)
.
,
. 3,3% ,
3,4% .
.

. (7,7) .
(3,9). . 5,6.
1796,5 ,
40,2% . (247,5
), (48,0 ).
. ,
. , ,
, , ,
.
.
,
,
, 737mm .
, (42mm),
(87mm), .
(223mm), .
65,22,
() . , , ,
.
34,60.
,
.

. , .
. ,
. (7,9),
(,4). 24,1.
1: 4,5

. , : ,
, . ,
( ).
.

 , .
,
,
(61,35).

, . ,
, ,
.
(5,14).
.
.
.
64.326,3km.
31km. .
, , , , ,
, , , .


, .
1500m, 900C.
750C 7,5l/s (
). 50l/s.

-
.
. ,
, ,
, , ,
, - .
, , .
.
, , .
.

 , (9824 H).
. .
, , .
.
IME SEMBERIJA

*Semberija isto narodni naziv za ovu oblast.Ni u srednjem vijeku ni u turskoj administraciji a ni
docnije ova oblast zvanino nije nazivana tim imenom ni u cjelini ni djelimino.Zbog toga naziv
Semberija se ne spominje u pisanim izvorima pa se ne moe tano odrediti kada i kako je nastalo.
*Znaenje imena Semberija privlailo je naunike od Vuka Karadia do naih dana.Dugo vremena
u nauci je bilo usaeno Skarlievo miljenje da je naziv Semberija u vezi sa turskom rijei
zenberedi(janjiari sa samostrelom).Po miljenju M.Budimira naziv Semberija potie od
arabanake rijei sember(saveznik-drug).M. Filipovi ime Semberija je moglo nastati mnogo
ranije XVI vijeku kada se tim krajem naselili Vlasi i ono je uspomena na njihovo drutveno
ekonomsko stanje uopte ili ua grupa sebara-sembera meu njima.Odnosno ime semberija je
nastalo od rijeisember kako su se u XVI vijeku nazivali Vlasi teaci.
*Ime Semberija je najvjerovatnije Maarskog porijekla i vezano je za vrijeme XII-XVI vijeka kada
je ove krajeve povremeno drala Ugarska kraljevina a Srem i Slavonija redovno ulazili u njen
sastav.Szembe(ita se sembe) na maarskom znai preko puta,naspram,napramo.Treba se sjetiti
da se preanimanazivaju stanovnici oblasti uz Savu gledani iz Bosne(odnosno iz
Srbije).Slovenizirana maarska rije je dobila nastavak ija(kao na primjer umadija)zemlja uma
i ona bi u slobodnom prevodu znailazemlja preko Save.Semberija stvarni pandam Sremu ne
samo geografski nego sastavom zemljita,nainom ivota i rada te je nesumljivo mogla izvui svoje
ime iz ove maarske rijei.

Etnika karta(srpskih zemalja zapadno od Drine)

NOVE SEOBE

Iz svih ratnih zbivanja i stradanja narod BiH nije izvukao nikakve pouke pa se istorija po ko zna koji
put ponovila u svom najkrvavijem obliku.Poetkom 1992 godine,tanoje aprila mjeseca na prostoru
Semberije poinu meunacionalna prevranja ali i prvi sukobi koji su dodue jako kratko trajali i sa
relativno malim brojem rtvama ali sve ono to se kasnije deavalalo bio je jedan dug crni dan bolje
rei no.Meutim Bijeljina je brzo bila daleko od ratnih poprita pa je to stvorilo idealno utoite za
brojne srpske izbjeglice tako da je Semberija udvostruila svoj broj stanovnika.Formirana su itava
nova naselja(kod Janje) a sama Bijeljina se spojila sa okolnim mjesnim zajednicama.Sa tim
procesom tekao je paralelno proces odlaska muslimanskih porodica sa ovog prostora. Ja se iskreno
nadam kao ovjek da e to neko realno zabiljeiti u istoriskim zapisima i spreiti sve od zabrava.
Kada govorimo o kulturi i tradiciji, moramo rei da je duhovni centar Srba ovoga kraja pravoslavni manastir Tavna, koji je ujedno i najstarija graevina na
teritoriji optine Bijeljina. Njegova izgradnja zapoela je poetkom 14. vijeka, a dananji izgled formiran je, uglavnom, tokom 16. vijeka. Daleko mlaa je
pravoslavna crkva Svetog Georgija u samom gradu ija je gradnja otpoela 1857. a zavrena 1872. god. 12. maja 2001. godine osvetan je u spomen dvije
hiljade godina hrianstva, na ast Sv. Vasiliju Ostrokom udotvorcu i molitveni spomen prepodobnom Sisoju, novosagraeni velelepni manastir Sv. Vasilija
Ostrokog u Bijeljini.

, ,
. , .
.

[]

1
2
3
4
5
6

[]


2003. [1].
, [1],
, ( 1917) ( 1937),
( 1948), , .

[2], .

,
- ,
-
- 22. , 2006.
, [3].
, .

( ,
.).
. , , ,
, , .
,
, . ,
.

[]


.
1933.
(, , ), .

[]
, .
120 [4],
, ,
[5].

Nastanak
Etno selo Staniii osnovano je 2003. godine, zahvaljujui inspiraciji Borisa
Staniia. Vie od nekoliko godina on je putovao po srpskim selima srednje
Bosne u potrazi za starim kuama i predmetima koji e sauvati predstavu o
jednom vremenu i kulturi ivljenja sa kraja 19. i poetka 20. vijeka. Rezultat je
autentino planinsko selo u sred semberske ravnice.

U selu se danas izdvajaju dvije cjeline, Jedna prikazuje svetovni ivot i izgraena je od drveta.
ine je drvene kue brvnare sa pokustvom koje im je vijekovima pripadalo. Kue povezuju
poploane kamene staze, a u centru sela su dva jezera.
Druga cjelina je duhovnog karaktera i predstavljena je srednjevjekovnom arhitekturom
graenom u kamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog i religijskog znaaja.

Ideja da se napravi selo nastala je nakon jednog porodinog ruka. Sjedili smo u
sobi i nekako svi gledali kroz prozor. Kiica je tiho padala. U ravnici mi se ukazao
breuljkasti predio i u dogovoru s porodicom odluio sam da svoje rodno selo,
odavde udaljeno 200 kilometara, premjestim u sembersku ravnicu, pa neka kota
koliko hoe. I, evo, uspio sam uz pomo porodice.

Sam ambijent djeluje oaravajue i kao da nas izbacuje iz ovdanjeg, ubrzanog

vremena ivljenja i vraa u starinu, vraa nas precima i prirodi, budei divljenje
prema jednostavnosti nekadanjeg naina ivota. Ovdje se odmaraju oi i dua,
ovjek postaje plemenitiji, ali i mudriji sluajui uborenje potoka i rad vodenica.
- Ovo selo je
originalno, sve
kue su originalne
i ono je nastajalo
tako to sam sa
svojim
prijateljima iz
mog rodnog sela
Brgule, koje se
nalazi u planinskom predjelu kod Varea, otkivao gredu po gredu, dasku po dasku sa
kua i sve to donosio ovdje. Vidite da je i ovdje vjetaki napravljen mini
breuljkasti predio, kako bi se starine iz mog sela upotpunosti uklopile u ravnicu
Semberije. Porodina ljubav prema starinama i zaviaju postala je stvarna i
opipljiva tek u martu 2003. godine. Za dvije godine otkupili smo i prenijeli desetak
originalnih planinskih kua-brvnara. Povezali smo ih poploanim stazama, a centar
sela ukraavaju dva bistra jezera, sa labudovima. Jezera su takoer imitacija onih
kraj kojih sam se ja kao mali igrao, a bila su smjetena pod samom planinom
Zvijezdom. Ta planina se je kao aneo uvar nadvijala nad Brgule i ostale dijelove
vareke optine. Planinu nisam uspio prenijeti, ali selo, evo, jesam - poinje priu
graditelj ovog "bosanskog sela" Boris Stanii.

Selo
Selo ine vodenice, mljekarnik,kovanica, kameni bunar, ambar i
autentine drvene kue, sa prikazom pokustva i narodnih nonji.
Mlin potoar je napravljen 1937. godine i jo je
u upotrebi kao i vodenica iz 1917 godine u
kojima se jo uvijek melje brano za pogaice
koje se slue u restoranu. Unutra se nalazi sve
to je mlinaru bilo potrebno za boravak u
njemu za vrijeme sezone mljevenja ita.
Mljekarnik je iz 1948 godine. To je zgradica za preradu mlijeka i uvanje
mlijenih proizvoda, sa svim drvenim posudama. Mljekarnici su bili dobro
provjetreni i isti, a u njih su mogle ulaziti samo ene koje su se time bavile
Kue pripadaju dinarksom tipu, pravljene su
od drveta i sa visokim krovom. To je malo
apartmansko naselje gdje su kue spolja
autentine, a enterijer je prilagoen
savremenim potrebama gostiju. U jednoj od
kua smjetena je suvenirnica koja nudi
proizvode starih zanata i domae radinosti. U
fazi izgradnje je jo nekoliko objekata u koje e
biti smjetena kovanica, tkanica i grnarska
radionica.
Svi objekti ove cjeline smjeteni su u blizini jezera i potoka koji izmeu njih
vijuga, a povezani su stazama poploanim kamenom. Sa izvora stalno
dotie ista voda koja je svuda po selu i svojim tokom simbolizuje izvor
ivota, postojanje i trajanje.

Duhovni dio etno sela

Duhovna cjelina nas vraa jo dublje u prolost i
sainjena je od replika objekata sa raznih mjesta
obiljeenih pravoslavljem. Sa svetovnim dijelom
sela povezano je velikim kamenim mostom koji je
replika Kozje uprije iz Sarajeva.
Preko njega se dolazi do Krstionice koja je raena po uzoru na malu crkvu
koja postoji na Aljasci.

U srcu ove cjeline je manastir Svetog oca Nikole,

replika manastira Kumanice, zadubine
Nemanjia i u njemu su poloene estice motiju
Cara Uroa i Svetog oca Nikolaja. Takoe se
nalazi kivot sa esticama motiju Svetog oca
Nikole.
Pored manastira se nalazi manastirska kua
(konak) koja predstavlja izuzetan primjerak
srednjevjekovne gradnje.
U blizini monake kue, na jezeru, nalazi se kameni amfiteatar sa 380 mjesta,
predvien za kulturne manifestacije pod vedrim nebom.
Konoba - etno restoran
Na samom ulazu docekae vas pogaa, so,
orasi i rakija to po Srpskom obiaju
simbolizuje da ste dobro doli tj. da ste drag
gost u kui domainovoj. Ovaj ambijent, u
potpunosti opremljen u etno stilu, rijetko se
moe sresti na teritoriji zapadnog Balkana. Na meniju su tradicionalna jela
pripremljena na ognjitu, kao i jela savremene kuhinje.
Hotel "Pirg"
U sklopu Etno sela Staniici otvoren je
hotel Pirg . Hotel Pirg je replika kule
sa Svete Gore, odnosno replika pirga
Svetog Save. Njegova kamena spoljanjost
oduzima dah, a prefinjena unutranjost
prua
izvanredan ugoaj gostoljubivosti. U luksuzno opremljenim sobama su:
- kablovska TV
- telefon
- klima
- pristup internetu
- mini bar
- sefovi

Vrhunski pratei sadraji ine da se gosti osjeaju prijatno i oputeno ak i ako

ovdje borave poslovno. Na raspolaganju su im: spa centar, teretana, kafe sa
pogledom na etno selo, internet-kafe kao i otvoreno-zatvoreni bazen (u
izgradnji).
Bitan segment predstavlja kongresna dvorana.
Kapacitet dvorane je 100 mjesta, i pored sve
neophodne standardne opreme za odravanje
kongresa, konferencija, seminara...
obezbjeeno je i simultano prevoenje.
Sve informacije moete dobiti na telefone:
+387 55 350 306 i +387 55 350 309
Kao i na e-mail
hotelpirg@etno-selo.com
CJENOVNIK HOTELSKOG SMJETAJA
JEDNOKREVETNA SOBA
DVOKREVETNA SOBA
TROKREVETNA SOBA

110 KM
160 KM
190 KM

APARTMAN ZA 2 OSOBE

210 KM

APARTMAN ZA 4 OSOBE

260 KM

PREDSJEDNIKI APARTMAN

300 KM

57
82
98
108

134
154

Smjetaj
Autentine drvene kue su svojom unutranjou prilagoene savremenim
potrebama gostiju. Ukraene su sa dosta suvenira i starih stvari iz tog perioda.
One sadre apartmane raene u najprefinjenijoj hrastovini sa kupatilima od
prvoklsanog kamena i mermera.
CJENOVNIK SMJETAJA U APARTMANSKOM NASELJU
jednokrevetna soba
60 KM
dvokrevetna soba
90 KM
apartman za 2 osobe
140 KM
apartman za 4 osobe
160 KM
dnevni boravak
64 KM

30.80
46.16
71.80
82.06
30.80

E
U Etno sela Staniii otvoren je novi ugostiteljski objekat E. U sklopu
E-a nalaze se teniski tereni, kutak za djecu i djeije igralite na
otvorenom. Posebno izdvajamo mogunost organizivaonja djeijih proslava

Suvenirnica
U prizemlju drvene kue iz 1933. godine nalazi se prodavnica
starih proizvoda raenih isto kao prije mnogo godina. Ovdje se
mogu kupiti razglednice, pletene stvari od vune, predmeti sa
znakom etno sela, drvene inije, tkaki proizvodi i

slino. Najvrjednija je ponuda etno radionice, a to su unikatni proizvodi od drveta (stolice,

tronoci,...)
Vonja fijakerom
Etno selo organizuje vonje fijakerom ili
lovakim saonicama. Za one koji ele da osjete i
vide kako ivi Semberija, tu je vonja kroz
semberska sela, a za one koji ele da se odmore
od ljudi nema boljeg lijeka od prirode, i zato je tu
vonja fijakerom pored Drine.
Radionice starih zanata
Zavrava se montaa nekoliko kua u kojima ce
biti radionice kune radinosti - grnarije,
predenja i vezenja, a tu e se smjestiti i kovaka
radionica.

Vjerski praznici
U etno selu se obiljeavaju Boic i Vaskrs, rekonstruiu se kuna slavlja, stavljaju se vjenii za
Ivanjdan i Petrovdan,...

Nagrade
Etno selo "Staniii" je dobitnik brojnih prestinih priznanja od koji
izdvajamo sledea:
2006 godina
- Vlasnik Borislav Stanii menader godine
- Zlatna turistika prizma (za novi kvalitet)
-Tree mjesto za sektor ugostiteljstva i turizma 2006 (Privredna komora)
- Zlatna turistika rua ( I mjesto u kategoriji restorana)
- Zlatna ugost iteljska kruna (I mjesto u kate goriji apartmanskog naselja)
- Velika zlatna medalja - Apartmansko naselje sa restoranom (Novosadski sajam)
- Zlatna medalja - Etno restoran (Novosadski sajam)

2007 godina
- Plaketa Etno selu - naj izlaga (Dani gastronomije Posavine i Semberi je)
- Velika zlatna medalja - Restoran (Novosadski sajam)
- Velika zlatna medalja - Apartmansko naselje (Novosadski sajam)
- Pehar za vrhunski kvalitet turistiko ugostiteljskih usluga (Novosadski sajam)
- Zlatna ugost iteljska kruna (I mjesto u kategoriji apartmanskog naselja)
- Zlatna turistika rua (I mjesto smjetajni ugostiteljski kapaciteti)
- Zlatna ugostiteljska kruna (kategorija Apart hotela)
- Plava Turistika zvijezda (iri novinara i turistikih strunjaka) (Novosadski sajam)

2008 godina
- Zlatna turistika rua (najuspjenijituristiki projekat)
- Zlatna turistika kruna (posebno priznanje za kontinuitet)
- Novosadski sajam (ampion kvaliteta u grupi srednje velikih hotela)
- 30. Beogradski meunarodni sajam turizma (I nagrada za eko i etno turizam)
- Privredna komora (posebno priznanje za razvoj eko i etno turizma
2009 godina
- Najmenader RS (vlasnik Stanii Boris)

- Pehar za doprinos regionalnom razvoju turizma (Novosadski sajam )

- Zlatna turisticka rua 2009. - Posebno priznanje za doprinos unapreenju kvaliteta
ugostiteljsko turistike ponude - HOTEL "PIRG"
- Zlatni interstas - Doprinos razvoju seoskog turizma - Split 2009.