You are on page 1of 197

NEDAD LATI

BOJA POVJESTI

P -POSVETA 00 - PROCES '83 01 - FIDIJE 02 - RAT U (SREDNJOJ) BOSNI 03 - MLADI MUSLIMANI 04 - PORUKA 05 - USUD GOR INE 06 - NJEGOVA EHRA 07 - MEKERU VE MEKERELLAH 08 - JEDNA SMRT DVA IVOTA 09 - NOVI VRLI SVIJET ISLAMA 10 - FATA I DVANAEST APOSTOLA 11 - ZELENI ZAMAK 12 - ETIRI TRINJE

Boja povijesti - Posveta POSVETA U vrijeme rata, mislim daje bila jesen 1994., doao sam u Gra anicu kod Doboja. Damija i munara bile su ote ene gelerima, ali su opstale. Primijetio sam da su lipe u haremu damije skrene: Ovo vas je zadesila holuja?! komentirao sam, saaljivo gledaju i presami ene ovrke lipa. Nije holuja, granate! objasnio mi je jedan dematlija. I onda je slijedilo pojanjenje kako su te lipe zasa ene kao niani ehidima koji su poginuli u boju pod Banjom Lukom. Nakon okupacije Bosne, krilo se pred tu inom da su to ehidi. Tako su im imena ostala nepoznata, a dematlije su im u ile apatom fatihe uz um lipova li a. Lipe su svojim granama titile damiju od etni kih granata, tvrdio je dematlija. Ja sam zamislio ehide kako ire svoje zelene ruke poput lipovih grana i zaustavljaju granate; ne daju svoju damiju! Slijede e godine jedna granata je iznad polomljenih lipa pogodila munaru. Ovu knjigu posve ujem svim ehidima, uz elju da me Svevinji uvede pod njihov lipov hlad. Posebnu posvetu inim svojoj ljubljenoj majci hadi Demila-hanumi, koja je svehla brinu i se ta e biti sa muslimanskom dicom. Sarajevo, redeb 1442. septembar 2003.

PROCES '83. Bismillahirrahmanirrahim! Ovo bi trebalo biti moje kazivanje, svjedo enje, moglo bi se re i, iskaz o hapenju, zatvaranju, su enju i odbrani trinaestero muslimana koji su u jesen 1983. godine osu eni na dugogodinju robiju; kazivanje -jer je osobno prisje anje na najturbulentniji dio mog ivota; svjedo enje - jer sam kao Demalov brat, uz Sabinu Berberovi , k erku Alije Izetbegovi a, bio najangairaniji u njihovoj odbrani. Iskaz je udbaki termin i odgovara mojoj nakani priznanja svega to sam radio, vidio i uo da se radi protiv njih. Vjerujem u kismet - sudbinu, lako mi se razum ne miri sa svim odlukama i situacijama koje me zadese u ivotu, pri hvatam i pokoravam se sudbini kao ne emu to me nije moglo mimoi i. Bilo to dobro ili zlo. Danas, nakon skoro dvije decenije, vidim da sve to se zbivalo nije imalo nikakve veze sa mojima eljama, ambicijama, snovima i vizijama. Kakav, onda, mogu imati zaklju ak?! Bio sam veseo i bezbrian mladi ; nikad me policajac nije legitimirao; nikad nisam upoznao advokata, nisam znao ni kako izgleda zatvorska elija i sudnica. Tek sam kao u enik Medrese znao da su neki moji profesori bili u zatvoru. Poput hafiza Ibrahim-efendije Trebinjca, Kasima Hadi a, Omera Naki evi a, Safeta Toki a, Mustafe Sete itcl. Nita me to nije sikiralo, mada sam bio kivan na komuniste koji su tako dobre ljude, poput starih i pobonih profesora, terorizirali po kamenolomima i rudnicima. Imao sam jo razloga da mrzim komuniste i komunizam, naprimjcr nisam bio socijalno osiguran u Medresi, ali nisam ih se bojao, nisam strepio za svoju sudbinu. Imao sam snove i vizije, kao da sam ivio u najslobodnijoj dravi na svijetu. Mislim da su mi i roditelji ivjeli u takvom svijetu. Jednom mi je babo rekao da je molio ADaha, d.., da mu sa uva djecu od svakog zla i belaja, ali nikada nije molio da ih sa uva od zatvora. Moda to i nije bila naivnost, kako bi se moglo u prvi mah zaklju iti. Jer sa nae strane nije bilo grjeke. Babo je, kao imam, bio ak i oprezan. Drao je Titinu i Jovankinu sliku u dnevnoj sobi. Nit'je volio Titu, nit' Jovanku, ali njihova slika je visila na zidu uz porodi ni album i nekoliko levhi. Tito i Homeini Ja sam taj koji je u svojoj bezazlenosti donio konkurenciju Titinoj slici. Jednog dana sam donio sliku imama Homeinija. Bila je to naljepnica pa sam je zalijepio na vitrinu sa knjigama. Homeinijev turban se idealno uklapao u tomove knjiga pisane halfovima, Kur'ane, levhe. Taj moment bio je prekretnica u naoj porodi noj idili, u kojoj je svakako uivao i Tito sa svojom slikom. Kako se to desilo? Moj babo je volio nekoliko poznatih muslimana: Jasera Arafata, Demala Nasera, Muamera Gadafija, Demu Bijedi a i Safeta Isovi a. U prvu trojicu, Arape, razo arao se kad je uo da i nisu bili Bog zna kakvi muslimani. Demu nije prealio. Po jednom od ove dvojice, Naseru ili Bijedi u, Demal je dobio ime. A Safet je za njega bio sultan, kralj, predsjednik, pravi lider. Bacao bi kapu u plafon kad bi na televizoru Sajo zapjevao. Nisam imao nita protiv babinih ljubimaca, ali ih nisam ni simpatizirao. I ja sam do ekao i vidio Gadafija u haremu. ak nisam uivao ni u Safetovim pjesmama. Bile su mi stereotipne i preglasne. Sluao sam abana auli a, Bijelo dugme, Abbu itd. E, jedne ve eri, dok smo sjedili u dnevnoj sobi i gledali Dnevnik, pojavio se imam Homeini. Dedo sa turbanom na glavi i crnom sjenom koja mu je padala sa ramena do tala, stao je pred milionsku masu koja je kliktala, vritala, mahala rukama. Nakon njegovog jednog lagahnog polukrunog pokreta desne ruke milionska masa se utiala. Doimalo se da im je oduzeo dah, da ne diu. Bio sam fasciniran njegovim imidom, kao i njegovim djelovanjem na mase. Ta hipnoti ka elokvencija i imid dede evlije bili su dovoljni da pridobije moje simpatije, iako nisam bio upu en ta on ho e. Nisam shvatao koga obara sa vlasti, koga voli i ne voli. Mislio sam da e i babo dobiti novog autoriteta. Ali, gle uda; babo je sumnji avo klimao glavom. Nije ga prihvatio kao Nasera, naprimjer. Vjerovatno zato to su ga i Naser i Arafat i Gadafi razo arali. Nemoj ti tako, upozoravao je kriti are Nasera. On nam je valj'o. Izvadio je Dozu iz zatvora. A ta e hudi Arafat, ni zemlje ni naroda. Za Gadarija je jo imao razumijevanja da je mlad, al' dugo je pri ao kako je 2

Gadafi sa Demom Bijedi em doao u Gornji Vakuf. Helikopterom su se negdje spustili i doli u novu damiju. Gadafi je klanjao u damiji, tu je negdje u blizini safa bio i babo, a Demo je stajao na vratima. E-e-e, zna Demo kako se pomau muslimani, zaklju io bi pri u. Muslimanski krugovi su pri ali verziju da je prilikom prve posjete Nasera Beogradu ovaj odmah upitao za Husejna Dozu, koji je sa njim bio skupa u klupi na El-Azharu u Kairu. Kad se Tito raspitao za Dozu, Udba mu je odgovorila daje u zatvoru. Navodno je Tito odmah naredio da se pusti i tako je, zahvaljuju i svom studentskom kolegi, Dozo puten. Postoji jo jedna poruka iz ove anegdote: ta je falilo da Dozo bude predsjednik kao i Naser, skupa su bili u klupi. Ova potajna babina razmiljanja Udba je denuncirala pred samu ozinu smrt. O ito je babo ekao sli nu pri u o Homeiniju pa da zagrize. Homeini kao da nije ni uo za Bosnu. A ja sam zagrizao toliko da mi nije bilo dosta zalijepiti Homeinijevu sliku na vitrinu, ve sam je zalijepio na unutarnju stranu poklopca kone torbe. Imao sam jednu foru sa tom slikom. Neke sam prijatelje sa Filozofskog fakulteta, Zilhada, Rifata i Ahmeta, pozdravljao tako to bih im podviknuo selam i otvorio poklopac da vide sliku Homeinija. Sva trojica su kasnije imali problema sa Udbom zbog ove slike, iako su bili profesori marksizma. A gdje je tu Demal? On se oenio. Svatovi su bili koji mjesec prije Titine smrti. Nikad nas dvojica nismo dijelili drutvo i prijatelje. enidbom se totalno udaljio od mene. Radio je kao vanredni profesor u Medresi i mnogo se angairao u predavanjima u Taba kom mesdidu. Najtjenje je sura ivao sa Mehmedalijom Hadi em i Hasanom engi em. Ja sam im bio vodonoa. Ponekad, dok bi spremali predavanja u Taba kom mesdidu, kupio bih im gro a. Hasana, koliko god sam potovao, nikad nisam volio. Smetala mi je njegova prepotentnost, koja se grani ila sa drsko u. A i sa Demom se esto sva ao, pa su napravili sporazum da ne smiju biti ljuti due od tri dana. erijatski, nema ta. Mnogo, mnogo puta su prekrili taj sporazum. On je klasi ni aktivist, a la Streljnikov. Mehmedalija je bio, a takav je i ostao, intelektualac. Izvanredno obrazovan ovjek. Lo organizator i lo aktivist. Mislim daje on izvrio presudan utjecaj na Demu, tako da je i Demo vrlo lo organizator i aktivist. Do poznanstva sa njim Demo je bio bohem. Volio je dugu kosu, gorljivo je kritizirao elnike IVZ-a, vidio sebe kao pjesnika. U pubertetu je sanjao o fudbalskoj karijeri. ak je trenirao u FI< Bosna. Tad je odobravao moje foliranje sa slikom imama Homeinija. Ali, nije me upu ivao u svoje krugove, niti mi je posebno sugerirao stavove o pitanju Iranske revolucije. Jedanput mi je ispri ao da se vi a sa jednim Irancem. Zvao se Doktor Turabi. Negdje su sjedili skupa i razgovarali o Iranskoj revoluciji. Davao mi je informacija toliko da mi potvrdi ispravnost mojih simpatija za Homeinija. Demo me je odli no poznavao. Postoje stariji, uvijek se prema meni odnosio zatitni ki, tolerirao mi je ispade i pogrjeke. Imao je i ta. Ja njemu nisam imao ta tolerirati, jer je bio sto puta odgovornija osoba od mene. Govorio mi je da sam odrastao na dedinom krilu, to je trebalo zna iti da ja Homeinija volim kao dedu, a ne kao lidera jedne vrlo zna ajne revolucije na koncu dvadesetog stolje a. Bio je u pravu: svu filozofiju ivota nau io sam od svog dede, a moje zanimanje za Iransku revoluciju nije sezalo dalje od simpati ne brade i turbana imama Homeinija. Ma koliko bile bezazlene, simpatije za imama Homeinija bile su raspravljane na sjednicama CKKP BiH. Kad danas itam stenogram sa sjednice, vidim da su moje simpatije bile panislamisti ke. Kako je po elo Bilo je dovoljno da se uspani im kad sam u ariji uo da su neki imami, profesori medrese i studenti privo eni u policiju. Bilo je to 23. marta 1983. godine. Najvie su bili ispitivani o Homeiniju. Zgulio sam Homeinijevu sliku sa torbe. Nikad nisam itao Oslobo enje. itao sam Politikin zabavnik, NIN, Sarajevski Svijet, Start, kasnije Danas. Sje am se kad sam kupio prvi broj Danasa. Oslobo enje sam kupio kad sam uo da su objavljena imena grupe uhapenih muslimana. Bilo je to 9. aprila 1983. godine. Od uhapenih sam znao Hasana engi a i Meliku Salihbegovi , a Aliju Izetbegovi a i Omera Behmena sam vidio na ulici. Za ostale nikad nisam ni uo. Demo je jo bio na slobodi. Nekoliko je puta nosio Hasi paket u zatvor.

Paket je bio vra en, a straar na prijavnici je uzeo Demine podatke. Supruga ga je korila da to ne ini, iako mu je sama spremala paket. Ona se bila sprijateljila sa Hasinom sestrom Nedmom. Nisam se puno sekirao zbog hapenja desetak ljudi, al' mi je bilo ao Hase. Tih dana sam otiao roditeljima u Biljane kod Klju a, gdje mi je babo radio kao imam. Dok sam putovao kasno no u, gledao sam mjese inu i tugovao za Hasom. Zamiljao sam da, dok se ja vozim, on lei negdje na betonu sklup an i pretu en. Nisam znao kako izgleda zatvor. Usprkos filmovima u kojima sam vidio elije, moja mata, potaknuta tugom za Hasanom, formirala mi je betonske hladne elije. im sam doao ku i, neprimijetno sam uao u sobu da bih zgulio Homeinijevu sliku sa vitrine. Slike nije bilo. Babo je uradio posao istog trenutka kad je, putem televizije, uo da je uhapena grupa koja je djelovala sa neprijateljskih pozicija. Ujutro za kahvom majka me je upitala za Hasana. Voljela ga je kao dobrog Deminog prijatelja. Kako mu je jadnoj majci?!, odhukivala je. lma samo njega. Nisam im kazao da mu Demo nosi pakete u zatvor. Sedmi maj Nekako sam oduljio kod ku e. Moda zbog Mirzete. I ona je bila kud. Nas dvoje smo sjedili za stolom pod ljivom kad je mali Hasib, dje ak iz komiluka, dotr ao uzvikuju i: Nedade, trae te kod ku e! Ko?Je 1' policija?, htio sam se naaliti sa uspani enim dje akom. Jeste. Policija te trai, odgovorio mi je. Srce mi je obuzela hladna zebnja. Krenuo sam ku i. U sobi sam zatekao majku, starog komiju Latifa, jednog policajca u uniformi i dvojicu mla ih ljudi. To su bili agenti Udbe, koji su se predstavili kao Muharem Zjajo i eljko(?), moda Varunek, iz Banje Luke. Vrili su pretres stana. Rovili su po vitrinama, preturali knjige, izdvajali Demine slike, teke, razglednice, kasete... Zavirivali pod krevete, u dimnjak, traili su oruje. Dok su izmicali vitrinu sa knjigama, neto je ispalo i udarilo o pod. Bila je to uramljena mala slika bra nog para Broz. Pali su naglava ke, i dok su agenti gledali u nju, oni su dubili na glavi - Tito na eiru, a Jovanka na pun i. Muharem ju je uzeo i stavio na vitrinu. Tad su prestali rovariti. Ljudi, Tito mi je valj'o, uzviknem u raspravama o Titi. Ono to su izdvojili, popisali su i odnijeli. Na rastanku su me upozorili da se ne odvajam od ku e i da isto prenesem babi, koji se tog dana nalazio na nekoj sjednici imama u Jajcu. Tako je po elo. Majka je zaplakala i nikad nije preboljela. Nikad je vie nisam vidio bez bola u o ima, i tespiha u rukama -umrla je od infarkta. Babo se zabrinuo i othuknuo iz dna due. Uhvatio se za lijevo rame koje ga nikad nije prestalo boljeti - umro je od infarkta. Rahmetullahi alejhim. Po nianima na seoskom greblju u Pridvorcima moe se pro itati da su Sakib i Demila Lati ivjeli (samo!) 60 godina. Iste no i otiao sam u Sarajevo. Zapravo, im je babo doao iz Jajca. A do tada sam se bio oprostio sa Mirzetom. Rekao sam joj da mi je Demo uhapen i da e od sada zauvijek, mislio sam da e komunisti vje no vladati, moje ime biti pod igom. Mirzeta je plakala. To je bila no bola u mom ivotu. Sedmi maj! Svi koje sam volio te no i su bolno plakali. Ja nisam plakao, ali sam od te no i izgubio osmijeh, koji se vie nikad nije vratio na moje lice. I danas se smijem, imam imid ovjeka vesele naravi, ali iza mog osmijeha ostaje duboko more tuge i boli koje se slijevalo u moju duu od Deminog hapenja do smrti roditelja. Ustru avao sam se izgovarati ovakve tvrdnje zbog Deme, da se ne bi on direktno osjetio krivim, ali to je istina. Vanost izricanja ovakve tvrdnje lei u tome to smatram da nita manje nisu patile familije, posebno roditelji, nevino hapenih politi kih zatvorenika u doba komunizma. Udbi nije bilo dosta samo mu iti uhapenog dravnog neprijatelja ve se mazohisti ki trudila unititi ognjite, kako je moj babo to nazivao. To im je bilo cilj i sa Deminim hapenjem. Dok klanjam dumu... 4

im sam stigao u Sarajevo, otiao sam Timi, Deminoj supruzi. Kroz pla mi je ispri ala da je bio na nastavi u Medresi kad su ga iz SUP-a pozvali telefonom da do e u SUP, zgradu dananjeg Federalnog MUP-a. Dok klanjam dumu, odgovorio je. Sa ekao je dumu i onda otiao sam. Njegovi prijatelji su pri ali kako se u haremu Hadijske damije opratao sa njima, govore i im da su ga Oni (!) pozvali. Ra unao sam daje Hasan uhapen 24. marta, dakle prije vie od mjesec dana, i da Demu, vjerovatno, ispituju kao njegovog svjedoka. Pitao sam Timu da li su joj udbai koji su joj pretresali stan rekli gdje se nalazi Demo. Tamo gdje su i mene vodili, rekla je. Odmah sam otiao u zgradu kod Ljubljanske banke. Na portirnici sam pitao za brata. Jedan policajac me je upitao - kad je pozvan u SUP. U petak, rekao sam. Danas je ponedjeljak. Onda trebate u Centralni zatvor. Odem u CZ. Traim da mi se kae gdje mi je brat. Niko ne zna. Vra aju me u SUP. I pored straha koji sam osje ao ulaze i u zatvor i SUP, smogao sam hrabrosti sva ati se: Kako mogu da ne kau familiji ta se desilo sa ovjekom koji je otiao u SUP! Bez obzira na to, niko mi nije rekao gdje mi se brat nalazi. U akam sam krenuo u stan na Alifakovac. Sa vrha Alifakovca se vidi kupola Centralnog zatvora. Sjeo sam na klupu i zurio u nju, misle i na Demu. To e mi postati navika, pa sam jo mnogo puta sjedio i gledao u kupolu zatvora, eznu i da saznam kako mu je unutra. uvaj obraz, sine! Tragaju i za Demalom, saznao sam da su familije drugih uhapenih upu ene na istranog sudiju Abdulaha Hadikari a. Otiao sam u Sud. Pronaao kancelariju sudije Hadikari a. ekaju i pred kancelarijom, primijetio sam djevojku koja seta ispred vrata. Bila je to Nerma Bi ak i , sestra Dulina i Edhemova. Hadikari mi je dozvolio posjetu na jedan sahat. Uspio sam preko Mirzete, koja je studirala u Banjoj Luci, poru iti babi da do e u posjetu. On e, hudnjak, zakasniti. U zatvor smo uli samo Tima i ja. Prihvatili su nam paket na ulazu, a nas su odveli nekud na sprat prema dugom hodniku. Reetke! Reetke! Svuda su bile reetke, lspinju i se uza stepenice, ugledao sam Demu kojeg je vodio policajac ispred nas kroz dugi hodnik. Bio je u papu ama, hla ama i jednom mom starom sme em demperu. Jauknuo sam i uhvatio se za reetke. Tima me je tjeila. Ona nije plakala. To je krajika gordost. Prkosila je policajcu i savladala pla . Ja sam sklup an ridao. I policajac me je po eo tjeiti: ut e te Demo. Mora da je bio musliman, vjernik. Obrisanih suza doao sam pred Demu. Uveli su nas u kancelariju. Glumio je oputenost, ak se i smijao. Nekoliko puta Timi je ponovio da se uva. uvaj se kad prelazi raskrsnicu. Mene je pitao za roditelje. Samo to smo izili iz zatvora, neko me zovnu. Bio je to babo. Kasnio mu je autobus. Opet moljakanje kod Hadikari a za babinu posjetu. Dobijamo 15 minuta. Sad smo u prizemlju. Pored Deme je sjedio ovjek u civilu i vakao vaku. Bio je to Vlado, navodno, upravnik Centralnog zatvora. Ovog hladnokrvnog ovjeka sretat u dugo u vrijeme posjeta, tokom su enja, mog hapenja, pa i danas ga sretnem na kahvi. Bilesi sam i jutros, dok sam sa Hadibom pio jutarnju kahvu, primijetio Vladu kako stoji iza mojih le a. Babo, samo mi je stalo do toga da me ti ne krivi. Nita nisam kriv..., po eo je Demo svoju ispriku babi. Vlado se nakaljao. Znam, sine. Ne sikiraj se. Babo zna kako te je odgojio. Demo je bio osokoljen babinom podrkom te nastavio: Nisam htio potpisati lai na druge... Ovdje gaje Vlado direktno prekinuo. Prekinut u posjetu ako tako nastavite. Demo se bio zacrvenio. Znam ga. Sigurno bi u druk ijim prilikama sko io na Vladu, iako je ovaj bio mnogo korpulentniji od njega. Ja sam utio. Ma, sluajte Vi, drue! Nije moje dijete protiv ove drave, a, vala, ne smije ni druge teretiti!, podviknuo je babo, pa poto je vidio da Vlado ne e da se sva a, nastavio istim tonom prema Demi: A tebi kaem, sine - bolje ivjeti sahat ista obraza nego dug ivot crna obraza.

Vlado je pogledao na sahat i prekinuo posjetu. Hajd1 mu znadi je li ba isteklo tih jadnih petnaest minuta. Na izlazu, babo je zapalio cigaretu. E, nek' sam mu skresao, pas mu majku..., komentirao je babo sukob sa Vladom. Ujed za digericu I danas kad pro em ulicom ispred Sarajke ka CZ-u, sjetim se rahmetli majke. Ili smo u posjetu Demi. Tima i ja smo je drali pod ruku. Nije bila tako stara i bolesna. Ali, tad smo je pridravali. Vie nikad nisam sa njom hodio a da je nisam drao pod ruku. Boe, sad se sjetih da smo je Mirzeta i ja tako odveli do bolni ke sobe iz koje nikad vie nije iskora ila. Tad sam joj pokazao rukom zgradu zatvora. Ona je zaridala nasred ulice. Aj, moj Demale!!!, jauknula je i pala na asfalt. Preznojavala se i mi smo joj brisali znoj. Jedna ena je povikala sa prozora Je 1' to umire? Donijela joj je vode i kocku e era. Ide sinu u zatvor, objasnila je Tima. Hajde, moja, i zatvor je za ljude, tjeila ju je. Ipak je pribrana ula kod Demala. Tjeila je mene i upozoravala da mu neto ne otkrijem o njenom pla u. ak se smijala u razgovoru sa njim. On je uzvra ao. I reklo bi se da je posjeta dobro prola. Ali, kad smo doli kud, majka je otila u spava u sobu, stavila jastuk na glavu i nije izlazila osim kad je ila u kupatilo da promijeni abdest. Jednom mi je priznala da je svaku no o ekivala smrt i da zbog toga uop e ne koristi proteze. Demal je sli io majci. Kasnije mi je pri ao kako bi se radovao i odbolovao posjete. Tako e se odvijati drama izme u nas slijede e tri godine. Prema strahu roditelja za Demalov ivot, vidio sam da su, ipak, znali da ivimo u opasnom drutvu. Koliko su znali za komunisti ke torture nad narodom, koliko su znali njihovu bezdunost? 0 svemu tome su utjeli pred djecom, jer znanje o komunisti kim zlodjelima bilo je najopasnije znanje. Strah i utnja o komunisti kim zlo inima jedan je od velikih fenomena komunisti kog vladanja. Moj dedo je na vijest o Demalovom zatvaranju samo jauknuo: Takvi su oni. Lijepo sa tobom pred narodom, a za digericu ujedaju kad niko ne vidi. Nikad do tada nisam primijetio da moj dedo, nepismeni i bogati seljak, mrzi komuniste. Trai advokata! Poto se to cijelo ljeto smatralo da su pod istragom, sve posjete je odobravao istrani sudija Abdulah Hadikari . Zato smo svakog utorka moljakali jo koji sahat za posjetu. Jednom mi je Hadikari rekao da mogu istog dana vidjeti Demu, al' sam. Tako je Demo traio. Otiao sam u zatvor, gdje me je ekao Vlado, tad sam ga zvao Kerber, i doveo Demu. Pozvao me je da mi saop i da na em advokata. Predloio mi je aru Buli a. Ve sam razgovarao sa njim. Ne e traiti vie od jednog miliona dinara, rekao mi je Demo. Jedva sam naao aru. Ovaj se ne kao, a ja nisam navaljivao. Idu i od are, sretnem profesora Kasima Hadi a, nekadanjeg Demalovog razrednika. On mu je na ime Demal dodao din, dakle Demaludin. Iz milja, jer ga je jako volio, a nije imao ro ene djece. Hadi je bio Sandaklija iz Priboja. Bio je 12 godina na robiji pod optubom da je zagovarao autonomiju Sandaka. Neki su tvrdili daje trebao biti objeen. Pitao me je za Demala i rekao sam mu da traim advokata. Nema vie advokata iz mog vremena. Beogradska kola se smatra najja om, a i svakako gledaj da ga brani Srbin, savjetovao me je profesor. Srbi to i dne. Otiao sam ku i i telefonirao beogradskom muftiji Hamdiji Jusufspahi u. Rekao sam da elim da mi preporu i advokata. Dolazim za nekoliko dana u Sarajevo i vidjet emo se. Saznao sam daje muftija doao u Medresu. Sreo sam ga na izlazu. Kad me je vidio, zavukao je ruku u unutarnji dep sakoa i na nonalantan na in mi tutnuo neto u ruku. Ni pozdravili se nismo. Bila je to vizitkarta dr. Rajka Danilovi a, advokata iz Beograda.

Imao sam novac za put u Beograd, al1 nisam imao za kaparu advokatu. Kanio sam se oti i do babe. Njegova pla a je bila pola miliona dinara. Ipak sam odlu io oti i, raspitati se za advokate i za cijenu njihovih usluga. Nikad nisam bio u Beogradu. 0 putovanju sam razmiljao dok sam klanjao ikindiju u Begovoj damiji. Poslije namaza priao mi je Ibrahim Ahmetagi . Sa ekaj me ovdje, dok se vratim, zamolio me je. Nisam ga dugo ekao. Ibrahim je otiao u banku i pruio mi tuce nov anica. Evo, nek' ima za advokata, rekao je. Mislim da je bilo tri do etiri miliona dinara. Ibrahim je radio kao prevodilac arapskog jezika u Iraku i imao je dobru pla u. Njegov babo je imam i njih peterica bra e zavrili su Medresu. U Beograd sam otiao sa vizitkartom dr. Danilovi a i sa imenom Srde Popovi a. Neko mi je rekao, mislim Fikret Kar i , daje to najpoznatiji beogradski advokat. Ispri ao mi je daje gledao jednu emisiju, mislim na BBC-u, o njemu kao advokatu koji je osu en na godinu robije zbog toga to se identificirao sa svojim klijentom. Sa telefonske govornice pozvao sam prvo Popovi a. Sekretarica mi je rekla da je u Americi. Onda sam okretao telefonski broj kancelarije Danilovi a. Tek u popodnevnim satima neko mi je digao slualicu i objasnio gdje se nalazi kancelarija. Danilovi je bio pedesetogodinjak vrlo otmjena izgleda. Fascinirao me je svojom elokvencijom. Bio je uo za hapenje u Sarajevu. Tako je slobodno govorio da sam se uplaio, ukoliko bi nas uli, da nas ne uhapse na licu mjesta. Pristao je da brani Demala. Shvatio je daje Demo zadnja rupa na svirali po optunici i pokazivao interes da brani glavnog. Ja nisam znao re i ko je glavni. Moda engi ?, rekao sam. Na moj upit koliko e to kotati, odgovorio je: Duplo skuplje nego sarajevski advokati, jer u ja imati trokove prevoza i no enja. A, takvo su enje e trajati mjesec dana. Prema tome, ukupni trokovi bi mogli iza i do 30 miliona dinara. Nikad nisam sanjao o tolikom novcu. To je est godina rada moga babe! Ipak sam pristao. Da potpiem punomo , rekao sam mu. A kaparu u Vam dati kad do ete u Sarajevo. Nikom nisam govorio kolika je cijena advokata. Ni babo nije znao. Moda me je ohrabrio Ibrahim da u skupiti novac za advokate i nisam se kajao to sam za toliki novac pogodio advokata. Dok sam se vozio Bosna ekspresom, osje ao sam zadovoljstvo da sam kao pravi mukar ina potpisao tako velik' posao. Naalost, svaki psihotest kojem bih bio podvrgnut tih dana pokazao bi da sam bio neura unljiva osoba. Svaka sekunda mog ivota bila je okupirana tugom za Demom i mrnjom prema policiji. U osami, bilo sobi ili kupeu, misle i na zatvor, nesvjesno bih udario akom o zid ili sto i uzviknuo: Osvetit u se, ako Bog da. Psovao sam im majku komunisti ku. Kondicioni sudija Nikad cijeli juli nisam proveo u Sarajevu. U to vrijeme kosio bih travu po Koarama skupa sa Demalom. Zato sam mislio da vru ina, koja je za mene bila nepodnoljiva, izbija iz asfalta. A kako je tek Demi u eliji?, mislio sam. Ne znam ko mi je rekao da su sarajevski advokati dobili poziv od sudije Rizaha Hadi a da do u preuzeti optunicu. Termin preuzimanja optunice javio sam Rajku. I on je doao avionom. Sa Aerodroma smo se odvezli do Suda. ekao sam ga u Amerikancu da donese optunicu. Kad je doao, odmah mi je optunicu stavio na sto. Odmah sam im napravio zvr ku. Sudija je od nas zahtevao da optunicu ne pokazujemo rodbini. Ja sam se usprotivio i rekao da familija ima pravo znati optunicu. Sudija je kipteo od besa zbog mojih beogradskih tosova. Smijao se grohotom i, vidno raspoloen, naru io je ru ak. To je muzika za moje ui, rekao sam mu dok sam listao optunicu. Kad sam stigao do spiska svjedoka, pitao me je da li znam neke od njih. Znao sam ih ve inu. Ne pribliavaj se svedocima, osim onim u koje ima poverenje. Ovo upozorenje je bilo zna ajno za mene, ali ja ga ne u ispotovati. Poslije ru ka Rajko je otiao Demi u zatvor, da skupa proanaliziraju optunicu. Vidio sam papiri ispisan suhom olovkom, to zna i da povjerljive stvari nisu govorili, ve pisali. Pa, dete, bogati!, podviknuo je Rajko kad me 7

je vidio pri izlasku iz CZ-a. Emotivno je utu en. Moramo ga okuraiti. On nije svestan kakva mu je uloga namenjena. Malo poslije, valjda da bi otklonio moju zabrinutost, rekao je: Ma, pesnik, ove e. Moramo ga pripremiti za su enje. Jesu li ga tukli, Rajko?, pitao sam. Nisam ga to pitao, slagao me je. Pa, ta e ga drugo pitat'?!, mislio sam u sebi. Ne sikiraj se. Ti si mukar ina. Mora znati da nema zakona bez palice. Razume? Nisam ga razumio i nisam mu nita odgovorio. Izgleda da prvo tebe trebam pripremiti za njegovo su enje, pa tek onda njega. Jo neto je teoretizirao o balkanskoj emotivnosti. Ja sam uutio vidno razo aran rezultatom advokatove posjete Demi. On e vozom putovati za Beograd, tako da smo dugo sjedili u Mori a hanu i jeli odli an rotilj. Tad saznajem da je Demo imao pravo imati advokata tokom istrage, to su mu ovi majmuni uskratili. Tako je on vidio svog advokata na dan uru enja optunice. Nita mi to o pravima nije ilo u glavu. Pa ta ti tu, Rajko, moe u initi?, upitao sam ga prijateljski. Ti o ekuje da ja oslobodim tvoga brata, je I1 da?!, zapo eo je svoje kratko objanjenje. Klimao sam mu glavom potvrdno. Ti veruje da je tvoj brat nevin, je 1' tako? Veruj mi da sam i ja ube en u to. Al' male vajde e ti biti od mene. Njima su kazne ve odre ene i oni su ve osu eni. Ja mogu samo da se borim za zapisnik kako bismo imali to bolje anse na Vrhovnom sudu, zatim na Saveznom itd. Ovde je sve gotovo. ta sam mogao tad misliti o njemu? Primiti toliki novac za odbranu, a presude ve gotove?! Demo je udan de ak. Sve se to oko njega udno desilo. Njega su prika ili optunici, nastavio je elaborirati Deminu poziciju. Tvrdio je da su Demu priveli da bi preko njega uspjeli imati kvalitetna svjedoka Izetbegovi u, odnosno njegovoj inkriminiranoj knjizi Islamska deklaracija. ProceniIi su da je Demo mek de ak, pesnik, ali dovoljno obrazovan da artikulira ozbiljnije nau ne i politi ke ideje kakve su iznesene u Izetbegovi evoj knjizi. Verovatno je obrazovaniji od drugih. Mislili su da e to de a ko lice svisnuti od straha i lako pristati na saradnju. Al' su o ito naili na tvrd orah. Koliko god mu je neubedljiva pozicija na optunici, bojim se da emo ga teko i upati, jer je policija kivna na njega. On im je jedan veliki neuspeh. Izgleda surovo matovito da bi bilo istinito, al' tako vidim situaciju. Rajko rijetko konzumira alkohol. Te no i, uz dobar rotilj, pio je i mislim da je zbog alkohola razvezao jezik. Raspitao sam se kod jednog svog prijatelja advokata za sudiju (Rizaha Hadi a), koji je skupa sa njim bio na fakultetu. Zna kako su ga zvali studenti? Balvan. Bio je glup kao balvan. E, takve sudije bira policija za svoje zadatke. On samo mora biti kondiciono spreman da se nosi mesec dana sa nama advokatima. Ne e nam biti lako. Znam mnoge glupe studente' koji su postali dobre sudije. Jo mu je preostalo da mi kae koje tuiteljica, to sam i pitao. Njeno portretiranje je ostavio za kraj. Radi se o veoma lepoj i zgodnoj eni. Kako su mi rekli neki prijatelji, ova mlada Hercegovka bila je prime ena jo kao studentica, i po lepoti i po pameti. Tako je stekla dobru zale inu uticajnih politi ara. Nakon ovog procesa treba da ide u sam dravni vrh. Kako sam u danu bio utu en, tako sam na kraju ve eri bio o aran Rajkovom slobodoumno u. Hvalio sam ga kao da me je sam Bog poslao k njemu. On me je zagrlio kao dijete. Tepao mi je: Lepi moj, bit e dobro. Onda je po eo pri ati o svojoj k erki, koja mu je bila na studijama u Americi i kako joj alje novac da bi tamo nastavila karijeru. Pred odlazak u voz rastali smo se kao stari prijatelji koji su se jedan drugom dugo ispovijedali. Rajko i ja smo stvarno postali dobri prijatelji. Familije na okupu Kako su po ele posjete istim danima, familije optuenih su se susretale u holu zatvora na alteru za predaju paketa. Od njih saznajem pojedinosti o stranim hajkama i hapenjima. Mnogi od njih su bili sasluavani i hapeni, neki ro aci e biti svjedoci optube. Izetbegovi u je stan premetalo jedanaest udbaa. Udbai su mu poturili emigrantsku hrvatsku tampu u biblioteku i slikali ga sa njom. U rukama je morao drati novine Nova Hrvatska. Alija je protestirao. Kasnije u re i zato je ovo bila osmiljena podvala KOS-a. Tek, ujem od Time kako 8

su se udbai pred njom igrali pitoljima i govorili joj da ne pokua sko iti kroz prozor dok su je sasluavali u SDB-u. Svakim danom saznajem sve vie informacija o opsegu racija. Procjenjujemo da je gotovo 500 ljudi sasluavano u SUP-u. ujem psihi ke drame nekih ljudi, ujem za tu u i zastraivanja. Ruidu Prgudi su odnijeli novac, Edhemu Bi ak i u vrijedne suvenire, starine, neku unikatnu lova ku puku. Mujkijeva djeca ostala bez igdje i ega. Edhema su uhapsili u vozu dok je putovao u Zagreb, gdje je bio upisao postdiplomski studij. Hasana su uhapsili u Stocu. Izgleda da je familija Kasumagi a bila po broju najvie obuhva ena istragom. Familija Serdarevi , odakle je Ismetova supruga Azijada, bila je brojna u organizaciji Mladih Muslimana. Tako su oni duture proli kroz istragu. Nisu se smjeli vi ati, niti zvati telefonima. Od tada se meni otkriva potpuno novi svijet i nova historija muslimana. Naravno, bila je to tamna strana. Deseci su ih mladost proveli po komunisti kim kazamatima. O i u o i sa udbakom nemani, moje iskustvo, spoznaje o dramama i tragedijama muslimanskih familija trajno e opredijeliti moje miljenje o dravi i drutvu u kojem sam odrastao. Takvu sam spoznaju jezivo preivljavao. Vidio sam sebe kao mjese ara koji je uspavan hodio po mirnoj povrini nekakvog jezera na ijem dnu ivi i koti se neman najstranije sorte. Mene, uspavanog mjese ara, i mogla je iz sna probuditi samo tako jeziva spoznaja o nemani. Probu en sam iz sna bezbrine mladosti i sve vie propadao ka eljustima nemani. Da, bilo me je strah! Moji dani i no i bili su jezoviti. Evo dana kad sam doao u carstvo udbake nemani. Su enje je po elo 18 jula. Familijama optuenih date su specijalne propusnice koje je na ulazu u sudnicu pregledao korpulentni policajac Ratko. To je bio popodnevni nastavak su enja. Ratko me je zaustavio, rekavi da sa ekam malo u holu. Tako su samo jo zaustavili Nuriju Milica. Nuriju su ljudi poznavali kao ludu, Boe me oprosti, koji je itav ivot prodavao tespihe i hamajlije ispred Begove damije. Od svoje trgovine pravio je damiju u svom selu kod Rogatice. Nurija se opirao policiji i glasno gun ao da ne da svoje muslimane. (Smatram daje to bio jedini javni protest protiv ovog procesa u Sarajevu. Muslimanskom Sarajevu! Nek' se zna. Samo je hudi Nurija protestirao zbog njihova hapenja!) Svi posjetioci su uli i vrata sudnice se zatvorie. Na holu me u velikim stubovima ostali smo Nurija i ja. Najedanput, kao da su bili markirani, iza stubova u holu pojavi se nekoliko ljudi u civilu. Prvog su zgrabili Nuriju. Odvukoe ga ka jednom kraju hola, ka advokatskoj komori. ujem neki prasak. Nurija urli e i vi e: Mar! Mar! Pustite me! U tom trenutku me uhvati jedan brkat ovjek pod ruku. Sad e vidjet' svoga Boga!!! Teglio me iza stuba. Prepoznao sam brku. Bio je to Meho Hadimei , sin Murata, starog sekretara Medrese. Nemoj, Meho, majke ti!, zavapio sam od straha. On se iznenadio to sam ga prepoznao. Znam da sam po eo isputati vjetrove od straha. Boljela me je uvrnuta ruka. Drhtao sam, mislim da sam cvokotao zubima. Na umu su mi bili savjeti Orhana Nevzatija, drugog Deminog advokata, da se pazim jer me mogu izlemati negdje iza oka. Dobit e par palica po bubrezima i gotov si za itav ivot, upozoravao me je o inski. Odakle se tu bio stvorio Vlado?! Strani Kerber! Iznikao je iza stuba. Mislim da je iza svakog stuba bio maskiran po jedan agent. Vrebali su me. Da sam pokuao pobje i, bio bih uhva en. Vodi ga Rusmiru, proderao se Meho. Kerber je rekao da ga slijedim. Mislio sam da me vodi u svoj zatvor. Za nama su krenula jo dvojica. Drali su pristojno odstojanje tako da, dok smo izili na ulicu, niko nije primijetio da sam uhapen i da sam pod pratnjom. Molio sam Vladu da me pusti. On je hladnokrvno vakao vaku. Zna mi roditelje. Ne e mo i preboljeti ako i mene odvede u zatvor, mucao sam dok sam iao pored njega. Nisam nita skrivio, ponavljao sam. Nisam odveden u zatvor, ve u SUP. Vlado me je predao Rusmiru Hadiosmanovi u. ovjek i kave frizure sluao je muziku sa nekom enskom u svojoj kancelariji. Ona nas je ostavila same. On mi pri e. Da vidim i tu pti icu*, smjekao se. ta si skrivio?, pitao je. Nita, odgovorio sam. Tad me je raspalio dlanom u elo tako da sam sjeo na guzicu u fotelju koja je bila iza mene. Da te vie nisam vidio blizu Suda, frajeru. Jasno!, proderao se. Jasno, odgovorio sam nujno. Mar ku i! 9

Od tada me je po eo boljeti stomak, esto sam povra ao, mu ila me nesanica i glad. Puio sam mnogo. [Uskoro e mi puknuti ir na dvanaestopala nom crijevu. JKrvario sam, a u bolnicu nisam iao. Bolio me je zatiljak zbog malokrvnosti. Dok bih sjedio, drmuckao sam nogama, grickao zanoktice - postao sam nervno rastrojena osoba. Moj mentalni sklop bio je slabaan za ovako surovu stvarnost. Po etak su enja Mi, familije optuenih, bit e kasnije esta fraza u naim obra anjima, molbama i istupima. Ova fraza je bila mnogo vie ivotna nego se to doima iz predstavki. Na muci, boli i solidarnosti nastala je jedna nova familija od trinaest pa eni kih porodica. Skoro svakodnevno smo se vi ali, ja sam kao unak tkao izme u njih. Pomagali smo se i podravali. Kuknjava i suze koje smo ispoljavali nakon hapenja prestali su tokom ljeta. Tek smo svoje uhapene alili zbog nesnoljivih vru ina u zatvoru. Kako se primicao zakazani dan su enja, kod nas je porastao optimizam. Naivno smo vjerovali u Sud i pravdu. Dobro smo se pripremili. Pokupovali smo ugledne advokate iz Beograda, Zagreba i Sarajeva. Me u njima je bilo Srba, Hrvata, Bonjaka i jedan Albanac. Vrili smo i neke druge pripreme. Neke ugledne Sarajlije pokuavale su do i do politi ara, a ja sam kontaktirao ljude u Islamskoj zajednici i posebno sam radio na pripremanju svjedoka, stoje bilo kanjivo i to e mi se obiti o glavu. Al' zato e taj moj specijalni zadatak unijeti u sudnicu najvie ivosti, tako da e povremeno su enje biti prava dobra pozorina predstava puna neizvjesnosti za sve strane. Tuiteljica, sudija i policija strepili su nad svakim svjedokom, a odbrana i optueni su naga ali ko bi mogao promijeniti iskaz. Idealna atmosfera za kladionicu. Da se neko kladio, uz suradnju sa mnom, mogao je dobiti osamdeset posto opklada. Za toliko svjedoka sam znao kako e svjedo iti. Putem direktnih ili indirektnih kontakata. Znao sam i ko se ne e pojaviti na Sudu, naprimjer Ahmed Feti , Hasanova desna ruka, iz Taba kog mesdida. On je pobjegao u Sandak i nije se pojavio na Sudu. Tog jutra, 18. jula, iskupljali smo se u holu Suda u Sarajevu. Familije su bile odjevene kao da su doli na svadbu. Mislim da nismo improvizirali optimizam. Kao da smo namjerno prkosili udbaima svojim ivahnim razgovorima. Svi smo u rukama drali papiri ovjeren potpisom Sime Kurajice, predsjednika Suda. To su bile propusnice za ulaz u sudnicu. Malo je bilo nepoznatih lica. Nekoliko studenata Islamskog fakulteta demonstrativno je pokuavalo do i do propusnica. Izgledali su kao mladi zaneseni revolucionari. U svojim predstavkama, kad smo se alili da mnogobrojna publika koja je eljela pratiti su enje nije mogla dobiti propusnice, nismo govorili istinu. Neki nisu mogli dobiti propusnice, ali nisu bili mnogobrojni. Uli smo u glavnu sudnicu i posjedali na drvene klupe koje su bile poredane u desetak redova. Mom i Mujkijevom babi policajac Ratko strogo je naredio da skinu francuzice sa glave, pokazuju i provokativno na veliki Titin poster: Znate da se u prostorijama gde je Titina slika skida kapa. Dok sam razgledao sudnicu, sjetio sam se da sam ve jednom bio tu kad se sudilo Muharemu Hasanbegovi u, imamu iz Gorada, i Avdi urovcu, njegovom muteveliji. Dakle, bio sam jednom u sudnici. Dok sam se prisje ao tog dana, iza mojih le a nastao je komar. Okrenuo sam se. Na stranja vrata bio je uao Alija Izetbegovi : Selam alejk!, pozdravio nas je ponosno. Hodio je gordo, sa smijekom na licu. Ostale koji su za njim ili nisam prepoznao. Naiao je Haso. Imao je bradu. Bio se promijenio. Demo je uao poslije Melike. Pozdravljao je Timu i babu. Mene je primijetio kasnije. Samo troje iz jedne familije moglo je dobiti propusnicu. Nisam ni primijetio da su mi o i bile pune suza. On mi je dodirom pod o ne kapke pokazao na suze. Obrisao sam ih i spustio glavu u ake. Ne sje am se kad i kako su uli sudija, porota i tuiteljica. Deset advokata bilo je ranije sjelo za stolove sa lijeve sudijine strane. Sudnica je u tom asu izgledala ovako:

10

Cijelom sudnicom dominirao je ogromni portret Tita, ispod kojeg je pisala parola: U IME NARODA. Ispod Titinog portreta sjedio je sudija Rizah Hadi . Opet sam se sjetio su enja Hasanbegovi u. Tad je isti sudija sjedio na istom mjestu. On i Tito ne naputaju ovu sudnicu, pomislio sam. Iza sudijinih le a diskretno su se pozicionirala tri porotnika. Predstavljali su sveto trojstvo naroda BiH. Sudiji sa desne strane sjedila je dama u modrozelenom kostimu. Imala je bujnu kestenjastu frizuru. Bila je to tuiteljica Edina Reidovi . Vis-a-vis tuiteljice sjedilo je deset advokata: Nikola Muslim, Milorad Kati , dr. Rajko Danilovi , Orhan Nevzati, Fahrija Karkin, Nenad Jovanovi , Rasim Omanovi , Milosav Janji , Nikola Sukno, Sead Hadisejdovi . Publika je gledala u potiljak optuenih. Bili su to Alija Izetbegovi , Salih Behmen, Omer Behmen, lsmet Kasumagi , Hasan engi , Husein ivalj, Edhem Bi ak i , Mustafa Spahi , Melika Salihbegovi , Demal Lati , Dervi urdjevi i ula Bi ak i . Iza optueni ke klupe bio je kordon unifomirane policije sa pendrecima i pitoljima objeenim o bokove. Me utim, u sudnici je bilo jo desetak naoruanih udbaa u civilu. Podijelili su se po okovima sudnice. Reflektori kamermana nagovijestili su da je sve spremno za po etak. Kamerman, kojeg sam primijetio im se Izetbegovi pojavio u sudnici, kruio je sa kamerom na ramenu na ni ijem terenu izme u sudije, tuiteljice, optuenih i advokata. Tek ove godine, kad smo snimali edukativni film Namaz, Hakija Topi mi je rekao da je on bio taj kamerman u sudnici i da se snimka po etka i kraja su enja nalazi u arhivi RTVBiH. Komunisti ki srp anje muslimane Sudija se prije oficijelnog po etka porje kao sa Izetbegovi em zbog pozdrava. Naprosto je dreknuo na njega. Izetbegovi je odbrusio da ima pravo pozdraviti porodicu. Zatim se opet spetljao oko predstavljanja advokata, ini mi se, pa je zagalamio na nas publiku da se smirimo. Govorio je usiljeno i srdito. Tad na scenu stupa Orhan Nevzati, advokat Mustafe Spahi a. Taj tihi i smireni ovjek izvanredne lucidnosti poga a u sridu. Traio je izuze e sudije Rizaha Hadi a. Jo samo da je zatraio skidanje Titove slike, pomislio bih da mi je itao misli. Rizah je sudio Hasanbegovi u, kako sam se ve bio prisjetio. A Mujki, koga brani Nevzati, pisao je peticije zbog ovog sudije. S pravom je smatrao da on ne e biti objektivan. Ne mogu se precizno prisjetiti pravne zavrzlame po kojoj je okon ana ova ta ka izuze a sudije. Upe atljivija mi je u sje anju reakcija bijesa i srdbe tuiteljice Edine, koja se samo pozivala na Zakon, a sudija preklinjao Mujkija da usmeno kae da li on osobno ima povjerenja u njega, nakon ega bi obe avao da e su enje biti objektivno i fer. Po ovoj ta ki dolo je do prekida, da bi Simo Kuraica, predsjednik Suda, presudio, naravno, u korist ostanka sudije. To za mene nije bilo toliko bitno koliko sam uivao da se neko tako inteligentno suprotstavio toj (sve)mo i. Bio sam ponosan na Nevzatija i Rajka, koje sam osobno angairao da skupa brane Demu, Ismeta i Mujkija. Vano je bilo pokazati im zube. Rajko i Orhan su to u inili ve na startu. Tako je Rajko u prvoj pauzi u hodniku Suda priao Edini, koja je bila u zelenom kostimu, uputivi joj kompliment da joj lepo stoji zelena boja. I ja sam muslimanka, zar ne?!, uzvratila mu je cini no. On se tako dobro nasmijao, to je znak da je pravilno razumjela njegov ironi ni kompliment. Intimno sam osje ao da je rat izme u mene i komunista po eo. Prvi okraj sam dobio. javnost su enja Ne znam kako je dolo do ponovne prepirke Alije i Rizaha. Sje am se da je sudija galamio na mene, koji sam drao biljenicu i olovku u ruci. Vi ste publika, niste vi novinari i nema nikakva biljeenja u sudnici. Samo Sabina i ja smo zatvorili notese. Izetbegovi je protestirao zbog isklju enja javnosti. Meni je stalo da se obratim cijeloj potenoj Jugoslaviji, a ne samo sudiji Hadi u... Ja elim da gra ani iz mojih usta uju i da ocijene da li sam kriv, a da ne saznaju samo iz Oslobo enja to sam govorio, govorio je Izetbegovi . Sudija ga prekida galamom. Mi smo ga 11

podrali, uzvikuju i da ga sudija pusti da govori. Izetbegovi je kao dokaz isklju enja javnosti naveo i nae propusnice, a sudija se branio da aranman su enja nije u njegovoj nadlenosti. Uvod u su enje zavrio se priznanjem sudije Nevzatiju: To su niski udarci... Vi elite ugroziti status Suda! Vrlo brzo e Hadi uzvratiti Nevzatiju, dodjeljuju i mu sudijske opomene, to je u inio i Rajku. Radilo se o nekom sudijskom pravu, poput utog i crvenog kartona u fudbalu. Osim nekih primjedbi na generalije, raspravljano je i o fizi koj sposobnosti Ruida Prgude. Radilo se o predinfarktnom stanju. To je bila tako bolna situacija da sam vidio ene kako pla u u publici. Njegova optunica je izuzeta. Prguda se nikad vie ne e pojaviti na su enju. Umro je nakon godinu dana bolesti. Nikad se nije digao iz kreveta. Uvijek su pored njega bdjeli agenti. itanje optunice Edina Reidovi kao javna tuiteljica je ustala da ita optunicu. Kamerman je uperio kameru u nju. Nave er u Dnevniku Edina e dugo biti u kadru sa tonskim prilogom. Optunica nastupa protiv, zapo ela je sa itanjem i navela generalije 13 optuenih. Ovdje se moram ispri ati itaocima zbog zaborava. Ne sje am se koliko je publika mogla sluati optunicu. Mi emo svakog dana bivati isklju ivani kad je raspravljano o inkriminacijama u vezi sa putovanjem u jednu prijateljsku zemlju. Mislilo se na Iran. Zato u se posluiti citatom iz optunice. Prvooptueni su bili Alija i Omer. Njih dvojica su se, prema optunici, po etkom 1974. godine, opsjednuti idejom islamskog preporoda i islamizacije muslimana, usaglasili daje istu neophodno osvijetliti tekstovima koji e zainteresirati iri krug lica... Izetbegovi je napisao i objavio nekoliko takvih tekstova pa prvu verziju Islamske deklaracije daje Behmen Omeru i Teufiku Velagi u, pripadniku neprijateljske emigracije u Be u, (...) pa ovaj tekst Deklaracije u vremenu od 1974. do 1983., u cilju kontrarevoliicionarnog ugroavanja drutvenog ure enja u SFRJ, preveli na arapski, turski, engleski i njema ki jezik, radili izdanja na tim jezicimasa predgovorom, a u namjeri stvaranja grupe istomiljenika na na in i ciljeve utvr ene u Deklaraciji istu dali u vremenu od 1976. do 1983. na itanje ve em broju intelektualaca: Dozo Huseinu, Kupusovi Muhamedu, ivalj Husi, engi Hasanu i Mahmut ehaji Rusmiru, Mehmedaliji Hadicu, Salihbegovi Meliki i Bi ak i Edhemu,... pa su . Hasan, K. Ismet, . Huso, i B. Edhem postali lanovi grupe. (...) U tom pravcu je I. Alija objavio vie napisa, a u 1981. godini zajedno sa H. Dozom sa inio zbirku tekstova pod nazivom Problemi islamskog preporoda, u kojoj su u potpunosti preneseni dijelovi Deklaracije (...) pa je jedan primjerak dao H. Cengi u za predavanja u Taba kom mesdidu. Zatim je optunica tretirala druge tekstove koji su tretirali poloaj Muslimana u Jugoslaviji, odnosno Islamske vjerske zajednice, iza kojih su, prema navodima optunice, stajali Omer i Alija. Slijede e inkriminacije odnosile su se na njihove kontakte sa iranskim ambasadorom u Be u i njihov odlazak u Teheran. U Teheran su putovali Behmen, Kasumagi , Bi ak i , ivalj i engi . Putovanje se desilo 2. januara 1983. Na put nije otiao Izetbegovi zbog Sabinine svadbe. Ove inkriminacije optuba je podvela pod lan 136 KZ SFRj. Sve ostale inkriminacije odnosile su se na verbalni delikt i one su podvedene pod lan 133 KZ SFRJ. One su ukomponirane, naravno, kroz iskaze svjedoka date pred policijom, u kontekst teza Deklaracije, koju je optunica postavila kao platformu djelovanja ove neprijateljske grupe. Prema optunici, Deklaracija je bila razra eni program organizacije Mladih Muslimana. Izbor mjesta, vremena, tema, kvalifikacija, pa i karaktera svjedoka vren je po potrebi sklapanja mozaika po kojem bi se u javnosti stekao dojam da je ova grupa uspjela u i u mnoge muslimanske institucije: Islamski fakultet, Medresu, damije i mektebe. Prema naknadnim procjenama, ovo je trebala biti samo prva grupa muslimana izvedenih na optueni ku klupu. Hapenjem 12

dvojice,vojnika, Muhameda ajlakovi a, kome je Demo bio profesor, i Avde Stupara, kojima su istragu vodili Simeon Tumanov i Aca Vasiljevi , kasnije vode i ljudi KOS-a, pokazuje dokle su smjerali i i koncentri ni krugovi hapenja muslimana. Ve je bio osu en Husejn Smaji , imam u Zvorniku, a odmah poslije njih osu en e biti i Kemal Terzi , student iz Prusca. Ta ambicija Udbe I KOS-a je bitno osuje ena izvanrednom, i, naravno, nepredvi enom za Udbu i KOS, odbranom ove grupe. Kako mi je Rajko rekao da e on i Orhan imati ulogu da okurae druge advokate te da treba razvaliti Rizahov zapisnik, a ja da remetim pakirane svjedoke i okuraim familije da vre pritisak na javnost, bila je osnovica platforme za njihovu odbranu. Otprilike, stvari su se tako i razvijale, lako je Naser umro, a i Dozo, bilo je drugih Nasera u islamskom svijetu koji e prigovarati Jugoslaviji zbog ovog su enja. Komunisti ki srp anje muslimane, pisale su arapske novine. Oni sve znaju Jedan veliki hendikep imali su progonitelji. Zbog pritiska afere Pori e umro je Husein Dozo. Da se prisjetimo: on je na otvorenju damije kod Bugojna javno napao Paregon, knjigu Dervia Suica. To je bilo blasfemi no policijsko publicisti ko djelo koje je imalo cilj kriminalizaciju islama, muslimana (vjernika) i IVZ-a. Dozo je to nazvao zabadanjem trna u zdravu nogu. Na njega su se obruili mediji, lideri Partije, poput Branka Mikuli a i Raifa Dizdarevi a, koji su otili Titi u vilu na Koprivnici i ocinkali Dozu, da bi im ovaj rekao da se sa takvima treba otro obra unati. Sad bismo trebali zaklju iti da nije vie bilo Nasera da ga brani. to bi bilo pogreno. Nit' je Naser pit'o Titu za Dozu, nit' su bili kolske kolege. Dozo je odrobijao svoju punu porciju. Tu pri u, u koju je vjerovao i moj babo, naveo sam samo kao paradigmu muslimanskog straha i traenja zatite od komunizma. Dozo nije izdrao taj pritisak. Srce mu je puklo. Ali, prema intonaciji optunice, njegov duh je lebdio iznad optueni ke klupe. Daje bio iv, da mu se moglo suditi, on bi bio lider grupe, a ne Alija. Udba je znala (i) tajne misli moga babe. Ovako, Aliji je palo sljeme na tjeme. On se u toj ulozi ponaao maestralno. Bolje tada nego danas, rekao bih. Ho u re i da su Bonjaci tadanjim rasporedom ljudi na optueni koj klupi dobili svog prvog lidera nakon ubistva Mehmeda Spahe. Tad nastaje jedna od najharizmati nijih figura me u Bonjacima u ovom stolje u. Me utim, moj dojam nakon is itavanja optunice bio je da nema tog advokata, tog uma i tog heroja da se moe suprotstaviti ambiciji tuiteljice. ak sam bio zaprepaten informiranosti sastavlja a optunice. Nisam bio jedini koji je uzvikivao oni sve znaju. Znali su kad je ko s kim gledao Dnevnik, etao, nekud putovao... Ali, znali su i pozicije ljudi me u muslimanima, formalne i neformalne. 1 ja bih tako, tada, situirao Dozu, Aliju, Behmena itd. Iako sam ih ovla poznavao. Sve mi ih je pokazao Demo. Tako smo jednom u Sara ima sreli ovjeka velikih natmurenih obrva, koji je proao pored nas bez pozdrava. Vidi onog ovjeka sa obrvama?, aptao mi je. To je Omer Behmen. Ne voli se na ulici pozdravljati jer ga prate. Pogledom desetak metara iza njegovih le a traio sam ljude u mantilima tipa Jamesa Bonda. Niko nije naiao, i ja sam odahnuo. Kasnije, nekada e mi do ruku do i arhiva SDB-a u kojoj sam vidio da je Omer bio u pravu. Njegov dosje je vo en pod ifrom PPR Bistrik. Posljednji put sam sreo Dozu etaju i Ferhadijom sa Demom. Neto su njih dvojica diskutirali oko njegovih poetskih nastupa da bi mu na kraju Dozo doviknuo: Ma, vjetar islama je puhnuo i niko ga ne e zaustaviti. Vi ao sam Dozu i ranije. Ponekad nam je dolazio i na asove, al' nikad nisam bio ovako u njegovoj blizini. Jednom mi je Demo ushi eno pri ao da je upoznao izvanrednog muslimana. Zna kakvu ima biblioteku?!, divio mu se Demo. Pri ao je o Aliji. Tako mije nakon jedne dume u Carevoj damiji dobacio. To je taj ovjek o kome sam ti pri ao. Pogledao sam u ovjeka koji je vezao pertle na cipelama. Bio je to Izetbegovi . Komentirao je jednu hutbu dr. Ahmeda Smajlovi a. Dao je vrlo kriti ke opaske na nju. Kao, ovo je mjehur od sapunice, dovoljno je samo da ga 'glom 13

dotaknete i on se raspri. Kasnije sam od Hilme Neimarlije uo jo jednu anegdotu kako Alija vee pertle. Ova anegdota je podesna za pojanjenje ko je bio stvarni muslimanski intelektualni lobi iz tog vremena. Neimarlija je bio dobio stipendiju za postdiplomski studij u Londonu i na Aerodromu su ga ispra ali reis Naim Hadiabdi , Husein Dozo, dr. Ahmed Smajlovi , Read Kadi , Alija Izetbegovi , Hilmin babo i jedan Hilmin prijatelj, strani student. Svi su umrli, osim Izetbegovi a, Neimarlije i studenta. Ovaj student se sjeti da slika tu situaciju ispra aja, na staje Kadi reagirao: Alija, vei pertlu. Sliku sa svog ispra aja Neimarlija je vidio negdje 1992., nakon 15 godina, kod svog prijatelja. Na slici su Kadi i izetbegovi simulirali da veu pertlu, tako da se nikako Alija ne moe prepoznati. Read Kadi je poznati pisac mevluda. Bio je osu en kao Mladi Musliman, kao i Alija. O ito su imali visok stepen sigurnosne kulture. Da bih upotpunio pri u o poznatim sa optueni ke klupe, moram kazati kako sam upoznao Meliku. Bio je Ramazan. Sa Demom sam poao na mukabelu u Begovu damiju. Ispod kestena u haremu damije stajala je osamljena sredovje na ena i sluala u enje Kur'ana putem razglasa. Nije imala mahramu. Bila je u dugoj haljini vesela dezena. To je Melika. Vratila se islamu, rekao mi je Demo. Slovila je kao izvanredan intelektualac i pjesnik. Ona je za Demu bila primjer kako se inteligencija vra a islamu. Dakle, znao sam one na koje mi je Demo skrenuo panju. Ostale nikad do tada nisam vidio. Alijina odbrana Zbog dojma da oni sve znaju, sa kojim mi se zavrio prvi dan su enja, otiao sam u stan potu en do koljena. Nisam vidio mogu nost odbrane. U tome mi nisu mogli pomo i ni Rajko ni Muslim, sa kojima sam do kasno u no sjedio u Nacionalu. Sutra e Alija izlagati svoju odbranu. To je Alija - stvoren je da iz nemogu e situacije postigne zgoditak. Ovo sam mogao re i onog dana kad je dao svoju odbranu, to danas, nakon 16 godina svjedo anstva njegove karijere lidera SDA, ne bih rekao. Uporedo sa ovom mojom perfekcionisti kom kvalifikacijom moram izre i i Raj kovu sumnji avost koja je izraena prije 16 godina, a aktualna je i danas. Naime, nakon to je Izetbegovi dao svoju odbranu kao prvooptueni, data je pauza. Ja nisam bio u sudnici, ekao sam Rajka u Amerikancu, restoranu prekoputa ulaza u zatvor. Sa njim je bio i novinar Politike. Ovaj je imao savrenu odbranu, komentirao je novinar, mislim da se zvao Boro. Imao je strica generala u JNA. U vrijeme agresije na BiH bio je dopisnik Tanjuga iz Kine. Potpuno se zatvorio, ne mogu mu pri i ni sa jedne strane, tvrdio je. Zato e pokuati u i preko drugih, izrazio je svoju bojazan Rajko. Zar ovo ne moe biti, dodue upro ena, paradigma dananjeg op enarodnog miljenja o njemu?! Zatim je novinar ustvrdio da je Izetbegovi vizionar i da je Deklaracijom predvidio pojavu Homeinija, odnosno pojavu Iranske revolucije. Evo kako se Izetbegovi branio. Prije izlaganja odbrane istakao je tri prigovora procesne prirode. Prvo, optunicom je obuhva eno 13 ljudi od kojih sedam nema nikakve veze sa ovim predmetom; petericu uop e ne poznajem. (...) Drugo, za ovo su enje Sud je pozivnicama na ime selekcionirao publiku umjesto javnosti, pa ja traim javni pretres. (...) Tre i prigovor odnosio se na pisanje tampe. Jo prije po etka su enja dio tampe me je proglasio nacionalistom, kontrarevokicionarom, neprijateljem i prakti no me osudio bez su enja. Zatim je rekao da se njegovo izlaganje ne e razlikovati od onog kojeg je dao u istrazi i izjasnio se da nije kriv ni po jednoj ta ki optunice. Posebno je pobijao inkriminacije iz lana 136. prema kojima ga se teretilo za stvaranje grupe radi ruenja Jugoslavije. Optunica se temeljila na Deklaraciji, ije je autorstvo Izetbegovi priznao. On je istakao da to nije neprijateljski tekst i da tretira probleme islamskog svijeta i ne odnosi se na Jugoslaviju. Tvrdnja optube da je ID, ustvari, 14

do u tan ine razra en Program organizacije 'Mladi Muslimani' je bez ikakvog osnova i optuba je ni im nije pokuala dokazati. (...) Prvi put sam ovaj tekst (Program MM) vidio ovdje u istrazi i tvrdim da u njemu nema nijedne ideje koja ini sutinu Deklaracije. Zatim je negirao da je namjeravanim putovanjem u Iran po inio ikakvo krivi no djelo, kao to je interpretaciju mnogih askanja sa prijateljima u vrijeme Dnevnika potpuno zanijekao, tvrde i da su konstrukcije. Na kraju izlaganja direktno gaje ispitivala tuiteljica. Reidovi Da li ste ijednom re enicom naglasili da se ID ne odnosi na SFRJ? Izetbegovi : Ne, jer nije bilo potrebno. Iz sadrine teksta to je sasvim vidljivo. Reidovi : Da li i mene ubrajate u onih 700 miliona muslimana? Izetbegovi : Ubrajam drave sa muslimanskom ve inom - od Maroka do Indonezije. Osim toga, Vi niste muslimanka, moda ste Muslimanka sa onim velikim m. Reidovi : U svojoj odbrani ste iznijeli tvrdnju da ID zagovara moderan i human poredak zasnovan na islamu. Kakav je to human i moderan sistem koji nigdje ne spominje nesvrstanost i samoupravljanje? Izetbegovi : Nisam nigdje zagovarao nesvrstanost i samoupravljanje. Ne pori em vrijednost ovih principa, ali postoje i drugi principi koji su humani i moderni.

Odbrana ostalih Zatim su ostali optueni davali odbranu, ali mnogo kompliciranije od Izetbegovi a. Samo on nije bio u koliziji ni sa kim, nije mijenjao iskaz iz istrage, i nije teretio drugog. Drugi su se alili na pritisak i tu u u istrazi, podvalu isljednika, istranog sudije pa i tuiteljice koja je sa njima komunicirala tokom istrage a da se nije predstavila. Najvie su tukli Cengi a, ivalja, Omera Behmena i Demu. Omer, Haso i Huso preivjeli su pravu torturu. Omera i Hasu su tukli palicama i akama, a Huso je bio podvrgnut specijalnom iscrpljivanju. Gubio je svijest pa su ga polijevali vodom u istrazi. Putali su ga ku i pa vra ali, itd. To je put preko kojeg su eljeli do i do Alije. Alija je bio pravnik, odli no je znao svoja prava, za razliku od drugih, i o ito obrazovaniji i inteligentniji od bilo kojeg isljednika i svih njihovih asistenata. to se Deme ti e, on je javno rekao da ga je tukao Nazif Dubur, a preutio je amar Duka Zgonjanina u istrazi. Nakon nekoliko dana ispitivanja donesen mu je zapisnik po kojem bi on teko trebao teretiti Aliju i Hasana. On je odbio to potpisati jer je bio "filovan" konstrukcijama koje on nije rekao. Malo zatim je u sobu uao ef (!).Ne e da potpie, efe, optuio gaje isljednik. Ho e li potpisati?, upitao ga je Zgonjanin. Ne u, odbrusio je Demo. U tom trenutku nije znao da je rekao "ne u" ministru policije. Ovaj je, tite i svoj ugled ministra kod isljednika, kome se tako neto ne smije re i, demonstrirao silu - silno ga je oamario. Tad je Demo dobio presudu. Za ovo 'ne u' dobit e est godina*, izjasnio se ministar. Taj dan je Demo preba en u zatvor. Sve je drugo bilo efemerno, kao i onih dodatnih est mjeseci koje mu je Hadi dodao na Zgonjaninovu presudu. Po odbrani Omera vidjelo se da su isljednici pretjerali u pritisku. Da li se radilo o njihovom nezajaljivom animozitetu prema ovakvoj vrsti muslimana ili ih je Omerov karakter motivirao, ne znam, ali Omer je pretrpio sav njihov gnjev. On je imao vrlo lo izraaj, nema ni frtalj Izetbegovi eve elokvencije, djelovao je kao da Aliju ni u putu nije sreo. A bio mu je desna ruka. Dok je Izetbegovi imao hipnoti ku elokvenciju u odbrani, Omer se spetljao u vlastite izjave kao pile u ku ine. Te je vidio dvije verzije Deklaracije, te nije vidio, iako mu se jedan tekst u inio duljim. Da to nije moda zbog rje eg proreda, Omere?, pomagao mu je izetbegovi . Na ovo pitanje ne smije odgovoriti, proderao se sudija. Onda je Omer pao u komu. Kasnije je njegova supruga tvrdila da je bio pod drogama. Vjerujem da jeste. On 15

je etrdeset godina vodio rat sa Udbom. Zato e dobiti najve u kaznu. Omer je bio bolestan ovjek, Salih tako er, Mujki je bio "plu ni bolesnik", Husu su boljele o i, Hasan je bio oslobo en sluenja JNA zbog bolesnog srca. Zanimljivo je da e Hasan, koji je bio nesposoban sluiti vojsku, kasnije biti klju ni ovjek za formiranje Armije BiH pa i ministar odbrane. Hasan je po eo svoju odbranu bismillom i u enjem jedne dove na arapskom jeziku u kojoj je molio Allaha, d.., da pomogne nevine muslimane i slomi zulum nevjernika. Sudija se bio rasrdio kao ris. Govori na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se ne govori arapski!, podvikivao je na Hasana. Zbog ovakvog nastupa, kojeg je jugoslavenska tampa obilato koristila da bi dokazala imid "bosanskog pasdarana", a Hasina slika sa bradom i nao alama se stvarno uklapala u taj imid, on je u svim asopisima islamskog svijeta bio tik uz Aliju. Sve tekstove koje sam vidio u arapskim asopisima pratila je jedna Hasanova slika. Ponekad Alijina, tre e slike nije bilo. Jedan od komandanata odreda El-Mudahid, Ebu Haris, na moje pitanje ta ga je dovelo da do e boriti se u Bosnu i napusti studij medicine u Be u, odgovorio mi je: Do ruku mi je dola broura koju je napisao jedan na brat o muslimanima u Bosni. Zadivili su me Va brat Gemaluddin i Ali-lzet. Ovdje sam da im pomognem u odbrani islama. Mislim daje istaknuo Demu da bi meni ugodio, jer je u toj brouri bila Hasina, a ne Demina slika. Ovo je dokaz da je islamski svijet Sarajevskim procesom otkrio muslimane u BiH. Salih Behmen je bio najstariji i mogao je konkurirati Izetbegovi u. On je ak imao otmjenije dranje. Nevjerovatan dar za humor i apsolutna koncentracija ovog su ovjeka ostavili mirnim kao da je stvarno doao na Shakespeareovu predstavu u pozorite. Za ovog nastavnika iz Mostara ovo je bio piknik u odnosu kroz ta je proao na su enju prije neto manje od etrdeset godina. Ismet Kasumagi je imao najreferentniju biografiju. Bio je ekspert UN-a. Tvrdilo se da je imao plavi paso. Advokati su tipovali da bi on, medijski, mogao proces di i na ve u me unarodnu politi ku ravan. Nakon odbrane ocijenili su ga samo kao Izetbegovi eva istomiljenika. Ove reference je optuba ignorirala, a ni on ih nije posebno isticao. Edhem Bi ak i je imao problem zbog svog dnevnika koji je pisao na putu u Teheran, ina e se i on branio vrlo racionalno. Zbog tog dnevnika ula je sjedila na klupi zajedno sa njim. Mujki je vie koristio sudnicu za iskazivanje svoje ciceronske nadarenosti pa je dao jednu vrlo neukusnu i uvredljivu izjavu: Dovedite mi i crnog avla, samo mi nemojte dovoditi hode za svjedoke.* Budalatina (!), koja mu je mogla biti oprotena jer je u tom trenutku bio na optueni koj klupi. Ina e, pokazao je vrlo hrabro dranje, bez imalo kompleksa prema komunistima. Mujkiju je to bila i ostala jedina permanentna vrlina. Melika je nastupila najrevolucionarnije. Obra unala se sa Vukom Drakovi em, koji joj je oduzeo nacionalnost knjigom "No", a eto, njega nema na optueni koj klupi, zatim sa njenim kolegama piscima koji ute o ovome. Kasnije e Husein Tahmi i od Udruenja pisaca traiti da se Melika i Demo izbace iz Udruenja, stoje i usvojeno, da bi zatraio doivotnu robiju za oboje. Prava je teta to je optuba Meliku teretila za banalne inkriminacije, ina e bi prema njenoj inteligenciji, elokvenciji i hrabrosti danas imali prave politi ke eseje u njenoj odbrani. Demo je svoje skoro bezazlene inkriminacije shvatao previe ozbiljno pa se trudio pobiti ih - je li sevdalinka najbolja poezija na svijetu i si. On e se, uz ulu, doimati nejbezazlenijim u sudnici, sve dok nije napravio gaf sa jednom ceduljicom. Ja sam zbog slu aja koji sam opisao na po etku bio odstranjen sa Suda. A i da me nisu otjerali, ne bih mogao stalno pratiti proces. Imao sam pre eg posla. Su enje sam pratio putem jugoslavenskih medija i nave er sluao strane radiostanice - BBC i Deutsche VVelle. Naravno, bile su obavezne popodnevne sjedeljke sa advokatima u "Nacionalu", posredstvom kojih sam doao u kontakt sa stranim novinarima i aktivistima za zatitu ljudskih prava. Jednom bradatom gospodinu sa lulom, predstavniku Amnesty Internationala iz Londona, policija nije dozvolila ulazak u sudnicu. Zaboravio sam mu ime, al' u tog gospodina jo sretati, 16

tako da u postati lan ove organizacije. Dvoje stranih novinara Peter Hadiristi , dopisnik Observera, i Christina von Khol, dopisnica Spiegela, oboje akreditirani u Beogradu, napravili su dar-mar svojim tekstovima. Christina je bila starija gospo a, danas je vjerovatno starica, koja je vie sli ila profesorici latinskog jezika nego bilo kojoj novinarki koju sam upoznao u ivotu. Peter je bio etrdesetogodinjak. ivio je u Beogradu i imao propao brak sa jednom Hrvaticom, sa kojom je imao sina Ivana. Tvrdio je da je njegovo porijeklo iz Sarajeva i da je ulica pored hotela "Evropa" dobila ime po njegovom jednom pretku koji je nakon Prvog svjetskog rata odselio u London. Peter je prvo priao Sabini. Ona se plaila da je udbaki provokator. Sastali su se u parku pored "Sarajke". Pokazao joj je sve akreditacije, al' opet je bila sumnja na njega. Neopravdana, naravno. Njega su angairali moji prijatelji Nusret i Mensura Muhamed, bra ni par, koji su vodili IRNA-u u Beogradu. Oni se nisu htjeli pojavljivati na su enju, da ne bi oteali poloaj optuenih koji su putovali u Iran. Zato je Peter ilegalno pisao (i) za njih. Pomogao je Sabini da prevede optunicu na engleski. Pretpostavljam da ju je distribuirao raznim me unarodnim organizacijama. Ja sam se sprijateljio sa Peterom u tolikoj mjeri da mi je dao klju od svog stana, u kojem sam spavao kad god sam dolazio u Beograd. Uivao sam u neredu njegova stana. Tad nisam znao da u se i ja baviti novinarstvom. Mislio sam da je to kultna profesija. Poto sam sudio po Peterovom stanu, gdje je i stepenite bilo pretrpano snopovima novina, a nekamoli spava a soba, takav rezon je bio ispravan. Nikad u Bosni nisam vidio takvu ni redakciju, a kamoli stan. Posljednji put mi se Peter javio za vrijeme Olimpijade. Pozvao me je da mi pro ita tekst koji je tog dana objavio u Observeru. Razumio sam, na engleskom naravno, da je tekst po eo ovako: Dok nad Sarajevom padaju tihe pahuljice i cijeli grad bljeti u svjetlu i dok njegovim ulicama etaju bezbrini gra ani i uivaju u prekrasnoj zimskoj idili, tako da im se cijeli svijet divi ljepoti njihova grada, u kojem e se odrati 14. Zimske olimpijske igre, dvanaestero nevinih ljudi ami u tamnicama itd. Ovo je parafraziranje po sje anju. Navodim ovo kao primjer kolika je bila Peterova dua. uo sam da je teko obolio. Mislim da je umro. Pokoj mu dui i slava velikim novinarima od kakvih je Bosna i kasnije imala fajde. Advokati disidenti Zanimljivo je predstaviti i advokate. Prvo u predstaviti dr. Rajka Danilovi a. On je bio Crnogorac nastanjen u Beogradu. Pripadao je grupi Praxis i kao predava na politi kim naukama, mislim da je predavao neto to u formulirati kao sociologija politi kih ideja. Bio je lan Pokrajinskog komiteta, ini mi se. Inklinirao je liberalima Marka Nikezi a i Latinke Perovi , tako da je u Titovom obra unu sa praxisovcima i njega pomela metla. Pripadao je generaciji studenata prava sa Kostom Cavoskim i Nebojom Popovim, koji su Slobodanu Miloevi u, svom mla em kolegi, osigurali prvu lidersku partijsku funkciju. I kao disident izabrao je jedinu mogu u profesiju advokaturu. Od poznatih procesa branio je skupa sa dr. Sr om Popovi em hrvatske maspokovce, ini mi se Marka Veselicu. Sr a Popovi je, kao to je poznato, kao advokat dobio godinu dana zatvora jer se "identificirao" sa optuenim maspokovcima. Orhan Nevzati je Albanac, ro en u Prizrenu. Pri ao mi je da mu je nana bila ejhana, a dedo histori ar. O ito je poticao iz ugledne albansko-turske porodice. Politi ku karijeru je zapo eo kao omladinac i zavrio je kao lan Pokrajinskog komiteta. Bio je lan delegacije koja je pregovarala sa Mikom Tripalom i Savkom Dap evi . Ne znam mu krivicu kako je "zglajzao" sa 11. sprata zgrade SIV-a i sve sprat po sprat, iz kancelarije u kancelariju, sputao se do prizemlja dok nije ostao bez posla. Orhana sam se sjetio kad je padao Ceausescu. Jednom je bio u delegaciji koja je posjetila Rumuniju. Na njegovom primjeru mi je objanjavao piramidu komunisti ke diktature. Mislim da e Rajko i Orhan braniti Azema Vlasija. Nikola Muslim. Zanimljivo prezime, zar ne? Rijetko sam sreo ljubaznijeg ovjeka u ivotu. Nemogu e je izbje i prijateljstvo ovog dobronamjernog ovjeka. On u komunikaciji nudi isto mlijeko ljubaznosti. Bio je su en za ideje maspokreta. Trebao je biti objeen zbog pjesme Domovina gori. U kakvoj je on bio vezi sa ovom pjesmom, ne znam, jer nije pjesnik, ali zbog nje je robijao. Jednom me je odveo na Trebevi u etnju. Pitao me je da li bih ja bio politi ar. Moda, al' ne ovakav kakve poznajem, odgovorio sam mu. Bio je oduevljen sa mnom. Kasnije e u svojoj 17

knjizi o Sarajevskom procesu napisati da je u meni prepoznao nove snage koje e se estoko suprotstaviti komunistima. Tako neto je napisao. Mislim da je pretjerao i da mi se htio oduiti za dobro prijateljstvo koje smo sklopili tokom su enja. Dakle, sa ovakvom strukturom advokata stekao sam prve politi ke asove. Saznao sam stotine anegdota, kojih e uskoro biti puna omladinska tampa, o nedodirljivim komunisti kim liderima. Ne zvu i danas ubjedljivo, al1 za mene e ostati fascinantno to to sam dobio izvanredne portrete Bakalija, Miloevi a, uvara, ilasa, Tita, Ceausescua, Mikuli a, osi a itd. Ti ljudi su bili iskreni prema meni i dali su prve grame politi ke kulture. Ali sam zbog njih dobio jednu neoprostivu zabludu - povjerovao sam da edemokratske slobode do i preko Beograda! Nisu mi oni to sugerirali, naravno. Oni su kao Beogra ani demonstrirali slobodoumlje. Vi enje nivoa slobodoumnosti sarajevske i beogradske inteligencije mogao sam zadobiti uspore uju i Fahriju Karkina i Rajka Danilovi a. Karkin nije loe branio Hasana, al' njegov intelektualni habitus u usporedbi sa Nevzatijem ili Danilovi em mene kao Bonjaka je poraavao. Tu sam se zeznuo. Ni Danilovi , ni Nevzati, ni Muslim nisu miljenici dananje vlasti. Muslim se bio priklju io demokratskim promjenama u Hrvatskoj, pa je brzo ispao, Danilovi nije mijenjao posao, a ni gledita, dok je Nevzati, ujem, predloen za ombudsmena na Kosovu. Silajdi eve batine - Behmenova osveta? lako sam ve bio prepadnut nasmrt, Orhan se o inski | sikirao za mene, nisam vodio ra una o pratnji udbaa. A bili su mi za petama; sjedili za drugim stolom dok ja pri am sa advokatima, deurali no i u avliji ispred mog stana, tr ali za mnom ulicom sa novinama u ruci, pratili me u damiju dok sam klanjao. Jedan dan sam ostavio bijelu vindjaknu kod portira u Begovoj damiji. Sjetio sam se izvaditi dokumenta i novac iz unutranjeg depa. Kad sam se vratio, jakne nije bilo. Odnijeli su je udbai. To je bila posljednja opomena. A pred damijom sam se sastajao sa svjedocima i govorio im ta je problemati no u njihovu iskazu. Imao sam jednu optunicu kod sebe. Tako sam kod adrvana pri ao sa Nerminom Jaarevi . Ona je rekla da u i zapisnik napamet, al' da e re i istinu. "Stvarno sam nau ila napamet zapisnik i oni vjeruju da u ga izdeklamovati. Al' ti poselami Hasu da u ja re i istinu. 1 nek' mi poru i ako ga za ta moram vaditi. Ispred Begove damije rastao sam se sa Nusretom an arom koji je otiao u vojsku u Tuzlu i dogovorio da se vidi sa Seadom Seljupcem te da mu prenese da mu mogu pomo i oko onoga ta ne valja u iskazu. Tako me je Sead za nekoliko dana pozvao i mi smo se sastali u Medresi. Obe ao je da e govoriti istinu, a to je zna ilo protiv optube. Nisam se samo sa ovih dvoje svjedoka sastao, al' oni su bili klju ni i najzanimljiviji u procesu. Rekao sam Karkinu da Hasi prenese Nermininu poruku. On je uzvratio da ju je Haso poselamio da govori samo istinu. Ovo mi je bila velika grjeka. Tog dana kad je trebao svjedo iti Sead Seljubac, mislim daje bio dvadeseti po redu, bio sam "kao na iglama". Isto tako, polagao sam test kod Rajka. Samo je on znao da instruiram svjedoke. Seadovi prethodnici su svjedo ili tuc-muc, pola udbaima, pola optuenima, bez hrabrih i radikalnih izjava u korist optuenih. Dodue, radilo se o starijim osobama. Me u njima je svjedo io i Halid auevi , koji je dao negativnu recenziju za Alijinu knjigu Islam izme u Istoka i Zapada. Bio sam okiran saznanjem da je on sin rahmetli velikog Demaludina auevi a. Onda sam se razo arao u sve stare muslimane. Nisam bio fer. Trebao sam ih aliti, jer im je strah od komunizma siao u pete. Al' takva je mladost. Sa Seadom sam htio pokazati kako se mi ne bojimo komunista. Rajku sam obe ao takvo ponaanje Seada. Tako je i bilo. Sead je promijenio iskaz. Branio je Hasana, Mujkija i Demu. Svojim svjedo enjem najavio je debakl procesa. Advokati su me ekali u "Nacionalu". Oni su mi i saop ili Seadovo ponaanje. Rajku je prijao hladan vjetri nakon vru ina u sudnici. Pio je Baverove aspirine zbog napada migrene. Mene je tapao po le ima. Mislim da mi se iskreno divio u tim trenucima. Imao je i zato! To danas, kad sam opametnio, ne bih smio raditi. Te no i sam bio grogi. Stomak me je bolio. Imao sam ogroman radijus kretanja. Osim kontakata sa svjedocima, morao sam putovati roditeljima u Klju i informirati ih o su enju, skupljao sam novac za advokate, narod mi je mnogo davao novca. Rajko se udio da su muslimani tako solidarni. Da neko nekome daba da novac, neverovatno, 18

udio bi se. Objanjavao sam mu sadaku. Advokati su imali jo jedno bitno iskustvo sa patnicima. Znali su im vratiti nadu. To su, te no i posebno, pokuali Orhan i Rajko. Govorili su mi da Demo daba sjedi u sudnici. lzgleda kao janje. Miran i nevin. Samo ga mrzi Edina zbog enine mahrame. Bojim se da ga ne isprovocira. Nita me nije raspoloilo. Izgleda da sam imao predosje aj. I da ti Nermina bude kao Sead, proaputao mi je Rajko. Nadam se, rekao sam mu na odlasku. Doao sam ku i kasno. Teta Bahra me je primijetila i ispri ala mi da je Mirso puio na prozoru i vidio nekoga kako stoji pored stuba u avliji. Pitao ga je ta radi tu u ta doba, a on mu je odgovorio da eka neku pticu. Bahra se smijala, a ja sam znao ko bi mogao biti ptica. I kad me je ujutro oko sedam sati Bahra pozvala na telefon, znao sam ko me trai. Siao sam do telefona. Veza je ve bila prekinuta. Otiao sam u WC. Domalo, neko je kucao na vratima. Otvorio sam. Ti si Nedad?, pitao me je ovjek. Da, ja sam, odgovorio sam. Po i sa nama. Bio sam u pidami i otiao sam se obu i. I tad su udbai imali bijele "golfove". Stare navike, pomislim kad danas vidim parking pred policijskom stanicom. Bijelim "golfom" sam odvezen niz Alifakovac. Sunce je tek bilo izilo. Gledao sam kroz prozor. Lijep dan, cini no je konstatirao eljko Kozina, moj budu i isljednik. Drugi isljednik je bio moj imenjak. U vrijeme rata itao sam da je Kozina bio jedan od efova SIS-a u Hercegovini. Odvezen sam u zgradu Dravne sigurnosti. Zadugo nisam znao zbog kojeg "grijeha" u imati tarapanu. Igrali smo taktiku upoznavanja. Tek oko deset sati u sobu upada jedan udba i udara eljka objema akama. Ovo je bilo za deset!, podvriskivao je. A Nermina?, pitao je ovaj. Upravo je na sceni, i to e biti dvadeseti, smijao se i trljao ruke. Ni od mene nisu krili zadovoljstvo. Tako sam iz te estitke saznao da sam upao u makaze izme u Seada i Nermine. Malo zatim, preba en sam u drugu sobu. Do tada sam imao neobaveznu komunikaciju sa isljednicima. Tek je sad eljko namrgo en krenuo na posao. Na toj stolici ti je sjedio i brat, zlobno je provocirao. Ti bi, prema onome to mi znamo, trebao dobiti najmanje dvije godine zatvora. Ako bude pametan, kazna ti se moe umanjiti; ako bude blesav, moe se i uve ati, upoznao me je eljko sa mojom situacijom. Prijetio si svjedocima, lajao si da je tuiteljica zmija i krava. Obje radnje predstavljaju krivi no djelo, upoznao me je sa mojim pravima. Odmah sam priznao da poznajem Seada i Nerminu i da sam ih vi ao. Negirao sam bilo kakvu prijetnju i psovku. Postavio sam odbranu da su svjedoci mene traili, a da se ja nisam libio kazati ta pie u optunici. Isljednicima se ba nije urilo sa takvim pitanjima pa su me, by the way, priupitali ta je za mene islam, na ta sam odgovorio da ja islam vidim u tome to berem mrve dok jedem, klanjam i zahvaljujem se Bogu za zdravlje; na pitanje ta mislim o ira ko-iranskom ratu, odgovorio sam da je to besmislen rat kao i svaki drugi. Dok sam bio pitan, eljko je neto razmotavao. Oka io je na zid ogromni poster imama Homeinija. Ko je ovo?, pitao je. Sav sam utrnuo. Ne razabirem dobro, ali po obrvama prepoznajem Homeinija. Nikad nisi vidio njegovu sliku?!, pitao je. Nisam vidio takvu. Prepoznao sam ga sa televizije, lagao sam. Zatim su po ela pitanja kako sam doao do ovih advokata. Sumnjali su u Hamdiju emerli a.Ja sam lagao da sam ih naao po telefonskom imeniku. Da ne duljim, bili smo uhapeni Nusret an ar i ja zbog Seada Seljupca. Mislim da su me Nusret i Nermina spasili zatvora. Da su oni poklekli, ja se ni im ne bih mogao odbraniti. To sam saznao kad su me kasno poslije pono i pustili ku i, i ja sam na Ba ariji kupio Ve ernje novine u kojima je pisalo da je Seljubac na vlastiti zahtjev ponovo svjedo io i optuio mene za prijetnju. Spomenuo je i an ara. Novine su spomenule i Nerminino svjedo enje. Nisu je hvalili i shvatio sam daje promijenila iskaz. Znaju i da su me pustili ku i da prespavam, da bi pratili moje eventualne aktivnosti koje e ih odvesti na "trag mog zlo ina", nisam se javljao advokatima. Sutra sam sam doao u Udbu. Glumio sam nevina i bezazlena dje aka koji nema pojma o politici. Uspio sam. Ne bih detaljizirao sitne udarce, prijetnje i maltretiranja, pa ak i amaranja. Jednostavno, isljednike sam doivljavao kao uhranjene pitbule, svi su nosili zlatne ogrlice i narukvice, malu torbicu, "pederuu", u kojoj je pitolj, ali radilo se o klasi nim glupim dripcima. Moram izdvojiti Vladu, mog kerbera. Moda sam bio dobio kompleks od njega. Kad god bih vrludao u ponavljanju iskaza, Vlado bi, stoje i uza zid sa ostalom osmericom udbaa, kratko izgovorio: Lae. Da je znao koliko me zbunjuje, poamarao bi Dubura i Rusmira, koji su me ga ali predmetima sa stola, i preuzeo stvar u svoje ruke. Ovako, kliznuo sam im i svoju trodnevnu, bez prekida, istragu poentirao tako to sam pred osmericom udbaa ismijao Nazifa Dubura. Poto sam u svakom od njih gledao pse u vrstu, zavisno od karaktera i izgleda, Dubura sam poredio sa malim kusastim pti arem. On bi u nuo pored moje stolice, imao sam dojam da stalno vrti repi em, i onako mali skev io i reao 19

odozdo na mene. Jednom me je upitao ho u li biti hoda? Rekao sam da ne znam. Zna li kulhuvallahu?, upitao je. Znam, odgovorio sam. Znam i ja. uj, Kulhuvallahu ehad..., prou io je. Kad zna kulhuvallah, ho e li ti biti hoda?, uzvratio sam protupitanjem. Svih osam udbaa koji su se bili na i kali u kancelariju prasnulo je u smijeh i istr alo napolje, dre i se za stomak. Dubur je sko io i, bijesan na mene, po eo psovati vjerske svetinje. Meni to i nije izgledalo ba toliko smijeno, al', eto, njima jest. Mislim da su se bili okupili da bi izvrili finalni pritisak na mene da priznam da sam poslao an ara Seljupcu i da sam mu prijetio da promijeni iskaz, to sam ja odbijao priznati. Sa ovakvim mojim, sasvim slu ajnim kontrapunktom sve je palo u vodu, i ja sam puten. 0, kako me je boljela glava zbog promahe, nesanice i gladi! an ar je bio vojnik i proao je mnogo, mnogo gore od mene. Kad su ga hapsili, no u u spavaonici strgli su mu sahat sa ruke da bi ga rastavili u djeli e. On je bio jednu godinu u Kairu. Zbog toga su ga tretirali kao me unarodnog teroristu tipa Carlosa. A najgore je proao na Sead Seljubac. Njega su, nakon to je prvi put svjedo io, pozitivno, na putu ka ku i za Tuzlu presreli udbai, kidnapirali ga u motel "Zla u" i maltretirali dok nije prihvatio da e se ponovo pojaviti na su enju i priznati da je pod mojim prijetnjama promijenio (policijski) iskaz. Njemu su u hotelskoj sobi namontirali lani Dnevnik na kojem spikerica govori da e Seljubac biti uhapen i dobiti pet godina zatvora zbog lanog svjedo enja pred Sudom. Poto mu je koulja bila krvava od tu e, a i sav se isjekao dok se brijao, udba e mu dati svoju koulju, obrijati ga i dovesti u sudnicu. Svoju ispovijest e naknadno objaviti u Valteru sa naslovom "Vuk samotnjak". Reid Hafizovi e, tako er, pro i teka maltretiranja nakon to je porekao iskaz i svjedo io u korist optuenih. Naknadno je pozvan u vojsku i pretu en tako da mu je ku i dola krvava potkoulja. Izgleda da je Christini von Khol bilo dovoljno ovo vremena dok sam ja bio u hapsani da objavi tekst o Nermininom svjedo enju. Na naslovnoj strani Der Spiegela bio je naslov: Istina i samo istina. Christina je ocijenila da je proces pred skandalom i da ga policija eli spasiti optuuju i i hapse i familije zbog prijetnji svjedocima. Jadna Mebrura Topalovac, koju su moji roditelji voljeli zato to bi nekad, dok ita vijesti, pregrnula amijicu sa isheklanim resicama preko ramena, itala je komentar Dnevnika kako gospo a Von Khol ve dugo krivo pie o stanju u Jugoslaviji i da ugroava prijateljske odnose dviju zemalja. Taj Dnevnik su u hotelu gledali advokati kad sam bahnuo u hotelsku salu. Doao sam ih samo pozdraviti, jer sam urio na autobusku stanicu. Roditelji su mi saznali za hapenje i jako se brinuli. Boga mi, vie od straha nego od umora, sve manje sam kontaktirao familije optuenih i advokate. Sluao sam strane radiostanice i izvjetavao Timu. Tako je ona, osokoljena kritikama vanjske javnosti, pri ala Demi u sudnici -jednomje sudija dozvolio optuenima da tu u sudnici pro askaju sa familijom - kako se svjetska javnost obruila na Jugoslaviju zbog njih. Demo e tu informaciju napisati na ceduljici da bi je pokazao Meliki. "Bacili smo Jugu na koljena", pisalo je. Policajac, koji im je puhao u vrat, pro itao je ceduljicu i Demu e, kad je poao u sobu, skinuti do gola. Na i e mu ceduljicu. Sutra je tuiteljica dan po ela itanjem ceduljice. Prekosutra je Slobodan S. Princip, novinar u Ve ernjim novinama, napisao da se do tog dana D. Lati doimao "nevinim kao janje" i da je tek tog dana pokazao "koliko je zatrovan mrnjom prema domovini". Tako je on "sam naspram sebe izvrio neprijateljsku propagandu". To je bio Demo. Kakav je bio, takav i ostao. Sa jednom re enicom izgovorenom na bezazlen na in, oboji jedan proces. Nita se vie zanimljivo ne e deavati do presude. Bilo je jo nekih smijenih, odvratno smijenih situacija sa svjedocima. Neke Hasine i Demine kolege pokazale su se kukavicama. S vremenom im je oproteno, al' su tad familije optuenih pljuvali na njih. Neko e pretu i Adnana Silajdi a, jednog od Hasinih i Deminih svjedoka, sedam godina kasnije. On e javno prozvati neke od optuenih, konkretno Omera Behmena, da stoje iza napada na njega. On je to smatrao osvetom. Nikad tako neto nije dokazao, al' sumnjam daje to bila osveta iza koje bi stajao Behmen. ak je to osu eni ka strana smatrala nekom udbakom osvetom i razra unom me u njima. Ne znam daje i prema kome ispoljen revanizam. Mislim da se Izetbegovi i previe trudio da onemogu i politi ki revanizam. Sigurno niko zbog toga nije izgubio posao niti funkciju, ak su neki obnaali ve e funkcije u svojoj slubi, poput Munira Alibabi a, prema mnogima zloglasnog isljednika, ili u SDA-u, poput Seada Hodi a, sudije izvjestitelja (njihove presude) na Vrhovnom 20

sudu. Edina Reidovi je advokat, ef istrage, Amir Salihagi je advokat, Rizah Hadi je advokat. Njegova kancelarija je vlasnitvo Islamske zajednice. Osim Halida Hadiabdi a, amidi a tadanjeg reisa, profesora Medrese za kojeg se dokazalo da je bio agent Udbe, i Muhameda Dedi a, udbaa dvojnika, ni najednom svjedoku nije ostala trajna anatema. Hadiabdi u je jednom ostao notes na stolu zbornice u kojem je biljeio razgovore svojih kolega. Evo jedne paradigmati ne anegdote. U prolje e 1995. reis je pozvao predsjednika Izetbegovi a na sijelo u svoju rezidenciju. Sijelo nije imalo nikakav aktualni povod. Tek tako je predsjednik bio reisov gost, a ovaj je pozvao dvadesetak svojih prijatelja i bliih suradnika, me u koje je spadala i moja malenkost. Bio sam tad pozvan i nikad vie. Da bi se objasnila jedna situacija, ustanovljavao se datum i konstatirano je da je taj dan 24. mart. Vidite slu ajnosti. Na dananji dan bih iziao iz zatvora. Prema prvoj presudi, Izetbegovi je bio osu en na 14, a prema presudi Vrhovnog suda RBiH, na 12 godina, dok mu je Savezni sud smanjio kaznu na devet godina. Zbog toga mislim da je bilo pravilnije re i da je to bila dvanaestogodinjica njegova hapenja. Dok se Izetbegovi toga javno prisje ao, do njega je sjedio Enes Kari , mislim da je jo bio ministar za kulturu. Primijetio sam da je bilo nezgodnije osu enima prisje ati se su enja nego svjedocima. Jedan od svjedoka optube bio je i Kari . Tako da se nije vie evociralo sje anje na taj proces. Me utim, uskoro je dolo do raskola u SDA, i Kari ce biti na strani dr. Harisa Silajdi a. U jednim novinama objavio je fotografiju koju je te no i napravio Aziz Kadribegovi , urednik Preporoda, kako sjedi izme u reisa i Predsjednika. Ovo pokazuje da on nema nimalo neprijatnosti zbog uloge svjedoka u procesu. to se ti e svjedoka, istakao bih jo jedan kuriozitet. Me u njima su bili i dvojica Srba: Sreto Tomaevi , koji je svjedo io o Kasumagi u, i Stevan Tonti , koji je svjedo io o Demi i Meliki. Oba su bila vrlo korektna. Za Stevu moram ispri ati i slijede e. On je jedini sarajevski intelektulac i pisac koji se direktno zauzeo za Demu. Otiao je kod Hamdije Pozderca i zaplakao pred njim da u ini neto za Demu. Ovaj mu je odgovorio da ne moe nita u initi. Mislim da je to Stevo radio u dosluhu sa Abdulahom Sidranom, koji je, naprosto, bolovao za Demom i Melikom. Jedno jutro, rano, prolazio sam Sara ima. Na epenku je sjedio Sidran. Bojim se gibeta, al1 mislim da je bio pijan. Prepoznao me je i priao. Dok me je tapao po ramenima, pla no je govorio: Moj Demo, moj Demo... Tek u ratu pruila mi se prilika da se revaniram Stevi. Naalost, runa prilika. Augusta 1992. sreo sam ga u Ferhadiji. Bio je nujan i veoma deprimiran. uo sam da su ga "nai" odveli na kopanje rovova. Priznao mi je da je to istina. Nazvao sam Talijana (Mustafa Hajrulahovi , op. prir.), ija je komanda bila na Ciglanama. Odmah u to rijeiti sa tim budalama, Nedade. Prema optunici, krovna institucija pod kojom su se odvile inkriminirane radnje, a osim puta u Iran sve radnje su bile napisane ili izgovorene rije i, bila je IVZ. Ve ina svjedoka bili su imami, studenti Islamskog fakulteta, glavno mjesto aktivnosti inkriminiranih radnji bio je Taba ki mesdid na Ba ariji, ak je Deklaracija ve im dijelom objavljena u Takvimu, kalendaru IVZ-a, pod Izetbegovi evim pseudonimom L.S.B. Ovo su tri po etna slova imena njegove djece. Neke inkriminacije su bile direktno vezane za Islamsku zajednicu, naj e e da je neko od optuenih negdje rekao da je vode "reimski ljudi". Tako je izgledalo da komunisti brane Islamsku zajednicu od njenih lanova, deklariranih vjernika. Ipak, sumnjam da je iko u Islamskoj zajednici mirno spavao tih dana. Neki, njih ve ina, tugovali su i sikirali se zbog optuenih, drugi su se bojali za sebe, tre i, koji su imali blisku suradnju sa komunistima, a bilo ih je i suradnika Udbe, poput H. Hadiabdi a, strepili su ho e li ih Udba rtvovati i natjerati da na Sudu govore ono to su cinkarili tajno. Za to bi ih, kako se ispostavilo sa Hadiabdi em, stigla doivotna anatema. Mogu zamisliti ivot tog ovjeka danas kad nema Udbe?! Jedini dio inkriminacija od kojih je Demo oslobo en je onaj kojim se teretio da je propagirao na nastavi. Bili su pozvani neki u enici, pa i tadanji direktor Medrese Ferhat Seta. Jedan od svjedoka, Deminih u enika, bio je jedan od glavnih imama u dematu Fikreta Abdi a. Ja to itam udbakom linijom. U vrijeme su enja kontaktirao sam Setu da bi zadrao dio Demine pla e za njegovu suprugu. Tad mi je Seta dao prijedlog da bi Islamska zajednica trebala platiti advokata za njega, Mujkija i Hasu, i ja sam obe ao agitirati za to. Sve te informacije dole su do Deme i on je, brane i se kako nije u sukobu sa IZ-om, pred sudom rekao da e mu IZ pla ati advokate. Zbog toga od tog posla ne e biti nita. Predsjednik Republi kog starjeinstva IZ-a tada je bio dr. Ahmed Smajlovi . 21

On je bio najmarkantnija li nost u IZ-i. Duboko u njegovoj sjeni je bio reis Naim Hadiabdi . Dr. Smajlovi je bio vrstan govornik. Bio je cijenjen kod muslimanskih masa kao vaiz. Neki tvrde da je bio jedan od najpopularnijih alima u cijelom islamskom svijetu. Govorio je na otvorenjima damija i mevludima, to je bila jedna od tradicija masovnih okupljanja muslimana koja se nisu razlikovala od teferi a. Ispred novootvorene damije namjestila bi se bina sa mikrofonom i velikim zvu nicima. Bina bi bila obavezno prekrivena bosanskim vunenim ilimima. Smajlovi je doktorirao na elAzharu sa temom, da parafraziram, islam u o ima zapadnih orijentalista. Pripadao je generaciji islamske uleme koja je nastala nakon talasa oslobodila kih pokreta u islamskim zemljama koje su stekle svoju nezavisnost i oslobodile se zapadnih kr anskih kolonijalista. Ta ulema je bila otar kriti ar odnosa Zapada prema islamu, dok je unutarmuslimanske odnose rijetko ili nikako tretirala. Takvi govori dr. Smajlovi a su imponirali bosanskim muslimanima i politika ih je dugo tolerirala. Vjerovatno su njegovi govori koji su podravali tre i svijet (islamski i nesvrstani), a kritizirali zapadni kapitalisti ki, pa i kr anski, jedno vrijeme imponirali komunistima. Sve do jednog govora na otvorenju damije u Sljemenima kod Novog Travnika, dr. Smajlovi je plijenio mase tvrdnjom "da je islam poklonio Evropi renesansu i da je Evropi spas u islamu". Za takve svoje tvrdnje citirao je same evropske pisce i filozofe. Poslije tog govora dobio je prijekor Komisije za vjerske odnose. Za njega je govoreno da je bio prevodilac Titu i da ga je to "izvla ilo" dok je tako smjelo govorio. Po pravdu kod Milanka Renovice Kasnije e se pokazati da je rivalstvo u vrhu Islamske zajednice (svakako je konce povla ila Udba) bilo vrlo izraeno. to se ti e Doktora, kako su prijatelji jednostavno zvali Ahmeda Smajlovi a, njegova karijera, a, Boga mi, i ivot, zavrava se sa procesom '83. Od njega se traila javna osuda "Alijine grupe", na ta nije pristao. Nastranu karijeristi ke estoke borbe koje su vo ene u Islamskoj zajednici i u kojima je bio i sam akter, dr. Smajlovi je bio zavrio karijeru onog trenutka kad je reis Naim Hadziabdi dao intervju Borbi u kojem je, doslovno, osudio grupu muslimana, kvalificiraju i "njihovu rabotu neprijateljskom". Doktor Smajlovi se nije oglaavao. Prema iskazu njegove supruge Munira-hanume, na njega je vrio pritisak Read Musi , uveni udba zaduen za Islamsku zajednicu. Zvao ga je telefonom i dolazio mu ku i. Jednom mu je rekao da bi i on klao, samo to vjeto krije no u ruci. Je li im dr. Smajlovi prkosio kad je u Klju u, na podne-namazu, u dupke punoj damiji, primijetio moga babu u zadnjim safovima dok se molio osamljen i kaharan, i priao mu? Upitao ga za zdravlje i potapao po ramenima u znak podrke. Vjerujte, mnogi muslimani, pa i imami, nisu smjeli klanjati pored mog babe u damiji. Nakon to je smijenjen sa svih funkcija u IZu, samo je bio profesor na FIN-u, esto bi se sretali na Latinskoj upriji. On je tu negdje stanovao. Pri ao mi je o ponienju koje mu je prire ivao Milanko Renovica, kod kojeg je intervenirao za vra anje pasoa. Doktoru su bili oduzeli paso, a to je prva ozbiljna poruka Udbe da je neko na njihovoj crnoj listi. Renovica je bio poru io Doktoru da do e na razgovor kod njega u kabinet. Pretpostavljam da je jo bio predsjednik Predsjednitva BiH. Me utim, Doktor je, ponien i uvrije en, ekao dva-tri sahata u holu bez poziva. Nikad ga nije primio. Pod takvim pritiskom i ponienjem on je i umro od infarkta. Ukopan je na Barama, a ne kod Begove damije, gdje se ina e ukopavaju veliki autoriteti muslimana. Nekad sam, razmiljaju i o Izetbegovi u kao karakteru, zaklju io da je snana osoba, jer je samo on uspio preivjeti, bez infarkta, su enja i pritiske. Kako u mladosti, tako i u starosti. Hafiz Hadimuli , imam Careve damije, nazvao je to " afirskim lancima zuluma". On me je sreo na ulici i tjeio. Ne znam zato je Allah, d.., odabrao ba njih da bi kuao afirski zulum. Allah trpi nevjerovanja, ali zulum ne trpi. Do i mi u damiju. Iskupit emo sedamdesetak mladi a i prou iti salavate na murad. Salavati mogu raskinuti lance zuluma. Otiao sam u Carevu damiju. Iskupilo nas se etrdesetak. Ne znam koliko hiljada puta smo trebali prou iti salavate. Nismo zavrili. Hafiz je preuzeo na sebe da to dovri sam. Mislim da smo u ili jetmi bin tevhid. Ovo je bio jedini aktivni vid otpora iz Islamske zajednice. Presuda prije presude 22

Iako je bila sezona godinjih odmora, tampa se prodavala kao halva. Volio bih danas vidjeti izvjetaje o prodaji Oslobo enja i Ve ernjih novina u tim danima. Hudi muslimani su ku i i na moru kriom itali izvjetaje sa su enja. Evo nekih naslova: "Podrivali drutveno ure enje" (Oslobo enje), "Cilj islamska republika" (Politika expres), "Protiv Allahovih neprijatelja" (Politika), " eta mala, ali zatrovana" (Svijet), "Protiv Ustava u ime Kur'ana" (Start), "Deklaracija mraka i mrnje" (Oslobo enje), "Aveti prolosti u teroristi kom plastu" (Oslobo enje), "Bog u slubi bratoubistva" (Svijet) itd. Sve ovo govorilo je o presudi prije presude. Sa su enja sam upamtio dvoje novinara: Nagorku Idrizovi i Slobodana S. Principa. Zapamtio sam ostala imena pisaca tekstova kao sto su Fuad Muhi , Nijaz Durakovi , Izudin Filipovi , Bahrudin Bijedi , Zlatko Dizdarevi , pa ak i danas umjereni novinar i publicist Hamza Baki . Fuad Muhi je pisao najpogubnije, jer je instalirao termin "etni ki ista Bosna", "...to prakti ki zna i zahtjev za etni ki istom Bosnom", bio je zaklju ak njegovih elaboracija nekih teza Islamske deklaracije. Tekst naslovljen "Duboki korijeni, opasni planovi", objavljen u Oslobo enju, upravo je zavravao ovakvim zaklju kom. Na zaprepatenje optuenih i njihovih advokata, takva formulacija nije bila nigdje u optunici. "Etni ki istu Bosnu niko od optuenih nije traio, ID najmanje, ni etni ku istu ni etni ki mijeanu, ona nikakvu Bosnu ne spominje", pisat e Izetbegovi u svojoj albi Saveznom sudu u Beogradu. Ovu Fumuovu (ovo mu je bio pezorativni nadimak) imputaciju proirit e Stane Dolanc, tadanji savezni sekretar unutarnjih poslova, koji je u jednom televizijskom intervjuu rekao da su oni eljeli "etni ki istu Bosnu i Kosovo". Obje ove imputacije su dole naknadno i indikativno je od koga i kad su dole. One sigurno mogu posluiti za analizu histori arima koji se budu bavili uzrocima, nastankom, na inima i ciljevima rata u Jugoslaviji. Da podvu em ove injenice, konstrukciju "etni ke isto e" u Jugoslaviji izrekli su Fuad Muhi , oficijelni ideolog SK BiH, i ef policije Stane Dolanc. Sigurno niko od optuenih nikad nije ni uo, a nekamoli izgovorio ovu konstrukciju. to se ti e Fuada Muhi a, on e, tako er, prvi u Jugoslaviji denuncirati Miloevi a tekstom u Danasu naslovljenim "Jesu li na redu Muslimani?". On je prvi javno nazvao Miloevi a faistom. Kao to je poznato, Muhi je umro prili no misterioznim (samo)ubistvom. Mnogi jo u njegovoj smrti vide ruku KOS-ove osvete. Nastranu spekulacije, ostat e injenice da je Muhi kao najelokventniji i moda najve i apologet u Sarajevu bio izvanredno informiran intelektualac. Informacije sigurno nije dobivao nadahnu em, ve od nekoga ko je "sve znao". JKad se osnovala SDA, jedan od uglednih intelektualaca koji (je sjedio na mitingu u prvim redovima bio je i Muhi . Zna se jda je bio ponudio svoje usluge ovoj stranci. Mislim da je lova imputacija o "etni koj isto i" bila crta preko koje mu j nisu moglo pre i lideri SDA. Prema mojim naknadnim informacijama, za propagandu I i medije u ime Udbe bio je zaduen Munir Alibabi Munja. On je kao po etnik u Udbi, nakon studija sociologije, I zapo eo svoj rad na osiguranju TV Sarajevo. Tu je upoznao mnoge novinare i od tada je bio, i ostao, u tim vodama. Munja je imao nos za novinarske talente. On e za rad u Udbi vrbovati neke glavne urednike dananjih novina koje se piu u Sarajevu. Za razliku od Munje, koji je instruirao novinare, Bahrudin Bijedi se odvaio i napisati tekst. Gdje drugo nego u udbakom Svijetu. "U pitanju je recidiv onih snaga koje su svoje nade i svoju sudbinu vezale za faizam tipa Tre eg rajha", pisao je Buri. Ako su takva imena sa tako "otrovnim" tekstovima prije presude i itala "rad i djelovanje neprijateljske grupe", koji bi to sudija, politi ar, intelektualac smio pomisliti druk ije? Neke mjesne zajednice potpisale su peticije da se osude na smrt, a neki obi ni ita i novina, komije optuenih, uzvikivali su da ih treba objesiti. Presuda Bio je sun an dan. Sarajevo se u njemu doimalo poput nevinog janjeta koje spava sklup ano na travnjaku pored Miljacke. Takvim ga je, po predanju, prvi put vidio Isa-beg Isakovi , njegov 23

osniva , kad je bahnuo preko nekog brda sa njegove isto ne strane. A Demo e nakon ovog dana, 20. augusta, napisati pjesmu "Sarajevo, sprile te munje"; ini mi se daje meni posve ena. Kao to sam ve pisao, davno mi je zabranjeno primicanje sudnici i ja sam to potovao. Bio sam u abdesthani kod Begove damije kad je glasnik donio vijest o Deminoj presudi. Zatrait u oprost od italaca to sam estonavodio svoje prisustvo u Begovoj damiji, da se ne bi stekao dojam da sam veliki musliman. Tad sam stalno boravio oko Begove damije kao stanita i mjesta za sastanke. Nikad vie (puta) nisam klanjao u Begovoj damiji. Ina e, ovjek u muci vie moli Boga. Dakle, vie sam izvikani musliman nego to stvarno jesam. Vie grjenik nego svetac, i pun sam mahana i poroka. Al' eto, tu me je zatekla vijest o presudi. Poslije ikindije sjeo sam u tramvaj i otiao do Time. Nisam plakao. Osjetio sam vru inu u sebi, tako da sam bio crven kao bulka kad sam stigao kod Time. Ona je plakala: Eto vidi, moj Nedade, uputila mi je prijekor za moj demagoki optimizam koji sam joj sve vrijeme prosipao. Ona je svih 28 dana, koliko je trajao proces, presjedila u sudnici. Bodrila Demala i sebe. Danas joj je svaka nada bila ubijena. Demo je dobio est godina i est mjeseci zatvora. Kazne ostalima bile su: Alija Izetbegovi 14, Omer Behmen 15, Hasan engi 10, Ismet Kasumagi 10, Edhem Bi ak i 7, Husein ivalj 6, Salih Behmen 5, Mustafa Spahi 5, Melika Salihbegovi 5, Dervi ur evi 5 godina i ula Bi ak i 6 mjeseci. Ukupno 90 godina robije. Preostalih 10 godina ekalo je Ruida Prgudu, koji je leao na samrtni koj postelji. Tek sam nave er u Dnevniku vidio, atmosferu u sudnici prilikom izricanja presude. Prilog je imao muzi ku podlogu u ritmu lupanja eljeznih vrata zatvorskih elija. Takav takt pratio je Timu dok je sa mahramom na glavi ulazila u sudnicu. Nju, odnosno njenu mahramu, kamera je fokusirala radi ambijenta. Nakon toga je Rizah Hadi gordo i glupo traio da se svi dignu i po eo "u ime naroda" nabrajati imena i brojke godina zatvora. Kako je koje ime izgovarao, kamerman je fokusirao njegovo lice. Izetbegovi se drao prkosno uspravno. Gordo i ponosito je sluao presudu. Kad je kamera stala na Demi, on je zaklonio lice desnom rukom. Obrazloenje presude je bilo njegova napomena da se "ovdje nije sudilo vjeri". Pro itanu presudu popratio je freneti an aplauz u sudnici. Reklo bi se, prema dosadanjoj publici na propusnice, da ro ena familija aplaudira protiv svojih. Me utim, tog dana su udbai doveli one aktiviste iz mjesnih zajednica koji su traili smrtnu kaznu za njih. Jedna ena, muslimanka sa Pala, priznala je jednoj poznanici da je dobila 50 hiljada dinara kao dnevnicu za taj dan. Muzika i krv Logi ki, Oslobo enju je preostalo da "zakuca" sa jednostavnim naslovom: "Neprijateljima 90 godina zatvora!" O ekivao sam da su gladne hijene nahranjene. Nema vie ujedanja. Koga su epali - epali, gotovo je. Me utim, tampa je jo najavila televizijsku emisiju o su enju. Nacalio sam se pred televiziju. Voditelj je bio Nedim Lon arevi , a gosti u studiju bili su dr. Nijaz Durakovi i Ivan Cvitkovi , -komunisti ki specijalisti za vjeru. Studio je bio specijalno Sdizajniran, sa bijelim arafom u pozadini poprskanim sa jnekoliko kaplji krvi. To je bio jedan od temeljnih elemenata (dizajna i ehida Iranske revolucije. Lon arevi je pozdravio (gledaoce, predstavio ugledne lanove Centralnog komiteta, odnosno nau ne suradnike Instituta za prou avanje nacionalnih odnosa CK SK BiH, zaelio im dobrodolicu i kao uvod emisije pustio insert sa samog su enja na dan itanja presude. Muzika u taktu kripe i udaranja eljeznih I vrata te aplauz odjekivali su sa ekrana. Nijo Durakovi je bio izvanredno informiran i nadasve inspiriran. Objedinio je Muhi evu konstrukciju o "etni ki istoj Bosni" i Bijedi evu tvrdnju da je to "recidiv ideologije Tre eg rajha". Sve to je stavio u omiljene oblande komunisti kog agitpropa "nacionalisti ko-kleronacionalisti ko-ovinisti ko--panislamisti ko" itd. itsl... Mislio sam da "kamen na kamenu" u gradu nije ostao na starom mjestu. Nijo je imao razloga za tako nadahnut govor. Ne jedan, ve nekoliko razloga. Ja u navesti samo jedan. Umjesto moga brata Deme, na optueni koj klupi je trebao sjediti drug Nijo. Tako su tvrdili ozbiljni sarajevski intelektualci. Umjesto ove grupe, pred sud su trebali biti izvedeni Bonjaci, profesori sa Filozofskog fakulteta: Dr. Muhsin Rizvi , akademik Muhamed Filipovi , dr. Enes Durakovi , zatim Nijaz Durakovi itd. Neki do ovih profesora su privo eni u Udbu nakon hapenja Izetbegovi eve grupe. Ovu grupu sarajevskih profesora, prema tvrdnjama istih krugova, spasio je Hamdija Pozderac. Pro itao je da bi to mogao 24

biti udar i na njega samog. 0 ovim informacijama i pretpostavkama nikad se javno nije polemiziralo, tako da je sve ostalo u domenu spekulacija. Tragovi na stenogramu Samo knjiga Bonja ka politika u XX stolje u, autora a ira Filandre, donosi neke informacije o stajalitu pojedinih politi ara u odnosu na Sarajevski proces. Filandra u svojoj knjizi razra uje i citira stenogram sa sjednice Predsjednitva Centralnog komiteta Saveza komunista BiH, odrane 8. 4. 1983. godine, koja je bila posve ena uhapenoj grupi. Hapenje se desilo samo 15 dana ranije. Iz stenograma sjednice vide se stajalita Hamdije Pozderca, Nijaza Durakovi a, Raifa Dizdarevi a itd. Oni su uz Duka Zgonjanina, ministra policije, bili najagilniji u esnici rasprave. Dok Filandra, trude i se da zadri objektivni analiti ko-nau ni diskurs u interpretaciji stenograma, "dri stranu" Hamdije Pozderca, dotle e Demal u jednom tekstu u Ljiljanu, septembra 1998., izravno optuiti Raifa Dizdarevi a kao poru ioca njihova hapenja. Osnovu svojim ovakvim tvrdnjama Demal je naao u istom stenogramu spomenute sjednice komunisti kih lidera. Isto tako, Filandra obznanjuje da je na istoj sjednici raspravljano o dr. Ahmedu Smajlovi u. Dilema je bila da li ga priklju iti ili izostaviti iz grupe. Na zauzimanje Pozderca, odnosno Nikole Stojanovi a, prema Filandrinoj interpretaciji, Smajlovi je pote en. Iz stenograma se vidi da su komunisti ki lideri "baratali" terminom "etni ki ista Bosna". U polemici sa Demom, Dizdarevi e i mene potegnuti za jezik "kao bratsko pero". Nas dvojica emo do i do suda, gdje sam ja izgubio parnicu. Dobio sam tri mjeseca zatvora uvjetno. Dodue, zbog potpuno drugih "inkriminacija" klevete i uvrede druga Raifa. Ova presuda je sudbinski povezana sa ovim feljtonom. Povodom presude dao sam intervju Danima, u kojem sam, izme u ostalog, bio pitan i o Procesu '83. Senad Pe anin, koji je vodio intervju sa mnom, zamolio me je da odgovore na pitanja o Procesu '83. izostavimo i da napiem feljton za Dane. Na elno sam bio pristao, ali sam "bio pod uvjetnom kaznom" i zarekao se da u ostaviti novinarstvo. Kako sam pro itao u novinama, gospodin Carlos Westendorp me je amnestirao svojom Odlukom o "dekriminalizaciji lana klevete". Ovo je moj prvi tekst nakon to sam izgubio parnicu sa Dizdarevi em. Ipak Dizdarevi i?! Postoje ovdje dva valjana razloga zbog kojih bi italac trebao posumnjati u moju objektivnost prema Dizdarevi ima. Jedan je u tome to sam (vje ito) Demin brat, a drugi je to sam bio na sudu sa Dizdarevi em. Me utim, moram iznijeti jo neke injenice koje navode na trag da je klan Dizdarevi a bio, bar, aurniji oko montiranja procesa Izetbegovi evoj grupi. ef istrage Izetbegovi evoj grupi bio je Amir Salihagic, bliski ro ak Dizdarevi a. Dakle, Amir je bio (i) "deal" Zgonjanina i Raifa, koji su i, prema citiranom stenogramu, traili najstroije kazne. Po meni, ovo je klju ni argument prema kojem se moe zaklju iti da je Proces '83. bio u "opisu zadataka" Dizdarevi a klana u Bosni. Sa prezimenom Salihagic uvest u jo jednog ovjeka u feljton. Radi se o ejhu Halidu Salihagi u. ejh Halid, rahmetullahi alejhi, bio je jedan od posljednjih velikih sufija u Sarajevu. Umro je tokom rata. On je, tako er, bio u srodstvu sa Dizdarevi ima, naravno i sa Amirom. On je pri a za sebe. Prema predajama njegovih murida i dervia, on je kao mlad ovjek bio u koncentracionom logoru u Njema koj. Na bunjitu logora naao je neku "knjiicu". "Knjiica" e biti sevapom da se vrati vjeri iz ateizma. Kao fakultetski obrazovan ovjek i preivjeli njema ki zarobljenik, mogao je imati dobru karijeru. Tu je bila i rodbinska veza sa Dizdarevi ima. Me utim, on e sve ponude komunista odbiti i ostati usamljeni ita lbni Arebija, jednog od najve ih sufijskih mislilaca. itao je filozofska djela na arapskom jeziku. Za tadanje bosanske (ne)prilike nije bilo podesnije i uvjerljivije osobe da bude uspore ena sa Homeinijem od njega. Tako da je i on mogao biti jedan od, moda i najubjedljivijih, optuenika. Prema informacijama koje sam dobio u vrijeme dok su osu eni izdravali kaznu u Zenici i Fo i, Amir Salihagi je istraivao i svoga ro aka ejha Halida. Ne znam ta gaje spasilo hapenja. 25

Najvjerovatnije, srodstvo sa Dizdarevi ima. Ne zbog simpatija, sigurno. Od nekih dervia uo sam vrlo pogrdne rije i koje su Dizdarevi i govorili o njemu. (Samo Ziju, koji mu je bio cimer u Beogradu, nikad nije uo da psuje Boga.)Ve zbog toga to bi eventualnim njegovim hapenjem svoju porodicu ukaljali pred komunisti kom javno u. Javno su imali imid kao jedna od rijetkih porodica koja se "tuto kompleto" dala u komuniste. Sarajevu na emanet Sa zavretkom njihova su enja prestale su vru ine moriti Sarajevo. Pale su kie i grad je bilo pretrpan brdima lubenica. " im lubenice, eto zime", narodna poslovica smiljena u Sarajevu. Joj, drasti ne razlike, mogao sam uzviknuti. Kao da nisam ljeto proveo u ovom gradu. Jad, emer, tuga, kukavi luk, strah i vru ina bili su sokaci grada kroz koji sam hodio cijelog proteklog ljeta. Hladna jutarnja rosa, puni kontejneri kora od lubenice, uspavan opor pasa na greblju na Alifakovcu, smrad smoga od loeg umura, u ure ni i sjehu eni golubovi poput muslimana, bila je slika Sarajeva kakvog pamtim od onog jutra (septembar 73.) kad nas je babo ostavio na Ba ariji. Eno jedinice, poviknuo je dok smo stajali vie Sebilja. Eto, allahimanet, poljubio me je u kosu. Demale, pazi na Nedada, rekao je i mugnuo preko ulice u tramvaj koji je ve bio stao. Mi nismo preli ulicu, niti tr ali za njim, ostali smo skamenjeni sami sa golubovima i hamalima sa testericama objeenim o ramena. Tek sam na trenutak ugledao babino lice u tramvaju. Jasno sam vidio suze i gr u Ademovoj jabu ici. Podigao sam ruku i mahnuo mu. On se sakrio iza nekoga da ga ne vidim kako pla e. Tramvaj je zvonio. Demo me je potegao za rukav svog lanjskog zelenog dempera to mu ga je majka plela. Tako nas je same ostavio na Ba ariji -Sarajevu na emanet. 0 tome sam tog ranog jutra razmiljao kad sam poao prvi put Demi u posjetu u Zenicu. Eto ti tvoje Sarajevo, babo, mislio sam. Koliko smo samo ljubavi dali ovom gradu. U nekim pri ama sam pisao kako je moj dedo mislio da put kible ide preko Sarajeva, Stambola i Meke. Babo je uvijek majci i sestrama kupovao min ue i pr enje sa Ba arije. Nije stoje nakit, ve stoje iz Saraj'va. Svaki put u povratku sa ljetnog ferija bih se obradovao njegovim korama od lubenice razbacanim po mahalama. I, evo kako mi vra a. Zato su mi sestre tkale ilime na bosanske enarove da bi platile moje i Demine internate?! Jer internat za nas dvojicu je bio skuplji od babine pla e. Sarajevu, haram ti bilo, uo sam svoju majku koja ga je klela. Sa takvom gor inom vozio sam se u "kecu" prema autobuskoj stanici. Kad sam proao pored zgrade SUP-a, prou io sam suru "elemtere kejfe" i devet puta puhnuo na nju izgovaraju i "tajren eba bilen". Tako se ini dova za prokletstvo, da bi ih snala kazna poput ptica koje su iz zraka sruile Vojsku slonova koji su bili naumili sruiti Kabu. Hiljadu puta sam tako puhao na zatvore i "supove". Tima me je ekala na autobuskoj stanici. Mu ila se sa paketom. Pretrpala ga je pitama i suhim mesom. Boe, ho e li sve primiti, sikirala se. Uli smo u autobus za Zenicu. Tamo je bio sproveden Demo. U vagonu za junce 0 svom sprovo enju za Zenicu Demo je napisao pjesmu sa naslovom "Balada o medvjedici". Posvetio ju je Timi. On pjeva o lokomotivi koja svaku no pisne dok on ide na po inak u eliju. U vagonu za junce su njega vozili. Kasnije mi je pri ao do ek u zatvoru. On, Omer, Huso i Haso su odvedeni u KP Dom "Novi ivot" u Zenici. A Alija, Salih, Edhem, Mujki i Ismet u Fo u. Melika je sprovedena u Gradiku, ini mi se. Nije korektno od mene to ne znam gdje je bio Dervi ur evi ; koliko se sje am, jednom sam mu vidio familiju u ekaonici u Zenici. On je, ina e, meni najmanje poznata osoba u ovom procesu. Zanimljiv je moda stoga to mu je brat radio kao kriminalni inspektor u Beogradu i daje izgubio posao. Na rukama su imali lance, a pra eni su policijom naoruanom mitraljezima. Isti takvi mitraljezi do ekali su ih na glavnom ulazu u zatvor. Taj zatvor nije upamtio toliko oruja u rukama u jednom danu!, re i e mi jedan straar koji je tad drao mitraljez. U hladnoj ekaonici ekali su moji roditelji. Dugo su me grlili. Malo su nadokna ivali, kroz mene, ljubav za Demom, a vie su mi bili zahvalni to sam hairli i toliko se trudim da ga spasim. Uli smo na glavni ulaz. Zatim pretres i prekopavanje odje e, bilesi i majku su pretresali, pa 26

Timina sva a sa brkatim policajcem oko kilae paketa: Vi morate odvaditi deset kila. Dozvoljeno je 12 kilograma.* Tima se dvoumila ta je manje vrijedno u paketu da odvadi i usput se cjenkala. Odli no je prola, jer je ugurala neku kilu vie. U sali, za jednim dugim stolom, sjedio je Demo. Bio je obu en u zatvoreni ku uniformu mi boje. Kosa mu je bila kratka i kutrava kao da su ga misi izgrizli. Ruke prljave od neke crne masno e. Poljupci i grljenje sa majkom i babom, zatim poljubac Time u ruku i elo, i sa mnom pozdrav i zagrljaj. Sjedili smo na kraju stola. Do mene i Deme sjedio je policajac. Zbog mene, Demo je otvoreno upozorio: Ovdje se sve snima, pazite ta govorite. Policajac je bio zate en i kao da nita nije uo. Gdje radi?, pitala ga je majka. Ne mogu to re i, odgovorio je. Je li ti teko?*, nastavila je. Pa et..., izbjegao je odgovor. Posjeta je trajala sahat. Pet minuta prije isteka policajac nas je upozorio. Imao je topericu ispred sebe. Ah, moj Demale, nita se nismo ispri ali, zaklju i majka, iako je najvie pri ala. Ustali smo. Majka i Demal su se dugo ljubili. Zatim ga je babo zagrlio, dre i francuzicu sa dva prsta u ruci kojom ga je grlio preko ramena. Otkad je po eo i i po sudnicama i zatvorima, skidao je kapu gdje je bila Titina slika. Pogledao sam na zid. Stvarno je na njemu visila Titina slika. "Mi, familije osu enih" Ne znam kome je na um palo da se mi familije idemo aliti politi arima. Vjerovatno je svako od nas potajno traio neku "vezu", ali javno smo nastupali zajedno zbog solidarnosti, a, Boga mi, i straha. Daje bio Tito iv, moj bi babo sigurno iao Titi u Beograd, kako je uo da su mnogi ili. uo sam da je majka Saliha i Omera Behmena u onaj vakat ila Titi u Beograd, pa i Ugljei Danilovi u, tadanjem efu policije. Ko je tako razmiljao, sjetio se da i mi uputimo predstavku predsjedniku Predsjednitva SR BiH Milanku Renovici. Jedan dan smo dobili obavijest da e nas primiti Milanko. Iskupimo se pred zgradom Predsjednitva u zakazano vrijeme, kad stvarno nas zovu da u emo u neku salu. Uli smo i posjedalo nas desetak ucviljenih familija. Skoro ta no na vrijeme, na vrata je ula gospo a Hajra Marjanovi , koja je, navodno, zamjenjivala Milanka, koji je bio zauzet poslovima oko Olimpijade. Svata smo joj se nagovorili. Najvie smo kukali na policiju i novine. Ja sam, prema kasnijim dojmovima, bio naje i. Slabo se tog sastanka sje am, al1 znam da sam pokazivao nake lanke i karikature kao argument tvrdnjama da "neko mrzi islam i muslimane". Kako sam samo smio tako neto lupiti?! Mladost ludost. Hajra e uskoro u poti sresti Amilu Kasumagi , k er Ismetovu, i re i joj da se ne brine. Ono e biti dobro. To je sve to smo dobili od Komisije za albe pri Predsjednitvu. Ne znam ta no kad smo ili u Beograd, trae i da nas primi Stane Dolanc. Njega smo odabrali kao efa policije da se alimo na Udbu. Ni nakon tri dana opsjedanja njegova kabineta i prijetnje trajkom gla u pred ulazom u zgradu Saveznog SUP-a, nije nas primio. Ne e vas primiti, govorio mi je moj Peter. Ovaj proces je jedna bomba kojoj niko ne smije taknuti upalja . Ako eksplodira, raznijet e cijeli sistem policije, a to je cement ove drave. Zato e nakon nae neuspjele posjete Beogradu on dati intervju u kojem e osu ene optuiti i za ono to ih optunica nije teretila. Oni su eljeli etni ki istu Bosnu i etni ki isto Kosovo, ustvrdio je. To nam je bio odgovor. Papa prua ruku Homeiniju Zagreb je na Sarajevski proces gledao mnogo pasivnije od Beograda. Osim advokata Muslina i Omanovi a, koji su branili Izetbegovi a i ivalja, ne znam za ozbiljniju reakciju tih krugova. Njihovi disidenti su utjeli. Ovakvu ocjenu izri em jer Predraga Matvejevi a smatram Bosancem, a ne Hrvatom. Matvejevi je prvi uputio predstavku sudu u Sarajevu i traio njihovo osloba anje. Ovo pismo-predstavka je prolo gotovo nezapaeno u javnosti, ali bilo je veoma snana moralna podrka osu enima. Tek u od jednog prijatelja Hrvata dobiti poruku daje kardinal Kuhari voljan da nas primi. Mogao bih preko njega najaviti posjetu sa jo nekoliko lanova porodica osu enih. Nisam odgovarao na poruku, jer su se porodice nekako ne kale i i kardinalu. Da li razo arane rezultatima dosadanjih obijanja pragova, ili zbog procjene da se nema ta traiti kod vjerskih 27

institucija za pomo u komunisti kom sistemu, malo ih je bilo spremno i i sa mnom u Zagreb. Nekim poslom sam bio u Zagrebu i svratio sam efki Omerbai u. Pitao sam ga ta misli o pozivu od kardinala. On je kao lo diplomata dao neki op i odgovor da se "nad njima vodi jedan dinovski sukob u kojem jedna takva posjeta nita ne mora zna iti". Tako me je odvratio od nakane da posjetimo kardinala Kuharica. Na ponovni upit prijatelja da li emo dolaziti u Zagreb, ja sam mu objasnio ne kanje ostalih. Pa znate da bi se nakon toga Papa zauzeo za njih, jer eli pruiti ruku Homeiniju, nagovarao me je prijatelj. Nismo otili kardinalu. Zbog me unarodnog konteksta mogao bih ispri ati jo nekoliko detalja koji pokazuju politi ke razmjere koje je poprimio ovaj proces. Direktor IRNA-e u Beogradu ispri ao mi je da je zbog odnosa Jugoslavije sa Iranom nakon presude u Teheran putovao Nijaz Dizdarevi , nekadanji jugoslavenski ambasador u zemljama Srednjeg istoka. On je tvrdio da Izetbegovi eva gruparadi za CIA-u. Na moje zaprepatenje da li su mu povjerovali, on se nasmijao i ispri ao mi da je Hamdija Pozderac, koji je u ime KP Jugoslavije putovao u Bagdad i Damask, sestrinskoj Ba'as partiji tvrdio da je Izetbegovi eva grupa u dosluhu sa iranskom obavjetajnom slubom. Pozderac je putovao u Irak i Siriju, da bi ih pomirio nakon to je Sirija zatvorila ira ki naftovod koji te e preko njene teritorije, a nakon izbijanja rata izme u Irana i Iraka. Pakistan je najotrije kritizirao Jugoslaviju zbog progona muslimana. Nije mi poznato da je neka zapadna vlada reagirala na njihovo su enje. Osim nevladinih organizacija za ljudska prava i PEN-a, sa Zapada se niko nije oglaavao. Crni kurban! Ne znam ko od osu enih nije kukao zbog tretmana u zatvoru. Problemi sa ishranom, tekim radom i fizi kim prijetnjama ugroavali su njihovo zdravlje, pa i ivote. Zbog straha za njihove ivote namijenio sam zaklati kurban. Kurban-bajram je bio pao ujesen, to je vrijeme dok su oni izali iz karantina i upu eni u spavaonice. Grupa mojih prijatelja eljela je poslati im pakete u zatvor. Bili smo formirali ilegalnu grupu za pomo familijama osu enih. Vo e grupe bili su Raid i Enes, kao najstariji, zatim Hadib, Vajkan, Mensur, Devad i ja. Sakupljeni novac smo ujedinili i ja sam na savjet profesora Nijaza Sukri a kupio kurban. Hadija Asim me posavjetovao da kurban mora biti crn, jer mi je prvi. Na Alifakovcu su bila tri crna kurbana. Jednog od ta tri, najboljeg, kupio sam za 730 hiljada dinara. Bio je to vlai ki ovan kojeg ljudska ruka do tog dana nije dotakla. Jedva smo ga doveli do Bahrina podruma. Nit' je jeo nit1 ta pio do sutradan, kad je hadija Alibeg doao da ga zakolje. Nas etverica smo prili da ga sveemo pa zakoljemo. Otvorili smo vrata, a on je, onako crn, poput vjetra proao pored nas i sko io sa podzide na prvi krov ku e. Zatim se vratio, sko io sa krova preko mene i pobjegao preko Bistri ke pruge. Tek su ga u akam, negdje na Siroka i, Harno i Hadib nali u nekoj avliji. Baba, stara pobona ena kojoj smo davali vitrova e, ula je da je kurban pobjegao: Bogme, teak mu murad (namjena), rekla je. Kurban sve zna onog trenutka kad ga nanijetimo zaklati*. Ovaj crni, usplahireni kurban bio mi je simbol Deminog stanja u zatvoru. Zato sam u io tekbire i dove, izgovaraju i njihovih 11 imena. Zaklao sam kurban i podijelio ga na jedanaest jednakih dijelova. Aliji sam, kao vo i grupe, odsjekao dio od vrata. Nedade, ubit e me Tad smo vie strahovali za Aliju nego za Demu. Ko bi na Demu digao ruku!? Alija je bio smjeten u sobu sa ubicama. Zbog toga se ozbiljno sumnjalo da Udba namjerava ubiti Izetbegovi a. Preko nekog ludog ubice, naravno. Na to je u svojim predstavkama eksplicite ukazivala Sabina. Preko nje sam saznao da je "baba", kako ga je zvala Sabina, imao tajne posjete dvojice udbaa iz RSUP-a. Nije mi rekla koji su to udbai, il' mi je rekla pa sam zaboravio. Sumnjam na neke, al' ne u naga ati. Isljednici nemaju nikakvih razloga, niti ovlasti nakon presude posje ivati osu enike. Zato su to inili Izetbegovi evi isljednici? To je bilo opasno pitanje od kojeg smo strahovali. Neko od Izetbegovi a moe odgovoriti, da ja ne bih spekulirao o tome. Moje informacije su bile da su traili neku nagodbu sa Izetbegovi em i da ju je on odbio. Sabina je jo vie strahovala za ubistvo 28

svoga babe. U jednom intervjuu postavio sam pitanje Bakiru da li je neko htio ubiti njegovog oca u Fo i? Odgovorio mi je da on nema takvih informacija. Me utim, Demo nita nije krio ni mistificirao. Jednom je poru io da samo ja do em u posjetu. Znao sam da je neki belaj. Kad sam ga vidio u sali za posjete, sledio sam se. O i su mu bile krvave od nesanice, kosa masna, ruke crne tako da se jasno vidjela prljavtina ispod nokata. Samo to je sjeo na stolicu, rekao je: Nedade, mene e ovdje ubiti!!! Nije zaplakao, jer su gor ina i strah u njegovom grlu udavili suze. Policajac koji je sjedio tik do mene, tako da me je ponekad dirnuo koljenom, otro gaje opomenuo. Nema veze, ja u red sve. Kai Rajku da me posjeti. Je li te to neko jutros tukao?, upitao sam srdito. Bio sam spreman zgrabiti policajca da me je prekinuo u razgovoru. Tad se nisam bojao! Ne, ovo sam doao iz smjene, obrisao je suzu sa obraza. Ne znam koliko je trajala posjeta i kako smo se rastali. Odmah sam zvao Rajka da do e i on je stvarno u roku dva-tri dana doao u Zenicu. Posjetio je Demala, koji se bio oporavio. Nije on tad bio pretu en pendrekom. Samo se uplaio namjetaljke zbog koje je mogao dobiti samicu. On i Haso su radili na zloglasnoj Kuki u livnici. To je najtee radno mjesto .u zatvoru. Na temperaturi kod topionice morali su izvla iti neke kalupe za eli ne "bebe". Radno mjesto je takvo da je svuda promaha, a udie se kvarcna praina, koja se zbog nesnosnih vru ina lijepi po oznojenom tijelu. Poslije smjene se mora na kupanje u ledenu kupaonicu. Zimske temperature su bile ispod nule. Rezultat takvog rada je brza smrt za ljude krhke konstitucije, kakvi su bili i Demo i Haso. Plus loa ishrana. I pored toga, nakon to su se prilikom odlaska u kupaonicu neto dozvidavali u silnoj buci, neki cinkaro ih je optuio da spremaju trajk i pobunu u zatvoru. Ako bi tako neto neki "rob bez due" posvjedo io, bilo bi im su eno u zatvoru, stoje rezultiralo i kaznom samice. Tad smo uspjeli razvaliti policijsku namjetaljku, al' e Demo jo dugo raditi u livnici. Tada je obolio na plu ima, zbog ega e biti preba en u Fo u. Prije odlaska u Fo u jo jedanput sam "letio" Demi u posjetu. Sam sam iao samo kad je u opasnosti. Nakon stoje obavio posjetu Hasanu, njegov babo, hadi Halid-aga, nazvao me je. Odmah sutra oti i Demi u zatvor. On ti je u kom i jer ga je neki bokser nokautirao! Ah, majko moja!, jauknuo sam. Njega su stvarno naumili ubiti. U osam sati ujutro doao sam na prijavnicu. Traim prijem kod upravnika zbog svoga brata Demala, rekao sam. Otiao sam u ekaonicu. Do mene je doao Demin vaspita . Moj imenjak. ta e, sve je ovo kismet, tjeio me je. Bio je ljigavo usrdan, a ja sam mu odbrusio da me on ne zanima ve ho u do upravnika. trajkovat u pred ulazom dok god me on ne primi. Sjeo sam ispred glavnog ulaza. Sjedio sam sve do podne, kad mi je priao policajac. Po ite za mnom kod upravnika*, naredio mi je. Upravnik zatvora bio je Fadil Lipni evi . Uvjeravao me je da je Demo dobro, da ga je udario neki "neodgovorni" zatvorenik, da e oni kazniti izgrednika i da e sve biti uredu. Zamolio me je da odustanem od posjete pa da e mi drugi put dati sahat due itd. Koristim priliku da Vas zamolim jo neke stvari. Raspitivao sam se u SIV-u za njihova prava. Oni ne moraju jesti mast i svinjetinu, imaju pravo na dijetalnu hranu. Zatim imaju pravo na Kur'an, a Vi im sve uskra ujete. On se tad izderao na mene: Pa on je ovdje u Kazneno-popravnom domu!!! Nije kod ku e! Kako u mu ja dati Kur'an, koji gaje doveo ovdje?!, derao se. Iza pojasa sam mu na sto bacio Krivi ni zakon SFRJ. Tako ovdje ne pie, gospodine, odgovorio sam. Molim Vas da mi danas dozvolite vanrednu posjetu, na koju imam pravo. Ja moram vidjeti brata, ina e e mi roditelji svisnuti ako uju da je pretu en. Dat u vam deset minuta. Da ste bili ljubazniji, dobili biste sat. Jo sam dugo ekao dok su Demu doveli. Imao je modricu pod okom. Za udo, on je mene tjeio. Ne sikiraj se. Nije ozbiljno. Iznenadio me je. To je jedan zeni ki Rom, bokser. Nagovoren je da me udari, a kau da e mu suditi. Sre om, nekim ljekarskim vezama, koje su se desile iz milosti, Demo je preba en u Fo u. Bokser koji je udario Demu nikad nije iziao iz zatvora. Izvrio je samoubistvo. Tako su zavravali oni koji su radili prljave zadatke u zatvoru pod policijskom ucjenom. Lipni evi je kao penzionirani policajac bio kandidat za na elnika MUP-a u Zenici. Kad sam sve ovo ispri ao na jednoj tribini pred Fuadom Didi em, predsjednikom SDA Zenica, u sali je bio Lipni evi , on je odustao od kandidature. Nakon godinu vidio sam njegovo ime na smrtovnici. Osmrtnica je bila plava sa petokrakom. Jedna od rijetkih me u desecima zelenih sa polumjesecom i zvijezdom. Tih dana su bili estoki sukobi u dolini Lave.

29

Samo je jo Melika imala dramati nije robijake dane. Ona je jo u CZ-u Sarajevo bila po ela trajk gla u, da bi u Fo i, nakon prebacivanja iz Gradike, trajkom gla u izborila daje odvezu na lije enje u Koevsku kliniku, odakle je putena ku i prije isteka oficijelne kazne. Tad sam kao vojnik u JNA bio doao na dopust i posjetio sam Meliku. Bila je poluparalizirana osoba. Pri ala je o tu ama zatvorenika, gladi, raznom ikaniranju i maltretiranju. To samo ona zna ispri ati. Vrhovni i Savezni sud smanjuju kazne Sigurno da je bilo neke fajde od pritiska javnosti, to zna i od aktivnosti nas "familija osu enih". Vrhovni sud e ublaiti kazne. Imali smo nekih problema sa dolaskom optuenih u Sarajevo. Kao da im se smjeralo suditi po zatvorima. Opet su bile propusnice, ovaj put samo jedno iz familije moglo je pratiti su enje. Bilo je mnogo vie interesenata. Ne, nisu se to muslimani probudili. To su bili u enici Medrese i studenti FIN-a, koji su na ljetonjem su enju bili na feriju. Grupice mladi a na Skenderija mostu stvarno su se doimali kao rastjerani demonstranti. Kad su naile marice u kojima su bili osu eni, neki su povikali: Eno Alije! Eno Hase! Eno Deme! E Vlado je stvarno pretjerao u aurnosti. Pritr ao je mom mla em bratu Muzaferu i udario ga nogom u cjevanicu. Psovkom ga je otjerao. Od Vrhovnog suda bilo je neke fajde. Kazne su svima neto ublaene. Demal je bio zadovoljan, smanjena mu je kazna na etiri godine. Bio mi je veoma zahvalan kad smo se vidjeli na posjeti. Vjerovao je da se to nekako i moe izdrati a da ovjek ne poludi. Na Okrunom sudu Omer Behmen je imao najve u kaznu, dok je Vrhovni sud dao Izetbegovi u 12, a Behmenu 11 godina. Usput da navedem kona ne presude sa Saveznog suda u Beogradu, koje su donesene 31. 10. 1985. godine: A. Izetbegovi je osu en na devet godina, 0. Behmen osam, I. Kasumagi sedam, D. Lati tri i po, E. Bi ak i tri, H. ivalj dvije. Melika se ve trajkom gla u izborila za slobodu. Ne sje am se Derviove presude. Osmijeh Olimpijade Sarajevske Zimske olimpijske igre unijele su mnogo optimizma u narod. Jugoslavija je dobila velike komplimente. Sarajevo je bilo u fokusu. 1 komunisti su, uivaju i u samozadovoljstvu zbog komplimenata za organizaciju, zgodno nabacili osmijeh na lice, kojeg nije bilo od smrti njihova vo e Josipa Broza. Bio sam odsutan nekoliko dana iz grada i moja teta Bahra mi je referirala stanje: Zvali su te nekakvi stranci, a nekakvi su dolazili i ostavili ti broj telefona da se javi. Uzeo sam papiri . eljko Kozina, moj isljednik, ostavio je broj telefona. Nisam dugo razmiljao. im je Bahra naloila vatru i napustila sobu, ja sam papiri bacio u vatru. Nikad vie nisam bio pozvan u Udbu. Drugi telefonski poziv bio je od mog Petera. Je li se u toj godini pojavio dr. or e Marjanovic, pravni ekspert iz Skoplja, ne znam. On je bio jedan od prvih zagovara a ukidanja verbalnog delikta u Jugoslaviji. Onda se sve e e po inju oglaavati neki beogradski krugovi "na fonu rasprava o ljudskim pravima". Sve slobodnije i sve e e e tampa pisati o tim temama. Mi "familije osu enih" poslali smo optunicu i presude na sve strane. Tako i gospodinu Marjanovi u. Najozbiljnija o ekivanja su bila od dr. Ljube Bavcona, slovenskog eksperta za krivi no pravo. Mislim daje on bio i jedan od pisaca KZ SFRJ. Kod njega smo otili Azijada Kasumagi i ja. Predali smo mu cjelokupne sudske spise sa procesa. Orhan Nevzati je stenogramski pisao i zapisnik sa su enja. Osim, dakle, ove dvojice pravnih eksperata, dr. Marjanovi a i dr. Bavcona, te dr. Matvejevi a, nigdje niko ni po uhu da se po ee za njih. Laste hrvatskog prolje a bile su potpuno umukle. Sarajevo je stvarno bilo "tamni vilajet", al' samo za sebe. U njemu nikad niko ni za koga javno nije digao glas. Sa nekoliko strana sarajevskoj inteligenciji je bacana rukavica. Esad imi je bio napisao denuncijantsku knjigu "Politika kao sudbina", Vuk Drakovi je objavio "No", Vojislav Lubarda "No nema svjedoka", a Udba je imala svoje pisce - u Derviu Suicu kroz "Parergon" i 30

Miroslavu Jan i u kroz knjigu "Kako sam izdao nacionalnu stvar i zato". Osim Tunje, koji je po svakom osnovu bio na ivoj eravici, svi drugi su nijemo utjeli. Konstrukcijom da su "optueni eljeli islamsku dravu od Slavonskog Broda do Teherana", to je pisao Start, potvr ena je bila spekulacija o tzv. "zelenoj transferzali", za staje optuivana sarajevska inteligencija. Bio sam ozloje en kukavi lukom sarajevske inteligencije. Ni do danas nisam promijenio miljenje. Samo e jedna srednja generacija novinara kroz Nae dane osvjetlati obraz u skorim demokratskim promjenama. Prvi muki politi ki probosanski stav pro itat u u Naim danima iz pera Fahrudina ape sa naslovom "I Bosna se moe otcijepiti". Sarajevo i danas u prosja kom poloaju vapi za muevnom inteligencijom. Po izlasku na slobodu, Demo je dao intervju Knjievnoj reci (intervjuirao ga je pokojni Srebrov), zatim Naim danima (intervjuirali su ga Tihomir Loza i Midhat Ajanovi ), te je jednom gostovao na Omladinskom radiju (intervjuirao gaje Senad Pe anin). Izetbegovi je svoj prvi intervju po izlasku iz zatvora dao Delu (intervjuirala ga je Nadeda Ga e), da bi taj intervju prenio Valter, kojeg je ure ivao Goran Todorovi . Veza sa Valterom bio je Jasmin Durakovi . Avet inkriminacija iz optunice oivjet e samo Senad Avdi jednim tekstom u Ve ernjim novinama, objavljenim dan uo i predizborne utnje prvih viestrana kih izbora. On je u naslovu teksta tvrdio da je Izetbegovi bio ideolog Handar divizije. Avdi je i ranije u uvarevim novinama napadao Demu kao osu enika. Karte za Beograd Takav ambijent je nas "familije osu enih" nagnao da damo grdne pare za vozne i avionske karte na relaciji Sarajevo - Beograd. Prirodno, nai saveznici su bili komunisti ki disidenti bez obzira na naciju i politi ku ideologiju. Najhitniji razlog za nas familije, jedine analiti are optunice, da se okrenemo Beogradu bio je u tome stoje samo sporadi no u inkriminacijama spominjana "ugroenost Muslimana od Hrvata". Inkriminacije su bile takve da su samo optuivale Srbe, i mi smo trebali traiti podrku upravo od Srba. Ispravno ili ne, tako smo mislili. U tom kontekstu se vra am udbakoj podvali da lzetbegovi a slikaju sa ustakim novinama. Dakle, Udba je htjela "po svaku cijenu" da uhapene, ili ideologiju uhapenih, baci u naru je ustatva, a suprotstavi Srbima. Ako bi ikad ikome analiti aru na um palo, a neki su ve ustvrdili da je te godine tajna srpska policija izvrila inventuru stanja kod Bonjaka kako bi se spremila za ono ta je uradila '92, navest u iskaz jednog Bonjaka koji se tajno i sasvim slu ajno sastao sa Ratkom Mladi em nekoliko mjeseci prije pada Srebrenice. Mladi je prijetio: Ako tvoj Alija ne odustane od pravljenja ustake drave do Drine... Dalje, navest u kasnije tvrdnje nekih oficira KOS-a koji su zavrili Akademiju u Pan evu. Osnovna ideja vodilja borbe protiv neprijatelja Jugoslavije i komunizma uvijek je polazila od opasnosti "saveza Vatikana i Arabije" protiv komunisti kog lagera. Sa ovom natuknicom ne plediram amnestirati nae postupke i kontakte sa ljudima koji e se u ratu na BiH pokazati kao faisti, jer bih ja tada pomo traio i od crnog avla, ve skre em panju na mogu e "rane radove" srbijanskih kasapina. Tako sam, trae i izdava a za zbirku Demine poezije (bilo je dosta pjesama koje je napisao u zatvoru), kontaktirao Gojka Dogu, koji je zbog knjige "Vunina vremena" bio osu en i, pod pritiskom intelektualaca, puten iz zatvora. Naj e e smo se sastajali u restoranu "Sunce". Ve sam bio upoznao glavne beogradske kafane. Dok sam sjedio sa Dogom, iza naih le a je sjedila srpska intelektualna elita, od Ljube Tadi a pa do Perii a, mladog urednika Knjievne reci. Tu sam trebao sresti Dobricu Cosi a, autora mog prvog pro itanog romana u ivotu - Daleko je sunce. To sam pri ao Dogi. On se nije pojavio. Tada nije pokazivao interes za Sarajevski proces i ja nisam od njega ni o ekivao zauzimanje. Rajko mi je pri ao da je osi a u sukobu sa Titom od robije spasio patrijarh German, koji mu je bio blizak rod. Nadimak "Crveni patrijarh" nosila su podjednako obojica. Taj Rajko je sve znao! Samo se Dogo sa Matijom Beckovicem bio zaloio za tampanje Demine knjige. Dali su "lepe" kritike, ali knjigu nisu tampali. U svakom slu aju, uao sam u tadanju "srpsku avangardu". Kad sam se sa Lazarom Stojanovi em pojavio na su enju "beogradskoj estorki", pozdravio sam se sa vie pisaca nego to sam ih mogao nabrojati u Sarajevu. Lazar je tada radio u IRNA-i, a imao je imid disidenta i osu enika zbog jednog filma o "ezdeset osmoj". Pitali su me to sam doao na su enje. Odgovorio 31

sam: lz solidarnosti)). Danas se sje am Milovana ilasa u prvom redu sudnice, a pamtim samo Pavluka Imirovi a, za kojeg se pri alo da je porijeklom musliman. Glavna zvijezda procesa nisu bili optueni poluanonimni intelektualci, ve Petra Kelli, lider njema kih zelenih, koja je dola protestirati zbog njihova su enja. Uzeo sam jednu naljepnicu od nje. U kafani gdje su advokati pravili pauzu upoznao sam Vladimira Seksa. Uivao je veliki ugled me u srpskim advokatima. Tretirali su ga kao disidenta koji je odrobijao nekoliko godina u Osijeku. Imao je utu bradu. Mu io ga je ir pa je ispoljavao mrzovoljnost u razgovoru. Sa njim je bio ve moj stari poznanik sa bradom i lulom, gospodin iz Amnesty Internationala. Na eksovu sugestiju dao sam li nu kartu i u lanio se u ovu organizaciju sa predstavnitvom u Londonu. Demokratija kasni 300 godina Ta beogradska grupa u po etku je imala 16 lanova, zatim se svela na est, a mediji su je dovodili u vezu sa Vojislavom eeljem, koji e biti uhapen u vozu. Osnova za njegovo hapenje bio je nekakav tekst sa naslovom "ta nam je initi". Njemu e biti su eno u Sarajevu. Kaznu je izdravao u Zenici. Znam da su ga tukli u zatvoru, jer je bio prvi zatvorenik koji je odbio raditi fizi ke poslove. On je bio uteg na drugom tasu komunisti ke pravde Sarajevskom procesu. Me utim, u eeljevu odbranu mnogo arogantnije i glasnije ustala je tadanja jugoslavenska liberalna inteligencija. Tako je drutvo sociologa, predvo eno dr. Ivanom Svetlikom organiziralo tribinu na Filozofskom fakultetu u Ljubljani o temi ukidanja verbalnog delikta, ali i podrke eelju i "beogradskoj estorki". Uzeo sam Mirzetin novac i platio kartu za Ljubljanu. Amfiteatar je bio krcat. Uz grupu profesora, kojih se vie ne sje am, bili su i Katja Vodopivec i Ljubo Bavcon, najautoritativniji eksperti krivi nog prava u Ljubljani. Niko nije spomenuo Sarajevski proces. Svi primjeri zloupotrebe lana 133. na eni su u Beogradu. 0 stanju demokratije u Sloveniji nekoje ustvrdio da ona kasni 30 godina, mislim da je datum uzet od tzv. Cestovne afere. Poto je publika, studenti, mogla dobiti mikrofon i postavljati pitanja, ja sam digao ruku. Predstavio sam se i odmah uputio kritiku zato se ne spominje Sarajevski proces. Prozvao sam Bavcona da smo mu dostavili "materijal". Je li to Vi vjerujete Pozdercu i Fu-muu (Fuadu Muhi u) da se radi o Homeinijevim fundamentalistima? Ne, gospodo, su enje njima je dokaz totalne mo i policije u Bosni, gdje demokratija kasni 300 godina. Dobio sam freneti an aplauz. "Mrzim aplauze otkad se freneti no aplaudiralo njihovoj presudi", zavrio sam svoj govor i ostavio amfiteatar u tiini. Iz Ljubljane sam pobjegao u Beograd. U sutranjem Oslobo enju Darko varc me je citirao da je su enje njima dokaz totalne mo i policije i da demokratija kasni 300 godina. Ivan Svetlik je svakodnevno zvao Raj ka i raspitivao se da li sam uhapen. Mirzeta mi je rekla da je neki ef sarajevskih komunista, onaj to su ga Kadi evi omladinci ruili, na Radiju 202 tvrdio da se mora "ispitati ko stoji iza tog malog". A moj Salih Behmen je itao Oslobo enje u zatvoru. Otiao je do Deme. Kakav ti je ovaj mali brat?, zapo eo je razgovor. Jedan simpati an mladi , veseo, dobri ak... tako... Dobili smo prvi selam. On nam ga alje, pruio mu je novine. Demo se vie nasikirao nego obradovao. Zbog ovog "selama" stekao sam naklonost najdraeg ovjeka (koji mi nije familija) u ivotu. Salih e po izlasku iz zatvora sa mnom provesti posljednje ljeto u svom ivotu. Nikad mi niko nije iskazao toliko ljubavi i potovanja. Nijedna mu moja mahana nije smetala. Povodom njegove denaze Alija e re i da je umro "najve i me u nama". (Kos)ta zove Sarajevo Najzapaeniji odjek u zauzimanju za ovaj proces imale su dvije predstavke iz Beograda. Ne mislim da su one bile rezultat angamana nas "familija osu enih". Juna 1986. Odbor za odbranu slobode misli i izraavanja potpisao je predstavku koju je uputio predsjednitvima SFRJ i SRBiH. U ime Odbora predstavku je potpisao akademik Ljubomir Tadi . Svoje potpise stavilo je ukupno 19 ljudi, me u kojima je bilo 12 akademika. Ova predstavka je imenom tretirala samo Demu - kao primjer osu enika za "slobodu misli", dok se indirektno odnosila i na ostale. Tek e drugapredstavka od 32

istog odbora, koju je potpisao Borislav Mihajlovi Mihiz (4. oktobra 1986.), direktno spomenuti i ostale osu ene i zalagati se za njihovo osloba anje. Potpisani su slijede im redoslijedom: dr. Andrija Gams, akademik Matija Be kovi , dr. Kota avoski, akademik Dobrica osi , akademik Dragoslav Srejovi , akademik Ljubomir Tadi , akademik Dragoslav Mihajlovi , Borislav Mihajlovi Mihiz, akademik Nikola Miloevi , Tanasije Mladenovi , akademik Gojko Nikolis, akademik Predrag Palavestra, akademik Mi a Popovi , akademik Radovan Samardi , akademik Mladen Srbinovi , dr. Ivan Jankovi i dr. Neca Jovanov. Za ovu predstavku sav trud pripisujem Kosti Cavoskom. On je imao dobre odnose sa Adilom Zulfikarpai em, odnosno Demokratskom alternativom, u kojoj je uz Zulfikarpai a i Teufika Velagi a bio i DesimirToi . Zulfikarpai je tampao Kostine knjige koje su bile inkriminirane u Jugoslaviji. Prilikom mog posljednjeg susreta sa Kostom u njegovom stanu, to mi je i sam priznao. (Usput da kaem, kod Koste sam bio kad su pred Saveznom skuptinom trajkovali lideri iz Moevca, koje je on podravao. Supruga mu je otila priklju iti se demonstrantima. Devad Galijaevi je u nedavnom intervjuu u Slobodnoj Bosni iznio nekoliko neistina na relaciji Lati - osi , a preutio je svoje stvarne pokrovitelje. Nisam demantirao njegove neistine.) Znam da su se neki lanovi familija osu enih stvarno sastali sa Dobricom osi em u Beogradu. Navodno im je on rekao "da ovo su enje muslimani trebaju zlatom platiti". Nikad se nisam trudio razumjeti ovu tvrdnju. Nikad nisam bio sa Cosi em, a nije mi poznato ni daje to u inio Demo. Ovaj sastanak je aranirala neka "tre a linija", koju ja ne mogu ni pretpostaviti .Zulfikarpai je imao veliku ulogu u odbrani osu enih. Njegov Institut u ZUrichu je objavio i jedinu knjigu "Sarajevski proces", autora Abida Prgude, sina Ruidova. Ova knjiga je odigrala izvanrednu ulogu u raskrinkavanju montiranja Procesa. Doivjela je i svoje drugo izdanje u Bosni 1990. Bonja ki institut e objaviti Deminu zbirku poezije "Nevjestina no " I Melikinu knjigu "Nebeska deva". Uza sve to, nov ano je pomagao familije osu enih. Da nije pao komunizam, Zulfikarpai bi stvorio bonja ku emigraciju kakvu su imale mnoge komunisti ke zemlje, i njihova bi djela itali kao nekad Czeslavva Milosza i Gombrovi a, koja su, napisana uemigraciji, postala svjetski bestseleri. Demin izlazak iz zatvora Ove predstavke nisu ba "pile vode". Tek e se Predrag Matvejevi negdje u prolje e '86. (je li bio maj?) javiti Deminoj supruzi. Ona mu je preporu ila da se vidi sa mnom. Telefonski smo dogovorili sastanak kod njegove stare tetke u zgradi gdje je stanovao Emir Kusturica. udio sam se da se Matvejevi , opet, zauzima za njih, kad sam tih dana itao njegov feljton u Intervjuu gdje on spominje "Homeinijev duh iz boce". Matvejevi je tada bio potpredsjednik PEN-a. Pitao me je da li je Demo sa pukom u ruci bio na iransko-ira kom frontu. Odgovorio sam da Demo do tada nikad nije vidio Irana, da nikad nije drao puku u ruci, jer nije bio u vojsci. Ovu tvrdnju je na nedavnom Kongresu PEN-a u Americi iznio neki srpski pisac, Matvejevi mi nije htio re i koji, i osporio njegovo zauzimanje za Demu. Nakon mog demantija Matvejevi mi je rekao da e se slijede i Kongres PEN-a odrati u Miinchenu po etkom juna i da bi tad Demo mogao biti oslobo en. Nisam mu vjerovao, a lahko mi se bilo ponadati. Smogao sam snage upitati ga zato se zauzima za Demu a pie o "Homeinijevom duhu iz boce". Ne odnosi se to na njih, odgovorio mi je. Jo sam pokuao utrpati i Hasu, al' neto nije ilo. Govorio sam da je bolestan, itd. Bio sam u Pridvorcima kad je stigao mutuluk da je Demo iziao iz zatvora. Prvo sam pomislio na Matvejevi a. Bio sam u pravu; samo nekoliko dana nakon Kongresa PEN-a, mislim da je 33

predsjednik PEN-a bio GLinter Grass, Demo je oslobo en! Odrobijao je koju heftu vie od tri godine. Odmah je doao u Pridvorce. Sutradan smo otili u Koare sami. Obili smo sva vrela koja je on sanjao u zatvoru. On je pri ao. Napili smo se sa hladnog vrela u Zavr u i dosjeli u miriljavom vrijesku i miloduhu. Nek1 mi bude doputeno da svoju pri u zavrim u Zavr u; zbog simbolike, ali i lijepog sje anja na prve gutljaje slobode sa Demom.

34

FIDIJE Uzdaju i se u Allahovu pomo , odlu io sam, nakon feljtona o Procesu 83. pisati zabiljeke za knjigu. Povod da sjednem za kompjuter i otvorim fajl je presuda koju sam dobio od Kantonalnog suda u sporu sa Raifom Dizdarevi em. Po svemu sude i, moje e kazivanje potvrditi kafkijansku logiku. Dvije decenije moj ivot se vrti u krug i svodi na iste pozicije, probleme, iste aktere, iste sukobe, iste ideje, iste poraze, iste pobjede, iste procese i iste presude. U feljtonu sam Dizdarevi a okarakterizirao kao pokreta a i politi kog egzekutora Procesa 83, a nakon 15 godina sam u se na i na optueni koj klupi pred tuiteljem Dizdarevi em. On me je tuio zbog klevete u jednoj polemici koju sam vodio sa njim u listu Ljiljan. Ja sam citirao generala Mehmeda Alagi a iz knjige koju sam pisao o njemu, kako je Dizdarevi znao za tajne planove JNA Avala 1 i Avala 2, prema kojima se izvodila agresija na BiH. General Alagi je svjedo io u moju korist i opet sam bio osu en na 3 mjeseca zatvora pod uvjetom da godinu dana ne po inim isto krivi no djelo klevete. Ju er sam dobio presudu u kojoj on odustaje od krivi nog gonjena mene. Presuda je izre ena 16. aprila 2001. Istog dana osu en je general Alagi na 4 godine zatvora. Vratit u se ovim su enjima, sad ih navodim samo kao povod to sam sjeo za sto da piem. Jer, Allahu 'alemu -samo AIlah zna, a svi su alameti da e se 83. ponoviti. Na optueni koj klupi ne e biti samog Alije Izetbegovi a. Prije svega zato jer je javna tuiteljica Hakog tribunala izjavila: ... koliko znam, iv je i ja mu elim dug ivot. Ovo je izjavila nakon to je obznanila da je optunica za ratne zlo ine po injene u operaciji Bljesak i Oluja protiv Franje Tu mana bila gotova, to zna i da gaje smrt spasila zatvora u Haagu. Miloevi je ve u beogradskom zatvoru i, vjerovatno, nikad ne e ugledati bijela dana. Gdje e skon ati, u Beogradu ili Haagu, nije bitno, koliko je bitno da e umrijeti iza reetaka. Najvjerovatnije da e Izetbegovi evi operativci poput Bi ak i a, engi a i a irbegovi a zavriti karijeru na optueni koj klupi. Jo vjerujem u njihovo potenje, dakle, jasno tvrdim da nisu krali za sebe, ali koliko zbog neprijateljske strategije da se razbije Izebegovi eva stranka, odnosno njegov lobi, toliko i zbog njihove nemarnosti u bavljenju dravnim, finansijskim i polti kim poslovima, mnoge injenice govore da e zavriti na otpueni koj klupi. Nova vlast, predvo ena SDP-om, ne e propusti priliku da sasije e zlo u korijenu. Ali, ako neprijatelji ne uspiju predsjednika Izetbegovi a dovesti na optueni ku klupu, sve e u initi da ga zamijeni njegov sin Bakir. Naziru i ovakav trend, ali isto tako, zbog su enja sa Dizdarevi em, napustio sam novinarstvo; tim povodom dao sam intervju Senadu Pe aninu u Danima, nakon kojeg u mu obe ati da u napisati feljton o Procesu 83. Evo kako me je on portretirao u uvodniku tog intervjua: Nedad Lati je vrlo kontroverzna javna li nost: za najve i dio italaca Ljiljana, koji, razo aran, upravo naputa, on predstavlja primjer patriotskog novinara, hrabrog muslimanskog intelektualca koji odvano ratuje sa novinarskim izdajnicima koje pla a Soro i neprijateljski Zapad. Za one protiv kojih se Nedad bori, on predstavlja, otprilike, tre inu razloga zbog kojih se uasavaju na spomen prezimena Lati i ideja i polemika koje se uz njih veu. No, Nedad Lati je vrlo komunikativan, prijatan i otvoren sugovornik. Ne izbjegava odgovor ni na jedno pitanje, a na dio njih odgovara ne uspijevaju i suspregnuti emocije. Ostvalja utisak ovjeka koji iskreno vjeruje daje za imid ekstremiste i radikala koji o njemu postoji u dijelu javnosti, uz zlonamjernu manipulaciju, kriv nevjerovatan nesporazum izme u njega i onih koji ne shvataju i ne prepoznaju da mu je draa demokracija ameri kog tipa nego drutveno ure enje bilo koje islamske zemlje na svijetu. t: Sve to sam obe ao u tom intervjuu i ispunio sam. Naalost, napustio sam novinarstvo zbog toga, kako sam i rekao, to mi je voda dola do grla. Feljton e i biti prvi tekst koji sam napisao nakon presude. Reakcije na feljton bile su mimo svih mojih o ekivanja. itaoci su mi prilazili na ulici, zvali telefonom, mnogi Bonjaci itali su na Internetu, a bilo je sporadi nih reagiranja samih aktera, koja 35

se objavljena. Izdvojit u dvije najzanimljivije reakcije. Jedno jutro, bila je nedjelja i spremao sam se sa familijom za izlazak, telefon je zazvonio i ja sam podigao slualicu: Je li to stan g. Latica? Da, potvrdio sam.

Sino sam itala va feljton i jedva sam ekala da svane kako bih Vas nazvala. Penzioner sam, bila sam profesorica... Novine sam nala u kontejneru. Neka Vam Bog nadoknadi za ono to ste preivjeli Vi i Vaa familija Hvala, alahimanet. Glas je umukao, a ja sam dugo jo drao slualicu u rukama. Zamiljao sam tu plemenitu staricu dok prebire novine po kontejneru. Volio bih da se predstavila. Ja nisam bio omiljen kod tzv. oficijelnih muslimana. Mislim na vrhove Islamske zajednice i SDA. Niko od njih nije pohvalio feljton. Imali su dobar izgovor da me napadnu. Dani su slovili kao antiislamski list, a i estoke polemike i uvrede koje su Dani, posebno sam Pe anin, pisali protiv Deme, bili su izvanredan izgovor ovoj vrsti muslimana da me ak i napadnu. 1 sam sam, malo mazohisti ki, uivao u toj svojoj kontroverznosti. Mnoge od njih, ast njihovim ahmedijama, smatrao sam mediokritetima, i kao takvima nekompetentim da sude o mom pisanju. Iskreno, stalo mije bilo samo do miljenja dvojice ljudi: Alije i Deme. Bojao sam se Demalove reakcije, jer sam dosta njegove intime vrlo iskreno i ta no iznio na svjetlo dana. Govorio sam o nekim njegovim prijateljima i iznosio svoje sudove. A nisam ga obavijestio. Na dan kad e izi i taj broj Dana sreli smo se na podne-namazu u Begovoj damiji. im sam ga primijetio sjetio sam se koliko sam prostora dao mojim sastancima u ovom haremu tokom njegova su enja. Uzeo sam ga pod ruku dok smo izlazili kroz vrata prema Sahat-kuli. Demo, danas izlaze Dani. U njima e se u nastvacima objavljivati moj feljton o Procesu 83. Oprosti to te nisam obavijestio. Ne znam kako e to sve ispasti i elim te osloboditi svake odgovornosti. Ako to bude loe, moe se zakleti da ti nema veze sa tim. Molim te da ne ita do posljednjeg nastavka. U tom trenutku nama u susret iao je sudija Rizah Hadi . Ostario, pogrbljen, sa malom tanom u ruci izbjegavao je nae poglede. Eto, Alah mu sudio, mi o njemu, a on pred nas. Kad ga vidim, sjetim se babe i majke.

Tako je i prekinut na razgovor. Jo mi je rekao da bi bilo bolje da je on prije pogledao tekst. Nije mogao odoljeti, naravno, da ne pro ita prvi nastvak i da me nazove. Vidi, feljton je dobar. Malo ti previe ija. Zna ta ho u re i; ovakvi tekstovi se piu sa manje emocija. Bio sam zadovoljan i sa nestrpljenjem i ekivao nastavke, a i reakcije. Nikako nisam uspijevao saznati Izetbegovi evo miljenje. Jedan novinar Avaza me je okirao, tvrde i daje njihova procjena kako smo se Pe anin i ja udruili u ruenju Izetbegovi a. Avaz je tad bio blizak Izetbegovi evom kabinetu. S druge strane, neki (Hrvati) smatrali su da sam reinkarnirao dotrajalu Izetbegovi evu harizmu. Igor Gaon (javrej) me je poljubio u elo, izraavaju i aljenje za sve to sam pretrpio. Haris Paovi mi je rekao da je to najvrjedniji novinarski tekst objavljen poslije pada komunizma u Sarajevu. Zaista su reakcije bile izvanredne. Ali, jedan ovjek kome sam, uistinu, posvetio ovaj tekst nije se oglaavao. Tek jednog dana Ibragim Ahmetagi , ovjek koga sam spomenuo u feljtonu, pozvao me je na kahvu. esto je putovao sa Izetbegovi em kao prevodilac za arapski jezik. Tih dana putovali su u Saudijsku Arabiju. To e biti, 36

Bog zna, njegovo posljednje putovanje u Arabiju. Sa njim su putovali Safet Oru evi , Bakir i novinari BH televizije. Snimatelj je bio Hakija Topi , isti onaj koji je snimao Proces 83. Izetbegovi u je zbog sr ane astme imponirala klima, te se neto due zadrao. Koliko se sje am, pri povratku iz Arabije posjetio je poruene istambulske etvrti nakon tekog zemljotresa. Prilikom jednog oputenog razgovora u apartmanu Izetbegovi je rekao ovom prevodiocu kako sam ga pohvalio u feljtonu. Broj Dana sa prvim nastavkom bio mu je u rukama. Znao sam da je Izetbegovi krt u pohvalama. Kad odobrava neto, naj e e uti, a pohvali samo ono to je primoran pohvaliti i za to je apsolutno siguran da se ne e kajati. I pored ovolikog opreza za javno favoriziranje nekih ljudi i poslova, morao se ujesti za jezik. Sad sam imao potvrdu da ita feljton. Ina e, pomno je pratio medije. Bakir Sadovi , Predsjednikov ro ak, zvali smo ga mali Bakir, bio je ef kabineta, najbolje je znao ta Predsjednik ita. Od njega sam uz jednu kahvu uspio saznati neka Predsjednikova zapaanja na feljton. Kad su izili Dani, sa prili no bombasti nom naslovnicom o Procesu 83, te naslovom da je onaj Alija bio bolji, o ekivalo se da e ti sebe izdi i iznad svih. Me utim, ono to ti Predsjednik cijeni je tvoja skromnost te zanimljivost nekih detalja, i likova poput onog Nurije koji ne da svoje muslimane, komentirao je Sadovi moj feljton. Vjerovao sam da bi tako priblino mogao misliti i Predsjednik. Bio je tmuran zimski dan kad me je Demo, oko 10 sati, pozvao telefonom vidno raspoloen. Zovem te iz Predsjednikovog kabineta. Alija Izetbegovi ti je pohvalio feljton, ako ti je stalo do njegova miljenja. Bio sam zbunjen. Htio sam kobajagi biti ljut, pa sam rekao: Ako mi je jo uvijek (!) stalo do njegova miljenja. Ali, plamtio sam od sre e. Ovo jo uvijek zaista je trebao biti izraz ljutnje na njega, a to je znao samo Demo, jer su me neki ljudi iz IZ-e opanjkali pred njim zbog pisanja o smrti rahmetli Nedada Ugljena. Navodno sam zbog bliskosti njegovom kabinetu (zlo)upotrebljavao informacije sa ciljem osobnog novinarskog prestia. Nisam ja tako bio blizak Izetbegovi u, niti sam, kao novinar, dolazio do posebnih informacija. Moj imid mo nog Izetbegovi evog ovjeka smijeno je napuhivan. Neki su me se bojali, posebno oficiri i mafija, neki su mi zavidjeli, ljudi iz krugova IZ-e i SDA, neki su me mrzili, opozicija i novinari, ali neko me je i volio zbog toga. Svaki dan inim dovu tebi i tvome bratu, rekao mi je jedan poboni dedo.

Nek Vam Allah ukabuli. Svakome je dova dobrodola, ali nisam ja toliki musliman, odgovorio sam mu, stide i se sebe i svog islamijeta pred tim dedom. Nisu mi samo jedan dedo ili nana pomilovali ruku i blagosiljali kad me prepoznaju, ili im se kae ko sam. Neki bi dodali i pojanjavali ljubav prema nama, rekavi: Sama vama Lati ima na Alija vjeruje i vi ga ne ete izdati.

Bio bih, nakratko, ponosan na takva blagosiljanja, ali im bih postao svjestan svoje stvarne mjere, odnosno uloge i pozicije, a najbolje sebe poznajem, znao sam da to nije realno i da su moj imid kod iskrenih vjernika formirali oni koji su me zbog ideoloke mrnje i predrasuda blatili po novinama. Nikad nijedan Bonjak nije napisao memoare. Pravilnije je re i da su neki napisali neku vrstu zabiljeki, ali ih nisu objavili. U muslimanskoj kulturnoj batini putopisi su jedina forma 37

svjedo anstva vremena. Zato su Evlija elebi i Baeskija kultni muslimanski pisci. Dodamo li tome dva-tri skromna putopisa sa abe, zatvorit emo stranice bonja kog svjedo anstva u vremenu i prostoru. Konfuzija koju Bonjaci imaju o svojoj povijesti u velikoj mjeri proizlazi iz nedostatka svjedo anstava pisanih u prvom licu. Koliko je to bio splet okolnosti, a koliko nedostatak politi ke kulture, neko e nekad saznati. Samo Bonjaci, bolje no iko drugi, znaju, i mogu znati vjersko, kulturno i politi ko iskustvo bonja kih ideja i njihovih nosilaca tokom dvadesetog stolje a. Nemamo adekvatnu biografiju Alibega Firdusa, prvog osniva a jedne bonja ke stranke, ne znamo dovoljno o Demaludinu auevi u, Mehmedu Spahi, ni plejadi politi ara iz komunisti kog perioda. Jednu jedinu knjigu, a to je moja prva politi ka knjiga, moj politi ki bukvar, koja baca svjetlo na jedan period bonja kog politi kog iskustva, napisao je dr. Atif Puri vatra sa naslovom JMO - Jugoslovenska Muslimanska organizacija u politi kom ivotu Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Dok nis'am pro itao ovu knjigu, vjerovao sam u muslimansku fatalisti ku sudbinu. Tako, mislio sam da su ovdje nekad bili Turci, muslimani, ja i od svih. Zatim smo ostali ovdje bez njih siroti i skupljenih ramena, nikoga nismo dirali, a svak' je nas mogao i imao pravo bihuzuriti. Poto nas Bog voli, vie nego ove druge, on nas nekako zatiti, i tako ivimo i opstajemo. Sa Purivatrinom knjigom saznao sam da su Bonjaci bar pokuali u estvovati u kreiranju svoje sudbine ovdje. Kako, koliko uspjeno, sa kakvim rezultatima, to je za mene bilo manje bitno. Vano je bilo da je postojao jedan Spaho, koji je nosio fes, u estvovao i pobje ivao na izborima. Kritiziraju i bonja ku inteligenciju i ale i zbog toga, Demo je u jednom intervjuu Avazu (1999) najavio da pie memoare Alije Izetbegovi a. Znao sam za tu namjeru jo od ranije. Demo je vrio pritisak na efa, kako je interno zvao predsjednika Izetbegovi a, da napisu memoare. Ta ideja je aktualizirana jo 1994. Demo je kupio kasete i diktafone, ali to zbog efove zauzetosti, to zbog Deminog stida pa i nemarnosti, od tog posla nije bilo nita. Izetbegovi je objavljivao svoje zbirke govora i intervjua po goditima. Valjda zbog toga su Zehrudin Isakovi i Fahrudin apo doli na istu ideju te su skupili njegove intervjue pod naslovom Ja izdati ne znam. Posredovao sam kod Bakira da nam posudi adekvatne fotografije za opremanje te publikacije. Tom prilikom mi se Bakir poalio kako Demo nije zainteresiran i da bi to trebao raditi neki mla i pisac ili novinar. Moda je i bolje da se afirmira jedan mla i pisac, ljubazno je komentirao svoj razlog protiv Deme. Nisam ovo govorio Demi i bio sam iznena en njegovom samouvjerenocu u intervjuu kako e on napisati memoare. Pretpostvaljao sam da je dolo do novog dogovora izme u predsjednika i eme. Taj dogovor je morao biti uvjetovan sve teim zdravstvenim predsjednikovim stanjem. Rijetko kad je Demo dolazio od njega da nije bio kaharan zbog njegove bolesti. To e ve biti vrijeme naih sva a u NIP Ljiljanu oko nestanka novca za BRT. Izetbegovi je bio po asni lan Skuptine NIP Ljiljan i u naem sporu pet-est puta je sam intervenirao. Na tim sastancima bio sam prisutan, i nikad Izetbegovi nije bio raspoloen. Malo je govorio, teko disao, usne su mu se suile, lice mu je bilo stara ki blijedo. I sam bih se oneraspoloio, misle i da ga vidim posljednji put. Naputaju i Ljiljan, ostao sam bez posla, pokuao svoju izdava ku ku u, vjeruju i da u uspjeti pokrenuti novu novinu. Ostao sam bez novca, posao u izdavatvu vrlo loe je iao. BRT je bila proradila sa tekim aferama i loim programom, gdje sam vodio prili no loe intervjue. Nazirao sam teku politi ku i materijalnu krizu. Pora e je bilo tee i od rata. Osjetio sam da nadolazi jedan veliki prljavi talas kojem u se teko mo i suprotstaviti. On je bio usmjeren prema svemu stoje stvarno stvori, to se pretpostavljalo da je stvorio, to je zna io i to se pretpostvaljalo da zna i Alija Izetbegovi . U to sam bio i ja svrstan, opet sa pravom ili ne. Takvo razmiljanje iznio sam Demi prilikom jedne etnje. Nae je da ostanemo uspravni, na nogama i da sa uvamo obraz. Nemogu e se suprotstaviti ovom prvaljvom talasu. efu bi trebalo savjetovati isto. Nek' pospremi iza sebe, brani svoje ime i dostojanstvo. Od Stranke ne e ostati nita.

38

Demo se saglasio sa ovom ocjenom, znaju i da je politika prema medijima, kako mislim na stvaranje svojih medija i tako i na odnos prema medijima uop e, bila i ostala rak-rana SDA, odnosno samog Izetbegovi a. Rezigniran, razo aran, depresivan, tuan i mrzovoljan, pokuavao sam osmisliti sebi (novi) ivot i karijeru. Bilo je to moje vrijeme tekog mahmurluka i otrjenjenja nakon dugih i tekih godina romantizma i zanosa, da ne kaem pijanstva. Moda bih ovakvu fazu preivljavao i bez izvanjskih okolnosti, jer su mi se priku ile etrdesete godine. To su, prema tradiciji ivotne filozofije po kojoj sam odgajan, najmuevnije i najzrelije godine. Ma kako bilo, nazirao sam vrijeme razo arenja u ideale i ljude sa kojima sam na ovaj ili onaj na in skoro dvije decenije radio i, doslovno, borio se. Svakodnevno sam vidio grjeke i kajao se kako za stvarne grijehe, a grjenik sam, tako i za iluzije za koje sam se rtvovao. U tekim sarajevskim zimama depresije se pove avaju. U takvom jednom februarskom danu, kad mi se nije mililo izi i vani zbog bljuzgavice i hladno e, opet me je pozvao Demo. Danas u dva kod efa. Do i petnaestak minuta ranije u park pred zgradom Predsjednitva.

Demo nije znao zato nas ef zove. Moglo je to biti samo zbog BRT-a, koji je bio u stalnim problemima, svaki drugi razlog bio bi potpuno iznena enje. Ma, ja i nisam ba razbijao glavu. Bio sam obrijan, sa kravatom i teget odijelom. Za razliku od Deme, ja sam poklanjao panju odijevanju. Demo je bio samo toplo obu en, sa rolkom i sakoom. Uli smo u njegov mirni kabinet. Bilo je toplo. Predsjednik se pridigao do svog masivnog stola, rukovao se i sjeo za mali sto koji, ina e, vi am na televiziji kad prima goste. Pitao nas je za zdravlje i ponudio ajem. Zatim je primijetio da se Demo nije oiao. Demo se malo zacrvenio. To je, ipak, bila ozbiljna primjedba iznesena na aljiv na in. Ja nisam nita govorio, samo sam piljio u njegovo lice, ruke, noge. Primijetio sam da su mu ake okrupnjale i da je on stvarno mravi starac. Malo nam je pri ao o bolesti. Jedan dan sam dobro, drugi nisam. Uzimam neke ilade.

On je bolovao kao i svaki stariji mukarac. Samo se njegova bolest tretirala kao bolest predsjednika, a ne obi nog starca. I meni i Demi sr ana astma je bila poznata bolest. Majka nam je bolovala tu bolest, a imali smo jednog starog dragog prijatelja Habira koji je 7-8 godina tako disao i bolovao. On se vie alio na umor od posla. Okupiraju me i ne daju mi odmora. Na koncu, dugo godina radim puno radno vrijeme.

Dok je govorio, vie se naslanjao na naslon fotelje prema Demi. Njih dvojica se nisu persirala. On je njega oslovaljavao efe, a predsjednik njega sa Demo. Ovo je bilo prvi put da vidim njih dvojicu zajedno bez tre ih lica. Znam da su imali bezbroj ovakvih razgovora u etiri oka. Vidio sam da im ja ne smetam, kao da me nema. Zato sam pokuao to preciznije odvagati njihovu privatnu relaciju. I za mene je to bila enigma. Znao sam, moda jedini ja, Demino miljenje o efu, i kao osobi i kao intelektualcu i kao politi aru, i ja u ga ovdje bez ikakvih ustezanja, inallah, vjerno prenijeti, ali vladalo je miljenje u javnosti da je Demo ideoloki njegova desna ruka. Bolje bi mi bilo da nisam bio toliko znatieljan i halapljiv u prosu ivanju tog meni veoma dragog susreta. Mogao sam oputenije uivati u rijetkoj prilici da meni najzna ajnija i najdraa, osim djece, dva iva stvora sjede preda mnom i razgovaraju. Ali, ja sam se pitao da li su prijatelji i u kojoj mjeri, koliko je njihovo me usobno povjerenje, koliko uvaavanje i kolika ljubav? Predsjednik kao daje primijetio da sam zapostavljen u njihovu razgovoru, okrenuo se meni i rekao: Ja elim da bra a Lati napisu moje memoare. 39

Izgovorio je to kao dobro pripremljenu diplomatsku re enicu. O ito je razmiljao o ovom sastanku. Ovako intoniranom ponudom iskazao nam je ast. Nema dvojbe, za mene je to i bila ast. Svoju ast ovakvom ponudom Demo je ve preivio, jer mu je to nu eno, moda na isti na in, i ranije. Ovaj put takva ast je bila ukazana samo meni. Zanijemio sam. Demo je nestrpljivo, jer je to stvarno njegov teren, izrazio zadovoljstvo i prihvatio ponudu u ime nas obojice, te, naprosto, cvrkutao kako bi se to trebalo raditi. Predsjednik je sluao njegove sugestije i prihvatao ih bez komentara, ali je pokuao sugerirati tehniku odrade posla. alio se da je bio po eo raditi memoare sa Asmirom Kujovi em, mladim piscem iz Novog Pazara. Nije nam to bilo poznato, a ja sam se sjetio razgovora sa Bakirom, kad je on spominjao mladog pisca koji bi trebao, umjesto Deme, koji nema vremena, obaviti ovaj posao. Kuj ovi je dobar pisac, ali Izetbegovic nije smogao ni snage ni vremena davati dnevno duge intervjue, te se odlu io povjeriti nekome ko ga poznaje. Predloio je da ja odvojim nekoliko mjeseci za rad samo na memoarima, i da mi on plati honorar. Sve mi je bilo smijeno, jer ja, ionako, nisam imao posla. Moj problem je bio u tome to sam slutio da Izetbegovic zaista eli da mu ja piem memoare, a ja se nisam osje ao niti dostojnim, niti stru nim, niti sposobnim to u initi. Dva uma, dva pisca kakva su Predsjednik i Demo, nude mi da skupa sa njima radim!!! Hem su perfekcionisti u re enici, hem su ozbiljni u miljenju, hem su u obrazovanju u usporedbi sa mnom kao dva okeana i jezerce, hem je zadatak takav da samem u knjigu, deceniju ili dvije, bosanskomuslimansku politi ku sudbinu. Da sam ja na Vaem mjestu, a Vi na mom, ja Vama to ne bih ponudio. Zato Vam hvala na ukazanoj asti. A prihvatit u posao samo kao pomo Vama dvojici. Hvala Allahu da sam smogao imati ovoliko razuma i izgovoriti iskreno ta sam mislio i o sebi i o njima. Prirodno, Demo je to zamislio najambicioznije. Odmah je spomenuo Churchillove memoare, ali je preporu ivao formu knjige o Malcolmu X. Predsjednik nam je otkrio da je Churchill za svoje memoare dobio Nobelovu nagradu za knjievnost. Nismo to znali. Obe ao sam mu donijeti sve memoare prevedene na bosanski jezik, da on definitivno odabere formu. Ovo je bilo veoma bitno. Jer je Demo sugerirao da mi piemo o njemu u tre em licu, a na osnovu njegovog sje anja. Znate onu anegdotu kad su Fidiju pitali kako uspijeva isklesati tako lijepe statue. On je odgovorio da samo svojim dlijetom od jednog kamena odstrani ono to je viak. Ono to ostane je statua. Ovo je bio Izetbegovi . Ovakvog sam ga upoznao kroz njegove knjige i tekstove. Esteti ar, prije i vie nego politi ar. Ovo je njegov karakter i um. Je li to on meni rekao, ili povjerio da budem Fidije?! zapitao sam se. Ma ta ovjek o sebi mislio, ili jo gore, ma kakav on realno bio, lahko mu je umisliti sugestiju da je neko poseban. Dok je on gledao u Demu i sluao ga, ne sje am se ta su pri ali, ja sam ve bio, estagfirullah, obukao Fidijinu odoru; pred o ima mi je bila njegova radionica, dlijeta od kosti koje sam gledao u jednom dokumentarnom filmu i pomislio na najve e Fidijino djelo. Zamiljao sam kako je Fidije, budi ne primijenjeno, klesao svog Zevsa, posebno njegovo poprsje od ugla ane slonova e koje je pravilo odsjaj u jezercetu zejtina razljevenom ispred prijestolja. 0, Boe me oprosti, kroz prozor iza mojih le a, od parka kod Ferhadije zrake sunca na zalasku obasjavale su kabinet. Snop sun evih zraka padao je Predsjedniku na prsa. On je, mirkaju i o ima, izmicao glavu ka Demi. Neto sam itao ili gledao na filmu kako je Fidije lijepo ukomponirao Zevsovo prijestolje u odnosu na svjetlost, odnosno Sunce. I to mi je tad na um palo. A sastanak se toliko oduljio, da sam mogao aliti stoje Fidijina statua Zevsa spaljena ba u Istanbulu. Valjda od muslimanske ruke, nakon pada Carigrada. Do tada je Fidijin Zevs, kako tvrde histori ari, utjecao na kr anske slikare koji su slikali Isusove freske. Tad sam se uasnuo svojih 40

razmiljanja koja grani e sa irkom, te se pribrao i pogledao u obi nog pomravog starca koji se ali na kravatu. Dodue, njegovo lice bilo je puno miline, kakvu samo smireni starci posjeduju. Ton ili boju umilnosti njegova lica ponajvie su davale plave o i. Boe, zato nisam mogao dugo gledati u njih?! Da li sam se stidio? Da, stidio sam ga se. Zato? Danas bih mogao dati odgovor. Njegovi memoari, koji su tampani sa naslovom Sje anja, pokazali su da nemam Fidijino dlijeto. Ali, isto tako da ni on sam sebe nije umio isklesati. Ako bih usporedio njega sa njegovom knjigom, onda bih mogao zaklju iti da veliki ljudi nisu nikako u knjigama. Pa ni statuama. Veliki ljudi izmi u i dlijetu i peru. Ali, smijem ustvrditi da e Izetbegovi ev profil bonja kog lidera zadugo ostati kao prototip. Gotovo na na in kako je Fidijina statua Zevsa ostala prototipom poimanja ljepote ljudskog lika.

41

RAT U (SREDNJOJ) BOSNI Sve je po elo tekstom V(KOS )BIH, objavljenim u Muslimanskom glasu, koji je potpisao Nerzuk urak, novinar Slobodne Bosne. Tekst je bio reakcija na saop enje Press-centra Armije BiH povodom odravanja nekakvog okruglog stola islamske elite u Zagrebu i poruka koje su upu ene sa tog skupa, a koje su se odnosile na agresiju na BiH. Potpisnik tog saop enja bio je Tarik Haveri . Haveri je sa Zdravkom Grebom bio prvi personalni sastav Press-centra Armije BiH. Nakon Curkovog teksta ef kabineta na elnika V(KOS)BiH Fahrudin Radon i pozvao je novinare SB i MG na razgovor. Dakle, novine iji je novinar napisao tekst i novine koje su objavile tekst, ali i dvije novine koje su, prema ocjenama javnog mnijenja, najdirektnije ukazivale na agresorke nakane JNA, i pripremale patriotski front otpora. Takvu konstataciju iznio je i sam Radon i na sastanku u kancelariji zgrade Prvog korpusa sa novinarima ovih redakcija. Poto ste takvi, evo vama Press-centar i radite kako najbolje znate! Ponuda je prihva ena, haveri Haveri i Grebo su smijenjeni. Za na elnika Press-centra odre en je Nerzuk urak, autor teksta, a u personalni sastav u ime MG, uz Mirsada Sinanovi a, uao sam i ja. Naa obaveza, ili opis naeg radnog mjesta, moda ratnog zadatka, bila je pisanje za postoje e novine, te no na deura. Od svega, zbog skoranje mobilizacije, dobrodola nam je press-kartica sa amblemom SVKOSBiH. Kasnije sam saznao da je doma in spomenutog okruglog stola bio dr. Mustafa Ceri , tadanji glavni imam u Zagrebu, a njegovi gosti bili su ugledni islamski mislioci: Muhamed Gazali, dr. Jusuf Qardavi, Ahmed Hurid i drugi. Nije mi poznato da se Haveri bunio zbog smjene, a vala ni Grebo. Dodue, nakon toga Haveri kao da je u zemlju (Francusku) propao, a Grebo je ostao sa nama u Sarajevu. Ve sam bio dobio poziv iz vojnog odsjeka da se, kao artiljerac po vesti iz JNA, javim u jedinicu na Zetri koju je oformio Vehbija Kari . Nazvao sam Mustafu Hajrulahovi a Talijana, iji je tab bio na Ciglanama, i sredio mobilizaciju. A kartica Press-centra Armije definitivno je rasprila moju zebnju da u sa Kari evim artiljercima smiriti do Dobrima kod Viegrada, i ponitila moju vasijetnamu koju sam bio napisao familiji u slu aju da budem ehid. Bez obzira na to to sam znao sve glavne face u gradu, komandante i politi are, pa i iao na liniju u Trebevi , u to vrijeme trebalo je imati neku karticu na prsima. Da je bilo ze eva u gradu, i oni bi se dujisali, pou eni anegdotom Nasurudina Hode, kako su seljaci tukli vola. Talijanke patike Pred prve izbore, kad sam na Mahmutovcu propagirao SDA, Salko Durakovi , ubijen je na Markalama, ispri ao mi je kako jedan oficir, nikad nisam znao izgovarati mornari ke inove, u njegovoj ulici agitira za Antu Markovi a. Bio je to Talijan. Imao sam prilike, kasnije, pred esdeaovcima da mu natrljam nos zbog Markovi a. On je to, moda, i o ekivao, a meni ni na kraj pameti nije bilo. Moda smo ba zbog toga postali prijatelji. Volio sam i cijenio mnoge borce i komandante, ali Talijan mi je ostao u najdraem sje anju. Od njega sam dobio narandasto-crno-bijele patike, koje je TO mobilizirala iz Alpinine prodavnice, ispred koje se desio masakr. Te su patike obiljeile pi've korake branilaca grada. Za mene su simbol naj istijeg i najiskrenijeg patriotizma koji se ispoljio u Sarajevu. Dok su se te patike, mogu ih nazvati talijanke, mogle vidjeti na nogama boraca, dotle je trajao taj prvi isti patriotski zanos u gradu. Tad je i Talijan bio glavni. Kasnije, pod jesen, dole su breskvice, uniforme od neke crne, lila i narandaste ohe, i izme sli ne boje. 42

Jednom sam sreo Sefera pred kabinetom predsjednika Izetbegovi a u toj uniformi od crne ohe. Breskvice su podijeljene i nama u Press-centru. Nit' sam ih zaduio, nit' obukao. Kasnije sam nekad obla io maskirku, i poput Alije stavljao grb sa ljiljanima na beretku, ali sva moja ratna uniforma bile su patike talijanke. Kako sam (i zato) izmislio Zelene beretke Koje su moje reference bile za ovaj ratni zadatak? Pisao sam tekstove za Muslimanski glas. Najsenzacionalniji tekst koji sam objavio bio je izmiljeni intervju sa komandantom Zelenih beretki izvjesnim Fatihom. Nakon mog teksta -intervjua, Rada oki je postavila pitanje Irfanu Ajanovi u, tadanjem portparolu SDA, o Zelenim beretkama. On nita nije mogao odgovoriti, ali su od tada svi srpski mediji grmjeli o Zelenim beretkama. I nisu prestali tokom cijele agresije na BiH. Naknadno sam saznao da jejuka Prazina, a ja nisam bio uo za njega, imao sli nu ideju. Te da su Zelene beretke stvarno postojale. Moje izmiljeno ime ZB preuzeo je Emin vraki , predstvaljaju i se kao Amida i komandant Zelenih beretki, te nijekao postojanje komandanta Fatiha. On je grb sa loga MG-a (Bosnae) preuzeo kao grb na kapama svojih boraca. Me utim, vraki se uporedo predstavljao i kao vrhovni komandant ogranka PL Bosna. Nit' mi je na um padalo, nit' sam imao kad demantirati vraki a. Me utim, ja sam bio tvorac Zelenih beretki, u medijima, i niko mi tu rije nije apnuo. Gledao sam film Zeleni an eo u kojem se elitna jedinica ameri ke vojske zove Zelene beretke. Svu fabulu intervjua uzeo sam od ispovijesti Hasana Dakmi a, portira u Op ini Stari grad, koji je bio u Afganistanu. (Nakon ovog teksta SB je napala Selima Hadibajri a da zapoljava miidahedine u Op ini). Komandantu sam dao ime Fatih iz vie razloga. Fatih, zna i pobjednik, Fatih je bio jedan palestinski komandant koji je misteriozno nestao. Ali, to ime najvie asocira na Sultana Mehmeda Fatiha. Napisao sam da je iz Novog Pazara, lako sam znao za postojanje PL-a, i upoznao njeno rukovodstvo u Centrali SDA: Atifa aronji a Emira, Mehu Kariika, Mustafu Hajrulahovi a Talijana i Sefera Halilovi a Halila, nisam znao da je Halil Sandaklija, kao i moj izmiljeni Fatih. A i njegov izgled, kona komesarska torba, dugi koltovi, 10 S HB cigare, inio ga je potpuno razli itim od Fatiha, kojeg sam opisao kao svog vrnjaka, sa malom bradom, crnom pletenom kapom, vijetnamkom, farmericama i patikama. Emir i Hasan engi su mi traili da ih spojim sa Fatihom. Emir, smatrao sam ga komandantom PL-a, nudio je da Fatih bude komandant, jer na terenu ljudi bolje pri hvataju Zelene beretke i Fatiha nego njegove ljude iz PL-a. ak je Emir, da bi me udobrovoljio, meni ponudio da budem portparol Fatihu. Samo ga dovedi, molio me je. Vidjet u, obe ao sam Emiru, ali vie nisam navra ao u SDA. A od Hasana sam dobio pitolj makarov, kao znak dobre volje za suradnju sa Fatihom. Fahira, Hasanova supruga, ispitivala me je o Fatihu. A poto je Redakcija znala fol, mislim daje i Hasan preko Fahire sve saznao. Ako sam rijeio problem sa Hasanom, ostali su problemi sa itaocima. Telefoni su zvonili i traen je Fatih, odnosno ja. Dolazili su ljudi iz Zenice, Mostara, Bijeljine itd. Jedan Bonjak iz Australije traio je da kupi stotine zelenih beretki. Nikad nikom nisam demantirao postojanje Fatiha, i svakoga sam ostavio u nadi. Iako Fatih nikad nikome nije doao, po provinciji su nastale mnoge vojne grupe sa nazivom Zelene beretke. Komandant odbrane Kula grada kod Zvornika Almir, poru io je da e piti kahvu sa Fatihom na Ba ariji. To je bila jedna od najbolnijih spoznaja u kakvu se iluziju uzdaju Bonjaci. Olakica mi je bila to je takav tekst-poruku pisao Rifat Haskovi , sklon bombasti nim informacijama. Pojava i prijem Zelenih beretki u Bonjaka, kao i estina napada agresorske propagande na njih, u odnosu na PL, pokazuje prili no jasnu vododjelnicu unutar nacionalnih bonja kih osje anja. Ako 43

priznajem da su beretke moja izmiljotina, automatski kazujem da niko iz oficijelnih bonja kih struktura nije naturao, ne znam da li je podravao, ovu ideju, a Patriotsku ligu svi, posebno Centrala SDA. Jo jedan bitan detalj je vezan za nastanak ZB. Nekako sam uo za provalu u PL-u. Radilo se o video-kaseti koju je Aleksandar Aca Vasiljevi , tadanji ef KOS-a, poturio pod nos samom Aliji Izetbegovi u? Ne znam, ali pale su sumnje. Panika me u najbliim suradnicima PL-a bila je evidentna. Koliko god danas izgledalo pretenciozno od mene tvrditi, kaem da sam sa beretkama elio zavarati trag KOS-u. Svaku ve er, putem televizije, o ekivao sam emitiranje tajno snimljene kasete o PL-u, poput one o Martinu pegelju. Ne znam ko bi bio muslimanski pegelj koji pri a kako treba klati sprsku decu. Neko od onih oficira koje sam sretao u SDA-u. Muslimanski oficiri bojkotirali su PL. Dvoumili su se izme u JNA i PL-a. A takva je tada bila i Alijina politika. To je vrijeme njegovih izjava: Mirno spavajte, rata ne e biti!, Vjerujte meni i Tu manu!*, JNA e se u Bosni transformirati u bosansku vojsku i si. U to vrijeme u Sarajevo e do i Veljko Kadijevi . Povod njegovom dolasku je bila video-kaseta o PL-u. Ali, on se elio susresti i sa generalom Demilom arcem. On je, kako e mi kasnije pri ati, nakon konsultacija sa Raifom Dizdarevi em odbio susresti se sa Kadijevi em. arac je bio najpopularniji bonja ki general u vrhu JNA. Imao je imid dosljednog Titovog partizanskog oficira. Nakon sva e sa Nikolom Ljubi i em, kojeg smatra klju nim krivcem to je kormilo JNA predato sprskim hegemonistima, povukao se u penziju. O ito je procijenio daje Kadijevi Ljubi i ev izbor. arac se nije elio ni eksponirati u odbrani Bosne. Sav njegov angaman se sveo na pisanje koncepta odbrane koji je proslije en Izetbegovi u, te analize Tu mana kroz njegovu knjigu Bespu a, dostavljene Ejupu Gani u. Poslije arca o i muslimana bile su uprte u generale Sakiba Pozderca. On e, kako mi je pri ao arac, nakon vrlo tekog i mu nog telefonskog razgovora sa bratom Hakijom, umrijeti od infarkta. Alija u ga ama Po izbijanju rata, pisao sam panegirike-portrete o komandantima. Podravao sam stasanje Armije i kritizirao paravojne i parapolicijske snage. Najvie sam forsirao oficire bive JNA: Kari a, ibera, Divjaka, Bilajca, Buljubai a, Prazinu ... Napisao sam portret Jove Divjaka sa naslovom Oficir dentlmen. Bio sam inspiriran opi evim duhom. Koliko se sje am, povezuje ih zavi aj. Ali sam zato pretjerao sa Vehbijom Kari em. On me svojim dubokim glasom na presskonferencijama doimao najsnanije. 1 od njega sam najvie o ekivao. Da nije bio portparol ili pregovara od JNA u vrijeme tenzija u Sarajevu, mislim da bi bio postavljen za komandanta. Posebno me dojmila njegova pri a kako su mu etnici pekli nekog iz familije. Valjda oca. Moj najdrai lik, pored Talijana, kojeg sam opisao i upoznao u Sarajevu ljeta '92., bio je Asko Prazina. Upoznali smo se na Bjelavama, kad se formirala Podrinjska brigada sa kojom je pokuano probijanje u isto nu Bosnu. A protiv Juke, njegova amidi a, koji je bio mnogo popularniji kod gradske raje, napisao sam tekst sa naslovom: Grad nijemih posmatra a. U tom tekstu kritizirao sam plja ku i koncentraciju naoruanih grupa u gradu. Pitao sam se to e PAM kod CZ-a, a mi ga na olinoj kapi nemamo. Izravno sam pitao vlast da odgovori narodu da li je ovakvo stanje u gradu legalno? Povod pisanju ovoga teksta bio je jedan razgovor koji je moj prijatelj uhvatio na RUP-u. Razgovor je tekao otprilike ovako. Labud sa Grbavice traio je elu. Traio je jednog Srbina kojeg je taj dan uhvatila vojna policija u Sarajevu. elo priznaje da je u zatvoru, ali da ga hvataju tre i put, nakon 44

to ga on na Labudovu intervenciju pusti. U vezu upada jedan borac i govori eli da ne vjeruje etniku. Labud tvrdi da nije etnik i da je on iz Beograda, te da se nikad nije krstio. Na taj dio razgovora se nadovezuje Juka i pozdravlja Labuda. Psuje one koji se krste i zvone u crkvama kao i one to se deru sa damija. Na ovu psovku javlja se drugi elo, psuje Juki majku i prijeti mu da e ga ubiti. Trai da mu kae mjesto gdje je da ga do e ubiti. Tada je, bar prema tom razgovoru, bilo najmanje 13 ela u gradu. Jedan od njih trinaest moli elu da se saali na Juku u takama. Ovakve i sli ne razgovore odjavio je sam Labud, emitiraju i poruku: Labud je odleprao. Zbog takvog straha, koji su svakodnevno trpjeli gra ani od mahalskih vo a, a nakon to sam uo ovakav razgovor, inicirao sam formiranje jedinice Fatih. To sam u inio nakon to me je moj prijatelj Himzo Rov anin, dervi, upozorio da on nema izun od ejha da se bori ako mu je komandant afir. Doslovno je rekao: Meni ne moe komandovati onaj ko psuje Boga. Ako bih ti ja bio komandant, bi li onda dobio izun od ejha? upitao sam ga. Himzo je dobio izun i ja sam grupu od osam damijskih momaka, po naredbi Harne Karamustafi a, vodio na strau u Jar edole i olinu kapu. Ali, ja nisam nogao komandovati hrabrijima i vr ima od sebe. Na koncu, ja nisam znao pucati ni iz pitolja. Preko takvih damijskih momaka predloio sam da oni naprave svoju jedinicu i da izaberu sebi komandanta. Jedno jutro njih 19 (simboli an broj harfova iz Bismille) osvanulo je u kasarni iz koje je istjeran Milutin Kukanjac. Me u njima su bila etverica hafiza. Kad sam ih posjetio, tabla u spavaonici bila je ispisana harfovima. Jedan od njih mi se poalio da se Divjak za udio kad je vidio njih u kasarni. Skrenuo sam panju Jovi: Nek' vi u ta ho e, samo nek' se bore, jednostavno sam mu objanjavao da nema razloga za zabrinutost. Kasnije, kad su pale linije na Zlatitu, Jovo je letio po no i spaavati to se moglo spasiti. Nakon toga sreo samjovu, i on mi re e: Samo oni tvoji nisu bili napustili linije. Sve se to bilo ponapijalo. I da definitivno razjasnim cilj osnivanja Fatiha. Jednog dana bio sam poao u Komandu kod Sefera, iz grmlja u parku Ali-paine damije izvirivale su puke koje su drali borci u crnim odorama. Prepoznao sam jednog mladi a, Halida sa Begovca, to je prodavao lubenice na pijaci. Iza drugog grma bila je djevojka, isto u crnoj uniformi i sa pukom u rukama. Brzo sam se vratio. 1 dok sam prelazio na drugu stranu ulice, ispred mene je proao kombi pun Fatihovaca. Tad je ta jedinica brojala 80 momaka, njome je komandovao Esad Dakmi , amidi Hasana, mog junaka od kojeg sam ukrao fabulu za pri u o Fatihu. Tih 80 momaka, prema mom ubje enju, bilo je spremno dati ivot za Aliju. Taj dan je Juka pregovarao sa Seferom o inovanju. Navodno je zahtijevao in generala. Kasnije e mi iber u svojoj kancelariji pokazivati dizajn naih inova i potvrditi da je Juka preko svojih pravnih savjetnika zatraio in generala. Ako je Juka na ovakav na in dolazio na pregovore sa Seferom, da li je bilo daleko od pameti da neki neobuzdani komandant sa svojim rambo momcima izbaci Aliju na ulicu u ga ama. Takvih spekulacija je bilo sve vrijeme, posebno '92. kada su takvi komandanti bili najutjecajniji u gradu. Izme u Udbe i KGS-a Aman-zeman, reklo bi se, kako piem, da sam mogao svata i da sam imao dobro jaku zale inu. A ustvari, ni sa kim nisam bio na vezi i niko me nije gurao. Ne znam kako mi je to sve uspijevalo. Ljudi kojima sam iznosio ideje mislili su da sam uvezan u sam vrh politi ke mo i. Bio sam toga svjestan i time sam se dosta i koristio, da ne kaem manipulirao. Takav imid mije ostao do kraja 45

rata. Kud god hodio i sa kim radio, mislilo se da sad pa sad mogu nazvati ne znam ti koga. Usljed op eg nepovjerenja me u ljudima, posebno me u oficirima, ljudi su mi sami dolazili i saop avali povjerljive informacije, vjeruju i da e sti i na pravo mjesto. A grjenici u prolom sistemu su mi se ulagivali i zazirali od mene, misle i da im mogu kako pomo i tako i nauditi. Njihova svijest o tehnici upotrebe politi ke mo i nikad se nije promijenila. Kad se danas prisjetim tog vremena, sebe mogu opisati pravim mjese arom. Nit' sam vjerovao u mo KOS-a, nit' u mo mafije. Udba, moj stari dumanin, raspadala se. Bili su mi smijeni udbai, moji progonitelji, kad prilikom slu ajnog susreta sa mnom po nu majmunisati i traiti izlaz iz situacije. Tada su ulicama lunjali mnogi naputeni psi. Gladni, tr ali su izme u ljudi, trae i svoje odbjegle gazde. alio sam se sa prijateljima, uspore uju i ih sa udbaima, koje su gazde napustili. Nikada ni sa jednim udbaem nisam izmijenio rije , niti se rukovao. Razo arao me je Mujki kad sam ga vidio da u drutvu Zijada Ljevakovi a diskutira na ulici sa Bahrudinom Bijedi em Burijem. Njegovo obrazloenje je bilo da samo udba Burijeva kova moe parirati neprijateljskim antidravnim rabotama. Moda sam, zbog ovakvih predodbi o DB-u, potcijenio KOS i vjerovao svakom oficiru bive JNA. Na koncu, nije se radilo samo o mojim eventualnim predrasudama o udbaima, rezonovao sam da je DB bila zatitnik poretka, odnosno drave. DB je bila najmo nija i najbogatija institucija u Jugoslaviji. Jadnom u izjaviti da je to bila najja a teroristi ka organizacija na Balkanu. Koliko znam, Udba je samo u BiH imala 700 radnika visoke naobrazbe. Dok je, kako mije objasnio jedan oficir, na podru ju gdje su se odvile ratne operacije u Hrvatskoj i BiH, dakle od Slavonije do Boke Kotorske i unutar cijele BiH, KOS imao 105 oficira, i to osamdeset procenata nierangiranih. Dodamo li broj udbaa iz Hrvatske, Slavonije i junog primorja, omjer udbaa u odnosu na kosovce bio je jedan na prema deset. Udbai, kako sam ih sam doivio, bili su gojni i bogatiji ljudi. Sli ni poratnim hercegova kim Hrvatima, samo se nisu iali na nulu. Ipak, klju na imena, kako KOS-sa tako i DB-a, koja e biti u opticaju, bila su mi poznata. Naprimjer, ve na su enju Avdi Stupam i Muhamedu ajlakovi u, koji su bili uhapeni na odsluenju vojnog roka u Osijeku 1984. i osumnji eni za povezanost sa Izetbegovi evom grupom, pojavljuju se imena Simeuna Tumanova i Ace Vasiljevi a. Mislim da je prvi zastupao optunicu, a drugi vodio istragu. Cajlakovi je bio Demin u enik. Njegovi roditelji su doli do mene u Sarajevo i ja sam im naao advokata, Rajka Danilovi a, te vidio optunicu. Su enjem njima dvojici KOS je elio dokazati razgranatost fundamentalisti kih ideja i kroz JNA. Vasiljevi i Tu manovi su prijetili Danilovi u da e mu oduzeti radnu dozvolu i zabraniti bavljenje advokatskim poslom. Cajlakovi e biti osu en pred vojnim sudom u kasarni Viktor Bubanj, a izdravao je kaznu u KPD Zenica, gdje je nau io Kur'an napamet. Kao mladi hafiz priklju io se jedinici Fatih. Bio je veoma hrabar, a smiren borac. Kroz odnos KOS-a prema ajlakovi u elim prikazati i dokazati u emu je bio problem hajke na muslimane, od hapenja muslimana, do agresije na BiH. Dvadesetogodinji svrenik vjerske kole Cajlakovi je primjer bu enja islama! Njegovo u enje Kur'ana napamet, u KPD Zenica, gdje je bilo zabranjeno drati Svetu Knjigu, bar dok je Fadil Lipni evi bio upravnik, dokaz je njegove odanosti islamu. Munir Alibabi Munja u knjizi Bosna u kandama KOS-a kae: Te, 1983. sam putovao sa A. Vasiljevi em i sa jo jednim kolegom isljednikom na zajedni ki zadatak i uvjerio se da KOS raspolae obimnom dokumentacijom o su enju grupi muslimanskih intelektualaca. U KOS-ovom muzeju 13. maj u Pan evu smo primijetili brojne fotografije optuenih sa glavnog procesa u Sarajevu, izloenih u strukturi su enih vojnika i oficira. Tad sam se pitao da li je KOS na ovom slu aju radio paralelno, vode i ra una da ni mi 'ne pogrijeimo. Bez obzira na moje iskustvo sa DB-om i KOS-om, samo sam u jednom slu aju posegao za obra unom sa udbaom. Prozvao sam Burija Bijedi a, tadanjeg radnika MVP-a, zbog jedne izjave u Ve ernjem listu, za njegovu udbaku prolost i bihuzuiiuk muslimana. Buri je vritao, postavljana su skuptinska pitanja o otvaranju dosjea i kona no me je tuio zbog, navodne, klevete. Za ovakvo pisanje o Buriju, odnosno o iznoenju dosjea u javnost, kako se ocijenio moj tekst, pitan je sam Izetbegovi , na prijemu novinara - urednika. Ko bi drugi to pitao, do Senad Pe anin?! On je rekao da dosje ne bi ni tipaljkom dohvatio, ali nije osudio moj tekst. Buri se nakon privremenog 46

bijega, od mene, u Ameriku, vratio i iv i zdrav, pun vjere da su moja vremena prola, seta Sarajevom. Pri a o KOS-u ne jenjava. Ko smo bili mi? Bilo bi zanimljivo, ili bit e zanimljivo zaviriti u dosjee, ako nisu uniteni, aktera pri e o nastanku armijskog Press-centra. Gotovo sve ih je bio glas da su bili na vezi sa Udbom ili KOS-om. Samog Halilovi a ubrzo e hrvatska tampa proglasiti KOS-ovcem i objaviti njegovo konspirativno ime Boris. Za Avdi a se znalo da je prijatelj Munje, ali ubrzo e njegove kolege pronijeti glasine kako je bio na vezi sa Udbom i da ga je u hotelu Beograd, danas Bosnia, sa Munjom povezao Mensur Osmovi , tadanji urednik AS-a u bjekstvu. Pravo lice ovaj triling je pokazao objavljivanjem spiska od 30 imena u AS-u kao Miloevi evih ljudi u BiH. Me u njima je bio i Sidran. Radon i a su njegove sanda ke kolege novinari, kao kau njegovi u itelji, ocinkali, a kasnije i neki oficiri Armije potvr ivali, da je bio na vezi KOS-a pod ifrom epo. Novinare je sasluavao, a oficiri su ga vi ali u Beogradu u zgradi Komande, gdje su bile kancelarije KOS-a. Sumnjalo se daje i on jedan od novinara koje je KOS ubacio u redakciju tada popularnog sedmi nika Danas, pored Miroslava Lazanskog i drugih. Vrlo malo sam znao o novinarima iz Press-centra. Nisu bili moj svijet, a vala ni ja njihov. Avdi a sam upoznao pred Oslobo enjem prije rata. Priao sam mu i estitao za tekstove protiv JNA, objavljene u SB. Pitao sam ga da li se boji. On mi je pokazao mali pitolj koji je drao u depu konog mantila. Ponaao se, benevolentno, to bi rekao Nerzuk. Izme u nas je uvijek tinjao animozitet. Mirisali smo jedan u drugom protivnika, moda i neprijatelja. Takvoj relaciji pripisao sam pokuaj bijega preko piste bez mene. Grupu novinara, koju su predvodili Avdi i Asim Metiljevi , stigao sam na Dobrinji. I ja sam bio na spisku -naredbi komandanta Halilovi a u kojoj se trai od svih aficira da nam se pomogne. Ipak su me pokuali eskivirati. Pravio sam se da to ne primje ujem i pripisivao to naim razli itim svjetovima. A i ciljevi su nam bili razli iti. Ja sam elio izi i iz Sarajevo zbog familije. Nosio sam tri torbe pune dje ije garderobe. Uop e me nije zanimao razlog Avdi eve nervoze. Sve sam to pripisivao njegovom osebujnom psiho-profilu. ak sam mislio da je velika kukavica. Prilikom prvog pokuaja prebjega preko piste, alio se da ima kokoije sljepilo, da ne vidi no u. Ovaj put, uz vjeru u Metiljevi evo iskustvo prelaska preko piste, bio je mnogo smireniji. ekali smo no i krenuli. Avdi je drao Metiljevi a za rame kao slijepac. Vrlo lahko i brzo bivamo opkoljeni farovima UNPROFOR-ovih transportera. Uz povike i galamu prili su nam naoruani vojnici. l! I! Bandit! psovali su nam Ukrajinci. Zbog ena i djece, koji su bili sa nama, izdvojeni su lani parovi, dok sam ostao sa Mladenom, Harisom i Nevzetom. Odvedeni smo u zgradu Aerodroma gdje se francuski komandant izgalamio na nas i naredio da nas vrate u Grad. Ubijedio sam djetinjastog francuskog vojnika, koji nije znao engleski, da je Nova godina i da me ekaju moja djeca. O ito se saalio i ponudio me cigaretom. Kad je otvorio transporter, upozorio nas je na etni ki snajper i ostavio u no i. Bila je prola pono . Nismo odmah znali da smo na strani piste do Butmira. Zapravo, na slobodi. Ubrzo e nas zasuti etni ki snajperi. Kao da aku eravice neko baca oko nas i ona se raspri pred naim o ima. Dok sam tumarao prema Hrasnici, poelio sam pjevati. Razgovarao sam sa svojom Eminom. Okretao sam se nasred puta, sa tri torbe o vratu, kao da se okre em sa Nejrom. Bio sam izgubio nadu da emo se sresti. Drugi su se radovali hrani i pi u u Op ini kod Huse Mahmutovi a, a ja sam elio biti sam. Bio sam zahvalan Metiljevi u. Jeli smo kod njegove majke prvu sirnicu na slobodi. Njegova ku a je bila puna islamskih adeta. Brat mu svira saz. Senad ga je volio. Smatrao sam ga dobrim ovjekom. On e nam pomo i da kombijem prebrodimo Igman. Snijeg je padao. Rado smo izgovarali frazu slobodna teritorija. Tek smo morali neto svratiti kod Vehbije Kari a na Igmanu. Bojali smo se da ne naletimo na Juku. Nije me zanimalo ta Metiljavi i Avdi rade, ta trebaju uzeti od Kari a i zato se boje Juke. Tako se mimoilazimo sa kamionima na kojima pie 47

ZULFIKAR. To su bili Zukini vojnici. Njih se nisu bojali. Tada me je Senad pitao o Mla inom MVO-u u Bugojnu. Nita nisam znao. Senad pjeva sevdalinke. Prili no dobro. Zatim je pjevao Ja sin sam tvoj. Iskreno i patriotski. Sje am se daje bio gost urednik na TV SA, sa Arminom Poharom i Fra Petrom An elovi em, i da je uvjetovao svoje gostovanje putanjem te pjesme. Tad je ta pjesma prvi put u cijelosti emitirana putem televizije. Do tada ju je Mehmed Agovi inkriminirao zbog rije i ehid. U Pazari u svra amo u jednu vikendicu u kojoj zati emo aju. Govorio je da trebamo baciti Avdi a u potok. Shvatao sam to kao ajinu alu, ali takvo je bilo njegovo miljenje o Avdi u. Mrzio ga je kao psa. Avdi je bio nervozan i uplaen. Vjerovao je u Nedu, koji je bio dobar prijatelj sa ajom. Nekad je pisao reportau o njemu naslovljenu Puka o tvom, puka o mom ramenu. Malo se zadravamo, probamo meso, navodno od medvjeda, dok trpimo ajina zadirkivanja. O ito je prijateljska atmosfera bila otkravila relacije izme u nas, te se Senad nije libio komentirati kako smo upravo zatekli Delimustafi evu ispostavu ili IKM. Spomenuo je da je to vikendica vlasnitvo nekog Mutevelije, navodno je i on negdje sjedio, bliskog prijatelja Delimustafi a. Ve sam bio prihvatio Munjinu verziju pri e o Delimustafi u. Avdi je tvrdio daje Behmen, kao odgovorni kadrovik u ime SDA za MUP, doveo Delimustafi a za ministra. Komentirao sam daje to mogu e i naalio se kako je Behmenu bilo dovoljno slagati da ti je pradjed bio u zatvoru kod komunista i proao si. Kasnije u ove i ovakve svoje komentare, bez citiranja izvora, itati u Senadovom feljtonu. Kroz Kiseljak prolazimo u akam, kad su upaljene sijalice na novogodinjim jelkama. Prodavnice su bile pune, a moje o i su ostale na hrpama mandarina. Promrzli stiemo u hotel Interkontinental. Ve eramo pljeskavice. Bila je to vrlo, vrlo jeftina ve era u odnosu na sarajevske cijene. Platio sam ceh, jer sam iskreno elio astiti i pokazati zahvalnost zbog druenja u putu. Bio sam spreman pobratimit' se sa svima. Pa i sa Avdi em. Ujutro tragam za autobusom za Vakuf. Uska em u jedan koji vozi narod za Split. Na punktu u Novom Travniku zaustavlja nas policija HVO-a. Legitimiraju nas i izvode iz autobusa trojicu Arapa. Niko se ne buni. Autobus ide dalje. Prije mene stigao je haber u Pridvorce o mom dolasku. Kleknuo sam na snijeg, dok su mi Nejra i Emina tra ale u zagrljaj. Osje ao sam se kao neko ko je stigao na kraj svijeta, zauvijek ostavljaju i iza sebe sve drame ivota. Prije nego sam ih podigao obje u naru ju pogledao sam u nebo: Boe, Ti me, zaista, nisi ostavio! ame je kliv to je otko io voz, a ti ostao u Salajvu, nala je Emina izgovor za pla . Sve moje Emine Mene je Allah obdario sa tri djevoj ice. One su izraz mog cijelog bi a. Zato sam primijetio jednu stranu rata koju malo ko primje uje. Najve e rtve rata su ene. Majke, supruge, djevojke i posebno djevoj ice. Prvi ehid u Sarajevu je Suada Dilberovi , studentica iz Mostara. U protestnim demonstracijama protiv snajperista u crnim arapama na glavama, zalutali metak je pogodio nju na Vrbanja mostu, koji danas nosi njeno ime. Prvu denazu u ratu klanjao sam (kao imam) trinaestogodinjoj djevoj ici Zuhri Lingo sa Paja. Kako se sje am, bio je etvrtak, april '92. Sjedio sam na terasi kad je kroz avliju proao ovjek. Saop io mi je da je ju er u jedan sahat po podne na ulici, kako kae, od gelera ubijena njegova djevoj ica. Direktno u srce, tvrdio je babo. Taman se okupala i navalila da iza e na ulicu, kad granata ... 48

Mislim da je ubijena snajperom. Tako su radili etnici; jedan niani snajperom, a drugi priprema minobaca . Kad pogodi snajper, eto, dijete u srce!, onda pada granata. Masakr u Ferhadiji ulici gledao sam putem televizije. Ko mi eli vjerovati, nek' vjeruje: prepoznao sam pramenove kose Emine Karamustafi . Vidio sam je jednom da tu eka u redu za hljeb. To je bio jedini razlog da, kad sam na snimku vidio krvave pramenove kose, pomislim na nju. ekao sam spisak imena koja su emitirana uz snimku. Pro itao sam njeno ime. To je bila k erka, jedinica (!) mog dragog prijatelja Harne sa kim sam na Mahmutovcu organizirao SDA i Patriotsku ligu. Nau io je prvim surama u mektebu. Imao sam adet da, kad mi dijete do e prvi put u mekteb, izgovori ehadet, kao da tada prima islam. Ona je to u inila. Bila mi je veoma privrena, a Harno ju je hvalio i nagra ivao zbog toga to mu lijepo u i ilahije. Ukopali smo je u haremu damije Hitri Sulejman. Prije nego sam zanijetio denazu, dematlije su mi rekle da njena majka eli razgovarati sa mnom. Efendija, kako ete joj zanijetiti? pitala me je. Kao malom ensku, odgovorio sam. Ali, efendija, ona je prije nekoliko dana bila dobila prve haljine, upozorila me je. Zbog stida muslimanke su umjesto fraze dobiti menstruaciju, koristile izraz dobiti haljine. Po fikhskim pravilima nakon prve menstruacije djevoj ica se smatra punoljetnom i denaza joj se klanja kao velikom ensku. Tu svetu gor inu iskustva prilikom u enja na denazi-namazu Emini, svrstavam u najjasnije momente spoznaje koga ejtan, Allah ga prokleo i unitio, eli unititi. Ubitstvo Zuhre (zvijezde Danice) i Emine (po imenu bonja ke varijante imena majke naeg Pejgambera, s.a.vv.s.) shvatao sam kao ubistvo majke bonja ke. U Sandaku postiji legenda o Emini (ba o Emini !) koju su u onom ratu uhvatili etnici a ona ih molila:ivot vam halalim, obraza mi ne dirajte! Tako mi zvijezde Danice, Zuhra e pitati ovje anstvo zato su ubijene: Ona i Emina! Ako Bog da, bit u im ahid. Ledenice na jemeniji Selim Arnaut ima pjesmu o amiji ija me slika podsjeti na trenutak dok sam gledao svoju majku i ulbu u avliji na dan kad su ispra ale Muzafera i Adila u akciju. Bili su u lDV-u Gorana ii a. Stigao je kurir i oni su obla ili pancire, izme, ljemove ... uzeli bombe i puke, trude i se da izgledaju hrabro i ubojito. Me utim, na mladala kim licima se vidio strah, koji od majki nisu mogli sakriti. Ljubili su se uz suze i dove na rastanku. Oni odoe, a one ostae, u avliji zgledaju i se. Rogljima jemenija brisale su suze. Iza njih je visila jemenija zale ena na triku. Na rogljima su joj se uhvatile male ledenice. Posmatrao sam ih sa prozora i prisjetio se njihova prijateljstva. Moja majka dugo nije imala djece. Vie od etiri godine su bile prole. Od tuge je bila oboljela, pa se prenijelo da boluje suhu. Tako su seljaci nazivali bolest koja insanu ne da raditi, lahko ga umara, pa bjei sa sunca le i gdjegod u hlad. A zimi, nevoljna i tuna, dok bi tkala ilim, zaspala bi, dre i se uz pre e. Kad je bila knja kod ulbe, mlade koja je bila iz njenog kraja, prela je sa enama. Mlada je dvorila u budaku, a ene su okretale tepsiju, pjevale i zagledale mladu. Ja u joj ruke knjiti, rekla je moja majka. Mladi je bila ukazana ast od hodinice. Dok joj je prste knjila bojom hurme, apnula joj je: Sjeti me se ulba. Mlada je samo klimnula glavom. Stiskala joj je prste, nadaju i se da e je kna na vrcima prstiju podsjetiti kad bude inila dovu. Muslimani vjeruju da se mladencima prve bra ne no i, u erdeku, ispunjavaju dove. Zato mladoenja klanja jaciju dematile u damiji, a mlada u zatvorenom 49

ardaku, ekaju i ga. Prije spavanja, ili poslije gusula, obavezno klanjaju dva rekata nefile-namaza i zaele od dragog Allaha lijep i zdrav porod, nafaku, i da osabure jedno uz drugo u nikahu koji su te no i sklopili. Allah dao, ja sam tog mjeseca zanijela svoju Nazu. Allah, pa ulba. Njena je dova bila kabul, pri ala mi je majka. Ne ba toga dana, ali ulbin Adil e poginuti, a Muzafer e biti ranjen. Ne znam ta je ulba mislila nad glavom svoga ehida, dok gaje posljednji put gledala na tabutu. Da li se sjetila dova iz svoje prve bra ne no i? Moja majka, kad je drala Muzaferovu okrvavljenu glavu u krilu, na bolni kom krevetu u Ma kari, razbirala je po glavi kako bi joj, moda, bilo bolje daje osaburila i da nije toliko eljela djecu. Ako u se ovako rastajati od vas?!, jecala je pored Muzafera. Dvoje malih su joj umrli, Naza i Zufer. Demal joj je bio u zatvoru. Mehmed joj je i toga dana bio negdje u akciji u eksovom Diverzantskom vodu. Upoznao sam i Gorana i Seksa. Oba su ehidi. Kao i ve ina mladi a, vrnjaka Sametovih i Muzaferovih. Malo ih je ostalo da ih metak nije okrznuo. Za sve njih njihove majke su inile dove, poput ulbe i moje majke. Naa revolucija nije znala pjevati o sebi. Nemamo nekih umjetni kih ostvarenja o herojstvu naih boraca. To to se pjevalo ve je zaboravljeno. Pa i zabranjeno pjevati djeci. Ne znam neko panje vrijedno umjetni ko djelo koje bi se, recimo, poredilo sa poemom Skendera Kulenovica Na pravi put sam ti iziao majko, pokrtenom u Majku Knepoljku.. Demo je ispjevao Srebreni ki inferno (silovanoj) Srebreni anki. Nemamo afirmativnog djela u kojem se neko divi Bonjakinji. Zapravo, ve odavno je ta bosanska muslimanka, ili Bonjakinja, nestala iz literature. Davno su opjevane Hasanaginica, Emina (anti eva), pa i (Andri eva) Fata. Generacija moje majke je presko ena. Kao da nije voljena i nije mogla biti inspiracijom umjetnicima. Ko je odbranio Pridvorce? Letio sam sa Antom Rosom u helikopteru i gledao Pridvorce i Here. Sa nama su bili jo neki oficiri, koji su poli na otvaranje nekog mosta kod Jablanice. Spustit emo se u Konjic, a ja sam mislio da emo letjeti u Zenicu. Roso je sa Fikretom Muslimovi em bio prvi komandant Zdruenih snaga Vojske Federacije. Ve je bilo primirje izme u HVO-a i Armije, i esto su vo eni pregovori o povla enju vojske sa linija. Nekad su vo eni u bazi UNPROFOR-a u G. Vakufu. Roso mi je tvrdio da je dva puta mogao osvojiti Vakuf, ali da to nije u inio boje i se masakra nad civilima. Mislim, da je na Makljenu pala Herceg-Bosna, i da ste svi na Vakufu polomili zube, od Praljka, Bobetka, Petkovi a, Vas, pa i Tute, prkosio sam mu. Kad je saznao da sam iz Pridvoraca, priznao mi je da su tu bile male grupice veoma hrabrih boraca kojima niko nije komandovao. Kako mislite da niko nije komandovao? pitao sam ga. Nismo ih mogli uhvatiti na vezi, a nikad se nisu ukopavali, tako da je bilo teko ubaciti se u pozadinu radi probijanja klina, to nam je bio cilj u prodoru prema Vrani i. Sjetio sam se Goranovih, Mufidovih, Hode Ilijasa, Bedrinih i eksovih momaka. Od sve sile samo ste spalili Here! Za njih ste mahsuz formirali brigadu. 50

Pravdao se da je to vojni ki odra eno i da niko nije ubijen tupim predmetom i hladnim orujem, ve da je sve izginulo u od pu ane vatre. I starica, sa unukom u naru ju, cini no sam mu dobacio. Mislio sam na majku i k erkicu Mustafe Here. Ne grize me svajest. Sve sam vojni ki odradio. Klanjana im je denaza na Lugu, ja sam to naredio*. Roso se hvalio da je ivio u islamskom svijetu, imao prijatelje muslimane i da do svega, mislio je na rat, izme u Hrvata i muslimana, nije trebalo do i. Sudbina je htjela da grjekom putujem sa Rosom u Konjic. Jer da nije bilo toga putovanja, ne bih to pri ao Fadilu, najboljem prijatelju moga babe, koji je na konjskim saonama preko ume vozio ranjenog Muzafera i plakao. Nekad mi je babo rekao da je Fadil najbolji musliman kojeg poznaje. Puno je bolji, bio, od mene. A Allah, najbolje zna. Pri ao mi je kad je bio sa njim u vojsci u Zaje aru. Neko je babi ubacio u raj liku komad svinjetine, a on ga sa istom rajlikom 'zadio' u rame. Zbog ovog incidenta sva je vojska morala izi i na pistu radi postrojavanja. Pred nekoliko stotina vojnika izaao je komandant kasarne i dreknuo: Nek' izi e pred binu ko ne e jesti svinjetinu! Jedan vojnik se probijao kroz ealone. Svi su gledali u njega. Stao je ispred bine, sam u stavu mirno, pred komandantom. Bio je to Fadil. Jest e, drue vojnice!!! I a a e ti je jesti! komandant je zagrmio na njega. Razumem, drue komandante! Vi poaljite mome a i jedan sanduk i nek' je jide, a ja je jisti ne u, Fadil je smogao snage da odgovori. Zato sam volio Fadila i vjerovao mu. Verovao sam da je svim srcem, dan i no sa svojim konjima, ne tede i se, pospan i gladan, pribavljao i radio sve za borce. Kao i svi njegovi vrnjaci: Ragib, Omerica, Sejid, Asim, Hujdur ... Svak' za svoju revoluciju -ja za Alijinu!, odgovarao je onima koji su ga odvra ali. Mahsuz sam mu pri ao ta misli Roso. Mislio sam da e mu biti drago to uti. Ne znam ja ko je odbranio Pridvorce. Neko jest; oni pod zemljom, ili mi iznad zemlje. Linije su nam bile kod greblja. Pridvor ani su veoma potovali kosti mrtvih i grobove. Ako bi kopaju i nali kost, nosili su je daleko gdje se ne uje ni horoz ni ezan i zakopavali. Pri ao mi je da je ajdin-hoda, smatran je evlijom i ukopan je u greblju, govorio da e biti kavga na Menjiku, ali da dumani ne e si i u Polje. Menjikje granica Hercegovine i Bosne. Sa hercegova ke strane je katoli ko selo Glibe, a sa bosanske muslimansko selo Pridvorci. Eto, Boe sa uvaj, ovarisali su katilski na Here, a nama nisu mogli nita. Pitao sam Fadila ko bi jo mogao biti taj dobri pod zemljom od kojeg dumani nisu mogli pro i. 51

Stari su kazivali da udnu greblja ima divoja ki nian sa sabljom na livoj strani. Kau daje to bila divojka ehid. Otiao sam u greblje i me u maetama gr kim, rimskim i bogumilskim pronaao enski baluk sa uklesanom sabljom na lijevoj strani. Ne znam da postoji takav baluk u svijetu sa isklesanom sabljom do srca. Ali i da postoji, to nije jedino udo u Pridvorcima! Pridvora ki ehidi nisu mogli biti ukopani u to greblje. Ukopani su u njivi koju je samo za to uvakufila jedna nana. Njeno ime je, Allahu ekber, ehida! Ona e biti prvi mejt koji e se ukopati u njenom vakufu. Nakon nje tu su ukopani svi pridvora ki ehidi. Ko pod zemljom, ko na zemlji? Moda je bilo kukavi ki od mene to sam dan prije op eg napada na G. Vakuf pobjegao sa djecom u Zenicu. U petak sam vidio autobuse hrvatskih specijalaca da ulaze u grad. Sutra ujutro (17. januar '93.) zamolio sam Saliha da me vozi i ne pita za cijenu. Vozio me je daba. U povratku auto mu je pogo eno, granatom, a on e ostati blokiran koliko su trajale borbe za grad. Salih je unuk Hode ajdina. Imao je lo imid u selu. Mlad se otisnuo u svijet, puno bekrijao i kafan io. Kao da nije unuk uvenog hode zbog kojeg se vjeruje da ni mrtav pod zemljom nije dao dumaninu mimo sebe. to Hoda pod zemljom, to unuk na zemlji; Salih je prvi stao uz grupu momaka, opremio ih i odveo u kolu na Borovu ravan na obuku. Zato su ih zvali ajdinove beretke. Kad je Bruno Zorica Zulu, komandant Bojne Frankopana, doveo 80 specijalaca da, po uzoru na Vitez, iznutra osvoje grad, Op inu i MUP, dojavljeno je Goranovim momcima na Borovoj ravni. Hakija Topi , rahmetli, uhvatio je Zulua i svezana doveo pred ajdina u njegov hotel. Pustit u te samo kad ti vojska napusti grad, rekao mu vezanom ajdin. Bilo je po ajdinovom. Bruno Zorica Zulu, svjetski probisvijet, postao je pukovnik HVO-a. Bio je u Legiji Stranaca poput desetak hrvatskih asnika, u esnik je Pustinjske oluje i odlikovan za ovakva herojstva po Bosni raznim ordenima. Ito tako, kad je sruen most u Donjem Vakufu (aprila 92.), to e biti dugo granica sa etnicima, ajdin je u svom hotelu zatekao Mladena Naletili a Tutu. Tebe sam ekao, obratio mu se Tuta. Pokazao mu je novac u aktentani. Salih je utljiv ovjek. Ovakve stvari ne voli kazivati. Pametan, kae narod za ovakve junake. Ko zna gdje e ga ko sresti. Zaista se sreo sa Zuluom na trajektu. Krio se u autu, dok se nisu mimoili. 1 ne znam sve relacije po kojima sa dovijao da odbrani Vakuf. Drugi e se ljutiti to ih ne spomenem. Takav je adet ovdje oko herojstva. Bilo je i ve ih heroja od njega. Tad je Hanefija Priji Paraga bio numera uno, a kasnije e se istaknuti Pajo. Ali, ja sam sa Salihom, odnosno preko njega, radio sve to sam mogao za odbranu. U njegovom hotelu sve vrijeme je bila smjetena policija, samo 3-4 metra od ustakih snajpera. Na koncu, zbog (ne)razumijevanja njegovog hrojstva Salih je trebao biti ubijen u operaciji Trebevi . Uhapsili su ga sa grupom momaka pod sumnjom da su vercovali pivo i cigarete sa Hrvatima. Tako neto. Me utim, radilo se o ratu vojne i policijske kontrole punkta u G. Vakufu, koji je u to vrijeme bio muslimanski entilj. Zbog toga sam napao Alagi a i Alispahi a, ne znaju i ta no ko vodi akciju i ko je odgovoran za hapenja; vojna ili civilna policija. Alagi mi je javno prijetio, a njegov logisti ar Asim Kamber, poslao je potpis 400 Krajinika koji su se zavjetovali da e me ubiti. Bio je nasporazum sa Alagi em. Nisam njega nazvao Muslimanskim Rankovi em, ve Alispahi a. Rankovi nije bio oficir, ve policajac. Ali, zbog kritike Krajinika, koji su 52

dozvolili da se u njihovu kasarnu 7. korpusa privode uhapeni, zaslijepila ih je mrnja prema meni. Bio sam u Zagrebu kad me je pozvao efko Omerbai , da bi me upoznao, i valjda, pomirio sa Kamberom. 1 pred muftijom mi je prijetio. Kao zadrti i robusni Krajinik. Me utim, kolo sre e se okre e; Kamber je dao zavjet da e strpati Alagi a u zatvor, i to mu je i uspjelo. Ja sam ostao prijatelj sa njim. Iz dananje perspektive, na Salihovo hapenje mogu gledati kao prodor SIS-a u MUP. U vrijeme hapenja Saliha drznuo sam se zvati Predsjednika u kabinet. Javio se Bakir Sadovi . Zamolio me je da napiem sve na papir, jer za dva minuta Predsjednik ide u Mostar. Tamo su bili Tu man i Kinkel. Taj dan se pamti kako se premostio Stari most. Alija se ljuljao na vise im daskama, mau i ljudima. Tu manu su zvidali. Sjeo sam u tu e auto i uputio se u Sarajevo. Rekao sam Sadovi u usmeno sve ta mislim o Trebevi u. U me uvremenu je Predsjednik traio izvjetaj Jusufa Jaarevi a. Bila je to suvie op enita ocjena akcije Trebevi 4. Ovo rade u ime SDA, a niko od SDA ne zna ta se radi. Zar se borci mogu tu i eljeznim ipkama?!, vikao sam. Vjerujem da sam svojim tekstom, a i usmenom reakcijom, zaustavio Trebevi 4. Nedavno e Miodrag Simovi obznaniti kako je Udba vodila akcije protiv nacionalista pod ifrom Trebevi . Pod istom ifrom je odra en i Izetbegovi . Navodim ovu pikanteriju da pokaem koliko je Izetbegoviceva policija bila demokratski evoluirala u odnosu na Udbu. Ubrzo se desio sukob Munje i Bakira. Dok se u Sarajevu vodi rat, provincija moe odahnuti. Salih je pobjegao iz zatvora i krio se dok se Trebevi nije smirio. Story about Nica-ze Zenicu nisam volio zbog zatvora. Podsjetila me je na dolazak u posjetu Demi. Nisam znao ni ljude. Bila je puna izbjeglica. To je bio grad pijaca; na sve strane narod je prodavao stvari. Ulice su izgledale kao korita rijeka nakon to se bujica povukla i iza sebe ostavila razne arapende i ku ne stvari. Nejra je me moljakala da joj kupim barbiku. Grstio sam se na tu e stvari, a nisam imao ni novca. Igasin paket, mali galon i i dema i jedan grumen odvaljen od panja presovanih hurmi, hvala Bogu da je bio posljednji, nije obe avao da u mo i preivjeti sa djecom. Ipak sam kupio Nejri barbiku; jaha icu sa eirom. Onda sam morao kupiti i konja, sve skupa 15 mraka. Kad smo doli u sobu, Nejri je pozlilo. alila se na glavobolju. Cim pogledam u barbiku, zaboli me glava i ho u se onesvijestiti. Molim te baba, nosi je iz ku e. Strah me je od nje. Sjetio sam se kad je Hafiz preda mnom lije io djevojku od sihira i uzeo lutku prijete i joj da e je spaliti, ukoliko mu ne kae ta rade dini, Allah nas sa uvao od njih, u njoj. Prestraen tom scenom, uzeo sam bariku i u e i neto bacio je u rijeku. Osim fotoaparata i pisa ih maina, nikad nisam htio kupovati stvari na ulici. Bio sam nekoliko dana u hotelu dok sam se razduio sa Avdi evom grupom. Isplatio sam svoje ra une, znaju i da bi me Zlo o nekad mogao prozivati. Ostavio sam ga da drma viski dok traje ono Seferovih para, i okuplja stare komunjare. Hamdija Kulovi mu je dao papir za tampanje novine, Ibe Vrai obe ao dati pili e Domu tampe. Izaao je prvi broj SB sa feljtonom Od Golubi a do Delimustafica. U Sarajevu se prodavao, navodno, po 4 marke nacrno. etiri broja SB, koliko je trajao feljton, izila su u Zenici. Feljton je pisan uz napomenu, da bi, ukoliko bi se protiv autora feljtona poduzele neke prijetnje radi sprje avanja objavljivanja feljtona, to bio uzaludan posao, jer 53

se tekst i knjiga, koja je bila najavljena, nalazi, kod nekoga u Kara iju. Mjesto izdavanja knjige ukazivalo je na glavnog mentora teksta, Rusmira Mahmut ehaji a, tadanjeg potpredsjednika Vlade. U jednom sam intervju rekao kako je Nedo Sara , ro ak Izetbegovi a, iao u Split da od Mahmut ehaji evog brata uzme 30.000 maraka radi finansiranja SB. Ostalo je nejasno da li je preuzeo ovaj novac. Nije preuzeo novac! Poto je sa djevojkom pobjegao u Zagreb, a zatim u Australiju, Avdi je psovao na njega, tvrde i da ga je sreo Delimustafi u Zagrebu i zaprijetio mu. Mahmut ehaji ev brat je bio jedan od klju nih logisti ara u Ljubljani, mnogi su ga optuivali, pa i sam Avdi , kao glavnog krivca za pad Jajca, jer, navodno nije dostavio municiju, za ta je bio odgovoran. Pred kraj rata, taj Rusmirov brat je, voze i se no u sam preko Igmana, zalutao na etni ki punkt u Kotorcu. Nikad nije javno potvr eno, ali spekuliralo se daje uz nega bilo mnogo novca, i da je razmijenjen za neke visoke etni ke oficire. Sreo sam Seju Omeragi a, koji me je molio za pozajmicu za burek, jer su ga Avdi i Sara otjerali iz hotela i nisu mu htjeli pla ati hranu. Taj e nas moment sprijateljiti. Ratni drug je nekad zna io, moda, najve i stepen prijateljstva. U tom zna enju smatram Seju svojim ratnim drugom. Uz Esu He imovi a, kojeg sam zatekao bez posla, nakon to su mu zabranili tit, novinu armijskog Presscentra u Zenici, koju je radio sa Miletom Srdanovi em, bio sam siguran da mogu dovoljno napisati tekstova za Ljiljan, koji je kao vjersko-humanitarna novina povremeno izlazio u Zagrebu. Predsjednik SDA Zenica Fuad Didi predloio nam je da odrimo tribinu sa nazivom Sarajevo pod opsadom. Dvorana Pozorita bila je dupke puna. Jo toliko ljudi nije moglo u i, tvrdili su organizatori. 1 Avdi i ja podravali smo oficijelnu strukturu Armije, napadali samozvane komandante, poput Juke koji je tih dana pretukao Vehbiju Kari a i njegovog sina itd. Dobili smo freneti an aplauz. Faruk Midi , malo stariji novinar Oslobo enja, koji je spalio blizu 6.000 svojih tekstova, doviknuo je Avdi u: Pobijedi te hodica, Avdi u!. Time je htio re i da su ranije razgovarali o meni, da me je Avdi drao za hodicu, i da sam tu no imao vie aplauza od njega. I sam sam to primijetio. Nije teko biti elokventniji od mucavog, nervoznog, pa i neuljudnog Avdi a. Ali, on je ve bio novinarsko ime, a ja polu-anonimus. Mida je bolje znao koliko je Avdi sujetan i koliko ne trpi konkurenciju. Posebno, konkurenciju moje sorte. Grohotom se smijao i glasno dovikivao zbunjenom i pogo enom Avdi u. I Senad je hodica, Mida, komentirao sam njegovu egu. Kako, bolan? govorio je krajiki punim plu ima. Zavrio je 'crvenu medresu. Njegov reis je, bar iz bliza bio, Nijaz efendija Durakovi . Asocirao sam ga na knjigu Nijaz iz bliza koju je napisao Senad. Ha-ha-ha, tako ste se nali. Par, nema ta? Ba sam mislio tako kako sam rekao Midi. Avdi je pripadao jednoj mla oj plejadi komunisti kih novinara i crvenog sjemenita FPN-a. Malo se razlikovao njihov vokabular od Nijazovog. Avdi a je neko od hrvatskih novinara u Globusu usporedio sa Dariom Kordi em, njihovim vrnjakom iz crvenog sjemenita. Misle i pritom da im je ponaanje isto, kako u politici, tako u novinarstvu. Temeljna zajedni ka osobina im je bila ostra enost. U provinciji, poput Zenice, lahko je biti zvijezda. Jo ako si iz Sarajeva?! Takvima su nas gledali. Kako smo se utke razili, obojici je lahnulo. Avdi je iao u 3. korpus igrati tetris i vra ao se hvale i edu, komandanta, kao najmla eg pukovnika JNA, i budu eg, po njemu, komandanta ARBiH. Sejo se sprijateljio sa Ibrom Puri em, 1<omandantom PL-a, narodnim ovjekom, velikih 54

ambicija bez ikakva vojnog iskustva. Ja sam se okrenuo, meni dobro poznatim, vjerskim krugovima: IZ, Islamskom centru i SDA-u. Skupa smo, dok sam jo vjerovao da emo skupa raditi, otili svi kod Mahmuta Karali a, direktora IC-a i emira 7. muslimanske brigade. Dao nam je uniforme. Avdi je ugovorio intervju za Radio BiH, koji nikad nije emitirao. Navodno je bio kvar na diktafonu. Me utim, mislim daje to uradio po nalogu svojih (in)direktnih veza sa Seferom i Munjom, kako bi provjerili najve u vojnu nepoznanicu - 7. muslimansku brigadu. Zeni ke brigade su se do tada bile okuale na Smetovima, u Drivui, srpskom selu, gdje je PL rastjerala naoruane Srbe koji su se bili ukopali. Bili su u probojima na Igmanu. Jedan od bolje opremeljenih bataljona koji je u estvovao u famoznoj julskoj (92) operaciji Koverat bio je eljezarski bataljon, koji je vodio Hamdija Kulovi . Najubojitiji i njatragi niji prodor imala je 7. muslimanska brigada, probivi se do Ilijaa gdje je poginulo 40 mladi a. Unutar grada bila je velika kasarna u koju je stigla velika armada JNA iz Slovenije. Njen dolazak u Zenicu prikazivan je na TV SA i Yutelu. Na snimku su se vidjele ene u dimijama kako bacaju cvije e na tenkove i nude pite i baklave etnicima koji su zavrili rat u Sloveniji. Komandant kasarne bio je izvjesni ip i . Niko zvani no nije pregovarao sa njim o naputanju kasarne. Navodno je sa njim na vezi bio Mirsad Agi Pirse, koji se bio proslavio skrivanjem dokumentacije regruta iz Vojnog odsjeka. Pirse je, sa grupom SDA-ovaca, upao kasno no u u kancelarije Op ine i oplja kao, kao da je banka, svu dokumentaciju, zatim je bacio u kanalizaciju, a neki tvrde da su je skrivali po pe inama. Policija, koju je kontrolirala SDS, proganjala je plja kae. Izgon ip i a iz kasarne pripisuje se, tako er, Pirsetu. Jednog dana pozvao je telefonom etni kog komandanta: Halo, ipak, tako gaje oslovljavao. Ko je? Pirse! O ito su se znali. ta je? ta ho e? Zna li gdje sam? Kako u znati? Evo me ispod tebe u tunelu. Kako je mogu e nazvati telefonom ispod zemlje? Nije mogu e! Ali, zamisli da sam dolje. Jer stvarno ispod tebe ima tajni tunel. Napunjen je i letjet e u nebo ukoliko ne napusti gnijezdo. Daj, ne ali se. Zna da pregovaramo. Drugarski sam te opomenuo. Pazi ta radi! Zdravo! ip i je napustio kasarnu. Negdje na Lavanskoj petlji konvoj je napala jedinica legendarnog Buze iz Visokog. 55

Pirse je, poput mnogih ljudi koji su imali problema za zakonom, odvano iskazao svoj patriotizam. Hvalio se kako je bio sa Alijom u zatvoru. Ali, slovio je i kao jedan od Delimustafi evih ljudi. Avdi je to bolje znao, jer se takvih najvie bojao. Kasnije je Pirse slovio kao prohrvatski ovjek povezan sa Grudama, ali isto tako sa etnicima na Palama. ipak ga nije zaboravio. Iseljavanje Srba iz Zenice, navodno je, u velikoj mjeri, kontrolirala njegova grupa. To su bile samo spekulacije. Hrvatski pandan Pirsetu bio je Holman, lider HOS-a, i jedan do tjelohranitelja SDA-ovog predsjednika Op ine Besima Spahi a. Zbog nedostatka povjerenja, zatim politi ke i sigurnosne kulture, vojnog neiskustva, muslimanski glas je bio mole iv ili vjerski zapjenjen. Procese u gradu su kontrolirale i pratile druge skupine. Pojavljivanje crnih uniformi ispred Hrvatskog doma, te formiranje i imenovanje HVO brigade Jure Franceti , po uvenom ustakom zapovjedniku, bio je klju ni moment iseljavanja Srba. Kasnijom koncentarcijom mudahedina njihovo iseljavanje je uglavnom zavreno. Reklo bi se mirno. Navodno je pop u dobrotvornom drutvu Pokop dijelio kantice sa ma u i eurokremom ispod ijih poklopaca su bila uputstva za vezu. Izlazili su preko Busova e, ep a i negdje kod Zavidovi a. Na press-konferencijama su se sva ali idi i Kordi , HDZ i SDA. Drugih stranaka nije bilo. Zeni ki mediji, poput NTV ZETEL, prenosili su cijele Kordi eve press-konferencije. Novinari su, jo, mogli i i u Busova u.Ja nisam smio, te sam platio Lejli Sarajli , urednici Nae rije i, da mi uradi intervju sa Kordi em. Pozdravio te je Kordi i rekao da slobodno do e, rekla mi je dok mi je predavala otkucan intervju. Nisam joj vjerovao za pozdrav od Kordi a, a nimalo mi to nije inilo kompliment. Kako bi on znao ko sam ja?! Znao sam da Alijini logisti ari imaju kontakte sa njim na Tisovcu. I ako me je Lejla predstavila kao Alijinog ovjeka, moda je stvarno i Kordi elio kontakte sa mnom. Grozno, koliko god bilo nuno. U ustima mi je odzvanjala fraza oni su realnost, kao izlika Alijinim politi arima to uop e komuniciraju sa ukovim pulenima. U tome e Ramazan. Prvi u ratu. Hrana nije bila skupa, posebno meso. Slao sam tekstove za Ljiljan, pozajmio neto para od Enesa Begi evi a i smirio se sa familijom. Mirzeta je zatekla svoje Kljucane koji su joj prepri avali golgotu. Ostala joj je sestra u Klju u i puno je patila. Emini su po eli rasti obrazi kakvi su bili kad sam ih poljubio na eljezni koj stanici u Sarajevu 17. aprila '92. Kupovali smo drva u vre ama od izbjeglica. Birali smo ene u dimijama koje su Eminu podsje ale na nenu. Naj e e su to bile Jaj anke i Krajikinje. Na teravijama je bilo mnogo klanja a. Jednom je jedan mladi , usred guve i vru ine, uzviknuo: AAAJ!. Ne znam kako hoda nije prekinuo namaz. Bio je u Keratermu i to guenje u damiji u njemu je izazvalo podsvjesni jauk kakav je putao u logorskoj sobi, bez zraka i nabijenoj ljudima. No as brate jemin daj! Bilo je mnogo javnih iftara. Ne volim se iftariti izvan svoje ku e. Ali sam otiao na iftar u 7. muslimansku za 17. no ramazana - Lejletul-Bedr. To je no islamskih heroja i njome se obiljeava prva pobjeda muslimana. U njoj su muslimani bili desetostruko slabiji. Smatra se daje to jedina bitka u povijesti ovje anstva gdje su se meleci borili na strani muslimana i daje i njih nekoliko poginulo kao ehidi. Nije bilo boljeg povoda za borce 7. muslimanske brigade da te no i daju jemin. Jemin je arapska rije izvedena iz rije i iman, to zna i vjera. Dati nekom vjeru ili zakleti se nekom ne vjernost, trebala bi zna iti ova rije . Ja je pamtim od svoje majke kad bi reci nekom od nas: 56

Dajem ti jemin da e platiti. To je zna ilo da je rekla svoju posljednju, i bilo bi po njenom. Ne znam koliko je brojala boraca 7. muslimanska. Moda tri hiljade. Sportska hala na Bilmi u bila je dupke puna. Klanjala se skra ena teravija, u ili se odlomci Kur'ana, ilahije, Emir je drao govor, horili su se tekbiri, a onda je istrenirana vojska stala u ealone. U zelenom turbanu, tako da mu se lice jedva vidjelo, mladi oficir erif Patkovi stao je pred emira Karali a i raportirao snano i otresito, podvi kuju i: Tekbir!!!, AlIahu ekber!!! uzvra eno je hiljadama puta snanije. Mislim da sam bio izgubio svijest. Kau da su srsi po koi i kosi koji obuzmu ovjeka nakon iskazanih emocija prilikom vjerskog ushi enja i zanosa, tragovi meleka, koji u tom trenu zijaret u ine insana: Mene je tada opahlo hiljadu meleke sa sedamdeset hiljada krila i to u jednom naletu koliko traje kratki treptaj oka. Tekbiri se kod nas u e prilikom mevluda, klanjanja bajrama, ispra aja hadija i sli no. To su tihi, polagahni, polupla ljivi tekbiri. Godinu kasnije, stat u za istu govornicu i re i mudahidima 7. muslimanske daje tekbir bijela atomska bomba od koje drhte dumani islama. Naime, obrazloio sam da atomsku, kao ni hidrogensku, pa ni nuklearnu bombu, od kojih drhti ovje anstvo, nije smislio muslimanski um, jer mu to nije svojstveno. Takve bombe su iz(um) murika. Odlika muri ke ideje je da se brani kopljima i bombama. Podsjetio sam na sliku ume kopalja Ebu Leheba, najlju eg neprijatelja Poslanikovog, s.a.s.. A zatim podsjetio na pri u o Karunu, osiljenom Firaunu, koji je strijelom pucao u Boga. Takvu silu sruilo je krilo muice, kakao pjeva Rumi. Htio sam re i da je prirodno etnicima da se pouzdaju u svoje naoruanje, i da je jasno zastoje muslimanima uveden embargo, ali niko ne moe razoruati muslimansko srce koje kli e tekbire od kojih drhte etnici, vie nego muslimani od njihovih bombi. Tekbiiir!!! AlIahu ekber!!! Prolomilo se salom. Opet sam bio presje en i ispred mene je bilo samo zelenilo. To je zna ilo da su razumjeli kur'ansku pri u o Karunu. Smatraju i se liderom ovje anstva, pa i Bogom, bio je ljubomoran na vijesti da postoji Tvorac Zemlje i nebesa. Uzeo je veliku pticurinu, svezao joj nosiljku za noge, a ispred kljuna zakovao komad mesa koji je mamio pticu da ga vine u visine. Kad je vidio da je ptica mitila nebu pod oblake, odapeo je strijelu. Zaista se strijela vratila sa okrvavaljenim vrkom. Prema mnogim hikjajama, Bog je dao ribu da je pogodi strijela i zato je riba halal nezaklana. Karun je umro poto mu je muica ula kroz nos u mozak. Kur'an voli da pokazuje primjer muice, tog si unog Boijeg stvorenja. Jo ni danas ovje anstvo ne posjeduje sistem radara kakav ima pauk u svojoj mrei. Sva sila ljudska u odnosu na mo Boiju ne moe se nositi ni sa muicom, poentirao sam govor. 1 sam sam vjerovao u ono to sam govorio. Bezrezervno! Zato sam skupa sa mudahidima 7. muslimanske dao jemin da u se boriti. Kada je grupa od dvadesetak mladi a u bijelim uniformama, i bijelim mahramama na glavi, sa zelenim povezom na elu, na kojem je harfovima bilo sipisano: la ilahe illellah Muammedun 57

Resulullah; te pukama priljubljenim rukama uz prsa, utr ala strojevim korakom u salu, tiho a snano, uz udar desne noge u patos, po taktu strojeva koraka, izgovarala: AIlah!, stanka, Allahl, stanka, Allah!, bio sam s onu stranu ovosvjetskog, iao po bridu Si rat uprije, stupao po taktu kora nice, osje aju i huku talasa koji se odbijaju od obala Ahreta, i u kovitlacima vra aju prema meni da me progutaju, da nestanem u njima ...! To je bila Gerila, udarna jedinica 7. muslimanske. Formirao ju je, kako sam kasnije saznao, Pilot, turski oficir bonja kog porijekla. Izvjesni Peki . Poginuo je 14. aprila u napadu na HVO kod hotela Rudar. Pri alo se da je kora nica, po ijem taktu je stupala gerila, uzeta iz Mehtera, kora nice turske voske. Mislim da se radi o Fatihovom maru kojim je njegova vojska umarirala u Islanbul, a vala i u Sarajevo. O, Boe, evo vojske, sa kojom u, ako Bog da, uz ovaj mar u marirati u Sarajevo!, aptao sam u sebi. Ne mogu vjerovati da je u tom trenutku u toj sali neko mislio druk ije od mene. A da su uli pri e i znali o Sultanu Fatihu, kojim sam bio opsjednut otkad su ozuhurile etni ke brade i kame, kraja nam ne bi bilo... Iste bismo no i krenuli na Sarajevo. Kada je Sultan, etaju i po divanu u Edrinama, razmiljao da li e umrijeti a Carigrad ne e osvojiti, njegova vojska ve je bila u Rumeliji, a zidine Carigrada ostale usprav, i kada pozitivan odgovor nije mogao dobiti od svih vezira, na um mu je pala ideja da pita za savjet nekog pobonog u enjaka. Raspitao se ima li takav u njegovom carstvu. Odgovor je stigao da bi to mogao biti Hajdar dede, skromni sufija iz Ankare. Poslati su telali, konji su se mijenjali, a oni nisu zastajali do sela u kojem je ivio Hadar dede. Nali su ga u ba i kako kopa bostan. Kokad je znao zato su doli, rekli bi dervii, musafire je poslao ku i da se odmore, dok se on preobu e. Krenuo je sa njima na put. Kako se ko ija primicala Edirnama, Sultanu je srce zalupalo snano i javljala se udnja da vidi lice ovjeka kojeg vode. Po tome je zaklju io da je ovarisao na traenu osobu. Ni asa se nije asilo, Hajdar dedu su uveli na divan. Sultan mu je ponudio svoje mjesto. Hajdar dede je odbio, rekavi daje to samo mjesto za Sultana. U tom priknadanju gdje e ko sjesti i ko e kome ve u ast iskazati, bez kucanja u zvekir, upala je posluga nose i tek ro eno dijete u naru ju. Za takav mutuluk se ne kuca ni Sultanu, a i nisu smatrali da ga posebno ometaju u razgovoru sa nekim dedom. Mutuluk, dobi li ste sina, Padi ahu, uzvikivali si dvorjani. Hvala Allahu, ali nosite sad to dijete odavde, odbio ih je Sultan, na op e zaprepatenje. Dajte meni to dijete, pruio je ruke Hajdar-dede. Uzeo je dijete u naru je i na desno uho prou io Muhamedi-fethiju: lna fetahna leke fethan mubina ... Evo ko e osvojiti Carigrad, uzvikivao je Hajdar-dede, ninaju i dijete na rukama. To je bio Mehmed Fatih. Ime je dobio od rije i feth, to zna i pobjeda. Tako e i biti, Fatih e, haman kao golobrad mladi , poput mnogih koje sam vidio u Gerili, jednog utorka osvojiti Carigrad i dati mu ime Islam-bul, Cvijet islama. Znao sam i to, to mi je bila ast, da je Hasan, jani ar koji je prvi pobio zastavu na zidine Carigrada, bio Rumelijac, sa Balkana. E kad se bitka utihla za tri dana, osvanuo je petak i trebalo je klanjati dumu. Na poljani ispred crkve Aja Sofije, postrojila se vojska u safove. Nakon hutbe ejh je pokazao da Fatih pre e u mihrab. Tvoje je, Sultane, da klanja prvu dumu. 58

Fatih je stao prema zidu, na stranu za koju se smatralo daje pravac kibli, zanijetio i malo zatim spustio ruke. Opet je nijetio i opet spustio ruke. Tek tre i put, nakon to se malo pomjerio, nastavio je klanjati. Sufije tvrde daje i ovo pokazatelj da je Fatih bio evlija, i da je zanijetio tek kad se pred njim rastupio duvar i ukazao Bejtullah. Gdje sam ja to bio? pitao sam se dok pokuavao zaspati?! U uima mi je samo odjekivao eho ilahije: No as brate jemin daj! O i su me boljele i udio sam za suzama. Pustio sam ih da mi kvase lice. Volim plakati u samo i kad niko ne vidi. Neto od ove atmosfere napisao sam u Ljiljanu sa naslovom No as brate jemin daj!

Zeleni meci Bio je Bajram kad mi je stiglo nekoliko brojeva do Zenice. Priao sam Karali u i pokazao tekst. Bio je zadovoljan. To je prvi tekst o 7. muslimanskoj brigadi. Napisat u ih jo. Pratit u ovu brigadu, savjetovati njene komandante, braniti je od tra eva, praviti intervjue, uivati u njenim smotrama, plakati za njenim ehidima. Jedan od takvih tekstova je bio: "Samo Allah moe poslat ja u vojsku". Zapravo, u tekst je Demo umetnuo nekoliko pasusa koje je uo od Asima Kor i a, prvog komandanta 7. muslimanske. Ali, u biti tekst je moj, jer sam Demi, da bih mu razgalio srce, pri ao dugo o utiscima, a koje nisam objavljivao, te mahsuzile poslao tekst za njegovu duu. "Zeleni meci", koji se spominju u tekstu, kao i privi anje etnicima hiljada mudahedina, neke magle ili kie, koje bi se pojavile u borbama, sve je govorilo o nadnaravnim situacijama koje su ukazivale da je Allah na strani takve vojske. Neki su mi zamjerali i ismijavali, moje tekstove sa "zelenim mecima", poput Mujkija opijenog hasedom. Nisam bio itao kniicu "Allahovi znakovi u Afganistanskom ratu", ali u njoj ima mnogo sli nih stvari. Zato sam ranije sluao pri e o iv i kim ejhovima koji su mlatili koprive tapom ispred sebe, a kad su se vratili askeri sa fronte sa Rusima, kad su haman bili zauzeli Istanbul, pri ali su : Da ne bi ejha, koji do e i sve ih sabljom pokosi...?! Ljudi su u jesen 94. vidjeli oblak nad Zenicom na kojem je pisao ehadet. Razumijem one koji ne mogu shvatiti nadnaravne pojave, ali vie, ili bolje razumijem one koji su vapili za nadnaravnom intervencijom, kad sva svjetska sila ne e da intervenira, za spas muslimana. Razumijem i one koji kritiziraju "indijsko-fakirski" imid islama, koji se bio etablirao od tog vremena u srednoj Bosni. Upravo takvu reakciju na tekstove o 7. muslimanskoj doivio sam od muslimanskih starica, za koje je Gazalija rekao da imaju najve i iman. Bio sam u 7. muslimanskoj kod Halila Brzine. Nisam ba precizno mogao odrediti njegovu ulogu ili funkciju. Bio je naka veza izme u emira, komandanta i logisti ara. Poto je nekad u eljezari slovio kao kadrovik, ekvivalent u vojsci je bio personalac. Doimao mi se kao glavna sklopka unutar cijele strukture brigade. Drao sam ga na oku, ali i za prijatelja. Rodila mi se Esma. Trebao sam zakalati kurbana, te sam Brzinu zamolio da to obavim u Sedmoj. Halal bilo, tako i u injeno. Dok smo sjedili u kancelariji, uao je kurir, moj Halifa, sa jednom kesom. U kesi su bili vuneni arapi, demper, i druga odje a. Kazao je da je to poslao Predsjednik 59

za borce. U kesi je pisala poruka da je Predsjednikova sestra itala teskt (Samo Allah moe poslat ja u vojsku), prenesen iz Ljiljana u Preporodu, i osim dova koje ini za te borce, alje svoj skromni peke. Bio sam ganut. Da joj Allah ukabuli njenu vjeru i hizmet islamu. Takve muslimanske starice - nene sretao sam na Igmanu, protjerane iz isto ne Bosne, loe odjevene u dimije, i same promrzle, plele su arape borcima, i gladne i poniene, gulile krompire. Hem to ih je svako ko bi stigao ujedao za srce, o tom dumanskom ujedu za srce govori cijela knjiga, ni njihovi muslimani nisu ba hajali i potovali ih u onoj mjeri u kojoj su zasluile. Tako mi je, ba na Igmanu, prila nena, vrnjakinja moje majke, skupa su ile na had, i upitala za majku. Ostala je sama. Njeni su se razbjeali po svijetu. Znao sam joj familiju, ugledne muslimane, koji su ivjeli i snali se u srednjoj Bosni. udio sam se kako ne ide kod njih. Zato ivi uz vojsku, crn e i u kuhinji, da bijela, haman spirine i korice hljeba, i spavala na daskama, a pokrivala se humanitarnom dekom. Njen jedan potomak koga je ninala u naramku bio je "buda" i moj prijatelj. Smu io mi se, da ne zna za nju. I ona je nekad bila bogata, lijepo se nosila, dolazila u Sarajevo. Mla e ene, makar i izbjeglice bile, nosile su trenerke i hla e. Nene to ne mogu obu i na sebe. Da im je bilo dimije e na i.?! 0 kako smo runo ispratili te nae plemenite starice?! Moda e mi biti umanjeni sevapi poto otkrivam da sam jednoj grupi izbjeglica cijelog Ramazana pla ao somune u pekari za iftar. Te grupe su se, dok je Ramazana, sjetili jo samo jedna humanitarna organizacija za 27. no i Bajram. Svijet se puno alio na raspodjelu muslimanske humanitarne pomo i. Ko e gladnom biti pravedan, mislio sam. Ali, niko ne moe pore i da je u to nemilo vrijeme postojala neka povlatena grupa, ili stale. Bilo im zapalo, a, vala, malo kasnije, i prisjelo. Kad me je pozvao na kahvu ef jedne islamske organizacije, pitao me to ranije nikad nisam dolazio. Ovdje nema moga haka, hvala Bogu, odgovorio sam. Dao mi je kalendar i komplet kaseta Kurani-kerima. To je sve to sam uzeo od humanitaraca. Iskreno, imao sam dovoljno. Moja se eljad nisu napatila. Ali, kad sam prvi put od evropskih stranaca dobio mandarinu i bananu, Eminaje htjela oprati i zagristi bananu. Nije znala da se guli. Zapravo, uop e nije znala staje banana. Nije bila gladna, ali je udila za vo em i slatkiima. Upoznao sam djecu koja su bila gladna i eljna hljeba. Sin Nejrine u iteljice, kojoj smo dali brana, veselo je skakutao dok mu je mama pekla hljeb. U mom komiluku, kad sam stanovao na Jaliji kod tete Elze, bilo je svih nacionalnosti. Prvi komija Duko, jednog dana se odselio sa kamionom HVO registracije. Jednoj Srpkinji, kat ispod mene, mu i sin su pobjegli preko Zavidovi a. Dobila je infarkt i umrla ekaju i vijest da su ivi stigli u Prijedor. Za nju su, kako mi je rekla, za rat krivi Kohl i Papa. Ostala je familija Crnogoraca i Nejra se druila sa Bojanom. Muslimanske djevoj ice su joj zamjerale, prijete i da ne e sa njima i i u damiju. Davao sam im hranu, a kasnije su preko mene dobili i novac od tetke iz Njema ke. Jednu no me Bojana pozdravila sa prozora: Akam hajrullah! Sine, nemoj ti mene pozdrvaljati tako. Ti svakog pozdravi sa dobar-ve e! Vjerujem da je time htjela iskazati simpatije i zahvalnost prema meni. Svako zlo udara na najslabije. Dok je na frontu bila relativno ista situacija, u gradovima je eho rata nagrizao ivot. Taman posla da sam mislio o multietni kom drutvu i da sam reagirao iz politi ke kulture o suivotu na ljudske sudbine. Reagirao sam po instinktu kao svako normalno bi e. Tako mi je Mladen Pikuli doao sa molbom da mi proda slike, jer sa trudnom enom muslimankom eli napustiti Zenicu. Pikuli a 60

nisam poznavao do Zenice. Poveo ga je Avdi kao vrsnog fotografa iz Oslobo enja. ak su skupa i stanovali. Kupio sam mu slike, "k'o fol", da bi mu dao za kartu. Nakon sukoba HVO-a i Armije aprila 1993. Avdi je rekao Sabi da otjera ustau iz stana. Daje bogdo Mladen ostao u Bosni, a on ...? Pa, ni tekbiri, koji su se prolamali gradom uz dje iju graju, kao i na kupalitu u rijeci, nisu slutili dobru. Ni za muslimane, ni za nemuslimane. Muslimani su, kako su ih brzo nau ili, tako ih jo bre i zaboravili. Poplava mediokriteta, neobuzdanih i neiivljenih besposli ara harala je gradom. Grstio sam se od takvih. Nisam vidio, ali sam uo da su maltretirali ene u kra im suknjama, naprimjer. Avdi e to di i na gebelsovski nivo, tvrde i da su im pucali rafalom me u noge. Neuredni uniformirani mladi i sa loim autima bili su glavni momci u gradu. Organizirane jedinice kriminogenih namjera nisu nikad tako transparentno djelovale na ulicama. Pare nisu bile pare, ve bonovi iz eljezare. A moglo se za njih kupiti sve. Knjige nisu bile knjige, a vie ih se tampalo nego truca hljeba u jednom danu. Nikad ih nije zafalilo, a hljeba bi nestajalo. Naalost, ostat e u sje anju samo da je bilo hurmi i knjiga koliko se htjelo. Uvrjedljivo, ako hurme asociraju na Arape. Ali kako su mogle hurme sti i u Zenicu, moglo je sti i i brano. Nikad nigdje na svijetu kila brana nije bila 30 maraka, kao tad u Zenici. Vidio sam glavnog koordinatora svih islamskih humanitranih organizacije na djelu. Kad je prvi put Predsjednik doao u Zenicu, cijeli dan je primao delegacije u hotelu Interkontinental. Ja sam trebao biti sa njim u 6 sati popodne. Doao sam ranije. Stajao sam pred salom ekaju i da me neko pozove. Mislio srna daje neki vaan sagovornik unutra i da u due ekati. Iziao je Predsjednik. Nikog nije bilo sa njim. Pozvao me je unutra i brzo smo zavrili razgovor. Boljele su ga noge. urio sam to prije oti i od njega. Pred vratima je stajao gospodin koordinator humanitranih organizacija. Sahat vremena je kasnio predsjedniku na sastanak! Koliki je, u taj nevakat, bio taj ovjek?! Ili, kakav je uhljup organizirao hranu do usta muslimanske sirotinje?! Dobro nismo svi pocrkali! A dip?! A brada?! To se moralo imati! Sre om, imali smo Emira Polju i Idriza Karamana, koji je voze i kamion prema Jablanici iz vedske ugledao prvu munaru i poviknuo tekbir. Od uzbu enja je dobio laki modani udar. Pa i njegova punca Sulju upriju, kojeg sam jedno zimsko jutro zatekao na Lopatici dok mu je leper visio na brini. Haman lagiran vozio je kamion iz vedske. I njima sli ne... Edah Be irbegovi , predsjednik Merhameta, blago njemu, nije odlikovan nikakvim ratnim priznanjem. Trag tinte i slast hurmi Koju knjigu pamte muslimani, a vala i nemuslimani, u Bosni, od miliona tampanih knjiga iz tog vremena?! Sje am se nadahnutog govora Hilme Neimarlije na jednom susretu sa nama novinarima u hotelu. Pri ao je o paniji i knjigama, posebno romanima i poeziji, koju su muslimani napisali u tuzi za panijom. Ganut do suza pitao se sluti li dobru tolika ljubav naeg naroda prema Bosni. Ne znam ko sve nije citirao rije i majke muslimanskom borcu dok je plakao za panijom: Pla i ko ena, kad se nisi znao boriti muki*. Ko sve nije, i kad se nije, citirao plemeniti Kur'an kako je tinta u enjaka ravna krvi ehida. Gdje je trag te tinte u enjaka iz tog vakta zeni kog? Ko se smije drznuti uspore ivati je sa krvlju ljudi, smatra li ih ehidima ili ne?! Do danas se povla e samo dva naslova: Kako ispraviti naa shvatanja vjere i zato? , od Imada el-Misrija, i "Upute muslimanskom borcu", od hfz. Halila Mehti a, tadanjeg muftije. Prvu sam itao. Nisam je ja napao, ali to su u inili refentniji alimi od mene, Enes Kari i Demo. Kari je prvi napisao tekst: "ta nam rade iza brade", a Demo je pisao feljton u nastavcima: "0 mezhebima". Mehti evu knjiicu nikad nisam vidio. Valjda nisam bio borac. Tek, itaju i 61

optunicu Amira Kubure, upoznao sam njen sadraj. Danas se tvrdi da je objavljena u enormnim tiraima. Da se, bogdo, kupilo brana za te pare! Ako postoji neke vrijednosti u slovima iz tog vakta, to su novine koje su, u veoma tekim uvjetima izlazile i tampale se u Zenici. Najbolje stvari, ipak je napisala grupa koja je dola iz Sarajeva, zajedni ki tampaju i Ljiljan i SB. Vrijedi spomenuti i tit, Oslobo enje, PL, Livu, Nau rije i Preporod. Imali smo relativno dobar radio. Televizija je kubrila sa strujom, a NTV Zetel je muljao sa parama i humanitranim donacijama. Takav joj je nekakav i rasplet danas. Me utim, eljko Licner je ispod ita radio potpuno drugi biznis. Kad sam uao na sprat RMK, gdje su bile smjetene humanitarne i vjerske organizacije, po personalnom sastavu su mi tuknuli na "panj hurmi" koji je Muharem cijepao na komade. Za mene, kao i sve Bonjake, hurma je predstvaljala svetu mivku. Jeli smo je rijetko i samo u posebne vjerske sohbete, i iftare. Sastav je bio potpuno iz pokreta imama, njihovih lidera i njihovih simpatizera. Poto sam bio jedan od najeksponiranijih protivnika Pokreta imama i Saliha olakovi a, nisam bio dobro doao. Ostali su neki animoziteti zbog sva a. Ali, oni su bili pobjednici i dominirali su vjerskim ivotom. Sa Karali em se, naprimjer, prije nisam ni pozdravljao. A, sad, u ime toga stoje obukao uniformu, prihvatio sam ruku i iskreno elio suradnju. On je zavrio fakultet u Medini i bio profesor hadisa u GHM. Mehti je bio na vrhuncu svoje karijere i mo i, naravno. U istom kabinetu boravio je i Hasan Maki , biha ki muftija, koji je bio preivio logor. Nusret Isanovi je vodio Preporod. Njihov lider, a oficijelno v.d. predsjednik Meihata Salih olakovi , bio je u Splitu. Jo u Sarajevu sam vidio snimku kako klanja sa borcima na Smetovima. U Sarajevu je bio pokrenut postupak za smjenu reisa Jakuba Selimoskog. Bio sam lan tog "tijela" koje ga je trebalo legalno smijeniti. Ali, i zadao sam mu najtei udarac. Poto je bi pobjegao "Kukanj evim avionom" iz Sarajeva, da bi se nakon tri mjeseca vratio sa Izetbegovi em u avionu, doao je na press-konferenciju. Kako Vas nije stid do i pred muslimane, nakon to je ovdje bez Reisa klanjano 60.000 denaza?! Dugo je utio prije nego je progovorio. Nije vano ta je rekao; da ga nije stid, da je radio za muslimane, da nije pobjegao. Pored njegove rezidencije granata je raznije Nijaza ukri a, profesora FIN-a, njegova sina Muhameda i Tenzilu, k erku reisa Naima Hadiabdi a. ukri eva ena ne moe ni danas pogledati u svoje ruke kojima je kupila rastrgano tijelo svog Muhameda. U tim momentima sam osje ao, da sam reis, da bih namjerno iao pod granate da me ubiju, jer bi u svijetu, od koga smo vapili pomo , ta granata i to ubistvo najsnanije odjeknulo. Selimoski je bio na prijemu kod Izetbegovi a i poalio se na moj napad. to ga nisi pitao gdje mu je brat? dao je svoje miljenje Izetbegovi . Demo je tada ve bio na putu da realizira jednu od najve ih donacija za muslimane. Ali, Izetbegovi o tome nije bio upoznat. Njegova, razumljiva, kritika na Demin odlazak bila je izraz pani nog bjekstva nekolicine njegovih suradnika. Mada mi se Ismet Kasumovi poalio kako ne moemo promovirati svog komandanta odbrane grada: Jer, eto, i Demo je otiao! smijena mladomuslimanska nostalgi na fikcija! Samo nekoliko dana nakon smjene Selimoskog sa mjesta reisu-1-uleme, ispostavit e se da sam bio u pravu. Zagreba ki Danas objavio je intervju sa njim naslovljen Izetbegovi je kriv za rat. Kad sam dobio novine u ruke, faksirao sam intervju u njegov kabinet. Danas je u to vrijeme bio naklonjen Tu manu. A poto su ga finansirali Abdi evi medijski demijurzi od Zorana Milanovi a, Armina Pohare do Ahmeda ilica, tadanjeg efa Abdi evog labineta u Esplanadi, ta je novina bila najvie njihovo glasilo. S po etka samog rata Selimoski je primao Abdi a kao lana Predsjednitva. Selimoski je bio i predsjednik Fonda za pomo BiH, te, mislim, predsjednik Upravnog odbora Vakufske banke. Tvrdili se da je bio uvezan u lobi Ante Markovi a, preko Vlade Kambovskog, te 62

su ga vjerske strukture u Sarajevu optuivale za odtetu IZ za nekoliko miliona maraka. Kako e se kasnije ispostaviti posjetom Saliha olakovi a, smijenjenog predsjednika Meihata IZ-e, Velikoj Kladui u vrijeme Abdi evog proglaenja autonomije, vrh IZ-e koji je izabran uo i samog rata bio je naklonjeniji disidentima iz SDA nego Izetbegovi u, odnosno legalnoj vlasti u Sarajevu. Krajike hode su ga ga ale tespisima u damiji. Ramiz Drekovi , tadanji komandant 5. korpusa, pri ao mi je da ima vrlo kompromitiraju e kasete snimljenih razgovora olakovi a i Abdi a. Znaju i sve ovo, o ekivao sam unutarvjerske sukobe po toj osnovi. To, svakako, nisu znali oficiri u korpusu, a SDA-ovi truba i samo su svoje trube prinijeli njihovim uima. Malo se viso ka politi ka i vjerska elita distancirala i bila je blia oficijelnom kako vjerskom, tako i politi kom rukovodstvu. Zenica je bila zakaparena i rezervirana. Poto su Pokret imama vodili ljudi kolovani u arapskom svijetu, optuuju i tadanje rukovodioce IZ-e za laicizam, pa i komunizam, kao i tadanji studenti po arapskim zemljama koji su studirali i govorili arapski jezik, potpuno su se bili infiltrirali u humanitarne islamske organizacije. Uz pomo takvih relacija bili su zadobili veliku mo . Sklopka preko koje su sve relacije pravljene i realizirane prema Bosni bila je u Zagrebu. Sjedita svih ve ih humanitranih organizacija bila su u Zagrebu i odatle su rukovodili svojim filijalama u Bosni. Tako se iz Zagreba moglo kontrolirati ljude i novac koji je dolazio iz arapskog svijeta. Ne samo oruje, naravno. Zaneseni svojim ambicijama unutar bonja kog korpusa, ponajvie unutar IZ-e, ovaj lobi i da je imao vie politi ke kulture i sluha, nije shvatao, osim pojedinaca, koliko rade protiv interesa muslimana, odnosno za Tudmanovu politiku. Sam sa sobom, bez prijatelja i savjetnika, strahuju i za svoju familiju, smiljao plan kako demontirati, odvratiti i preusmjeriti sve ove opasne energije koje se napajaju iz Zagreba. Novinarstvo e mi biti u drugom planu, ili samo sredstvo za preivljavanje i politi ku borbu. Sebi sam pripisao misiju sprje avanja rata me u muslimanima i u tome sam, ako Bog da, uspio. Razaznao sam sve poluge mo i; vojne, vjerske, politi ke, finansijske i humanitrane. Na elnik Op ine bio je Besim Spahi , orijentalist, ije porijeklo govori o vrlo uglednoj i potenoj hodinskoj lozi. Jedan od uvenih pobonjaka ovog kraja, koji je umro na seddi, bio je negov dedo. Bio je odan Izetbegovi u, ali politi ki nemut i nepreduzimljiv. Nije zloban ovjek i stoga je zavrio svoj mandat bez tekih gafova. U to vrijeme, sebi je bio dao za pravo pisati svim predsjednicima svijeta, od Khola do Clintona. "Bilo ga ponijelo", to bi rekli obi ni ljudi. Zamalo, kao takav, nije preao u sam vrh SDA. On je, zbog dobrih odnosa sa prvim komandantom TURKBAT-a uspio dobiti mjesto ambasadora u Ankari, a zbog arogancije prema borcima bio je izvidan na stadionu. Ipak e se sve to zaboraviti i na posljednim izborima e predvoditi pobjedni ku SDA. Predsjednik SDA bio je Fuad Didi . Navodno gaje Pirse doveo u stranku. Mladi profesor marksizma, prili no elokventan, pun energije, bahato je rasipao svoju politi ku pamet. Upoznao sam ga preko Ese He imovi a. Skupa su pisali knjigu Robija utnje. Zbog prijateljstva sa Esom bio sam mu naklonjen. elio sam ga podrati. Da sam znao da ima relacije sa Rusmirom, ne bih mu se obratio, sagledavaju i klju ni problem vojno-politi kih odnosa u gradu. Saznao sam da je bivi zamjenik ministra odbrane Jerka Doke, koji je pravio velike probleme zbog mobilizacije, postavljen za oficira sigurnosti u Korpusu. Slovio je kao KOS-ovac. Rekao sam to Didi u. Bio je zabezeknut. Pitao sma ga ima li prijedlog. Ostao je nijem. uo sam za Ramiza Dugali a, oficira JNA, koji je bio ef sigurnosti za 5. armijsku oblast JNA u Rijeci. Navodno je osiguravao uveni sastanak predsjednika Milana Ku ana, Franje Tu mana i generala Blagoja Adi a na Brionima, kad je dogovoren kraj rata u Sloveniji. Ne znam koje pozvao Dugali a u Sarajevo, i postavio ga za efa sigurnosti 3. korpusa. Nisam ga bio prije kontaktirao. Poslije emo nekad sjesti na kahvi, a on e mi pri ati u fantasti noj operaciji povla enja mornarice i unitavanja ogromnih skladita oruja u i oko Rijeke. 63

Trojica ljudi u srednjoj Bosni imali su ekonomsku mo u rukama. U Travniku je bio Mehmed orhodi , direktor Borca, u Zenici Alija Alihodi Alihoda, direktor Privredne Banke, i Hamdija Kulovi , direktor eljezare. Pri a o velikoj operaciji izvla enja para, spominjani su helikopteri, u vrijeme Markovi eve inflacije, pred sami rat, zatim uop e sumnja u Abdi ev utjecaj preko ljudi koji su bili umijeani u aferu mjenica Agrokomerca, davala je dovoljno osnova za sumnju u prisustvo Abdi evog duha ovdje. Alihoda i Stanko Tomi bili su hapeni u aferi Agrokomerc. Stanko Tomi jo je bio u Zenici. Navodno mu je Miloevi nudio premijersko mjesto u Beogradu, stoje on odbio. Nije eljezara imala svog novca. SDA je pred sami rat bila dobila 50 miliona dolara od Muamera el-Gadafija, kao hediju za pobjedu na izborima. Novac je dat u Zenicu. Kome? Alihoda je bio stvarno siva eminencija u Zenici. Kao stari kadrovik poznavao je tehniku vlasti, tako da su novi lideri bili amateri za njega. Ne znam preko koga se drugog mogao operacionalizirati libijski kredit, osim preko njega. On je bio Alija za srednju Bosnu. Bio je i vjernik. Njegova familija iz doline Bile, spleta muslimanskih sela, bila je vrlo ugledna me u muslimanima. Dvije njegove sestri ne udate su za Ejub ef. Dautovi a, dananjeg zeni kog muftiju, i za Halida Genjca. Genjac, bez obzira na sve njegove reference i sposobnosti, najvie moe zahvaliti svojim tazbinskim odnosima sa Alihodom i prijateljstvom sa Corhodi em za svoj prodor u politi ki vrh SDA, pa i drave. A, vala, ne znam emu bi drugom trebao zahvaliti Dautovi na muftijskoj ahmediji. U estvovao je u nekim pregovorima sa Hrvatima u delegaciji SDA. Globus ga je nazvao muslimanskim finansijskim harambaom. Umro je naprasno od infarkta, nakon rata. Samo je jo efik Daferovi , aktualni generalni sekretar SDA, imao veze sa Agrokomercom. On je kao mlad i prespektivan sudija krivi ar odbio suditi Abdi u, to je prihvatio Rifat Konji . Ovo mu je bila dobra preporuka, i kod mene, za mjesto na elnike MUP-a, umjesto Asima Fazli a, a kasnije i u vrh SDA. U Zenici je bila i Centrala SDA. U njoj je boravio Mirsad Ceman, tadanji v.d. predsjednik. Nije se mijeao u lokalni politi ki ivot. Pravnik po struci, posvetio se administrativnim poslovima. On je poseban primjer i izuzetak od svih SDA-ovih (neuspjelih) politi ara. Dok su svi padali zbog afera i medijske hajke, on se ubio vlastitim politi kim istunstvom. Prvi je bio doao u poziciju da zauzme Alijino mjesto. Ili je smatrao da je samim izborom za v.d. predsjednika "stvar gotova" i da se ni ne mora boriti, ili je Izetbegovi dobro znao kome ne e na um pasti tako neto, pa mu je zato i povjereno privremeno predsjednikovanje SDA-om. eman je bio lider tada veoma utjecajnog teanjskog lobija koji se dokazao uvenom SDA-ovom Konvencijom nakon raskola sa Adilom Zulfikarpai em. Nekad je Avdi pisao tekst o teanjskom lobiju kao uzoru kako treba izgledati budu a Bosna. Ali, nije ga to bilo dovelo na pro elje stranke. Kao to poraz tzv. teanjskog lobija, ne zna i ni njegov poraz. On je imao sli nu Genjcu silaznu putanju. S tim to je Genjac mnogo strastvenije pokazivao svoje liderske ambicije. Ali, obojica su pokazali i valjda vjerovali da je izvor njihove politi ke mo i u telefonskoj slualici. Dok god su bili "na vezi" sa Predsjednikom, osje ali su se prvim do njega. Nisu imali potrebe raditi bilo ta " na svoju ruku". Kad se veza prekinula, jedva su se zadrali za skuptinskim hastalom. Imao sam potpuno povjerenje u emana. ak mi je imponiralo to je bio tu. Vrlo komotno sam dolazio kod njega. To je, ina e, veoma kulturan, uljudan i moralan ovjek. Previe fin za politiku. Ali, kad sam mu zamjerao da previe vodi otvorenu strana ku politiku i da ne zna kapitalizirati rezultate za stranku, on mi je odgovorio kako se on zalae sa "patriotski front" i da svakome treba omogu iti da se bori za dravu. Upozorio sam ga: Zar to nije patriotska i gra anska, a ne partijska obaveza?!

64

On je vjerovao da e "komunjare" jednog dana znati cijeniti njegova "otvorena prsa". Povod ovakvom razgovoru bila je posjeta Raifa Dizdarevi a njegovom kabinetu. Doao je razgovarati, navodno, sa svojom unukom u Parizu. Dok je on simulirao predsjednika u Zenici, u Sarajevu je vrlo agresivno krilo, predvo eno Edhemom Bi ak i em, potpuno preuzelo vrh SDA. Bi ak i je iskoristio sukob dr. Ejupa Gani a i da. Harisa Silajdi a i kao tre i zaposjeo mjesto Alijinog nasljednika. Handar ili ljiljan? Teanjski lobi imao je jo jednu karakteristiku koja nije medijski nikad eksploatirana tokom rata. Zbog ne ega su HVO i Armija BiH u Tenju imali zajedni ku komandu. Na taj kuriozitet u ratu se gledalo samo sa vojnostratekog aspekta. Naime, Hrvati u Tenju nisu imali anse boriti se protiv brojnije Armije. ep e se, pod komandom Ive Lozan i a, a po matrici 111. HVO brigade, bilo izdvojilo i jedno vrijeme bilo priklju ilo srpskoj strani, to se moglo o ekivati da u ine i teanjski Hrvati, odnosno Usora, oni to do kraja rata nisu u inili. Iz Tenja je bio Ademaga Mei , jedan od nasljednika dr. Mehmeda Spahe koji je u Drugom sv. ratu jedno krilo JMO priklju io dr. Anti Paveli u. Ovo je bila veoma mila injenica Tu manu i teanjski lobi je njome manipulirao pri nabavci oruja. Nikad pred Cemanom nisam spomenuo Ademagu Mei a, jer nikad pri njemu nisam primijetio politi ko dvoumljene prema Bosni. Ali, mogu e je da se i izborom Cemana na mjesto v.d. predsjednika htjelo neto ui ariti od Tu mana. By the way, evo ta u pro itati o Ademagi: "Taj je Ademaga pak bio posebna pri a. I pri tom jo vrlo pitoreskan, s onim svojim fesi em na glavi ... Partizani su mu bili zapalili ku u, u rodnom Tenju, pa je od listopada 1943. do kraja rata stalno boravio u Zagrebu. U svojoj zadnjoj odbrani na su enju rekao je, tankim, psikutavim glasi em: Slavni sude! Ja sam vjerno sluio sultana Abdul Hamida, pa sam vjerno sluio cara Franju Josipa, pa sam vjerno sluio kralja Petra, onog pokojnog, pa sam vjerno sluio kralja Aleksandra Kara or evi a, pa sam vjerno sluio kralja Petra, onoga malog to je sad u Londonu, pa sam vjerno sluio poglavnika Paveli a, a sad bih bio najsretniji da mogu i njega sluiti vjerno, marala Tita, jer je to na pravi narodni sin!, sje a se isljednik Paveli eve vlade Vojdrag Ber i . Moja najve a nesanica, najve e sumnje i strahovi desili su se kad sam pro itao u Globusu intervju sa Barbarosom, Ebu Abdel Ezizom, izvjesnim komandantom mudahedina u Bosni. Globus je najbolje pisao o ratitima u BiH. Navodno je za Globus pisao jedan musliman, bivi oficir JNA, pod pseudonimom. Objavljivali su veoma precizne mape ratita, te prikaz i odnos snaga. Poto sam uo, od Avdi a, da Devad Mlado u Bugojnu ima MVO (Muslimansko vije e odbrane), a takve glasine su mi protvrdili i u G. Vakufu, da je jedna grupa okupljena oko Merhameta u Gornjoj damiji raspravljala o toj ideji, pratio sam dokle seu prsti, nisam tada ni znao naziv obavjetajnih hrvatskih slubi SIS-a. Pojava Alije iljka na Drini, kao komandanta HOS-a, iji je intervju objavio Preporod, bila je lahko prozriva kako Hrvati ubacuju poar izme u muslimana i Srba da bi rasteretili svoje ratite. iljak je, ako je jo iv, skon ao kao alkoholi ar na zagreba kom kolodvoru. Sli nu ulogu je imao i Nurija Rizvanovi , koji je u Bratuncu prvi proglasio Muslimanski oruani savez - MOS. Nosio je zelenu beretku sa polumjesecom i zvijezdom. Kasnije sam itao u Profilu njegovu biografiju, kako je radio za vie obavjetajanih slubi, od BND-a do UDBE. Najradikalniji nazivi, poput Handar divizije, koja je osnovana u Zagrebu i koju je sam geral Janko Bobetko "blagoslovio" prije nego je otila u Bosanski brod, davani su onim jedinicama koje su formirane u Hrvatskoj. Velika jedinica krajikih dobrovoljaca, predvo ena Fikretom uski em, formirana je u Rijeci, gdje je bio tab Fikreta Abdi a. Navodno ju je taj tab i logisti ki opremio. Od tih boraca, pored izbjeglih Krajinika u Travniku, nastala je 17. krajika. Suvie je bilo "stijegova i tragova ahovnice" po vojnim, politi kim, finansijskim pa i vjerskim centrima mo i. Krunski dokaz za sumnju bio je spomenuti intervju komandanta mudahedina Barbarosa u 65

Travniku. Skra enica MOS upotrebljavana je viestruko. To je bio prvi naziv za SDA-ovu omladinsku organizaciju (Muslimanski omladinski savez), zatim je, nakon pojave HOS-a, u jedinicama koriten kao njegov pandan sa muslimanske strane, da bi Munja Alibabi i ostali paranoici naga ali naziv najtajnije obavjetajene slube. Jednom je Senad Avdi , povodom afere Suada Curica oka, najvjerovatnije SIS-ova obavjetajaca preko kojeg je provaljena Pogorelica, pisao da je MOS (Muslimanska obavjetajna sluba) formirana u Visokom, i da ju je, navodno, formirao Hasan engi . Velikog Avdi evog pajdaa Ibeta Vrai a proglasili su njenim lanom. Nema uvjerljivijih dokaza da je takva sluba postojala. Ali, MOS, kao vojna formacija, jeste prete a mudahedinima, pa ak i 7. muslimanskoj brigadi. Zvani no je bio osnovan u Travniku. Oficiri 7. muslimanske nije u vezu nastanka svoje brigade sa MOS-om. SDA je ve pucala po avovima prohrvatske i probosanske politike. Gdje bi drugo nego u Hercegovini. Ismet Hadiosmanovi , ponesen uspjehom zdruenih snaga Armije i HVO-a, pod komandom Jasmina Jaganjca, ve proslavljenog u osloba anju Mostara, ostao je pri savezu sa Hrvatima. Njemu e se u politi koj potpori pridruiti i dr. Rusmir Hadihusejnovi , Ijekar iz Konjica. Na Igmanu je ve Nijaz Batlak, alijas Mate arlija, uvukao mnoge u igru, uvjetuju i deblokadu Sarajeva njegovim ulaskom sa ahovnicom u grad. Crne uniforme koje su po gradu nosili borci i komandanti, asocirale su na "uckore" - hrvatsku mlade koja je proganjala Srbe nakon atentata u Sarajevu na Ferdinanda. Pravi "uckori" poput tele, pili su kahve usred Titove ulice ispred kafea Oloman. Nisu samo Hrvati radili posao "uckora". Mnogo muslimana bilo je vrbovano. Pucanj na srpskog svata na Ba ariji, historija bi trebala tretirati kao blijedu kopiju Atentata u Sarajevu. Ma ko to izveo, po meni, ostavio je rukopis "uckora". Izetbegovi eva politika goluba prevrta a i estih pregovora sa Tu manom, dosta je pothranjivala ovakav razvoj i ideoloko stasanje oruanih snaga. Izetbegovi evo komuniciranje, pregovori sa Tu manom, koliko god bili razumljivi, pa i opravdani zbog "dizanja rampi kroz Hercegovinu" za snabdijevanje, te, navodni pokuaji saveza protiv etnika, moda se mogu gledati i kao strah. Zapravo, ako se i na emu moe testirati Izetbegovi ev strah od etnika, moe na tome. On je vie energije troio na pregovore i moljakanje sa Hrvatima, nego na pregovore sa svojim kreatorima oruanih snaga. Tako su klju ni logisti ari bili favoriziraniji kod samog Izetbegovi a, od samih oficira i komandanata. Brzopotezni politi ari, pa i oficiri, lahko su sletjeli "s onu stranu H faktora". Na svu sre u, takvo stanje je uzelo manji "danak u krvi", nego je bilo relano. U Mostaru su mnogi muslimani bili regrutirani u HVO. Samo zahvaljuju i Sejidu ef. Smajki u, ipak ve em vjerskom autoritetu od SDA-ovih lokalnih lidera, voja enje muslimana pod hrvatski stijeg je zaustavljeno. uo sam ga kad kae da su mu Hrvati nudili da okiti Mostar bajracima, samo ne ljiljanima. On je prepoznao u narodu poznato "latinsko lukavstvo", a zapravo ustaku politiku svojatanja "hrvatskog cvije a". Izdao je fetvu da je haram klanjati denazu muslimanu koji pogine kao pripadnik HVO-a. Salem ef. Mezit je prva rtva odbijanja klanjanja denaze jednom "muslimanskom bojovniku". Ubili su ga nakon to je odbio kao imam klanjati denazu izdajniku. Ve je na nekim lokalnim nivoima pregovora bila obznanjena granica Herceg-Bosne na Ivan Sedlu. Za Zenicu to je zna ilo podjelu grada kao u vrijeme Drugog svjetskog rata rijekom Bosne. Ovakve teze sam razmjenjivao sa He imovi em uz kahvu. Biljeio ih ku i, kane i ih doturiti do Deme. Nisam ih smio slati kao tekstove zbog toga to je Ljiljan (jo) bio u Zagrebu. Nisam imao snage ni poslati ih faxom u Izetbegovi ev kabinet. Nisam bio ba ni najsigurniji u njih. Poto sam zbog teksta o 7. muslimanskoj zadobio povjerenje Karali a, usudio sam se sa njim otvoreno razgovarati. Za sve neuspjehe krivio je 3. korpus, odnosno oficire. Posebno je bio ogro en zbog izdaje oficira 3. korpusa prilikom prodora prema Ilijau, gdje je izginulo 40 boraca. Imao je pravo. Ali, samo ponaanje Deme Najetovi a, koji se prije dolaska u Zenicu proslavio u apljini, govori o nesnalaenju bivih oficira u sredinama napenovanim vjerskim zanosom. Navodno je Najetovi u neki ejh bio postao savjetnik da ga je u crvenim izmama vodao gradom kao makaru. Dobri ovjek Dema! Merdan bio je od po etka uklju en u PL i uivao povjerenje SDA-ovih 66

politi ara, organizatora PL-a. Njega su Hrvati pretukli negdje na punktu kod Busova e i dugo se lije io zamotavaju i se u janje e koe. Takvi mekuci su stvarno frustrirali gorljivije borce. lma ja u vojsku od korpusa. Moe ih pobijediti. Kad to zavri, upitat e se koga si pobijedio?! Njih dre ovi iz Sarajeva. Ne daju nam odrijeene ruke da deblokiramo Sarajevo! Ko je taj ko ti ne da? Sefer! Ho e sam na Sarajevo?! Ne emo sami. Zato nam ne daju da formiramo operativnu grupu?! Mislio sam da eli formirati pandan korpusu. Ko bi sa injavao tu grupu? Koje jedinice? 7. muslimanska i 17. krajika, te jo neke manje. Mi smo vo e najja i. Lahnulo mi je. Vidio sam da eli ratovati protiv etnika. Izdiktiraj mi ta ta no elite. Pisao sam skicu zahtjeva. Odoh ovo otkucati, pa u ti sutra donijeti da vidi je li uredu. Na polasku sam smogao hrabrosti re i mu: Mahmute, ne daj da nam se desi Afganistan! utio je. To je bila druga tema koja me je "uljala", a jo nisam smio sa njim dirati u to. Nisam vjerovao da e biti ita od pisma koje sam namjeravao poslati Predsjedniku. Zato sam doao u Karali evu kancelariju, nek' se uvjeri da sam poslao. Pro itao je pisamce u kojem molim Bakira Izetbegovi a da popri a sa Seferom da odobri stvaranje "Operativne grupe Bosna" u iji bi sastav ule jedinice koje je nabrojao Karali . Telefonirao sam pod tremom. Ne volim pred drugima zvati Predsjednitvo. Otiao sam bez nade da e Karali ikad dobiti, preko mene, rezultate. Nakon nekoliko dana pozvao me Karali . Pokazivao je "depeu" sa velikim muhurom G OS ARBiH i potpisom Sefera Halilovi a. Tako sam zaradio najve i mogu i poen i povjerenje kod Karali a. Sad sam imao kurai vratiti tezu o Afganistanu. Plediraju i na jedinstvo muslimana, to je on tako esto opetovao kao Boiju naredbu, poalio sam mu se kako vidim glupe i bezobrazne ljude koji se "prodaju za mudahide". Spomenuo sam mu Aliju iljka, kao primjer zloupotrebe. Taj ovjek ima poznatu biografiju. uo si za imu Dodana? Sje a se njegovih zastava na Drini. Njegovu zastavu nosi iljak! 67

Zurio je u mene, fasciniran mojom odreito u i kritikom ustakog radikalizma. Ohrabrio me je njegov odnos prema Hrvatima, tako da sam shvatio da preko njih ne e mo i prodrijeti u Zenicu. Njegov otklon prema HVO-u potvrdio mi je tezu da oni, poto imaju dovoljno novca, ne potpadaju pod utjecaj Alijinih logisti ara. Ali, eto, to znamo. Znamo ko je i taj Dajda. Ali, ko su ovi stranci? ta oni ho e? Koliko ih ima? pitao sam Karali a. I nas kod Alije panjkaju da smo kao oni. Nismo ih mi doveli! uzvratio mi je albom. Ko vas panjka? alio se na lobi u Visokom. A prije toga, u jednom razgovoru Halil Mehti mi se alio kako je u Zagrebu nudio Hasanu engi u da bude emir 7. muslimanske brigade. Hasan je to odbio i kritizirao ih kako to ne trebaju raditi. Zar ti onaj papir nije dokaz. Samo, morate staviti oznake Armije i Korpusa na amblem. Vjerovali smo jedan drugom tokom cijelog rata. To smatram svojim najve im u inkom u razbijanju crnih slutnji koje su se bile nadvile nad Zenicom. Doga aji koji e uslijediti ne e me iznenaditi i koliko god bili bolni, imao sam utjehu u tome to se to sve nije deavalo prema prvobitno zamiljanom scenariju vrhovnog kreatora spletki iz Zagreba. Scenarij je bio sukob izme u Bonjaka po vjerskoj i ideolokoj osnovi, odnosno sukob jedinica Armije i jedinica sa tzv. vjerskim i nacionalnim prefiksom. Njegova pohlepa, kao i njegovih pulena, u inili su nekoliko, koliko god zlih, takti ki vrlo ishitrenih poteza koji e sve ove tenzije pretvoriti u krvavi rat Hrvata i Bonjaka. Obol ovakvim hrvatskim apetitima dao je Vance-Owenov plan. Poto je zagovarao nekakvu uniju po trodjelnoj podjeli, upumpavanje mase unutar bonja kog korpusa, koja bi to prihvatila i potisnula Izetbegovi evu liniju koja se opirala tome, bilo je strateka operacija Tudmanove pomo i muslimanima. Sa radikalnim islamskim grupama, s jedne, i kvislinzima iz Abdi eve mree, s druge strane, trebalo je dodatno dezavuirati Izetbegovi evu odbranu. Vrijeme Bo-bana Hrvati su bili stekli nekoliko faktora koji bi im garantirali pobjedu. Imali su veoma velik broj dobro motiviranih specijalnih jedinica, ispostavit e se dobro opremljenih i loe vojno obu enih, kojima je komandovao Thomas Jure Smith, oficir iz bive Isto ne Njema ke. Njegovo sjedite je bilo u Bugojnu. Nakon to je pod njegovom komandom tenkovskim udarom spren Prozor, Boban ga je proglasio zapovjednikom svih specijalnih postrojbi HVO-a. Prema istom scenariju, ovakve jedinice su trebale zauzeti Bugojno, Travnik, Zenicu, gdje se nalazile HVO brigade kao do ekne jedinice. Kako je tvrdio general Mehmed Alagi , izme u Blaki evog taba u Vitezu i i etni kog taba na Vlai u bila je uspostavljena veza ifrovana kao "kurbla" i "akumulator". Takvu i jo tjenju suradnju imali su Ivo Lozan i u ep u, i Ivica Raji u Kiseljaku. To je vrijeme gotovo prijateljskih odnosa na najviem nivou izme u Bobanove i Karadi eve bulumente. Jedni drugima su se inili najve im saveznicima protiv muslimana. Hrvatski mediji su opravdavali pregovore sa Srbima, uspore uju i ih sa sli nim koje je vodio Moa Pijade sa Hitlerom. Pejo Gaparovi , HINA, hvalio je inicijativu Bobetka da se sastane sa Mladi em negdje kod Sarajeva. Mladi je to odbio. Nisu to shvatali kao ponienje, ve kao znak da e Sarajevo pasti. Pored slabog naoruanja, neuvezanost, ili neustrojenost dobrovolja kih jedinica Armije BiH, ideoloka zbunjenost, depresija nakon gubitka Prozora i Jajca, narodni zbjegovi, optere ivali su bonja ku stranu. Imaju i Hrvatsku, sjedne, Srbiju, s druge, a Vanca i Ovvena sa tre e strane, agresorima se inilo lahkim zadatkom "sklopiti korice knjige" rata u BiH, tik rijekom Bosne. Jedna 68

snimka veselih pregovora, bolje re i, avrljanja Tu manove i Karadi eve delegacije iznad mapa, putena je, kao slu ajno, u svijet putem televizije, da bi do arala atmosferu raspoloenja kako samo treba sklopiti korice knige. ini mi se da su ba, to prstima to tapi ima, pokazivali ta kice na mapi koje predstavljaju varoice i sela dolinom rijeke Bosne. Boban je sve hrvatske politi are izveo iz Sarajeva, i ostavio ucviljenog Stjepana Kljui a. Navodno se, u to vrijeme, Stjepan napio i plakao pod stolom, a onda rekao: ldite Tu manu... Izraz nadmo i i prepotentnosti HVO-a iskazao je dr. Jadranko Prli , koji je u Travniku predvodio svoju delegaciju i lupaju i akom od sto pred Mehmedom orhodi em, efom bonja ke delegacije u Travniku, prijetio kako e Travnik biti "stolni grad Herceg-Bosne". Vojna hunta HVO dravice, stvorena po uzoru latinoameri ke mafijokratije, a Prli se doimao kao da je i on uvezen otamo, na punktovima je kontrolirala sve to je ulazilo iz Hrvatske prema Bonjacima: oruje, hranu, ljude, papire... Uz to je razgranala plja ku, otima inu, te prodavala i preprodavala to isto. Prema mojim informacijama, mozak plja ke i trgovine bila je firma Euroherc, iji su dioni ari bili fakti ki i ministri Vlade. Ta no su podijeljeni "resori", od cigareta, nafte, alkohola i hrane, do firmi i ljudi koji su to distribuirali. U njenim kacelarijama visio je portret kuma Bobana. Kad sam zamolio jednog fotoreportera hrvatske tiskovine da mi snima samo zgradu Euroherca, on se trecnuo: Za to ide glava, prijatelju! Jedan lanac je iao preko Kiseljaka u Sarajevo, a drugi preko Zenice, Varea, ur evika, do Tuzle, gdje je stolovao Selim Belagi . To je bila strategija isisavanja novca i zlata od muslimanske sirotinje prije nego se obavi planirano ( )etni ko i enje. Ovaj lanac e preivjeti sve sukobe. Ervin Hladnik, ugledni novinar Dela, doao je u Zenicu. Pri ao je sa nama o svojim utiscima sa puta kroz Hercegovinu. Napisao je tekst sa naslovom Put faizma. Avdi u e to biti inspiracija da napie briljantan tekst Bosna izme u dva faizma. Taj tekst je Mostarcima dao krila. Tako ospene pripreme, u kojima se (nikad bogatija) hrvatska klika mazohisti ki pripremala, rezultirale su tenzijama od kojih se i zrak bio presovao u Zenici. ekala se samo iskra. Ko e je ukresati?, pitao sam se. Trae i lu onou ratnog poara me u Hrvatima, traio sam i mjesto prvog izbijanja plamena rata. Sluaju i press-konferencije i intervjue na lokalnim "radio postajama", shvatio sam da e to biti Dario Kordi . 0 njemu sam dosta saznao od Husnije Neslanovi a iz Busova e i Saliha Krnji a iz Novog Travnika. Kordi je upao u Krnji evu kancelariju, trae i da potpie nalog o preuzimanja haubica NORA iz BNT-a, to je ovaj odbijao. Kordi ga je uhvatio za koulju pod vratom i podigao na sto, prijete i da e ga ubiti. Tridesetak Do-ker(ov)a bilo je sa njim u zgradi Op ine. Krnji nije potpisao nalog, iako je strahovao da e ga stvarno ubiti. On je spreman pucati ovjeku u glavu?! Bez milosti. Dahtao je kao zvijer. Taj je zlikovac! Ama, doima mi se veoma glup. Gdje ide po pamet? pitao sam Saliha. Ideolog mu je Ignjacij Kotroman. Sjetio sam se jedne loe VHS snimke na kojoj je Kotroman urlao pred masom koja je mahala "ahovnicama". Na njega kao ideologa zla ukazivao mi je i Ivan Zvonimir i ak, prvi i naje i kriti ar ustakog faizma u srednjoj Bosni. 69

Znaju i da je Kordi a jo za ivota posvetio izvjesni fra Dominik, kako se samo posve uju katoli ki mrtvi sveci, te da je u srodstvu sa Bobanom, nisam imao dileme da je njemu dodijeljena po asna uloga bakljonoe. Dati oduska zlu Znao sam za Sivrino selo i Ahmi e. Otamo se oenio Ruid, a nekoliko dana prije pio sam kahvu sa svojim imenjakom Nedadom, koji e se vratiti ku i i kojeg e ubiti. Kau, borio se sa njima koliko je mogao. Napad na Ahmi e nije iziskivao nikakvu posebnu vojnu akciju. Nekoliko mladi a sa pukama dralo je no ne strae, eljad je bila po ku ama i rano lijegala od straha, naivno vjeruju i da je iza brda (Po ulice) 3. korpus (!!!), nije prestavljalo nikakav "straan zadatak". Trebalo je samo sa ekati no kad pospe eljad, imati zolje, unijeti paniku i strah... i zadatak je izvren. Do zore je trebalo "dati oduka zlu". Tek nakon tri dana od te zore zla, komandant 3. korpusa zakazao je press-konferenciju u RMK. Uz pomo britanskog bataljona UNPROFOR-a CNN-ova zvijezda je objavila snimke sa mjesta doga aja. Rod Stewart, komandant Britanaca, zatjerao je HVO vojnika koji mu se isprije io na punktu psovkom: Ma, kakav jebeni HVO! Moj komandant Enver Hasanovi edo, neto je mumlao kako je sve to zlo in.

Sluaju i ga, zaalio sam to sam odvra ao Karali a da ga napadne. Zato kasnite 3 dana sa reakcijom na ahmi ki zlo in?! Bio je pogo en mojim pitanjem, tee od napada HVO-a na Ahmi e. Uzvratio mi je prijekorom da ne moe davati odgovore u smislu kad ta vojska planira. Nismo znali da e napasti, branio se. Kako niste znali za Ahmi e koji su "pred nosom" komande Vaeg korpusa, kako ete znati za selo Ga ice, koje je i danas u opsadi?! Ako Vi elite danas i i u kino, kako ja mogu znati koji ete film gledati?!, objasnio je kako je dolo da HVO iznenadi 3. korpus. Zbog ovoga se nikad nisam pozdravio sa edom. Zapravo, tek nakon njegova povratka iz Hakog zatvora sreli smo se u Sarajevu i pozdravili. Neki politi ari u Zagrebu su imali tezu daje Tu manova politika planirala izvesti zlo in u Ahmi ima, kako bi izazvala muslimane da uzvrate i protjeraju Hrvate iz srednje Bosne. To je, prema njima, bila sutina Tu manove politike. to se mene ti e, moje reakcije na Ahmi e potvr uju vau tezu. Ali, plan rata u srednjoj Bosni bio je progon samo Bonjaka, ne Hrvata, odgovorio sam im. To to je Izetbegovi izjavio da "smo ih mogli smlaviti", moe se tuma iti kao da je on prozrio Tu manovu igru i da se nije dao upecati. Me utim, nisu se samo desili Ahmi i, i oni uop e nisu mogli biti (planski) izuzetak. Oni su samo izraz ideoloke osionosti Kordi eve klike, a takvi su im bili i uzori na Pantov aku, od koje nisu marili za reakcije svijeta, koji je dugo previ ao srpske zlo ine. I vjerovali su da e pobjednici (oni sic.) pisati historiju. Kordi , prema onome to sam svojim uima uo iz negovih intervjua, nije uop e sumnjao u pobjedu HVO-a. Bio je nestrpljiv da 70

zakora i u veliku Hrvatsku budu nost. "Evo zore, evo dana ... evo Jure i Boba ... ne e biti muslimana!" Nekoliko greaka i slu ajnosti sudbina ukrade lu acima i oni se upetljaju u vlastite spletke. Moe Izetbegovi govoriti u kondicionalu kako "smo mogli, da smo htjeli", ali HVO je pobijedio sam sebe, prije nego je Armija RBiH i uzvratila udarac. HVO nije imao namjeru stati na Ahmi ima. itam danas teze Kordi evih eksperata za njegovu odbranu u Haagu, poput dr. Charlsa Reginalda Shradera, kako su Bonjaci agresori u srednjoj Bosni. Njegova polazita za ovakvu tvrdnju su "kako Hrvati nisu planirali etni ko i enje". "Bili su slabije naoruani, u obru u od etiri do deset puta brojnijih jedinica Armije BiH". Istina je samo da je Armija BiH bila brojnija. On lae kad kae da HVO nije imao nijedan tenk, dok je Armija imala est. A haubice "Nore"? Domet ovih haubica je bio toliki da su mogle sa Pje are kod Viteza ga ati i usmrtiti 14 civila u centru Zenice. Ova inkriminacija za smrt 14 civila je "otpala" iz hake optunice Kordi u i Blaki u, usljed nemarnosti i neaurnosti ofricira 3. korpusa i njihove eskivae da sura uju sa istraiteljima, ali to nikako nije demanti da HVO nije imao haubice takvog kalibra (260 mm) i dometa. Zapravo, HVO je poraen na Gornjem Vakufu, ta nije na Makljenu. I u Mostaru! Tu je zaustavljena agresija Hrvatske na BiH. Deset brigada iz Hrvatske zaustavljeno je na Makljenu! Tim porazom odsje ene su jedinice HVO-a u srednjoj Bosni. Pat pozicija HVO-a iz doline rijeke Lave i Armije, rezultat je drugih odnosa, a ne stvarnog omjera vojnih snaga. Bio sam sa Fikretom uski em na Po ulici, zora je svitala, snijeg do pojasa, kad su specijalne jedinice Armije iz Sarajeva i Tuzle, napadale Vitez iz pravca Kr evina. elite li zaista uzeti Vitez? Ne, samo vrimo pritisak na njih da popusti obru oko Starog Viteza. Da li je uski znao, te akcije su tada imale cilj uspostaviti nekave relacije sa Hrvatima preko Dragana Viki a. Zato su bile angairane jedinice iz Sarajeva Delta, Viki evci itd. Kad god bi bilo "guravo" u Biha u, i Dudakovi preklinjao za pomo koja bi im morala stizati iz Hrvatske, Krajinici bi poputali na linijama u srednjoj Bosni. Na koncu, osim dotura oruja helikopterima, fabrike eksploziva u Vitezu, oplja kanog oruja iz BNT-a, svaki prolaz konvoja oruja kroz Hercegovinu bio je evidentiran kod Kordi a. Koordinator je morao i i u Tisovac kod njega i dati mu 40 posto. Dok bi logisti ari Armije dogovarali procent, na liniji sa Kordi em bi bio direktno Gojko uak. Tre a nepoznata Svaki dan u ratu mi je bio neki vaan datum. Kako bi ih pisao i pamtio. Ne znam ta an datum kad sam primijetio graju u glavnoj ulici ispred Kineskog zida. Nekoje rekao: Snajper! Svako ko je bio u Sarajevu zna, pa i ko je vidio prve napade na Sarajevo, ta to zna i. Nisam imao nikakvo oruje sa sobom. Prvo mi je to na um palo, a zatim da tr im do stana. Usput sam se raspitivao zna li narod zbog ega je tolika panika. Pucao je snajper sa balkona iz Kineskog zida. Trae snajperistu. Uspio sam prije no i, preko prijatelja, kupiti pitolj. O ekivao sam napad. Nije se desilo najgore. Kasnije u saznati da je u Zenicu bilo uba eno "70 Kordi evih specijalaca". Gdje je bila grjeka? 71

Zato nije zapucalo? Armija nije uhvatila snajperistu. Ko e prvi krenuti? Ho e li drugi snajper biti sa priguiva em? Rojila su mi se pitanja i traio sam odgovore po radiostanicama, vie nego od ljudi. Ili sam bio precijenio HVO? Tad sam vjerovao da su mo niji i da ne vidim snagu koja im se moe adekvatno suprotstaviti. Tre a nepoznata u postavljenoj jedna ini zvanoj rat u srednjoj Bosni, bili su mudahedini. Sumnjao sam da su glavni doker protiv Armije na koji je ra unao HVO. Naknadna saznanja, to sam ih dobio itaju i Globus i Nacional, najvie dobro informiranu novinarku Jasnu Babi , to sluaju i "uivo" neke aktere hrtvatske politike po kahvanama na Trgu Jela i a, "uvoz" mudahedina u BiH kordinarao je SIS, ili H1S, predvo en Markicom Rebi em, ur om uak, i dr. Miroslavom Tu amnom, potvr ivale su moje prve sumnje i strahove. Prema saznanjima od samih mudahida, smatram da je bar pedeset ljudi afroazijskog porijekla ulo u Hercegovinu, a da nikad nisu doli do Zenice. Miloni dolara pla eni su nekome, za sre ivanje dokumenata - propusnica, registraciju humanitarnih organizacija i sli no, a nita manje novca nije oplja kano od takvih ljudi koje bi presreli "havajci" negdje u hercegova kom kru. Ova pohlepa je izazvala neprijateljstvo od onih koji su u Zenici o ekivali svoje prijatelje koji su se zaputili iz Hrvatske u Bosnu. Poto su u operaciji uvoza mudahedina zduno u estvovale i druge obajetajne slube zapadnih zemalja, koje su eljele stvoriti protuteu i suzbiti utjecaj iranskih pasdarana, a to sve je SIS znao, pratio i sura ivao, ovo je bilo posebno ohrabrenje da se sa njih moe raditi to poele. Najdrai je bio njihov novac! Desetak Arapa, zarobljenih i utamni enih u Busova I, trebali su posluiti za eventualnu razmjenu, ucjenu ili dodatnu naplatu. Grupa njihovih prijatelja u Zenici trai od 3. korpusa i IZ da izvre pritisak na HVO i monsinjora Vinka Pulji a, da pusti njihovu "bra u". I kad su uvidjeli da niko ne haje za njihove zahtjeve, oni su se sami odlu ili na akciju. Uzgred, da li su tako mogli napasti 3. koprus? Da su imali povod, mislim, kakav su dobili od Hrvata, ne bi oklijevali. Odlu ili su njih peterica, samo!, kidnapirati, ni manje ni vie, nego komandanta HVO brigade, ivka Toti a. Pratili su ga, ta no znali kad ide "na posao", kojim autom, koliko ima osiguranje, presreli ga, pucali u njegovog tjelohranitelja, izreetali auto, samo njega ostavili zdrava i iva i odvezli u nepoznatom pravcu. MUP-u i 3. korpusu bilo je veoma stalo da otkriju kidnapera. Bojali su se osvete HVO-a. Odmah se sumnjalo u mudahedine. Smatralo se da je Toti odveden u Arnaute, selo u kojem je bilo najvie mudahedina. lgra po inje, pomislio sam. Sumnjao sam da je to u injeno u dogovoru sa HVO-om, da bi imali izliku napasti grad. Nakon nekoliko dana traganja za otmi arima, u moju kancelariju je uao Nijaz Skenderagi , tadanji pomo nik ministra MUP-a Avde Hebiba, koji je boravio u Zenici. Nijaz je bio, i ostao, politi ar, sa kojim je uvijek bio razgovor na ti. Doao sam da mi pomogne da stupim u vezu sa otmi arima, rekao je vrlo ozbiljno. Gledao sam ga zabezeknuto. Otkud da ja znam?! udio sam se. Vjeruj mi, Alija te je zamolio da mi pomogne. UNPROFOR ima fax iz 7. muslimanske, sa kojeg su poslali uvjete za razmjenu. Bit e belaja. Kad je spomenuo Predsjednikovo ime, pretpostavljao sam da blefa, ali sam, isto tako, shvatio koliko je stvar dramati na. Vie zna od mene. Daj Boe da su na naoj teritoriji i da su u Sedmoj. Kau da je Ramo Dihad, sa kojim si sjedio u kafi u, pregovara u ime njih. 72

Sjetio sam se ovjeka sa afgankom kapom, i gipsom na ruci, koji je jednog dana sjedio pored nas, grupe novinara, i dovikivao nam, dre i, pa i vitlaju i "cigankom". E, vala su nali mustru ko e im komandovati, komentirao sam. Ali i definitivno shvatio da on nema pojma ta se deava i da je doao nakon tra a sa Avdi em, koji je imao kancelariju u hotelu u kojem Nijaz spava. Morao sam mu se zakleti da nita ne znam o otmici i da se dri drugih veza. Za koji dan Zeni ani e pred hotelom Interkontinental imati priliku gledati scenu uivo iz najuzbudljivijih akcionih filmova. Na jednom oku ulice bila je parkirana "praga", dvadesetak mladi a sa arapama na glavama, ak i gas-maskama o pojasu, zoljama na le ima, pukama u rukama, etalo je na platou; svi gosti su morali napustiti hotel ili biti u sobama, niko nije smio imati kameru ili fotoaparat, dok nije doao bijeli transporter. Izvrena je razmjena 12 ljudi iz transportera, za ivka Toti a i jednog Srbina iz Zenice. Nisam sve ba najbolje vidio. Nisam se ni primicao skroz autima. Nekako sam saznao da e jedan mudahedin odrati press-konferenciju u 3 sata u hotelu. Doao sam ranije. Nigdje ive due u hotelu, osim ponekog konobara koji su se udom udili kako smijem imati posla sa opasnim ljudima. Konobari su mi pokazali salu gdje je zakazana press-konferencija. Mladi u galabiji, sa afgankom na glavi, vrlo rijetke brade, kakvu imaju Bosanci u pubertetu, stajao je na vratima sale. Dao mi je znak da u em. Bio je sam unutra. Selamun alejkum, pozdravio sam ga. Alejkemus-selam, otpozdravio je kratko. Sjeo sam na jednu fotelju, dok je on stajao. Hodao je po nekoliko koraka naprijed-nazad ispred mene i utio. O ito je ekao jo 15 (akademskih) minuta druge novinare. Nakon toliko vremena utnje samo je napustio salu. Bez objanjenja. I ja sam iziao za njim. Bio je to Ebu Meali, budu i komandant i najpoznatiji mudahid u BiH. Napisao sam tekst Mudahedini haraju Bosnom. U tekstu sam opisao akciju razmjene i kazao kako Srbi bjee iz Zenice preko mafijakih i HVO kanala. Nisam smio pisati ta stvarno mislim o tom danu i otmici. Ni od mudahedina, ni od HVO-a. Dovoljno je bilo upozorenje u naslovu. Ovo je bio trenutak preokreta i moment kad se Kordi mogao oprostiti od svojih iluzija. Operacija 15. travanj Nakon napada na hotel Rudar, gdje bio tab HVO brigade zloglasnog imena Jure Franceti , to je bila samo rutinska akcija, nakon otmice Toti a, jer se zapravo brigada nije ni borila, a HOS se predao bez metka, prona eni su dokumenti sa planom napada na Zenicu pod nazivom "Operacija 15. travanj". Da li se dan prije desila otmica? ini mi se da jeste. Prema tom planu, Kordi je imao namjeru ubaciti svoje specijalne jedinice u grad, izazvati paniku me u stanovnitvom, a Toti evi bojovnici bi se usmjerili prema komandi korpusa, op ini i MUP-u. Tokom borbi stiglo bi poja anje iz Busova e, preko Ahmi a, i Viteza. Zeni ki zatvor je, prema tom planu, trebao biti najve a vojarna HVO-a, smjetena na granici hrvatske banovine -rijeci Bosni. Zeni ani, koji su preivjeli Drugi svjetski rat, prisje ali su se punkta na mostu ispred Lamele koji su kontrolirale vabe i ustae. Drugi punkt na kraju istog mosta sa strane Kamberovi polja, kontrolirali su etnici. Kao da je Kordi naao ratne karte Hitlerovih i Paveli evih trupa?! Svakako, ovaj Kordi ev plan je podrazumijevao i pra enje saveznika etnika koji su trebali poduzeti ve u ofanzivu niskim masivom Konjuh-planine iz prava Sokoca, i dolinom Krivaje 73

povezati se kod Zavidovi a i Maglaja sa etncima sa Ozrena, zatim se susresti na rijeci Bosni sa njim. Moda ba na mostu ispred Lamele. Ali, Kordi je bio "mali mi" za Karaddi a. lako iz te i tadanje perspektive i nije ba tako izgledao, danas iza hakih reetaka tako i sam sebe vidi. Gdje je on, a gdje Karadi ? Koliko je Kordi vjerovao u Vance - Owenov plan, a Karadi je izdrao sve pritiske i odbio ga. Tu manov sin Miroslav je sa aerodroma Pleso ispratio Kordi a u Haag, a Karadi Miloevi a iz neke pe ine. Ne znam da postoji neko udruenje srpskih intelektualaca za odbranu Miloevi a, kakvo ima Karadi . Koliko hrvatski tisak lije suze za Blaki em, u toj mjeri ispoljava i animozitet prema Kordi u. Pasdarani ili mudahedini? Nikad nisam itao Toti evu ispovijest tokom zarobljenitva. Jedan mudahid mi je tvrdio da su vrlo korektno postupali sa njim; donosili mu hranu, vodu za kupanje, spavao je u istom, niko mu "ni voku nije opalio" itd. Njihovi prijatelji, razmijenjeni za Toti a, bili su osaka eni, izrezanih ila na petama, prebijenih vilica i zuba, itd. Mudahidi su se pozivali na Kur'an koji zabranjuje maltretiranje zarobljenika. Da li je to bila samo demagogija? Ja sam elio povjerovati u to. Svi strani novinari, koji su poslije toga dolazili u Zenicu, raspitivali su se o pasdaranima, Hizbullahu i Hamasu. I etni ka propaganda je vie govorila o pasdaranima. Bili su mi smijeni koliko na poznaju razlike izme u mudahedina Afaganaca i pasdarana. Za mnoge je to bilo sve isto - "sveti Allahovi ratnici". Moja kancelarija u RMK desila se upravo izme u Iranskog Crvenog polumjeseca i Islamic releif, arapske humanitrane organizacije. Iranci su izabrali kancelariju u boku zgrade, za razliku od mnogobrojnijih arapskih kojih je bilo svuda. efovi arapskih humanitarnih organizacija bili su dareljiviji i komunikativniji. Bili su to amateri, naj e e studenti sa prostora bive Jugoslavije. Iranci su bili slubeniji u kontaktima, povu eniji, sura ivali su samo sa institucijama. Bili su pod striktnim nadzorom svoje drave. Na ulicama se rijetko mogao vidjeti Iranac, dok su deseci Arapa, naprosto korzirali gradom. Iranci su se povukli prema Visokom. Njihovi prijatelji su bili dervii. Moj prijatelj, nekadani prevodilac 1RNE u Beogradu, Reza doao je u Zenicu. Obradovali smo se jedan drugom. Nekad sam mislo da je Srbin i da mu je ime Zoran. alili smo se, i tad mi je priznao da ali za Beogradom. Tamo je studirao i bio stekao prijatelje. Prisjetili smo se da sam posljednji put nazvao 1RNU na dan lzetbegovi evog hapenja u Lukavici 2. maja. Cijeli dan sam iz redakcije Preporod, koja se nalazi desetak metara od Principova mosta, prenosio direktno napad na Kukanj evu kasarnu. Sje am se da sam Aliju Tabeu, uredniku, komentirao kako "Tu mana treba drati na oku, jer, da ima vojsku poput JNA, u inio bi sa Bosnom isto to i Miloevi ", te mu savjetovao da se povuku iz Beograda. To je bilo posljednje javljanje. Dugo su alili za mnom, jer nisu znali da li sam iv. Posebno je alio moj prijatelj Abas Arvazand, kulturni atae. Sje am ga se kad je doao u Sarajevo da estita Izetbegovi u prvu pobjedu na izborima. Ljubio gaje u rame i plakao: On je i na imam. Reza me je upoznao sa Resulom. Znao je da ba ne volim suvie pobone mule. On je dobar ovjek. Moe ti pomo i, ako ta zatreba. 74

Trebao sam satelitski telefon da bih zvao brata. Taj telefon, za koji smo morali traiti signal po selima iznad Visokog, sprijateljio me je sa Resulom. Pravio sam ale kako smo se penjali na ljive da bismo uhvatili signal. Resul e me pozvati na proslavu zavretka obuke jedne grupe boraca negdje iza Kaknja. Obuku sedamdesetak mladi a vodili su instruktori Hadiabdullah i Ali. U nekom naputenom selu demonstrirali su klasi ni diverzantski napad na naprijateljsku komandu koja se nalazi u dubini neprijateljske teritorije, dakle, iza neprijateljskih linija. Iako je upotrebljavana manevarska municija, eksplozije granata, rafali, povici, detonacije u praznim ku ama, izgledali su spektakularno. Trajalo je etrdesetak minuta. Nakon toga, pekli su janjce i pri ali. Hadiabdullah je bio izvanredno obrazovan ovjek. Tipi ni lider. Govorio je engleski perfektno. Ali je bio mla i i nestaniji. goljav mladi bez brade. Bio je vjet borila kim vjetinama. Na trzaj ruke znao je repetirati pitolj, to je fanciniralo borce. Nakon ove akcije napisao sam tekst "Neki novi klinci". U tekstu sam kamuflirao da se radilo o pravoj akciji. elio sam odaslati poruku neprijateljima kako i mi (Armija BiH) imamo specijalce, tipa Niskih kornja a, ili Tutine Kanjeni ke bojne. Hdiabdullah nije bio Iranac. Mislim daje bio iz Libana i da je imao in visokog oficira Hizbullaha. Jednom sa ga pitao o tome. Imam ve i in od tvoga komandanta. Mislio je na Rasima Deli a, koji je u JNA imao in pukovnika. Ali, Hadiabdullah je bio jedan od rijetko inteligentnih i nadasve politi ki obrazovanih muslimana koje sam upoznao. Bio je sklon politi kim diskusijama, vie nego pri om o vojsci. Tako mi je jednom rekao to nikad nisam uo od sujetnih islamista koje sam sretao diljem svijeta. Bilo je rije i i Islamskoj konferenciji u Deddi. Bio sam pun hvale o uspjehu te konferencije. Tvrdio sam kako je to povijesni trenutak za islamski svijet, jer se prema zaklju cima konferencije moglo shvatiti da je Bosna ujedinila islamski svijet. lslamski svijet je 'tigar od papira'. Drite se Zapada. Bio sam okiran da ovjek iz Libana tako razmilja. To ti govri iz libanskog iskustva? Da, upravo tako. Mislite o sebi. Kanite se islamskog svijeta. On je politi ki nemo an da vam pomogne. Za Kurban-bajram, mislim daje to bila '94., pozvao sam Resula i Hadiabdullaha na erbe. Hadiabdullah je vidio moju Nejru i nije skidao pogled sa nje. Moja sestra ima ovakve o i. Resul je pokazivao slike svoje djece. Danas sam trebao biti sa njima. Ne znam kad je Hadiabdullah napustio Bosnu. Samo je nestao. Ne znam da je bilo vie iranskih boraca u Bosni. Svi Iranci koje u upoznati bili su slubenici, humanitrani radnici, novinari, ali nikad nikog nisam vidio sa pukom. uo sam da su se veoma hrabro dvojica Iranaca borila na Igmanu prilikom Mladi eve ofanzive. Resula su ubili na HVO punktu kod Termoelektrane. To je bilo vrijeme uo i borbi za Kakanj. Njegov ubica je uhapen i osu en. Kaznu je izdravao u KPD Zenica. Priznao je da je pucao u Resula, o ito po dojavi, po nalogu djelatnika SIS-a. 75

Razlog Resulovog ubistva mislim da lei u injenici to su Hrvati znali da je on bio glavni preuzima iranskog oruja. To pretpostavljam na osnovu slijede e situacije. Bio je Ramazan. Pozvao me je Resul kod sebe. Imao je gosta koji se nije pojavljivao preda mnom. Zamolio me je da mu osiguram kontakt sa nekim vanim ovjekom iz vojnih ili politi kih struktura. Bilo je to vrijeme estokih etni kih ofanziva na Cersku i Konjevi polje. itao sam kako je Tu man rekao:"Ni metak ne smije pro i!" Br ko je gorjelo od napada etni kih oklopnih jedinica. Ravnica! Plakao sam kad bih vidio Fabijana ovagovi a na spotu pjesme Ne dirajte mi Ravnicu!" Mislio sam na Br ko. O emu biste pregovarali? pitao sam. O oruju iz Gruda, rekao je Resul. uo sam da 80 lepera oruja stoji u Grudama. Upratio sam da je predsjednik Iranske skuptine posjetio Zagreb i govorio pred Hrvatskim parlamentom. Njegov kolega i doma in u Hrvatskoj bio je Stjepan Mesi . Obe ana je privredna suradnja za izgradnju iranskih brodova u Hrvatskim lukama. Sve je to bilo zbog oruja u Grudama. Predloio sam Mirsada emana. Njemu vjerujem. A on e prenijeti drugima. Prihvatio je da ga pozovem na iftar kod sebe. Mirzeta se ljutila. Iftar za est stranih ljudi nije mala stvar. Zato sam kod Sal inovi a poru io tepsiju rolovane teletine. Sve to nije bilo dovoljno. Iftarili smo bez mnogo pri e. Gospodin, mislim da se zvao Ali, kao ve ina Iranaca, bio je u teget odijelu, gospodskog dranja i manira. Hvalio je iftar kako je isti kao i kod njegove ku e. Mirzeti je lahnulo. to zbog tjeskobe, to zbog atmosfere, im smo iftarili Ceman se digao. Taman sam se spremao napustiti sobu i ostaviti ih nasamo, a on kae kako e klanjati akam ku i. I ode. Gospodin i ja se zagledasmo. Nita se o "poslu" nije pri alo. Tako, za emanom, odoe i oni. Pri polasku na stepenicama apnem Resulu. Da traim nekoga drugog? Kasno je. ta trae H rvati ? Da ne diramo Busova u i da sve oruje mora pro i za Br ko. ini mi se da je rekao kako 45 posto oruja mogu dati njima. Zato ne prihvatite? Mi traimo da 80 posto budu 'erpidiovi' zbog tenkova oko Br kog. Vidi nae politi are. Ne znam ko bi Vam mogao pomo i. A HVO je mafija. Moete ih potkupiti. Ima li ideju? Nemam. Slegli smo ramenima. 76

Zaista ne znam ta se desilo; da li je oruje prolo i kako. Ubrzo su se pronijele glasine kako Alija ne da napadati Busova u kako bi prolo oruje za Br ko. To su najozbiljnije relacije i posao za koji zam da je radio Resul. Zato kaem da mu je to sevep smrti. I ja u vidjeti Resulovu djecu i njegovu sobu u Teheranu, sa ilimima i iltetima, a na zidu njegovim slikama. Pri ao sam im kako smo ih gledali za Bajram na slikama. Bili su ganuti i ponosni to im je babo ehid bosanski. ejtanov pionir "Pionir Velikog ejtana" je titula koju mi je priskrbio Halid Tuli u svojoj knjizi "Veliki ejtan". Kad bude itao sve ove relacije, Tuli e shvatiti, moda sebi i estitati kako je bio u pravu. Nazvao me je "pionirom" zbog tekstova u Preporodu i intervjua koji smo radili, Demal je bio glavni urednik, sa Ali Ekberom Velajatijem. Ja sam bio ure ivao samo jedan broj asopisa Nur, koji je izdao Kulturni centar Iranske ambasade u Beogradu. Zar je ijedna ambasada iz islamskih zemalja izdavala asopis? Zar je ijedan ministar vanjskih poslova dolazio u BiH? Znali smo samo za Libijski konzulat. Haman nismo ni znali za arapske ambasade. Sve veze sa islamskim svijetom nisu nadilazile vjerske posjete. Osim prodaje oruja u vrijeme komunista i gra evinskih firmi, zar je bilo drugih odnosa Bosne sa islamskim svijetom? Rezultat naih odnosa i kontakata sa iranskim diplomatama je izraz njihove politike i interesa, a ne nae eventualne privrenosti. Mi smo voljeli muslimane, bez razlike odakle dolaze. Halid je sin nekadanjeg direktora GH Medrese u vrijeme kojeg su softe trajkale (1971.). Bio je oenjen Hrvaticom. Tako je Halid imao brata Ivana koji je ivio negdje u Hrvatskoj. Studirao je reiju u Sarajevu i jednog dana "doao tobe". Oenio se i bio najgrlatiji zagovornik tradicionalnog islama. Izjava kako trebamo provodati devu po Sarajevu, pripisuje se njemu. Njegova trojica prijatelja bila su uhapena zbog sli nih parola i poklika. On je pobjegao, navodno, u Jordan. uo sam o njemu kako ima mnogo djece. Bio je tipi an konvertit. Vjerovao sam da e se ohladiti. Nita ljude ne baca u vjeru, kao grijeh, govorio sam o njemu kao i ve ini "konvertita" koje sam upoznao. Paranoja grijeha koji su po inili "u dahilijetu" vodila bi ih u vjerske krajnosti. To je sve to bih rekao o njemu kao autoru knjige. Me utim, ideologija koja provijava u knjizi je tipi na za trend koji sam primijetio u Zenici, a mnogi ga, neprecizno, imenovali vehabizmom. Tuli se obra unavao sa bid'atima, novotarijama u vjeri, tipi nom metodom koja je Talibane dovela gdje ih je dovela. Nasluao sam se pri a frustriranih arapskih propagandista i nezadovoljnika kako je svaki vladar oenjen Jevrejkom, ili mu je mati ta itd. Tuli smatra Homeinija francuskim obavjetajcem, montira njegove slike bez brade, optuuje iije za krivotvorenje vjere itd. Odvratno sva ala ko tivo puno paranoje i insinuacija, demagogije i crne propagande. Me utim, ta knjiga je "planula" u Zenici. Kau daje tamapana u 10.000 primjeraka. Svaki polaznik medrese koju su organizirali mudahidi, kao najomiljeniju tezu koristio je napad na Homeinija. "Otrov se nudi u medu", bila je omiljena fraza onih koji su po eli nositi kratke pantalone i nisu brijali brade. Nikad sa njima nisam mogao lijepo razgovarati. Ne znam da li je to ikome polazilo za rukom. Samo sva e i objede. Uvijek na granici incidenta. Njihova psihologija mu enitva od dahilijetskog svijeta hranila se demagokom interpretacijom prvih muslimana, kao i samog Poslanika, s.a.s. to ih se vie napadalo, oni su bili sve ubje eniji da nose historijsku misiju istine, ravnu onoj kakvu su nosili prvi muslimani. Najiskrenije sam alio mladi e koji su me u nekulturnom svjetinom bili ikanirani. Htio sam se potu i sa taksistima koji su vrije ali jednu enu u nikabu, koja je bila zastala za svojim muem, saplela se i pala pred njima na tandu. Ali, to je za njih dvoje, o duo moja bolna!, bila kulminacija ispravnosti njihovog dranja i prava da im dokau kako su kjafiri koji mrze muslimane. Sluao sam pri e od doktorica kako im dolaze djevojke udate za Arape, pune modrica i ugriza, te ne znam kakvih znakova seksualnog zlostavljanja. Jedan roditelj mi se ispovjedio, nije ba ostavljao dojam karakternog ovjeka, kako mu se k erka ne smije razvesti od "mudahedina" na ijim le ima je vidjela istetoviran krst. Niko se nije alio na Irance ili Turke. A, vala, ni ja me u svim Arapima nisam mogao sresti tako normalna ovjeka poput Hadiabdulaha. 1 onda e se desiti ubistvo ispred kina. Neko je ubio nekoga zato to ga je smatrao ijom. Stoga mi je bilo nelagodno znati da sam "pionir Velikog 77

ejtana". Tuli je tako bio posalo poruku i za mene. Ali, ja uistinu nisam bitan u ovoj pri i. Kasnije e se Tuli ima la i objeda vratiti milionostruko! Pisat e, ba Jevreji, a nikako samo oni, knjige o mudahedinima u Bosni, o vehabijama, na na in kako je on pisao o ijama. 1 o meni. Living marksism - odsje ene glave Poto vie nisam imao nikakve dileme o utjecaju HVO-a na mudahedine, trebalo je samo voditi ra una na utjecaje drugih u borbi protiv Tuli evog Velikog ejtana. Tako mi je Eso donio asopis "Living marksism" koji se tampa u Londonu i koji je podravao Srbe. Na naslovnoj strani tog asopisa bila je fotografija mudahedina koji dri dvije odsje ene (srpske) glave. Jednu, valjda, gazi izmom. Bio sam uasnut! Ta je fotografija, navodno, prona ena kod ubijenog mudahedina, negdje na linijama Crnog vrha kod Tenja. Bio sam uo da u Tenju ima grupica mudahedina. Istu fotografiju, kako sam uo, na dambo plakatu Srbi su bili izvisili na robnoj ku i u Doboju. Vjerovatno sam u isto vrijeme uo od Alosmana, mog kolege novinara, kako su negdje u Tuzli otkrili dvojicu MOS-adovaca koji su se predstavljali kao mudahedini. Alosmanova pri a bila je neuvjerljiva iz domena "rekla-kazala". Nije mogao napisati tekst o tome. Ali, to e mi biti povod da poslije duma-namaza uz kahvu u Karali evoj kancelariji, zapodjenem razgovor o toj temi. Pokazao sam im fotografiju. Tokom razgovora zazvonio je telefon. Javio se Karali . Provjerite jesu li o ereeni! bila je naredba njega kao emira. Tog dana su vo ene borbe oko ep a i javljeno mu je da su dvojica mudahedina ranjeni dovezeni u bolnicu. Eto, uda. Mi pri amo o tome. Otiao sam zadovoljan da me Karali razumije. Nita nisam mrzio kod muslimana kao nedostatak politi ke kulture. Za nekoliko dana uo sam da se desio incident u 7. muslimanskoj i da su ubijena dvojica mudahedina i jedan Karali ev tjelohranitelj. Zadrhtao sam. Boe, jesam li u inio fitnu?! U gradu se pri alo da je Karali otiao u svoje selo uz mnogobrojno osiguranje, a da su se mudahedini povukli u Mehuri . Zapravo, ja nikad nisam saznao gdje su mudahedini. Znalo se neto za Arnaute i Mehuri , dva sela kod Zenice i Travnika. Dugo nisam navra ao u Sedmu. Stid me je bilo. Nikad nikog nisam pitao o incidentu. Samo sam uo kako je vojna policija Sedme traila da provjeri da li je taj mudahid osune en (obrezan), a da su to njegovi prijatelji smatrali bogohulnim inom. Da li je bio druk iji na in provjere njihov identiteta? Niko im nije znao biografije. Svi su doli iz Afganistana, mislilo se. A, ja sam uo samo za dvojicu Afganistanaca, koji su se borili na Igmanu. Prijatelj Muta mi je pri ao da su poginuli i da ih se sje a kao najljepih mladi a koje je ikad vidio u ivotu. Da sam znao ko im je komandant, iao bih mu. Nekoliko Bonjaka se predstavljalo njihovim komandantima. Naj e e je spominjan Ebu Haris. Pojma nemam kako je dolo do grupisanja mudahedina u Vatrostalnu u Tetovu. Mislio sam da je i tamo jedna grupa kao i ona u Mehuri u. Mislim da su nakon sukoba u Sedmoj, svi mudahidi traili da se samoorganiziraju i povuku iz drugih jedinica. Uskoro e se desiti jo jedan "incident", ve i ali tei od kidnapiranja Toti a. Ubijen je Paul Goudal, a njegov prijatelj ranjen. Bio je radnik ODE, engleske humanitarne organizacije. Optuena grupa 78

mudahedina bjeala je prema Sarajevu gdje je pobijena skupa sa imamom iz Butmira Abdulahom Kubatom. Napisao sam tekst naslovljen "Zmijski koloplet obavjetajnih slubi u Zenici". Paul Goudal je bio oficir i u esnik u Zaljevskom ratu, pisala je italijanska Panorama. Imao sam prijatelja koji je radio za ODU. Tvrdio je da je haman svaki ofer u ODI bivi oficir, a da je ODI glavni posao pijunaa. Posebno je govorio o tadanjem efu ODE sa sjeditem u Zagrebu. Kasnije e i hrvatska tampa komentirati uzroke sukoba izme u Hrvata i Bonjaka i kriviti Engleze. U tom kontekstu e posebno mjesto i ulogu dodijeliti efovima ODE. Bio sam kod Asima Fazli a, na elnika MUP-a, koji mi je pokazao njihove pakistanske pasoe. Ne sje am se da li je neko do njih bio i engleski dravljanin. ini mi se da jeste. Prije toga, kad su mudahedini bili u rasulu, u kancelariju su mi navratila dvojica Pakistanaca, koji su me pitali gdje je najbolje za mudahide. Raspitivali su se za jedinice na Igmanu. Mislim da je to bilo vrijeme kad je egipatski general, niko mu nije znao ime, pokuao na Igmanu formirati specijalnu jedinicu. MUPovo saop enje je govorilo da su se eljeli domo i aerodroma i pobje i. Kasnije e Munja u SB pisati o ovoj aferi i tvrditi da su imali poruku za Izetbegovi a, i da su dobili instrukcije da se jave Fikretu Muslimovi u, Munjinom "omiljenom kosovcu". Jedan od njih je bio uhapen i on e prilikom transporta preko Lopatice pobje i. Radilo se o saudijskom dravljaninu, za kojeg je neko veoma vaan, navodno, intervenirao, pa mu je omogu eno bjekstvo. Koliko se sje am, kasnije e biti osu en u odsustvu, pred Zeni kim sudom. Belaji su mi se motali oko nogu. Toliko ih je bilo po Zenici. U no i kad se ubistvo desilo nestalo je struje u Lameli, gdje sam stanovao. Nita neobi no - redukcija. Ali, nije bio red na nas. ame i u mraku, uo sam kripu auta i neku pri u ispod prozora. Mislio sam da su dispe eri doli u trafostanicu, koja je bila preko puta Lamele. Pogledao sam i vidio dugog bijelog dipa. Neko se sva ao. iak cigarete je svjetlucao. Nisu to bili dispe eri. Malo zatim dip je otiao. uo se rad motora i hrskanje guma po smrznutom snijegu. Nedugo zatim, uli su se rafali. Struja nije dolazila. Zaspali smo. Sutra sam uo vijest o ubistvu. Za slijede a dva-tri dana Zenica je bila na ivici rata u gradu. Toliko je bijelih transportera bilo po gradu. Pregovarali su Lary Holingvvort (UNPROFOR) i Ebu Haris (El-Mudahid). Situacija se smirila. Moda godinu kasnije, Brile mi je pri ao kako je sreo borca koji mu je pri ao da su bjegunci mudahedini pri bjekstvu svratili kod njega u selo na padini Igmana. Pokazali su mu dokument o povla enju UNPROFOR-a iz Tuzle, koji su bili kupili od Goudala. Taj dokument su htjeli dostaviti do Predsjednika. Koliko se sje am, tad su Podrinje, Gorade, epa, Srebrenica, drhtali pod etni kom ofanzivom. Mladi a i Karadi a su televizijske stanice prikazivale dok gledaju na durbin iznad Gorada. Plan povla enja UNPROFOR-a je spalila hodinica nakon to je ula da joj je hoda poginuo. Policija je pretresala njenu ku u i nije nita nala. Zbog saop enja koja je slao i potpisivao u ime odreda El-Mudahid, u vrijeme krize izazvane ubistvom Goudala, a bila su sro ena vrlo umjereno, ni nalik osornoj ideologiji i retorici svojstvenoj njihovom dotadanjem imidu, elio sam upoznati Ebu Harisa. U inilo mi se da ima "mrvu pameti u glavi". Sjetio sam se Hasanice Maslanice, ne znam mu ime, najsimpati nijeg mudahedina kojeg sam upoznao. Bio je iz Jemena. Dijete. Stvarno je maloljetan doao u Bosnu. Nikad mu osmijeh nije silazio sa lica. Landarao je sa nekim autom po gradu izlijepljenim "press" naljepnicama. Tvrdio je da mu amida ima novine u Jemenu i da i on pie za njih. Jednom sam ga zamolio da mi pokua opisati svoju akciju. Napisao je na papiri u nekoliko redova. Sve sami atributi, jedni su hrabri kao lavovi, drugi plaljivi kao ze evi. Odli no je govorio bosanski. Kae da je obe ao majci da e imati ehida. 0 kako je tuno zavrio! Nakon rata, nakon nekih bombi kod Travnika, policija gaje zaustavila i privela. Ubio se u zatvoru. Dola su mu bra a i odnijela kov eg. Da mu Allah podari sabur majci sa vjerom daje dala ehida Bosni. 79

Preko njega sam poselamio Ebu Harisa da ga elim vidjeti.

Sultan Mjese eve vojske Nisam dugo ekao. Hasanica je dogovorio ve eru za nekoliko dana. Bio sam uzbu en. Ve sam bio stvorio mitsku sliku o Ebu Harisu. Moj prijatelj iz Sarajeva mladi Hafiz lije io je jednu djevoj icu koja je bila, estagfirullah, poludjela. Bila je u pubertetu. Mrava i ispa ena, osamnaestogodinja djevojka, izgledala je kao da nema vie od desat godina. Prema Hafizovim tvrdnjama napali su je anamooni, i on se borio sa njima. Kako je grozno bilo gledati je upavu dok a ka zube icom i pijucka vlastitu krv iza zuba. Pljuvala je na Kur'an, nije htjela jesti namaz na kriki hljeba sa Bismillom, morali smo je, njen brat i ja, povaliti na pod potrbuke i prekriti glavu, jer je odbijala prekriti mahramom kosu. Molila se samo u osku na na in kako to ine kr ani, stavivi slijepljene dlanove pred usta, zapomagala bi: Milost, milost...! Hafiz je tvrdio da je pokrtena, to ni ona nije nijekala. Oh Boe strave! Dugo su me boljela koljena od straha koji sam preivio te no i, posmatraju i seansu Hafizovog lije enja. Osje am da to "olovo" u koljenima nosim i danas. To me je podsjetilo na pokrtenu djevoj icu Fatu, zbog koje je Firdus napravio prvu muslimansku stranku! U onoj mjeri u kojoj je dar maj instva u islamu uzdignut na najve i pijedestal asti, u toj mjeri anamooni to preziru i ine sve da taj dar od Boga dat enama unite. Hafiz je s natrao da su je anamooni napali zbog toga. E, ovo je nam je od njihova nosanja motiju i otvaranja grobova koje su inili Srbi uo i samog rata, sa mrnjom je govorio o srpskim popovima. To je bila prava mobilizacija njihovih rezervista! Dok lije i muslimane od ovakvih bolesti, on se zapravo bori, i bije bitku sa anamonjima. Pomae mu prijatelj muslimanskog svijeta dina kojeg je stekao uz pomo u enja odre enih tajnih dova. Ime njegova prijatelja je Ebu Haris. On je Sultan Mjese eve vojske. Pokuao mi ga je opisati, kao i oruje njegove vojske. Najvie upotrebljavaju sitne bodee. Brzi su u baratanju oruj_em i hrabri u borbi. Kako sam stekao dojam, Ebu Haris se voli pojaviti u liku goluba. Fasciniran ovakvom interpretacijom bio sam skicirao pri u za roman o ratu. Glavni junak bi mi bio Ebu Haris, veliki ratnik, a njean kao golub, Sultan Mjese eve vojske, i protivnik, krvolo ni lik poput akala, etnik naravno, koji se bore za djevoj icu koja simbolizira Bosnu. Daj mi opisi tog akala, zamolio sam Hafiza. Od njegova pogleda punog mrnje i straha zaledi se krv u insanu. Jesi li gledao film sa ulogom Fredi Krugera? Sli ni su takvim likovima. Naa krv njegova je gozba, na pla njihova je muzika. Nosio sam skicu sa sobom, biljee i razne pri e i iskustva ljudi. Sinopsis romana bio je slijede i. Moja djevoj ica na koju su bili kidisali anamooni zvala se Sabina. Njeno ime je po ebdet sistemu, sa injeno samo od zemljanih harfova, to treba simbolizirati zemlju, to jeste Bosnu. Djevoj ica je bila u pubertetu, kao Bosna pred priznanjem, tad je napadaju 80

anamooni - ejtani ili etnici. Da ne bi osjetila ljubav i postala majkom... Da se vie ne ra aju muslimani. Nju lije i mladi Hafiz. Uz pomo svog prijatelja Ebu Harisa, Sultana Mjese eve vojske, on se relativno uspjeno bori. Kako Sabina ozdravlja, tako se polahko zaljubljuje u Hafiza. Hafizu e se u snu otvoriti mezar Sultana Murata, smatrao ga je Sultanom evlija na Balkanu, koji mu nudi sablju na kojoj pie ajet: 0 druine dinova i ljudi, ako moete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, mo i ete prodrijeti jedino uz veliku pomo ! (Kur'an, sura Er-Rahman) Ovako preveden ajet na bosanskome jeziku izostavlja posljednju rije Sultan, koja je prevedena "jedino uz veliku pomo ". Fraza na arapskom jeziku "illa bi Sultanin", samom Arapu zvu i mnogo jednostavnije - "osim sa Sultanom!" Kome god da sam spomenuo namjeru pisanja ovakve pri e, bio sam upozoren na opasnost. Oni, anamooni se znaju osvetiti ako im otkriva svjetove. Tako su nekoga vezali za mlinsko kolo na kojem se cijelu no vrtio. I zaista e mi u kompjuteru nestati prva verzija fabule romana. Kad sam sreo hafiza, ve je rat bio pri kraju, upitao me je za roman. Kaem mu da bih ga volio konsultirati, da mi je ve jedan "fajl" nestao u kompjuteru, ali fabulu sam mu usmeno izloio. Poto mi je glavni lik Golub, Ebu Haris, koji ne moe ostati u ovome svijetu, zamislio sam poentirati kraj pri e njegovom smr u. Tako sam zamislio da padne granata u avliju kojom se etala Sabina, da bi krvava lica utr ala u ku u misle i daju je pogodio geler. Plakala je, ne od bola koliko od saznanja da joj je, naravno prelijepo, lice bilo unakaeno. Kad se umila, lice joj je u ogledalu ostalo lijepo kao i prije. Krv po licu nije bila njena. Pogledala je kroz prozor i vidjela Goluba u avliji kako nepomi an lei krvavih krila. Ubio ga je geler. Prepoznavi da je to ba onaj Golub koji se pojavi kad joj do e Hafiz odu avati i stane na prozor sve dok je on u sobi, shvatila je da je njegova krv bila poprskana po njenom licu. I jo vie, shvatila je da je geler namijenjen njoj zavrio u njegovu tijelu. Ne moe takav biti kraj. Ne moe Bosna ostati bez mudahida, bunio se Hafiz. No nejse, mata k'o mata. Kasnije u pro itati kako dr. Drago Kalaji tvrdi da su etnici imali itav tab u Kninu koji bavio bijelom magijom. Neki oficir u Srbiji pri ao je za novine kako se KOS veoma aktivno bavio crnom magijom. A, onda u od jednog vrlo hrabrog borca, uti kako je Arkan bio pripreman u Rusiji za gozbu njihovih sila zla. Navodno su ga ruski popovi nekoliko mjeseci drali u crkvi i svojim magijskim seansama pripremali za herojstvo u "ime krsta". A ko bi drugi u mome zamiljenom romanu bio akal, protivnik Sulatan Mjese eve vojske, nego Arkan. A koja bi druga bila dinska kraljica "koja bui Sabini duu", i plee uz muziku cijuka djece i djevoj ica, nego Ceca. Nisam ih morao imenovati, svakako bih njih dvoje uzeo za nit. A kad je Hafiz vidio njihovu svadbu i vjen anje, likovao je: Vi u to ne vjerujete, a vidite da su oni "par" iz podzemlja dinskog svijeta! Zatim me je ubje ivao kako se nije slu ajno desio Atentat u Sarajevu ba na Vidovdan. On bi reci "Mrkli dan". To se vie ne moe ponoviti. Nema vie niko na svijetu tako vaan da pro e Sarajevom di bi ga ubili, pa zbog toga neko pokrenuo rat. Hafizova teorija o masoneriji kao inspiraciji dinske organizacije, "crnoj ruci" motiju Cara Lazara, i dana atentata na Ferdinanda, 28. juni, kao da nije imao drugi dan osim godinjice bitke na Kosovu da pro e Sarajevom, boleljivom Gavrilu Pricipu, koji je bio mason, svodi se na dan smrti Sultana Murata. U tom ratu izginut e 10 miliona ljudi. To je danak Sultanove smrti! 81

Matu nastranu, moja glavna junakinja je preivjela rat. etnici su doli u selo i protjerali i nju i njenu majku. I danas je jadna bolesna. Mrava i jadna, skrhana eka da biologija u ini svoje. Pri a kako uje kad oni anamooni "sr u kahvu iz mrtva kih kostiju". Ne daj Boe ikome ovakve sudbine. Posebno ne Bosni. Kad god se sjetim ove djevoj ice, predam rahmet hanumi Ruida Prgude, psihijatrici koja je radni vijek provela lije e i ovakve na Koevskoj klinici. Nedade, ovo je najtea muslimanska bolest. Vodite je hodi, savjetovala me je kad sam joj se uo i samog rata obratio za pomo . Tako je priznala i nemo svoje profesije i nauke. Zlo koje sam uo od izbjeglica preivjelih silovanja i torture nadilazilo je moju matu. Sluao sam silovane ene i djevojke, ljude koji su vidjeli isporeno tijelo djeteta preba eno preko plota kao janje a koa. Na njega navalili crvi i muhe... Po ovoj matrici etnike sam vidio kao ejtanske sinove, liene svih ljudskih osobina. Nisam vjerovao da ih se moe pobijediti granatama, i orujem. Ve snagom vjere i morala!!! Da budem jo jasniji, kako sam bio uo da se veliki muslimanski ratnik Omer Muhtar i njegova vojska, vrlo uspjeno borio protiv Italijana uz pomo dina, takvu pomo sam vidio kao dobrodolom u borbi protiv etnika. Sa takvim nakanama doao sam upoznati Ebu Harisa. Do ekao me je u jednoj sobi koja je mirisala meni poznatim mirisom. I Ebu Haris je bio namirisan takvim mirisom koji sam udahnuo pri zagrljaju dok mi je na uho u io dovu. Malo sam se zakaljao. Miris me posjetio na kad koji je Hafiz palio dok je lije io ludu djevoj icu. Bili smo sami bez prevodioca. Sluio sam se svojim loim engleskim. Na stolu je bila servirana ve era u ve em ovalnom tanjim, ria i meso kao sitni evap. Od vo a bilo je najvie lubenice. O ito je bila servirana za jo nekoga. Ne volim jesti u gostima. Ne sje am se da li sam kuao hranu. Pretpostavljam da nisam. Svaki put kad sam dolazio, na istom stolu bila je postavljena gotovo ista ve era. Nisam imao apetita za jelo. Moj apetit je bio u mojoj radoznalosti; gledaju i njegovo lice, ruke, ramena, pokrete... i sluaju i glas. Nije bio ni nalik Ebu Harisu Hafizovom. Zbog milostivog glasa, mogao sam ga porediti sa golubom. Omalehan i krhak, povijenih ramena, njenih ruku i tankih prstiju, samo ga je duga brada inila muevnim. Bio je ljekar. Studirao je medicinu u Be u i doao u Bosnu da pomogne kao ljekar. Nije imao namjeru komandovati niti nositi oruje. Htio je pomo i ranjenima i bolesnima. To je sve to sam saznao iz njegove biografije. Bio je oenjen Bosankom koja mu je ba tih dana bila rodila dijete, to zna i daje doao u Bosnu s po etka rata. Pohvalio sam njegovu razboritost i to je bio uvod u sutinu razgovara sa njim. Nisam krio svoje sumnje i dileme oko njihove "misije" u BiH. Najtee mi je padalo to to svakim danom imaju sve loiji imid me u muslimanima. Njemu to, o ito, nije bilo nita novo. Zato ste doli u BiH?! bio sam direktan. itao sam brouru koju je napisao jedan na brat o Ali Izetu i tvome bratu Demaludinu. Zato nam ne vjerujete? Znam tvog jednog zemljaka koji mi je o vama Lati ima kazao sve najljepe. Vjerujem njemu kao i tebi. Pri ao mi je o jednom Bonjaku svom prijatelju iz Be a koji mu je ak preporu io nas u Bosni. 82

Zato name ete samo svoj na in namaza, naprimjer. Vidio sam da svi mudahedini moraju klanjati jednoobrazno. Napravili smo grjeku u Afganistanu. Tolerirali smo razli ite vjerske pravce i zato se tamo sve iskompliciralo. Zar si bio u Afaganistanu? Nisam ja bio. Govorim u ime bra e koji su se i tamo borili i imaju iskustva. Zar mi moramo korigirati naa shvatanja vjere? Mislio sam na knjigu Imada el-Misrija. Smirivao me je da imam pogrene zaklju ke i govorio da Imad nije loe mislio. Znate li za zatvor u ovom gradu? Nije mu bilo jasno to spominjem zatvor. Znam da postoji veliki zatvor. U tom zatvoru je ubijeno nekoliko muslimanskih mladi a, a nekoliko hiljada je bilo mu eno samo zbog jednog grijeha: ljubavi prema islamu i AIlahu, d.. Nije lijepo omalovaavati takvu rtvu, takvu odanost i ljubav prema islamu. Samo zato to smatrate da nisu namaz obavljali kao Vi. Molio bih da ovo miljenje prenesete svojim drugovima. O ito ti drugovi nisu htjeli do i, jer se ve era ohladila i ve se uo ezan za jaciju. Rastali smo se srda no. Ubje ivao me je da se ne trabam brinuti. Poselamio je moga brata i zamolio da ga dovedem sa sobom kad drugi put budem dolazio. Imao sam osje aj da je Ebu Haris divan ovjek, ali da ne dri kontrolu u svojim rukama. Suvie je blag za ovaj posao. Nije mi bilo drago to nisam sreo njegove drugove sa njim. Postoji li raskol me u njima? U kontaktima sa nekim Bonjacima iz Odreda, saznao sam da je Ebu Haris nekakav v.d. komandant. Te da vojska slua Ebu Mealija, hrabrijeg i otresitijeg mudahida. Uskoro e se desiti da ujem da je stvarno Ebu Meali komandant, a da je ejh aban, novi ovjek, emir, a Ebu Haris i Mu'tez, pomo nici. Ebu Haris je vodio mali stacionar unutar zgrade. Povod mom odlasku je bio prijedlog Demin da piem knjigu o njima. O ito je Demo prenio Aliji moje kontakte, pa i moje utiske, u nekom rezgovoru, a on mu predloio da napiem knjigu. itao sam kasnije da je Bakir Sadovi u ime Alije isto nudio Senadu Avdi u, ime se on hvalio, usput i osudio, u svojim tekstovima. Da se radilo o ne emu drugom, to bi me pogodilo. Prezirao sam komplekse Izetbegovi evih suflera, navodnih lukavih mudraca, koji su ga vrlo esto navodili na tako pogrene poteze. Povod takvoj ideji da se napie knjiga o mudahedinima bila je knjiga Josefa Bodanskog, koju su Srbi preveli i objavili (i) na Internetu, sa naslovom Neki to zovu mir. Nit' sam itao knjigu, nit' sam znao za povod, u vrijeme kad sam odlu io oti i Ebu Harisu sa ovim prijedlogom. Kad sam pro itao knjigu, mislio sam na Halida Tuli a. Halid i Josef su, sude i po knjigama, bra a po pameti. Kad bi bilo po njihovom, ne daj Boe, la, mrnja i ratovi su perspektiva ljudskog roda. Ovaj put za ve erom smo bili etverica: Ebu Haris, ejh aban, Ebu Meali i ja. Novi je bio ejh aban. Najelokventniji me u njima i , inilo mi se, iako je novi, imao je najve i autoritet. Teme izme u nas su bile poznate i nikad se nisu mijenjale. Insistirao sam da rade na korekciji imida na 83

obostrano zadovoljstvo. Moda nisam bio korektan prema njima koliko sam bio pun kritike. Vrlo malo sam imao razumijevanja za njihov odnos prema Bonjacima. Zato ste toliko tajnoviti? Zato sve mistificirate? Zato ste nepovjerljivi prema Bonjacima? Mi sumnjamo u neke od Vas, a vi sumnjate potpuno u legalnu vlast? Ovo je bio moj rafal prema ejhu abanu. ta o ekujete od nas? Vi ste najhrabriji borci ovdje. Hvale vas i dive vam se. Najvanije je to zbog vaeg prisustva u Bosni etnici drhte na svim linijama. Iako vas je malo, oni misle da vas ima hiljadama. Ali, vi gubite sve to zbog loeg imida vae ideologije. Ako je vaa interpretacija islama bolja, svjeija, atraktivnija, ubjedljivja, bujnim, pomozite nam. Nek' se razlikujemo. Dajte da te razlike javno suo imo. Do ite na FIN, govorite javno (!) studentima. Do ite na televizijske emisije. Govorite javno. Suo ite se sa tim druk ijim shvatanjem islama, a i mi emo se suo iti sa vama pred narodom. Zato me ne pozovu na fakultete ili televiziju?, nudio se ejh aban. Ja u re i Reisu, sigurno e vas pozvati da odrite predavanje. Zamolit u ovdanju televiziju da vas intervjuira. Nema problema. Samo izi ite iz "mraka ilegale". Mi imamo dobre odnose sa nekim imamima i oni nam ne preporu uju ba otvorenu suradnju sa vama. Znam da imate odnose sa studentima i imamima koji su vam savjetnici. Naalost, ne misle dobro ni sebi ni vama. Radi se o pobonim ljudima, bez ikakve politi ke kulture, a esto pohlepnim i bezobraznim agitatorima. Kanite se takvih. Ostavit e vas na cjedilu. Sada imaju koristi od vas. Kad, ne daj Boe, budete u neprilikama, ostavit e vas. Nekoje spomenuo Halila Mehti a, zeni kog muftiju. Sura ujte i sa njim. Ali ne samo sa njim. Ne dozvolite da iko ima monopol na relacije sa vama. Iz iskustva koje imam sa njim ne bih ba vane poslove povjeravao njemu. Nikako samo njemu! Bilo je rije i i o Imadu el-Misriju kojeg je, o ito, bio potisnuo ejh aban. Traio sam susret sa njim. Nikako mi taj ovjek ne e 'na o i'. Zato bjei od mene? Tako sam dogovorio da slijede i put na sastanku bude i Imad. Imao sam utisak da sam ubjedljiv i da umnogome prihvataju moju kritiku. Sjetio sam se kako u ih testirati. Za po etak moete dati intervju Ljiljanu. Ja u praviti intervju i moete slobodno govoriti. ejh aban je prihvatio. Isto tako je Ebu Haris, to sam insistirao, prihvatio da radi knjigu sa mnom. Ebu Meali je utio. Evocirali smo uspomene iz hotela kad sam ga prvi put sreo i smijali se. Mu'tez, nije znao ni rije i bosanski, a dugo je bio u Bosni. I on se bio oenio Bosankom. 84

Onda su mi otkrili da je Mu'tez bio organizator otmice ivka Toti a. Kako sam procijenio, on je bio oficir, porijeklom Tunianin. Zapravo, samo je Mu'tez imao pojma o ratu. ak sumnjam daje i Ebu Meali imao ratno iskustvo prije dolaska u Bosnu. Tad mi je Ebu Meali otkrio da je sebi dao ime po Sultanu Fatihu. Htio je re i da on potuje nae islamske korijene i da ne eli mijenjati na islamski identitet. To je bilo vrijeme najbolje suradnje odreda El Mudahid sa 3. korpusom. Oni su se, bar sam bio stekao dojam, veoma trudili. Nose i na dui konflikt izme u njih i Sedme, pokuao sam to ispraviti. Savjetovao sam im suradnju na frontu. Oni vas, ipak, najbolje razumiju. Pozovite Halila Brzinu na jednu ovakvu ve eru. Razgovarajte kao ratnici, a ne ideolozi. Sijelo nismo prekidali ni kad je u io ezan za jaciju, to je kod njih bilo striktno. Moj jedini problem bile su cigarete. Nisam puio, a uz tako dug razgovor, nisam navikao bez cigareta. Rastali smo se veoma prijateljski. Za nekoliko dana sam doao raditi intervju sa ejhom Sabanom. Prevodilac je bio Ejmen, kojeg sam eskivirao u drugim razgovorima. uvao sam se bivih studenata koji su u ratu pustili brade. 1 on je imao podozrenje prema meni. Kamere su bile ispred nas. Objavio sam intervju sa njegovim portretom. Nita posebno nisam vidio u tom intervjuu. ejh aban je otvoreno govorio o svojoj biografiji, niko drugi nikad nije dao svoju biografiju. Ne sje am se ni pitanja ni odgovora. Zapravo, sje am se samo pitanja na koje nisam dobio odgovor. Pitao sam ih zato su doli u Bosnu, a ne idu u Palestinu. Moje pitanje je glasilo: Zato nema mudahedina u Palestini? Eso mi kae daje to jedan od najzna ajnijih intervjua u kontekstu aktualne teme svjetskog terorizma. Sje am se daje nakon intervjua u redakciju Ljiljana zvao je neko iz AID-a i rekao da je intervju grjeka. Navodno je upravo tih dana CIA pitala da li se ejh aban nalazi u BiH, to su oni u AlD-u demantirali. Nisam mario za to. ak nisam ni vjerovao. Sve sam doivio kao dobru frku za obavjetajce. Bilo mi je malo merak zezati neuke novope ene "aidovce". Vodio sam i eljka Garmaza na intervjuu sa Ebu Mealijem. Da su imali primjedbi na moj intervju sa ejhom abanom, sigurno na bi prihvatili, bar preko mene, intervju za Slobodnu Dalmaciju. Oni su stvarno bili ljudi deverli glave, to bi rekao na narod. Negdje u to vrijeme u Hrvatskoj je uhapen ejh Talat. Globus je objavio da ga je Miroslav Tu man "izru io Egiptu na vjeala". Sumnjalo se da je bio poao u Bosnu. Kad sam boravio u Egiptu, maja '98., na jednom predavanju 0 terorizmu potvr eno nam je da je jeh Talat objeen bez ikakavog saop enja za javnost. Sve vrijeme boravka u Egiptu mislio sam o ejhu abanu. On je bio iz Egipta. Organizacija Dematu-1 islamije vodila je pravi oruani rat protiv reima. Na put iz Aleksandrije autobusom no u bio je pun straha. Tog dana su negdje uhpasili njene pripadnike i o ekivala se osveta. Zastrli smo prozore, nismo smjeli pri ati na "stranom jeziku" dok smo odmarali na pumpi, putovo a je proveo vonju u wc-u autobusa od straha. Sreo sam Ervina Hladnika, koji je iz Jerusalema doao u Egipat. Pri ao je o surovim zatvorima u kojima se mu e ljudi. 85

Sli ni onim vaim mudahedinima, objanjavao mi je. U Luxoru smo bili pod posebnim pritiskom i strahom, jer se tamo desio najgnusniji napad na turiste. Pri alo se kako su teroristi bili primitivni arapski seljaci koji su roditeljima bacali televizor kroz prozor. Vela havle, to sam bio naivan?! korio sam sebe. AIlahovo ime na rui Ali, jedne no i doao mi je mladi u hotel. Ve sam uo da me trai neki oficir, kad me ne bi bilo u hotelu. Siao sam na recepciju bunovan. Bio je to sin egipatskog generala koji se borio u Bosni i ubijen je negdje kod Kiseljaka. Njegov mezar je u Visokom. uo je da je u hotelu grupa novinara iz Bosne i doao da pita ko mu zna za babu. Vidio sam ti babu. Bio je hrabar borac. Omiljen kod naroda. Mnogi su napravili problema tamo, ali je on ostao u dobrom sje anju muslimana. Mladi je plakao. Sutra se enim. Do i mi na svadbu. Ali, ovo je za mene najzna ajniji dan u ivotu. Poselami Aliju i reci mu da mi pomogne da do em sa sestrom vidjeti babin mezar. Pri ao mi je kako mu je babo kao mlad bio borac u Sinajskom ratu i kako ga je ve tada majka bila oplakla kao ehida. Otiao je u Ameriku. Tamo je vodio biznis i obogatio se. Imao je vilu sa ba om punom rua. uo je za Bosnu i razmiljao o njoj dok je potkresivao rue. Jedno jutro mu se ukazalo Allahovo ime na listu rue. Misli su mu bile na Bosni. Spakovao se i otiao. Tako im je pisao. Ovo su kontrasti koji su me razdirali u miljenju o mudahedinima. Nekad sam mislio da pred sobom imam muslimane iz vremena naj istijih stranica islamske povijesti, istovremeno plemenite i njene kao larve, i hrabre kao tigrove, a, opet, nekad sam mislio da pred sobom imam primitivce, kojih se gnuam, frustrirane mra njake kojima je haram osmijeh. Da sam znao o takvim islamskim pokretima u vrijeme kad sam radio intervju sa ejhom abanom, sigurno bi to bila glavnica naeg razgovora. Od svih sumnji koje sam imao prema njima bile su da su u konfliktu zbog svojih vjerskih i politi kih ubje enja sa reimima, a nijedan u islamskom svijetu ba nije preporu ljiv. Tako sam ih mogao razumjeti, njihovu tajnovitost, pa i njihove frustracije. Nisam imao pojma da u to vrijeme za ejhom abanom postoji (talijanska potjernica. Dok sam sa njima bio i gledao ih u lice, me u nama je bilo prijateljstvo. Kad odem od njih i susretnem se sa njihovim djelima i miljenjem, ljutim se. Posljednji put smo razgovarali u vrijeme deblokade Sarajeva. alili su mi se kako su ih namjerno izostavili iz te bitke. Sreo sam jednog prijatelja u Zenici. Ne elim mu spominjati ime zbog aktualne njegove pozicije i hajke na islamiste, i zamolio da odemo skupa u Vatrostalnu. Bili su obradovani i po a eni Gostom. I meni je porastao rejting kod njih. ini mi se da je moj Ebu Haris (tada) bolestan leao u stacionaru. Bio je ranjen u stomak i imao problema sa gangrenom. Nikad ga vie ne u vidjeti. Ebu Meali je vodio glavnu rije . Recite sad ono to ste meni govorili o deblokadi Sarajeva. 86

lma li na ina da se probije obru ? pitao je Ebu Meali. Male su nam anse. Zato su male anse? Na dva mjesta bi se moglo neto uraditi na proboju, ali to je veoma teko. Gdje? Na Kotorcu prema Dobrinji, i sa Igmana preko Vrela Bosne do Rajlovca. Koji je kra i put? Kod Kotorca. Koliko bi ljudi trebalo? Osamdesetak dobrih boraca. Moete li nam dati nekoliko dana za izvi anje prije proboja? Ali, to je opasniji put. Radi se o ravnici i brisanom prostoru. Niko ne bi preivio. To nije vaa briga. Nek' nas bude 80 ehida. Ja sigurno nisam bio glavna veza sa mudahedinima. Nisam bio nikakva oficijelna veza. Sam sam sebi stvorio relacije i sam sebi za njih odgovarao. Tako i ne znam rezultate tad zapo etih razgovora. To je za mene bio posljednji sastanak sa njima. Nikad nikog vie nisam vidio. Pisao ja ili ne roman o Sultanu Mjese eve vojske u kojem gine Golub, Ebu Haris e poginuti. Na punktu u ep u bit e ubijen sa Mu'tezom i ejh abanom. Ostade li Bosna bez mudahida, Hafize?! Svi su imali ene i djecu. I jeh aban je doveo svoju mnogobrojnu djecu i enu u Zenicu. uo sam da je Ebu Meali oenio hudovicu Ebu Harisa. Tim inom me je zadivio. Bio je izrazito lijep i zgodan mukarac, manekenskog dranja. Bijele puti, sitnih kovrda u kosi, rijetke i male brade, jakih bijelih zubi... Ubijeni su dan nakon Dejtona, koliko se sje am. Eso e objaviti tekst o tom atentatu na "borce Armije RBiH" sa fotografijama izmasakriranih tijela. Budu i lideri mudahedina u Bo inji su optuivali mene. Bio sam kriv, po njima, jer sam objavio fotografiju Sejha Sabana. Za kraj bih trebao dati svoje miljene o mudahedinima. Dvadeset etvrtog marta 1995. bio sam pozvan na sijelo kod Reisa. Bila je to grupa od petnaest naih prijatelja. Nisam znao da e biti Alija. Doao je na vrijeme. Bio je vidno raspoloen. U jednom trenutku se prisjetio: Ta no na dananji dan bih iziao iz zatvora. Tolika mi je bila prva presuda, a na dananji dan su me uhapsili. 87

Nisam imao osje aj da je ovo sijelo bilo sazvano kao proslava obljetnice. Mislim da je bila je puka koincidencija. Nije se ni astilo ni im vie od kahve i erbeta. Osje ao sam se ugodno i vrlo po a enim to sjedim me u dragim ljudima. Potovao sam i Reisa gotovo koliko i Aliju. ast mi je bilo biti sa njima. Nakon ala, uistinu smo se samo alili, nekako su se otvorile vjerske teme. Reis je najvie govorio. U kontekstu vjerskih tema dola je na red i tema o mudahedinima. Iznenada se Reis okrenuo prema meni. O tome bi Nedad mogao neto re i. Bio sam zate en i zbunjen. Rijetko sam u ovakvim prilikama uzimao rije . Stidio sam se govoriti pred Alijom. Zacrvenio sam se i znao sam da to svako vidi na meni. Predsjedni e, nije mi ugodno govoriti pred Vama. Nekako se stidim, a i nisam ba najkompetentniji za ovu temu. Insistirali su. Dobro razumijem zastoje Reis smatrao da poznajem situaciju. Valjao sam mu prilikom njegovog prvog dolaska u Zenicu. Uspio sam izre i otprilike ovakve stavove: Prvo, trebamo biti veoma odgovorni i cijeniti krv njihovih ehida. Koliko znam, stotinjak ih je poginulo. Drugo, isto tako moramo znati da me u njima ima ljudi prljavih biogafija, i moramo na i na in da to provjerimo. Mi gradimo slobodnu i demokratsku dravu gdje ljudi ne smiju biti progonjeni zbog razli itog miljenja i vjerskog ubje anja. Neki od njih su disidenti u svojim nedemokratskim dravama. Imaju pravo zatraiti azil kod nas. Takav azil mogu dobiti u zemljama Zapadne Evrope. Njih je do sada drava, fakti ki, izbjegavala. Tek smo ih vojno u nekoj mjeri kontrolirali. Sa njima se suo ila samo IZ. to se ti e IZ, ona moe sa njima raspravljati do Sudnjeg dana o tome treba li ili ne stavljati slike na niane. Ali, ako neko od njih porui mezar zbog slike na njemu, kako ujem da rade, onda je to posao drave. To je krivi no djelo i moraju odgovarati za to. Gdje je najve i problem sa njima. Mi nikad nismo uli me u njih! ini mi se da svako ima pipke unutar njih, samo se uvaju od nas. I ti nai studenti koji su me u njima, dijele njihove stavove i poglede, gledaju nas istim o ima kao i oni, sumnjivi su mi. Znate kakve su politi ke kulture ti nai studenti. Ja se drim dalje od mnogih. Naveo sam primjer kad me je jedan od naih studenata sreo nakon to je zasjedao Sabor IZ u Zenici kojim je presjedavao Hilmo Neimarlija. Nakon kahve sa mnom, urio je na satelitski telefon, to mi je bilo veoma sumnjivo. Kao da je urio javiti rezultate nekome. U tom trenutku me Hilmo prekinuo kako pretjerujem sa sumnjama u "pijunske rabote". Zanimljivo da me Irfan Ljevakovi , koji je tada bio u AID-u, podrao. ak se suprotstavio Hilmi. Drugi su, ne sje am se ta no ko, krivili Halila Mehti a, kao oponenta koji ima potporu takvih struktura. Ja sam, pak, smatrao, da Mehti , po ovoj temi, uop e nije bitan i da treba razgovarati sa njim. 88

Naalost, o njima nikad nisam uspio sa initi ozbiljan tekst. Povod su mi bili uvijek nekakvi incidenti. Zbog navodnog kidnapiranja maloljetne djevoj ice radi udaje za mudahedina, napisao sam tekst eriat u crnim rukavicama. Bio sam dosta kriti an, ali, kasnije sam dobio selam od mudahida, preko jednog hode, kako sam ga "ogibetio", jer ima ljubavna pisma od te djevojke i da nije nasilu bila dola kod njega. Moj tekst - anketa u Danima, Crna peca - bijeli ejtan imao je najve i eho. Crna pe a je za mene bila metafora uskih vidika i miljenja, bilo ono vjersko ili lai ko, mudahedinsko ili novinarsko. A bijeli ejtan za mene je bio Vladimir Putin, koji je u to vrijeme uao u Grozni. Kad danas vidim rat "crnih hudovica", kako zovu ene ubijenih mudahida u e eniji, sa Putinom, uhvati me jeza kako mi se lahko ostvaruju crne vizije. Isto tako sam u televizijskom intervjuu ruenje Budinih spomenika u Bamjanu nazvao barbarskim inom koji nema veze sa islamom. Poto se izjedna avaju pripadnici Al Qaede sa mudahedinima koji su bili u Bosni, kao da se radi o teroristima istog kova i profila, te se u toj mjeri traga i za (pre)ostalima mudahedinima iz Bosne, ja ostajem u dilemi da li su to sve uradili ljudi kakve ja poznajem. Ikreno, ne mogu u to, jo !, povjerovati. Najmanje iz dva razloga. Prvi je moja emotivna vezanost i potovanje prema svima koje sam upoznao: Ebu Haris, aban, Mu'tez, Ebu Meali. Teko mi je povjerovati da su teroristi i da mogu biti surovi zlikovci. Drugo, nijedan od njih, pa ni sve akcije koje sam opisao i za koje sam uo, nema takvu inteligenciju, takvu naobrazbu, takav osje aj organiziranosti, da bi mogli izvesti neto nalik onome protiv ega se danas vodi silovit rat. Oni su, po meni, bili samo ljudi koji su se odvaili smjeti biti muslimanima na na in kakvim oni smatraju da treba biti musliman, kako vizualno, tako i karakterno. E sad, imam gorko iznena enje za samog sebe. itao sam da postoje nekakve video-kasete o masakriranju ljudi. Gdje sam bio ja kad se to deavalo? Zato to preu ujem? To su opravdana pitanja svakoga ko pro ita moje svjedo enje. Me utim, ja nikad nisam vidio mrtvog ili zarobljenog ustau ili etnika, niti sam kad vidio zatvor, ili neto to bi moglo 'tuknuti' na zarobljeni ki logor. U moju duu i ui nije moglo vie stati boli i smrti. Moji najblii prijatelji znaju za moja esta povra anja zbog scena na televiziji. Imam malu satisfakciju time to sam reagirao, kako sam reagirao, zbog fotografija odrubljenih srpskih glava, ali sam, isto tako u dogovoru sa Esom, inicirao da Ljiljan prvi objavi pronalazak masovne grobnice kod Vozu e. Tu su, navodno, neki od njih na svirep na in vrili odmazdu nad Srbima, lako se gnuam na njihova eventualna zlodjela, u dui alim za mudahedinima koji su ubijeni u Bosni. Najve i krivci su ulema, nemoralna ulema, koja je kukavi ki urovala i utjela na ideologiju kojoj su pripadali, uvjetno re eno, i sami mudahedini. Ta ulema i danas kukavi ki uti pod svojom "crnom pe om". Mudahedini su jedna pri a pogodna da mnogima koji se kriju iza svojih nedjela, sjedne, i namjera, s druge strane, poslui za spletke. Nisam upozano Leonela Dimonea, naprimjer. Nisam nikad pisao o njemu. Prema biografiji, za neke je Robin Hud, a za neke okorjeli kriminalac. On i njegov drug su, naprimjer, optueni za pokuaj plja ke benzinske pumpe i pri tome ranjavanje policajca. Uhapen je na trik, ali surovo i uz pucnjavu. Sve se zbilo u komiluku gdje sam nekad stanovao. Koliko znam, on uop e nije imao namjeru plja kati pumpu. Ve je htio napasti jednu ilegalnu javnu ku u za strance, koja se nalazila tik iza le a benzinske pumpe. Nabili su crne arape na glavu, dok su se unjali iza pumpe radi napada na ku u. Policajac je reagirao, a zatim i oni. Nesre a! Je li Dimon mudahedin? Jest. Je li bio terorist? Jest! Zato? Zbog toga to se pitoljem htio boriti protiv nemorala i poroka, koji osu uje islam. Zna i u ime islama, estagfirullah! Koje Dimonu, nekadanjem kr aninu, tako interpretirao islam? To su krivci. Treba se estiti na one koji su objavili rat protiv terorizma, 89

smatraju i ga i ratom protiv islama. Ali, ve u osudu i est zasluuje ulema koja se nije borila protiv takvog shvatanja islama. Sje am se kad sam prvi put sreo Nezima Halilovi a Muderisa u Zenici. On se smatra bonja kom verzijom mudahedina. Njegov imdi u ratu bio je najkompletniji i elio sam da svaki na borac tako izgleda. Crna mahrama na glavi sa povezom preko ela, brada i nao ale, te sablja o boku koja dodiruje duge kone izme. Koliko znam, mahramu je uzeo od jednog ehida Arapa i bila je isjeckana od gelera. Kod mene je bilo desetak stranih novinara u kancelariji i zamolio sam Muderisa da im da intervju. Odbijao je, jer je smatrao da to nema svrhe. Sta god im kae, oni e svoje napisati*, branio se. Ipak je pristao. Slikali su ga dok primi e findan usnama, a on je odgovarao na pitanje zato rue kafi e i zabranjuju ljudima alkohol. Svako se drutvo bori protiv poroka kakav je alkohol. U tome prednja e vjerske i socijalne ustvanove. Ali, to rade po osnovama zakona. Mi vojska nemamo nita sa tim. Nije nae da lupamo po kafi ima flae, ve da se borimo. 0 Muderisu kao ratniku bio je stvoren mit ve i od mudahedina. Ovaj nekad goljavi hodica iz Konjica, rodom iz epe, pokazao se bolje kao ratnik nego kao hoda. Pri ali su HVO bojovnici koji su napadali na G. Vakuf: A ko Vam je bio onaj Muderis na bijelom konju? Kad bismo njega vidjeli na brdima da jae bijela konja, umrli bismo od straha. Nije Muderis jahao bijela konja, niti je dolazio na brda oko Vakufa. Ali, lijepi strah, to bi na narod rekao! Alija, pa Sefer, pa Reis Vlast u Sarajevu bila je opkoljena, ali ne u tolikoj mjeri da se vie i e e nije moglo komunicirati sa tzv. slobodnom teritorijom. Zato je slobodna teritorija BiH bila kao jedna labava konfederacija. Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar, Gorade i Biha su bili prili no autonomni vojno i politi ki. ak su se i razlikovali kako po strategiji, odbrane tako i po politi kim problemima, vie nego interesima. Nekoliko pojedina nih izlazaka iz Sarajeva, poput izlaska Ferida Buljubai a, koji je sa rahmetli Askom Prazinom formirao Prvu podrinjsku na Bjelavama, da bi nakon debakla na Poljinama sam iziao do Visokog, postrojio jedinice u naputenoj kasarni, zatim preko Grepka otiao u Gorade, gdje e rukovoditi slavnom bitkom za osloba anje ovog grada. Juka Prazina je, tako er, iziao iz Sarajeva radi svojih zakulisnih igara, pod motom da bijelim konjem u e u Sarajevo, da bi zavrio u HVO-u svojih "uckora". Jovan Divjak je izlazio da bi bio uhapen u Konjicu i jedva ivu glavu "izvukao u gepeku" nazad u Sarajevo. Fikret Abdi je iziao da bi uradio to je uradio. Samo onaj ko je najvie trebao borcima, dakle njihov tadanji prvi ovjek, slovio je kao komandant, bez obzira na funkciju na elnika taba, dakle Sefer Halilovi , kolebao se i zatezao sa svojim izlaskom. Najmanje desetak puta je u Visokom bio pripremljen njegov dolazak, ak mu se i stan naao. A njega nema, pa nema... Samo je Izetbegovi prilikom svojih vanjskih maruta svra ao i obilazio gradove. Tako je Sarajevo koje je bilo u hropcu, a hrvatska propaganda predvi ala skori pad grada, bilo i uteg ostatku slobodne teritorije. Njegovi nikad neprevazi eni problemi; unutranji obra uni, kako mafijaki tako i politi ki, pokuavali su se prenijeti i na slobodnu teritoriju. Naknadne interpretacije rata pune samohvalisavosti, politi kih vizija i herojstva, te okrivljivanja drugih, zatamnile su ovaj 90

period historije, tako da se ni danas ne zna istina, a i pogreno, veoma pogreno interpretira uloga, politi ka i vojna, pojedinaca, brigada i lobija. Fikret Abdi je prili no objanjena figura i smjeten je kontekst historije kao jedan od najve ih kolaboracionista kako Bonjaka, tako u ratu uop e. Takav kolaboracionist se nije desio ni Srbima, ni Hrvatima. Poto je strategija iz Kara or eva vezivala Biha ku krajinu sa Tuzlanskim bazenom, na na in da je Tu manu pripala Krajina, a Miloevi u Tuzla, pozicija Tuzle u odnosu na Sarajevo bila je u najve em stepenu autonomnosti. Selim Belagi je komunicirao i sa Fikretom Abdi em i sa Stjepanom Radi em, gradona elnikom Banje Luke. Ovo mi je rekao jedan "personalac" iz 2. korpusa, dok smo prolazili Tunel idu i u Sarajevo na zasjedanje Skuptinu. Nije on budala da se uzda samo u Sarajevo. Ovakva infantilna politika Selima Belagi a ga je preporu ivala pred "me unarodnim faktorom" kao promotora suivota i multikulture. Kakva multikultura? Tuzlanska soje bila u pitanju. Poraz Abdi a, sjedne, i poraz Kordi a u srednjoj Bosni, s druge strane, spasilo je Tuzlanski bazen od genocida iji bi zlo in bio srazmjeran zlo inu deset Srebrenica. A, svoju infantilnu politiku pregovora sa kolaboracionistima i neprijateljima, opravdat e, opet, Izetbegovi evom dozvolom trgovanja sa etnicima da bi se prehranio narod. On e pokuati utjecati i na Besima Spahi a, koji je, tako er, bio jedno vrijeme u pregovorima sa Radi em iz Banje Luke. Spahi je bio svjestan "igre sa sjevernom Bosnom". Nije se upecao. Belagi je imao eljka Kneza, komandanta 2. korpusa, otro se suprotstavljao narodnim komandantima poput Hajre Mei a i Neada adi a. eljko Knez je, kao i Milutin Kukanjac, imao veoma slabe ocjene na Akademiji. Takva vrsta "mjeinara" i "na vara" poput Bobetka, imponirala je gortaku Mladi u. Zato je izrastanje bonja kih oficira poput Atifa Dudakovi a u Krajini, Arifa Paali a u Mostaru, Mehmeda Alagi a u Travniku, koji nisu imali komplekse prema neprijatelju, a nisu ekali ni na Sefera, bilo zna ajnije od djelovanja politi ara i na elnika. Nikad Izetbegovi eva politika osmijeha i tolerancije nije bolje imponirala Bosni. Trebalo je samo smirivati varnice me u Bonjacima i sa ekati izrastanje nekolicine oficira koji e vojnu snagu usmjeriti prema neprijateljima. Da su, bogdo, oni izme u sebe birali novog komandanta, a ne Alija. To nikad ne bi bio Deli ! Njegovi obilasci slobodne teritorije bili su samo u znaku podrke procesu stvaranja Armije, bez ikakvih direktiva i zadataka. Obavezno svra anje u Visoko bilo je u znaku provjere ta se moe u initi za deblokadu Sarajeva. Zato se sve njegove posjete prije posjete 7. muslimanskoj mogu svesti pod izjavu : lma Bosne, maallah. Ne znam ko me je pitao za miljenje o njegovoj posjeti Zenici. ini mi se Zijo Ljevakovi ? On je doao sam i dugo smo etali uz Bosnu, analiziraju i stanje na slobodnoj teritoriji, posebno u Zenici. Preferirao sam Sedmu. Karali nije na, rekao mi je. Misli li tako i Alija? Pretpostvaljam. eli li da ostane njihov? 91

U Karali a se sumnjalo daje " olakovi evac", stoje bilo ispravno, i da je "provehabijski", to se moe uzeti sa rezervom. ak se spekuliralo daje bio vehabijski halifa, sve do sva e sa grupom studenata iz Saudijske Arabije i lidera El-Mudahida. On voli Aliju. Nisam imao nijednu nesuglasicu sa njim. Mislim da bi bilo pametno od efa da mu uru i pitolj sa posvetom. To bi ga okurailo i imali bismo ga za sva vremena. Na koncu, njega voli vojska. Treba imati kontakt sa vojskom i pridobiti ih za sebe. Treba ih upozoriti da paze ta rade. Sluat e Aliju, prije nego svoje vo e. Bit Alijine unutranje politike sa injavala se u tome da e muslimani vjernici, ja to zovem muslimanska sirotinja, dati sve od sebe, bez ikakvih nagrada i stimulacija, te da se moraju pridobiti "drugi". Zato se kalkuliralo i sa muslimanskim brigadama. To je bio rizik da se Armija pretvori u ne samo nacionalnu, ve vjersku vojsku i izgubi legitimitet kao takva da se bori za multinacionalnu dravu. Najve i problem Izetbegovi eve posjete Sedmoj bit e tekbiri koje ne e Mufid Memija pustiti na Dnevniku, smijao sam se. A to e se ispostaviti veoma ta no. Ona postoji i ne moe se sakriti od svijeta. Treba objasniti narodu da to nije strana ka vojska, da je takve jedinice imao i Tito, itd. Koliko su tekbiri sa smotre Sedme odmogle u karijeri Memiji, koji ih je cenzurirao, toliko su pomogle Ademiru Jerkovi u, koji ih je snimio i poslao u prilogu za Dnevnik? Bio je jo jedan problem sa 7. muslimanskom. Kad su Stjepan iber i Jovan Divjak posje ivali 3. korpus, zahtijevali su posjetu ovoj brigadi. Ne znam to Divjak nije posjetio brigadu. Nisam ni znao za njegov boravak u Zenici. Ali sam insistirao da prime ibera. Tvrdio sam da je iber patriot. Me utim, on e posredovati u razmjeni zarobljenih Hrvata i Bonjaka. iber je to u ino vrlo naivno, tako da je 36 bonja kih civila iz Busova e zamijenjeno za 260 bojovnika brigade Jure Franceti , zarobljenih prilikom napada na hotel Rudar. Time je doivio debakl i izazvao bijes na sebe me u borcima Armije. Postojale su glasine da Fra tipan u samostanu krije 300 bojovnika, i nakon ove razmjene, prijetila je opasnost totalnog udara na Hrvate. Hrvatska tampa je pisala, a saop io Zdenko Vranje, nekadanji urednik Radio Sarajeva, ija je supruga bila muslimanka, kako deseci Hrvata stoje razapeti ispred crkve u Zenici. Bilo je to vrijeme Male gospojine, koliko se sje am. Upravo su tad zeni ke vlasti ispred te crkve vratile kip Gospe koji su komunisti bili uklonili. Nisam mogao vjerovati kad sam uo za iberovo pismo u kojem je tvrdio da su mudahedini pobili 50 Hrvata u selu Mehuri . Mislio sam da je to panjkanje ibera od ultranacionalisti kih krugova kakvih je bilo u Zenici. To e se ispostaviti kao istina. iber je stvarno poslao takvo pismo. Mogu, onda, zamisliti, kako je bilo Izetbegovi u pomisliti da se susretne sa takvim jedinicama i da uop e do e u Zenicu. O ito je sva igra bila oko Sedme. Nakon to sam otklonio sve sumnje da bi mogla posluiti za unutarmuslimanski sukob, u njoj sam vidio garanta odbrane legalne Izetbegovi eve vlasti. Sve, eventualne, nakane o vojnom udaru, morat e kalkulirati sa 7. muslimanskom i njoj sli nim brigadama. U Zenici sam otkrio da su Durakovi i Komi pokuali formirati svoju strana ku vojsku Patriotski front. To im je, haman, bilo uspjelo u Jajcu. 1 to bi bile SDP-ove brigade. Ovo nije bila strana ka vojska. Nije je formirala SDA. Ja ne znam jedinicu Armije BiH daje Izetbegovi prezao do i pred njene borce, osim 7. muslimanske i mudahedina. Bio sam pozvan na do ek Predsjednika u Sedmu. Sjeo sam me u borce. Oni su pjevali i ekuji i gosta. 92

Komandovano im je mirno kad je uao na vrata. Posmatrao sam ih sa distance. Moj Alija, da zna ta su ti sve mislili ti iza le a? mislio sam u sebi. To je bio trenutak primopredaje ratne zastave komandantu Amiru Kuburi. Horili su se tekbiri. Predao je pitolj sa posvetom emiru Mahmutu Karali u!!! Smijeio sam se. A, onda se Alija obratio borcima. Vrlo kratko je govorio. Zapamtio sam re enicu: Pazite ta radite. Na vas se gleda desetostruko vie nego na druge. Borci su skandirali: Alija sokole - Sedma je uz tebe!!! Pruila se ica telefona - na njoj Aljo nama poru uje - je'l vam teko sokolovi moji - nije teko izdrat' se mora... Cijela je Bosna jedna brigada - tespih njen je Sedma brigada. Nisam se kvartao me u elitu. Moj zadatak je bio zavren. Uspjeh Izetbegovi eve politike, ili izvor snage njegove harizme je njegovo dranje, izgled, obla enje i komunikacija sa ljudima. Taj dan je, naprimjer, nosio zelenu jaknu, nataknutu preko ramena, pomalo nonolantno, nikako strogo vojni ki utegnuto, hromao je u vojni kim izmama, sa svakim se rukovao i s mjerom razmijenio dvije-tri rije i; nijednu gestu vika, kao to bi mnogi u inili, naprimjer, neki pokli , ne emu ili nekome, neku teatralnost, jer sve je bilo toliko napenovano, da je, naprosto, zazivalo neke gromoglasne prijetnje neprijateljima, (samo)hvalisavost itd. Kroz takvo grotlo emotivnog naboja, on je proao kao sjena. Sve to je trebao uraditi, uradio je po protokolu, sve stoje trebao re i, rekao je, a da je, opet, ranije napustio salu. Tako da je svima ostalo "u elji" da jo govori, da jo bude sa njima, da jo neto u ini. Tako je pri izlasku i mene primijetio, te me pozdravio, toliko da mi da do znanja da me je jo ranije vidio me u borcima. 1 uvijek smo se tako ophodili prilikom njegovih ceremonijalnih javnih nastupa. Uvijek sam bio negdje na ivici margine, i uvijek bi me on primijetio i pozdravio. to je za provincijalne njegove politi are zna ilo vrlo mnogo. Tako je nakon posjete turskog predsjednika Sulejmana Demirela Zenici doao sa njim klanjati dumu u damiju. (Moram se prisjetiti da su samo Velajatiju i Demirelu od stranih politi ara bila zatvorena vrata u Sarajevu.) Obojica su se nakon namaza obratili dematlijama. Stajao sam negdje u dubini damije. Ispred mene u safovima bila je muslimanska elita. Pri izlasku Predsjednik se sa malo kim rukovao. Bio sam iznena en da me je uop e primijetio, a kamoli da mi prua ruku. Koliko mi je to inilo ast, toliko me zabavljalo pred "muslimanskom elitom" koja salije e i (zlo)upotrebljava situaciju da ga dotakne. A i manipulirao sam, mistificiraju i svoj odnos sa Predsjednikom. Nikad nisam prisustvovao javnim ve erama, sjednicama ili sjelima gdje je on bio. Tako da nisu znali stvarne nae relacije. Sumnjam da ga je ko to smio pitati. Izetbegovi e 7 puta posjetiti Sedmu. Postao je njen Po asni komandant. Ne u uvijek biti prisutan njegovim posjetama Sedmoj. Nisam imao vie ni potrebe. Moja misija je bila zavrena. Siguran sam bio da je uspostavljena direktna veza nakon to su sve sumnje pale u vodu. Navodno e Izetbegovi prilikom posjete Sedmoj negdje na Ravnom Naboi u, u vrijeme posljednjeg pokaaja deblokade Sarajeva, vrlo emotivno izjaviti pred borcima da Sedmu osje a kao svoje ( etvrto) dijete. Sedma je postala nezaobilazan faktor na trome i srednje Bosne, Tuzle i Sarajeva. Strateki, njena pozicija je bila presudna u mnogim situacijama. Nijedna brigada Armije, izuzmem li brigade u enklavama, nije imala taku strateku poziciju za unutarnju stabilnost armijske mo i. Sa njom je Izetbegovi dobio pred svim javnim i tajnim neprijateljima najve eg garanta osobne pozicije u vojsci. Me unarodni faktor, koji je eventualno kalkulirao sa udarom na Izetbegovi a iznutra, u njoj je prepoznao nepremostiv branik. Preustroj ili preusmjeravanje armijske mo i vie nije dolazio u obzir. Svi su od sada morali ra unati na Izetbegovi a! U smislu da ne e do ekati drugog pregovara a u ime Bonjaka. Poticanje stvaranja sli nih (muslimanskih) brigada samo je ilo u prilog da Izetbegovi ima potpuno odanu vojsku. Od stvaranja jedinice Fatih, u Sarajevu, kojoj sam, 93

elhamdulillah, kumovao, do predaje ratne zastave Izetbegovi a Kuburi, radio sam na tome. Potpuno sam i potpuno po svom naho enju. Mala ptica - velik haber Najavljeni su pregovori u enevi. Abdi je bio ozuhurio i forsiran od Owena kao etvrta strana u pregovorima. itao sam u Ljiljanu da je pod pokroviteljstvom Adila Zulfikarpai a u Ljubljani propao pokuaj stvaranja bosanske vlade u sjeni. U to je bio uklju en i Nijaz Durakovi . Propao pokuaj, ali dovoljno znakovit. Slutio sam "u zraku" da e se pokuati sa takvim trikom skinuti Alija. Dakle, Abdi i ne mora biti sam. ak je izjavio da ima podrku u Travniku i Tuzli. Ptice na grani su znale da je Belagi bio "zrela kruka", ali ko je u Travniku? Krajinici su se osje ali nelagodno. Zlobnici su sumnjali na krajiki trio generala: Alagi a, Mahmuljina i uski a. Da bih otklonio sumnju sa njih, kojima sam iskreno vjerovao, a i da bih iskazao javno ono radi ega sam toliko radio na relacijama sa Sedmom, otiao sam kod Mahmuta Karali a sa idejom da poaljemo poruku i podrku Aliji Izetbegovi u. Ideja se sa injavala u tome da Sedma i 17. krajika napisu pismo podrke Aliji Izetbegovi u pred odlazak u enevu i da jasno kau da e borci prihvatiti samo njegov potpis na sporazum. Napii sam pismo i donesi da potpiem, prihvatio je Karali . Sav sretan str ao sam u kancelariju. Tu je bio Senad Avdi . Nisam mu mogao re i da napusti kancelariju dok napiem pismo. Ponudio sam mu da mi pomogne u formuliranju pisma. Poenta pisma je bila, da parafraziram po sje anju, da "samo ona ruka koja ima osje aj da stapa pero u krv ehida kao u tintu prilikom potpisa, moe, u ime boraca, staviti svoj potpis na Sporazum o Bosni". Jasno je bilo da je to ruka Predsjednika kojem borci vjeruju. Karali e poslati pismo u 17. krajiku, trae i da i oni stave svoj potpis. Sre om, na prvoj strani pisma, a ne na drugoj, gdje su bili muhuri i potpisi, Krajinici su malo izmijenili tekst. Ja u faksirati svoju verziju sa njihovim potpisima. Pod podskriptum sam napisao preporuku za Bakira, da to pismo objavi putem radija. Vozio sam se u dipu sa Jadranom iz pravca Visokog prema Zenici. Sluali smo vijesti na radiju. Bio je suton. Na po etku je bio izvjetaj o odlasku Izetbegovi a na pregovore. Predsjednik je u izjavi za novinare poselamio Sedmu i Sedamnaestu. Uskliknuo sam pred Jadranom: To je to!!! U istom trenutku, dok sam likovao, gruhnuli su rafali iz kasarne na Bilmi u. Alejkemus-selam, Alijaaa!!!, uzvra ao je Jadran kao da ita rafale sa Bilmi a. Jadran me je zvao mali Alijica. l jesi, matere mi. To samo tebi moe na um pasti, podilazio mije. Uivao sam u toj ulozi. Jadranu sam ispri ao pri u o Hudhudu, ptici Sulejmana, a.s. Ptica mala - velik' haber, rekli bi dervii. Meni dosta ta uloga! Jadran se smijao. Bilo mu je krivo to nije mogao zapamtiti ime ptice da bi me kasnije zadirkivao. J... kosa, ima naa ljepa i pametnija tica!, znao je upadati Seji u razgovor, koji je volio pri ati o KOS-u. 94

Kako se ono zove?, moljakao me je. Me utim, uporedo sa njegovim odlaskom u enevu, Mladi je pokrenuo najve i udar i najuspjeniju ofanzivu na Igman. Igman je fakti ki bio pao. etnici su se trebali spustiti samo u Hrasnicu i kapak!!! Izetbegovi je u enevi uvjetovao pregovore zaustavljanjem ofanzive na Igmanu, a kasnije povla enjem etnika. Rasulo sarajevskih jedinica kako u gradu, tako i oko grada, nije davalo nikave anse da se vojno zaustavi Mladi . I Izetbegovi e se sjetiti pisma. Nazvao je Deli a i narediti mu da ode do Brzine i uski a, te da ih zamoli u njegovo ime za pomo na Igmanu. Poskiali su Predsjednika i poslali po jedan bataljon na Igman. etnici su zaustavljeni. Prema mnogim o evicima, borci Sedme, bilo je nekih problema sa Krjinicima koji su se ponapijali na Bradini, nisu prikazali nikakvu spektakularnu protuofanzivu. Naprosto su zatekbirali i etnici nisu smjeli dalje. To je bilo dovoljno Izetbegovi u da ucjenjuje Owena i Karadi a da narede Mladi u povla enje. On e obe ati potpisivanje Sporazuma. Karadi e po nagovoru Owena "zagristi" i narediti Mladi u povla enje sa Igmana. To e uzrokovati raskol medu njima, a Izetbegovi e se izvu i na "foru" da dobije suglasnost od Skuptine, te prolongirati potpisivanje to due, nakon to je Mladi stvarno povukao jedinice sa Igmana. Iztebegovi e primiti ovaj krajiki trio komandanata (Alagi , Cuski i Mahmuljin) u Sarajevu, o e televizija emitirati u Dnevniku. Time su otklonjene sve dileme uz koga su Krajinici u srednjoj Bosni. Ali i posljednja privremena opasnost koja je dolazila izvana. O i su ostale uprte jo samo u Sarajevo. Komandant je stigao! Prvi dolazak Sefera Halilovi a u Zenicu bio je usputan. U dipu sam primijetio njegovog brata i (famoznu) sekretaricu. Sjedio sam sa njegovim bratom na kahvi. Imao je povrije ene prste. Pri ao je kako moraju za Mostar, stoje iziskivalo izvanredne fizi ke napore, jer se prolazilo preko planinskih gudura i kozijih staza. Kasnije e o tom putu ostati legenda da je pod Safetom Oru evi em crklo magare. To je bilo vrijeme kad je Komanda Arifa Paali a jo bila na desnoj obali Neretve. Pregovori e se voditi o smirivanju sukoba u Hercegovini i u srednjoj Bosni. Istovremeno je pregovarano o osloba anju dvaju helikoprera ARBiH sa posadom koji su prevozili ranjenike. Pored sastanaka u Korpusu, bilesi smo i mi kao odjeljenje VK ARBiH, bili pozvani u hotel Rudar i zapovije eno nam da se tu preselimo. Komandir odjeljenja bio je Senad Avdi . Time se htjelo kazati kako se vojska definitivno mora ustrojiti i disciplinirati. Ali, to su bile Seferove improvizacije. Sutinu posla obavljao je druk ijim metodama. Isti oficir koji je nama novinarima bio zapovijedio uvojni enje, obilazio je humanitarne islamske organizacije i traio novac za "Seferovu kampanju. Pozvao me je Resul i rekao kako je od njega taj oficir traio 400.000 DM radi kupovine oruja od etnika iz Nevesinja. Zaista je postojala pri a o kupovini oruja od etnika koji bi se dopremali u Mostar. Ne dajte novac, bio sam odrjeit. Zato? Ako imate novac, dajte ga nekome drugom ko e ga predati njemu. Nikad ne dajte novac direktno komandantima. ta ako se on sutra okrene protiv? Imat e dokaz da lae kako ste davali novac za stvaranje islamske drave. Drugo, ubije en sam da Sefer ima dovoljno novca za te stvari. Ve sam bio uo o pronevjerama skupocjenih "almasli grana". 95

Moram zavriti na ovom mjestu pri u o " etiri stoje" koja je potvrda izreci: zaklela se zemlja raju da se tajne sve odaju. Kad je smijenjen Sefer, pun gor ine, govorio je o spletkama protiv sebe. Jedna od krivaca je, po njemu bio i Bakir Izetbegovi . Kad sam iao u Mostar, dao mi je 400.000 da predam Mostarcima. Dao sam tanu sa novcem Hujki gdje je falilo neto para. Nisam ja dirao novac. Ja sam predao tanu. Moda ga je on uzeo pa prebacio na mene. Sjetio sam se Resula! Kako ista cifra?, pitao sam se. I utio. U to vrijeme i nije bilo vano zbog ega je Sefer smijenjen. Bilo je vrijeme! Ali, izbor Rasima Deli a za komandanta umanjio je oduevljenje mnogih. Bilo je slavnijih i omiljenijih, a svakako i sposobnijih oficira. Njegova smjena bila je dramati na i on se ilavo opirao. Nisu ba mediji sve to interpretirali i nije se ba ni znalo u toj mjeri da se Sefer ljuti. Sukob Fahrudina Radon i a, Seferovog efa kabineta, i eme Dakmi a iz ASA, sa Fikretom Muslimovi em, nekakvo pritvaranje i hapenje novinara, a i sr ane smjetnje Muslimovi u, rezultat su "medijske praine" koja se digla nakon smjene. Pisani su neki tekstovi "Svaka ptica lepo peva, al KOS, al KOS!" Stoje aludiralo na zaklju ak daje KOS smijenio Halilovi a. Poto je Muslimovi sa doktorom Abdulahom Konjicijom i Sulejmanom Vranom izravno doao saop iti Halilovi u i komandantima odluku vrhovnog komandanta Alije Izetbegovi a za njegovu smjenu, on e ostati glavni osumnji enik "KOS-ove ruke". Na sastanku je bilo petnaest oficira, koji su sa injavali Seferov Glavni tab, a sedam njih je u po etku su odbilo povinovati se toj Odluci. Tu je bio i Talijan kao komandant 1. korpusa. Nakon to su upitani da li su svjesni kako e se shvatiti njihovo odbijanje volje i Odluke vrhovnog komandanta, jedan po jedan su po eli mijenjati miljenje, trae i izgovore za nerazumijevanje. Talijan se uhvatio za srce, naprimjer, ele i pokazati dramati nost situacije. Ne znam koliko je bilo uputno da Muslimovi , koji je bez dvojbe bio lojalan lzetbegovi u, njega je Predsjednik i zvao telefonski tokom zasjedanja, ode smjenjivati Halilovi a. On je bio najvie rangiran bonja ki oficir u KOS-u. Time se ilo naruku lobijima koji su tvrdili daje "Bosna u kandama KOS-a". To je bio prijelomni trenutak Seferove karijere, pa i urote, odnosno osvete svima koji su ga smijenili. Tek se Hase Tiri hvalio kako mu je svratio Halilovi i traio lojalnost. Ja mogu ratovati sa tobom. Ali, ako bi mi Alija rekao da te ubijem, ja bih te odmah ubio, odgovorio mu je na kritike o Alliji. To je bilo na Igmanu, to zna i da ni Zenica nije daleko. Zato Zenica nema svog Cacu? U to vrijeme me je nazvao Halil Brzina. Rado sam mu se odazivao. I on meni. Bili smo prijatelji. Poredio sam sam ga sa Ali-paom Rizvanbegovi em. Podrobno smo komentirali probleme, ali i iznosili miljenja o ljudima, posebno komandantima. Oficiri bive JNA ne kali su se biti komandantima 7. muslimanske. Eskivirali su suradnju sa njima. Komandant 303. Suad Hasanovi je u vrijeme akcija na ekrci cima pred novinarima govorio kako su borci 7. muslimanske fanatizovane budale. On e biti optuen za neuspjeh Armije u bitkama za ep e, jer je, kako su 96

pisali isti novinari, "klao vola sebi za burek" u vrijeme borbi. Na jednoj smotri Sedme u ime Korpusa govorio je Sakib Mahmuljin. Ko ti je ovaj?, pitao sam Brzinu. Tako mi ga je predstavio da sam vidio koliko ima dobro miljenje o njemu. Eto ti komandanta Korpusa. Nisko je rangiran. Pogurat emo ga. Najvanije je da ima povjerenje u njega. Moemo ga pogurati da bude pomo nik komandanta, i tebi je dovoljno za bolju suradnju sa Korpusom. Kad sam saznao da je prijatelj sa Ilijasom Mahmuljinom, divnim imamom iz Kozarca, moje simpatije prema njemu su se pove ale. A definitivno u pledirati da bude prvi, poto sam shvatio da pri njemu nema oficirske sujete i zavisti, te da nije karijerist. Da sam tada znao da mu je Pirse badanak, ne bih tipovao na njega. Ne zbog mog odnosa prema Pirsetu, Muharem Cero me titio kod njega, ve zbog njegovih relacija Konjic - Zenica, odnosno upliva u 6. koprusu, gdje je ve bio pomo nik komandanta, i kontrole helikopterskih letova na tom pravcu. Samo jednom sam bio isprovocirao Pirseta zbog teksta "Ko su najbogatiji Zeni ani". Nisam pisao taj tekst, ali sve iz Ljiljana je ilo na moju adresu. Neko je iziao iz dipa i podviknuo: Skini tu kukuljicu, Laticu! Da ti vidim facu. Padala je sitna kia. Skinuo sam kukuljicu. Preda mnom je stajao Pirse. ta je bilo Pirse?, kao udio sam se. Je li ti to Alija naredio kako je i Pirse na red doao?! Dolo vrijeme da i najodanijima idu glave. E ne e, mod, govorio je rje nikom Campe iz Kusturidnog filma. To nema veze ni sa mnom ni sa Alijom. Zna da je on naredio, da ti glave ne bi ni bilo. Taj tekst je samo jedna glupost!, odgovorio sam mafijakim rje nikom, simulirajud hrabrost. Povjerovao mi je i vratio se u dip. Ili je to bila samo predstava za ariju u "po bijela dana" na ulici. arija je o tome i brujala. Brzina je prava "hercegova ka liska. Izvanredno komunicira sa ljudima, sebi odane promovira, a protivnike diplomatski pridobija. Nikad ne istr ava prvi. Zato me je iznenadio telefonski poziv i, naro ito, pitanje: ta misli da Sefer bude komandant Sedme?, rekao je bez ikakva uvoda. Bio sam zate en. Bez razmiljanja sam odgovorio: Moe. Samo treba znati gdje e i protiv koga Sedma imati prvu bitku. Protiv koga? 97

Protiv Alije Izetbegovi a!!! Allahimanet! Spustio mije slualicu. Bio sam ve uo glasine da je Sefer iao u selo Radinovi e kod Karali a. A, ranije me je Brzina pitao za miljenje da Midhat ef. elebi bude imam u Sedmoj. Savjetovao sa mu da ne prihvati. Znao sam da je elebi desna Seferova ruka i veza sa "damijom". Kad sam uo da se u Sarajevu eli formirati 19. muslimanska brigada, pitao sam ko agitira za nju. Odgovorili su mi da iza toga stoji Midhat ef. elebi . On je imao veoma dobre odnose sa starogradskim komandantima. Iako ga poznajem kao radikalna i konfliktna ovjeka, nezadovoljnika i oponenta oficijelnim strukturama IZ, bilo da se radilo o arijskim krugovima, Pokretu imama, dervikim soframa, svugdje ga je bilo, imao sam razumijevanja za njegov radikalizam, jer mu je mla eg brata, Abdulaha, rahmetullahi alejhi vasiah, usmrtila granata. Me utim, nikome nije bilo jasno, pa ni meni, odakle toliki utjecaj na Sefera. arija je pri ala o Seferovim problemima sa sihirima i neko mu je preporu io Midhat efendiju. Pri alo se da u Sarajevu postoji jednu grupa ena koja se, navodno, bavila nekom vrstom islamske metafizike, lako je ovakva vrsta vjerovanja u narodu poznata kao neka vrste magije ( sihira), zapravo ova grupa se bavila zatitom naih boraca da ne postanu rtve bilo kakve neprijateljske magije. U Hrasnici je bila neka ena kojoj su esto dolazili politi ari i komandanti. Pri alo se da je njoj dolazio i sam Alija, u ta nikako ne mogu povjerovati. Ali, mnogi su mi potvrdili da su k njoj dolazili komandanti. ak se tvrdi da su, uo i posljednjeg pokuaja deblokade Sarajeva, ovu enu posjetile supruge najistaknutijih oficira Armije. lako se Midhat efendija ni u glasinama ne dovodi u vezu sa ovakvim krugovima, on slovi kao vjerski autoritet me u vjerskom populacijom sklonom mistici i metafizici. Tako se tvrdilo da su Seferovi problemi sa (enskim) sihirima bili uzrok upoznavanja sa Midhat efendijom. On je uz hafiza Halida ef. Hadimuli a, starog imama iz Careve damije, bio jedini imam koji je klanjao denazu Muanu Topalovi u Caci na Kova ima. Treba se prisjetiti da je hafiz Hadimuli Cacu nazvao herojem i ehidom. Na drugoj strani, naibu-reis hfz. Ismet ef. Spahi je klanjao denazu mladi ima u Velikom parku koji su poginuli prilikom akcije hapenja Cace. Ove denaze najbolje oslikavaju odnos oficijelnih i neoficijelnih struktura IZ i Armije BiH. Nije sporno to je klanjana denaza Caci, ve izjava Hafiza Hadimuli a daje Caco ehid i heroj. Hafiz Hadimuli , haman da je posljednji izdanak sarajevske gradske uleme. Asket i mistik, ivi samotni ki i isposni ki ivot. Oborena pogleda hodi ulicom. Smatra se da je jedan od onih koji ophode Sarajevo u krug, u e i Kur'an, mole i Allaha da ga sa uva od dumanluka. Ovo je stoljetni adet sarajevskih hafiza. ak otkad ga je Princ Savojski popalio, a djevojke sa munara skakale i ubijale se da ne budu silovane. Osim onih ije je turbe pred Ali-painom damijom, njih tidesetak se borilo kao mukarci sa kaurima. Mnogi vjernici smtaraju da Hafiz Hadimuli ima evlijansku narav. Ne znam nikoga ko nosi ahmediju da ima evlijanskiji izgled od njega. U Sarajevu je uvijek bilo evlija, poput mujezina Mi e sa Kova a, koji je uvavao ezan sa Kabe. Da Bog da ga Ganija nslijedio. No, kad ujem, a vala i vidim, mladi e koji pri aju o evlijama, i proglaavaju imenom i prezimenom evlijade eljade, koji pokazuju keramete, odbrusim: Kad bi vam promijenio pamet, vjerovao bih daje evlija. To bi bio njegov najve i keramet. ujem da su hfz. Hadimuli a njegovi, upravo ovakvi, muridi surguno u inili iz Sarajeva. Demo to ak politi ki uozbilji. U jednom tekstu je kritizirao hutbu hfz. Hadimuli a koju su njegovi muridi shvatili kao poziv za uspostavu islamske drave. Demo je to smatrao nerealnim, pa i tetnim. Hadimuli eve pristalice je nazvao "lavovima golubijeg srca". Od tada je Demo izgubio (i) njihove simpatije. Smatraju da mu je Hadimuli uzvratio bed-dovom, te da je stoga izloen 98

tolikom bihuzurluku. Za njih je Caco bio stvarno heroj i smatraju da su ga ubili muslimanski licemjeri. On je bio prirodna ravnotea najozloglaenijim etnicima eeljevcima, Rusima, Japancima, Grcima i svim pravoslavnim zlikovcima koji su napadali preko Javrejskog Greblja, tvrdi jedna od Hadimuli evih simpatizera. elebi ev politi ki prijatelj je Rusmir Mahmut ehaji . Kad spomene Rusmira, treba ustati na noge, govorio mije elebi . Istovremeno, Mahmut ehaji je bio i Seferov prijatelj, mentor i zatitnik. Tako se klupko svih zakulisnih igara, ili mrea politi ko-vojno i policijskih spletki, iz Sarajeva odmotavalo prema Zenici. Preko Midhat efendije ostvaren je utjecaj na hodinsku liniju, koja je bila mo nija od oficirske, a preko Mahmut ehaji a, kojeg sa Brzinom vee zemlja ka linija - obojica su iz Stoca, trebalo je poklopiti komandnu liniju. Seferovo komandovanje Sedmom zna ilo bi povratak izgubljene pozicije nakon smjene, ali i najopasnija centralizacija urotni ke i zavjereni ke bonja ke mo i. elebi je bio odan i Aliji i Rusmiru. Najomraenije pri a o Muslimovi u i njegovom utjecaju na hode. Zbog svega ovoga, nakon prekinutog telefonskog razgovora sa Brzinom, bio sam nervozan i elio sam oti i do njega. Me utim, sumnjao sam daje ba Sefer sa njim i daje sve ve dogovoreno. Jer, toliko je bilo ubjedljivo i o ekivano da Sefer postane komandant Sedme. Zaspao sam u strahu daje "Sedma apatom pala". Iz dananje perspektive, kad se vodi sudski proces protiv Sefera u Haagu, kao i protiv Kubure i Dede Hasanovi a, kad je fama o muslimanskim jedinicama poput Sedme i mudahedina dosegla vrhunac, a uporedo se otkrivaju zlodjela koja je po inio Caco u Sarajevu, najdelikatnije pitanje koje pred sebe postavljam dok ovo piem je: kako je Zenica izvikanija, da ne kaem ozloglaenija, od Sarajeva, kad nije imala Cacu? Kad bih nekom muslimanu, posebno oficiru ili SDA-ovom politi aru, spomenuo da bih elio uraditi knjigu o Sedmoj, pretrnuo bi od straha mole i me da to ne inim. Neki bi me odvra ali prijete i da su se haki istraitelji raspitivali i za mene. Kad su uletjeli u brigadu, samo su kupili tvoj Ljiljan. est kamiona dokumentacije odvezli su iz Korpusa, ovje e! Samo se raspituju za Sedmu i mudahedine, pani no mi je savjetovao mladi oficir. Zamislim nekog Bonjaka intelektualca da bude ekspert u Haagu za "pitanje Sedme", kao muslimanske brigade. Takvu ponudu je, primjerice, dobio Xavijer Bugarel, francuski publicist, koji pie o islamu na Balkanu. Odbio je ponudu, tvrde i da Haag nije mjesto gdje bi se sudilo islamu, ve pojedincima koji su, eventualno, po inili ratni zlo in. Salih Jalimam, histori ar iz Zenice, jednom je podviknuo kako bi trebalo napisati opsenu studiju o Zenici tokom rata kao fenomenu gdje, maltene, nije bilo "krvnog delikta". Samo je u '96. izvreno vie ubistava u Zenici, nego tokom cijelog rata, tvrdi Jalimam. Nema ni govora da je Zenica imala svoje Kazane. Zloglasna Muzi ka kola, koja je sluila kao zatvor '92., bila je rasformirana kad sam ja stigao u Zenicu. uo sam rune stvari o njoj. Neki Srbi su proli "kroz istragu" u njoj, gdje su bili mu eni. Te zloglasne video-kasete gdje su snimljeni zlo ini mudahedina drim sa rezervom i morao bih ih vidjeti. Pitam se gdje su po injena zlodjela kakva su snimljena na njima? Pretpostavljam negdje u umama. Najvjerovatnije da su zlodjela i 99

masakri, iivljavanje nad rtvama, kakvi se opisuju u tampi, a snimljeni su na kasetama, vreni nad zarobljenim srpskim borcima. I to je zlo in! Ali, za njega se nije znalo. Vie je pucnjave i obra una i razbojnitva me u vojskom bilo u mom (malom) Vakufu nego u Zenici. Slu aj Paraga je zavrio na sudu, a jo neka razbojnitva iz Bistri ke rijeke nikad nisu rasvijetljena. I sam sam mogao biti kidnapiran u Bistri koj rijeci od uniformiranog lica sa pukom u ruci i arapom na glavi. To u Zenici nisam doivio. U Srebrenici se desilo 19 ubistava!!! Kako smatram da je moje protivljenje da Sefer do e za komandanta u Sedmu, ravno spaavanju Zenice da dobije novog Cacu, tako smatram da put pravde za stvarnim zlo incima ne moe biti na fami od jedinica sa muslimanskim predznakom. Najlake je sve svaliti na "mun ose". U posljednjem razgovoru sa Alagi em, koji smo vodili u Sanskom Mostu septembra '02., on mi se povjerio gorkom istinom: Haki sud je samo mene optuio za ratni zlo in ruenja vjerskih spomenika. Niko ne odgovara za zlo in ruenja damija. ta se time htjelo re i? Da sam ja najve i mudahedin! Tako sam gori zlikovac od ustae ili etnika. U vrijeme rata oskrnavljena je i "opoganjena" crkva u Gu oj gori, te ba en krst sa crkve u Travniku. I zato neko treba odgovarati. Ali, zar samo zato?! Zasada, iz perspektive Hakog suda, ruenje damija nije bio ratni zlo in. Najrunija stvar, zapravo gnusan zlo in, po injen je u Fojnici. U crkvi je jedan borac iz Visokog ubio fratra. Borac je uhapen i osu en na dugogodinju robiju. Koliko znam od ljudi iz samog vrha tadanjeg CSB-a, policajci su savjetovali Izetbegovi u da se to zataka. I sam Munja je bio zagovornik zatakavanja zlo ina. Hapenje tog borca je lzetbegovi eva odluka! Sud je uradio svoje, a istrani organi se nisu proslavili, jer mu se familija alila na teka mu enja i maltretiranja u zatvoru. Ovo ubistvo se nije moglo desiti na delikatnijem mjestu. Gdje je pohranjena uvena Ahdnama Sultana Fatiha - najve i pisani akt vjerske tolerancije u Evropi! Zapravo, bio je vaskrsnuo duh Cace u Zenici. Jedno jutro grupa boraca obu enih u bijele arafe blokirala je centar grada i navodno lupala kafi e. Sebe su zvali Gerilom. Ko ih je pohapsio. Mehmed Alagi !!! Isto tako, kad sam prijatelju saop io da imam namjeru pisati knjigu ovakvog sadraja, ele i sa njim izmijeniti miljenje i infomacije, on me je savjetovao: Ni za ivu glavu. Opasno je tako pisati. Svi oni iz '92. su i sad ovdje! Samo ne nose prsluke. Ja ih ne vdim. Vidim samo Cacine simpatizere u strana kim i drugim civilnim strukturama vlasti. Ne budi naivan. Misli da Cacin duh jo nije i ezao u Sarajevu! Upravo tako. 1 ne vidim da bi iko stao na tvoju stranu, kao to ni mi nismo imali podrku sve dok nije dogorjelo do nokata gra anima! Jedan politi ar mi je objanjavao da Alija uzalud ubje uje me unarodnu zajednicu da niko nijednog stranog vojnika nije ni poprijeko pogledao, tu, prije svega, misli na mudahedine, jer ih se oni grozno boje. 1 pred UN-om tvrdio je da svaki musliman sa bradom ne mora biti terorist. Samo jedan mudahedin je suvie opasan za njih! 100

Gledaju i Irak ili Afaganistan danas, oni su u pravu. Ali, Bosna nije ni Irak, ni Afaganistan. Koliko je do sada, 3-4 mjeseca nakon rata, ubijeno stranih vojnika u Iraku?! U Bosni nije ubijen nijedan. Potreban je oprez i budnost, ali nikako strah. A ta emo sa strahom od Cace?! Ovdje ne u nabijati na nos neokomunistima, koji se predstavljaju za demokrate, koliko su partizani imali Caca u gradu. Koliko je tajnih "Kazana" ostalo iza partizana u Sarajevu? Seferove lane ofanzive Ne znam da li je moje miljenje bilo presudno za odbijanje Seferove ponude da bude komandant. Nije ni bitno. Sama njegova ponuda bila je veoma znakovita. Nisam ba mogao utjecati na njegovo vrljanje po mom Privoru i Neretvici. Dodue, zanimalo me je da li se Selmo Cikoti , komandant bugojanskih snaga, sastajao sa njim. Bojao sam se sanda ke veze. Konji ane nikad nisam dorbo poznavao. Bugojanci su jo bili na lovorikama slave nakon pobjede na HVO-om kojeg su protjerali tik do granice Vakufa. Cikoti je bio rijetko elokventan oficir. Isto tako, ispoljavao je visprenost u vo enju komunikacije me u primitvnim i uzoholjenim politi arima i borcima. Iako je bio u sjeni krajikog dvojca, Alagi a i uski a, pa i legendarnog Lende iz Lavanske doline, on je operacije u dolini Vrbasa vodio uspjeno. Mogao se pohvaliti da su na njegovim linijama odbrane "slomili zube" Praljak, Petkovi i Roso, kako mi je izjavio u jednom intervjuu. Bolje je pri ao nego vodio ratne operacije. Mislim da nije nasjeo na strategiju Seferove ekipe mudomrsaca Bilajca, Su ljevica i Kari a, koji su stigli u Privor da bi, kako je lupetao efko Hodi , pokrenuli ofanzivu na prostoru "od Kule do Vrda", to ni NATO ne bi mogao izvesti. Iako su se privorski borci smijali Seferovoj ekipi zbog kukavi luka, posebno Bilaj evim glupostima kako se napada bunker, nisu mogli odbiti u e e u megalomanskim ofanzivama kad e se desiti najve e gluposti koje su po injene u ratu u tim krajevima. Me u njima najve a glupost je bila napad na Uzdol. Ne znam kako je Avdi , koji je u to vrijeme bio reporter Ljiljana, doao na ideju da hitno ode "na lice mjesta" da pie o napadu na Uzdol. Ne znam ni sa kim je otiao. Brzo se vratio tako da je pri a bila veoma vru a. Poslao sam je u Ljiljan i nije mi bilo mrsko da ba on tvrdi da je "sve bilo isto". Po Avdi evoj aurnosti shvatio sam daje dobio inpute, i daje Sefer neto zabrljao. Kako se Sefer zapetljavao u vlastite ku ine u najve im ofanzivama, a Hodi raportirao o "velikim uspjesima", on je ve postao i medijski najzanimljivija figura u Armiji. Istovremeno su po ele stizati i kontrainformacije. Razgovaraju i o svemu tome sa Avdi em, a povod je bila posjeta efke Omerbai a Jablanici i odvra anje Armije od napada na HVO, predloio mi je da napiemo tekst o tome. O ito se bio uvjerio da imam veliku dozu sumnje u Sefera, to gaje ohrabrilo da mi ponudi da napie feljton sa naslovom: "Seferove lane ofanzive." Poto nisam imao nikakve dileme da smo Avdi i ja istureni picevi dvaju razli itih politi kih i vojnih lobija, ovo je bio znak da je Avdi definitivno "spalio iluzije". Prepostvaljao sam da je kona no shvatio da je obe anje Mahmut ehaji a da e mu doturiti novac za novine, ravno naoj nadi za me unarodnom intervencijom. Isto tako sam vjerovao da je Munja, jo na elnik SDB-a, procijenio da Sefer gubi, pa sa njim i Rusmir, te da mu on i dalje dotura informacije kako bi pokazao Predsjedniku lojalnost. Sve je ovo moglo utjecati na Avdi evu odluku da pie feljton, ali sam osje ao da se on eli oprati od teksta na Uzdolu, uvidjevi da je "pojeo g. Avdi je izvanredno portertirao Seferov lobi, kao i relacije me u njima. Prisjetio sam se Rusmirovih predavanja oficirima iz Doma ljiljana. Vehbija Kari je bio oduevljen Rusmirom. Otprilike, Seferovi komandanti su bili elo Ramiz, Caco, Mujo Zuli , Kerim Lu arevi , u Sarajevu, a oficiri su bili Kari , Bilajac, Suljevi . Preko Igmana Seferovu (sanda ku) liniju je drao Zulfikar Alipago Zuka. Od svih njih samo Zuku nisam poznavao. Nosio je oreol heroja koji je protjerao Juku sa Igmana. Biografija mu je bila veoma misteriozna. Jedinica mu je imala imid vjerskih boraca, kao i sam simbol dvoroge (hazreti) Alijine sablje "zulifikar". A on sam je imao imid momka koji je proao Evropu, te mu nije nepozato podzemlje. U miru u upoznati Zuku i shvatiti da se on uop e nije uklapao u pri u o Seferu. On je veoma hrabar ovjek, nagal i prijek, ali pravedan, poten i plemenit. Me utim, njegovo prisustvo na Igmanu i spekulacije 101

oko relacija sa Seferom dokraj it e njegovu karijeru i umanjiti herojstvo i hrabrost koju je pokazao u ratu. Evo Cace, evo Cacei!! Objavljivanje feljtona izazvalo je estoku reakciju Seferovog lobija. Poto nije bio potpisan, pripisivanje meni. I prijetnje su upu ivane na moju adresu. Sjedio sam ispred kafi a Coco, kad sam ugledao Ramiza Delali a elu. Bio je u crnoj odori sa poznatim koltovima o pojasu. Nismo se pozdravili. elio sam da on mene ne vidi. U susjednoj ulici se desila neka guva. Vojna policija je uhapsila pijanog borca. Medina nam je pritr ala usplahirena jer je vidjela Cacu u kafani. ovjek isti Caco sjedio je za stolom iza mojih le a. Kad su onom brocu stavili lisice na ruke, on je uzviknuo: "Uskoro emo onako i Aliji staviti!" Pani no smo se razbjeali ku ama. Nije mi bilo ba svejedno. Bili smo se spremili za spavanje kad je telefon zazvonio. Zvao je Sejo Omeragi : Ma, gdje si ovje e?!, pitao je pani no kako samo on zna. ta je bilo, Sejo?, pitao sam reda radi. Bio nam je simpati an zbog svoje matovite katastrofi nosti. Sluaj me dobro, Care. Odmah uzmi familiju i vodi ih u kasarnu Sedme. Skloni se ve eras tamo. Htio sam se nasmijati, ali mi nije dozvolio. Ne boj se. Jo je sve pod kontrolom, samo se bojimo najgoreg. ega se boji, bolan Sejo? Stari, u Sarajevu se sprema vojni udar. Mi bjeimo u Kakanj. Doli su po nas. Nisam otiao u Sedmu i nita nisam govorio eni. ak sam mirno zaspao. Tek sutradan, bio sam uplaen. Senad i Medina su zaista pobjegli u Kakanj kod Labudova. Sejo mi je prenio njihova razmiljanja, to je za mene bilo veoma bitno, jer sam znao da bi takve informacije Avdi "kroz kamen" provjerio kod Munje. Prema njihovim informacijama, iza pokuaja vojnog udara stajali su Sefer i Rusmir. I bilo je veoma ubjedljivo, poto su hrvatski mediji prije nekoliko dana spekulirali da iza udara stoje Cani i Sefer. Onda sam sam zaklju io da se Gani nalazi u Be u, a Izetbegovi u VVashingtonu, i da je samo Mahmut ehaji u Sarajevu. U posjetu Zenici bio je doao Selim Belagi . Zato? Htio sam oti i do Visokog. Nazvao sam Hadiju engi a. Rekao mi je da dolazi u Zenicu na dumu. Poslije namaza priao sam mu i iznio glasine i prognoze. Idem sad kod Besima, i vidjet u ta emo uraditi. Nisam bio ba ubjedljiv za Hadiju. Molio sam ga da nazove Aliju. Onda smo izveli nekoliko ala sa Sejom kako su Senad i Medina kidnapirani na putu iz Kaknja za Zenicu. Da bismo, ini mi se istog dana, dobili pismo-izjavu od Ahmeda Tabaka. On je uhva en negdje kod Konjica i pretu en. Poto je Tabak bio "logisti ar", optuen je za verc municije i ispitivan od nekoliko oficira me u kojima je prepoznao izvjesnog Homeinija, komandanta iz 102

Ostroca, i samog Sefera. ak je tvrdio da ga je maltretirao i Seferov sin. Pretu en je morao pisati izjavu kako se bavio vercom za Rasima Deli a i Aliju Izetbegovi a te da se njih obojica spremaju pobje i iz Bosne sa naplja kanim novcem. On je, tako er, tvrdio da je ista izjava terbala posluiti akterima vojnog udara daje pro itaju na Dnevniku kao objanjenje ili argument radi ega su morali izvesti prevrat. Crni septembar Ahmed Tabak je pobjegao kroz prozor VVC-a i prebijen doao do Visokog. Bio je zati en od Crnih labudova. Pisali smo tekst o tome. Udar, kao stoje poznato, nije izvren. Da li je stvarno pokuan? Ako jeste, da li je sprije en? Ko ga je sprije io? To su pitanja koja nikad niko nije vie pokretao. Jo su se desile neke stvari koje ukazuju o namjerama za vojni udar. Neko je, u tim danima, napao, navodno Caco, tab Fikreta Prevljaka, koji se smatrao uvarom Tunela. Napad se sigurno desio. Bilo je poginulih. 0 tome su mi pri ali o evici iz Fikrinog taba, a ijedan Cacin tjelohranitelj koji je u estvovao u napadu. Alija se vratio u Sarajevo. U tom povratku biljei se njegova razo aranost vojskom. Tad je izjavio da mu se ne vra a u Sarejevo i ne mili mu se biti komandantom vojske koja ubija enu i djecu. Izjava se odnosi na Grabovicu. Ta nije, saznaje da se desio zlo in u Grabovci. Da li je zlo in u Grabovici sprije io vojni udar? Mnogi komandanti su bili svjedoci ovih deavanja, a naveo sam imena svjedoka novinara, posbeno isti u i Senada Avdi a i Medinu Delali . Da li je to bila samo ala sa Sejom? Zatim, Mirsad Sinanovi , novinar Ljiljana, bio je svjedok napada na tab Fikreta Prevljaka u Hrasnici. On je kontrolirao, fakti ki, Tunel. U napadu je izginulo dosta a inih boraca, to se uvijek tajilo. Mirsu je osobno na izlazu iz Tunela uhapsio Caco i islje ivao. Pocijepao mu papir - propusnicu sa pe atom VK ARBiH, i potpisom Rasima Deli a. Kako ga je zarobio, tako mu je i ivot spasio. Ne mogu ni sam sa sigurno u ustvrditi da li je bilo namjera za prevrat. Na osnovu samo izjave Ahmeda Tabaka, ne mogu vjerovati. Vjerujem da je preivio torturu, da ga je Sefer vrije ao psuju i mu Rasima i Aliju, ali to nije dovoljno za osnovanu sumnju da je htio izvriti prevrat. Ahmed Tabak danas je imam u Visokom. Zato nikad nije pokrenuo tubu protiv Sefera i mu itelja? Kad sam pokuavao dobiti intervju sa njim nakon pojave Seferove knjige Lukava strategija, odbio je, rekavi da eli sve zaboraviti. Me utim, Seferov dolazak za (ipak) prvog ovjeka Armije, njegove relacije sa komandantnima, kao i sa politi arima, konflikti i osveta, ako se podrobnije analiziraju, daju osnova da je on bio spreman i na takvo neto. Sefer sebe predstavlja kao osniva a PL-e, tvorca Armije, lidera patriota koji su bili spremni osloboditi Bosnu od oba agresora. Kad govori o ovakvim ambicijama, govori u prvom licu. Drugi su, pa i sam Izetbegovi , po njemu, radili na podjeli Bosne. Da li gaje u tome elio sprije iti Sefer? Patriotska liga nastala je u okrilju SDA. Za vojsku i policiju u ime SDA bili su zadueni Omer Behmen, Hasan engi i Rusmir Mahmut ehaji . Ova trojka nije uivala najve e povjerenje, niti je imala najbolje reference za ovaj posao. Oni su se, naprosto, kao teki i prijeki ljudi nametli za svoj posao, lzetbegovi u, pretpostavljam, nije bilo ni mrsko. Putao im je na volju, a nije ih birao. Mahmut ehaji i engi uzimaju na sebe zadatak da organiziraju PL. Mnogi u esnici prvih sastanaka potvrdili su mi kontakte sa Rusmirom i Hasanom. To je bila prava Izetbegovi eva "lukava strategija". Dok je u pregovorima sa liderima bivih republika traio na in da izbjegne rat, tajno je dozvolio da se pripremaju za njega. Taj posao je prepustio onome ko je htio. Poto je engi rano napustio Sarajevo, radi osiguranja logistike i nabavke oruja, ustrojstvo "ive sile" ostavio je u emanet Mahmut ehaji u. lako je sve oko oruja, bilo policije ili Armije, pripisivano "Hasanovim poslovima" on nije odgovoran za njih. Naprimjer, vrlo rano je doao u sukob i sumnju 103

u Delimustafi a. Na to ga je upozorio Asim Dautbai , i on je bio stvarna Hasanova veza sa MUPom, pa tako dugo i siva eminencija u policiji. Kasnije, poto je osobno rukovodio kupovinom i transportom oruja, jednom su ga na punktu u Vogo i bili uhvatili etni ki rezervisti sa orujem u kamionu, transport se odvio uz pomo veza u MUP-u. Jedan od ljudi koji je ispoljio aurnost u dojavljivanju kretanja policje, bio je Bakir Alispahi . Njegov brat je radio u engi evoj ekipi. Tako je uhapen sa Senahidom Memi em, da bi bio razmijenjen. To je bila preporuka za Alispahi a za budu e mjesto ministra MUP-a. Mahmut ehaji u je, osim to je kao ministar energetike, automatski bio i ministar namjeske proizvodnje, ostavljen personalni sastav Armije. Poznato mi je da Behmen jedan od prvih koji je napao Sefera za "nemoral" i "krkanluk". Ne vjerujem da bi tako govorio o svom favoritu. Nemam izravnu potvrdu ni od koga, Rusmirov stil je da nema svjedoka u poslu, ali nemam nikavu dilemu da je Sefer Rusmirov izbor. Svi Seferovi favoriti su bili istovremeno i Rusmirovi. Od Cace do Nasera Ori a. Svi Seferovi neprijatelji, bili su i Rusmirovi. Seferove politi ke ideje, su i Rusmirove. Seferova stranka BPS, jeste Rusmirova ideja. Prvi put sam logo BPS-a vidio na fascikli koju je Rusmir drao u krilu na prvom sjeditu plavog mercedesa koji je vozio Sefer. Stajali su na semaforu ispred mene. Prvi pohod za osvajanje mo i ovaj dvojac pokuao je posti i "legalnim putem" preinakom Zakona o oruanim snagama, armiji i policiji. To je u javnosti poznato kao konflikt izme u MUP-a i Armije, odnosno Puine i Halilovi a, to je razultiralo njihovom smjenom i postavljanjem Alispahi a i Deli a na njihova mjesta. Drugi dvojac se moe pripisati Hasanu engi u, u istoj mjeri u kojoj su prethodnici bili Rusmirov izbor. Tada je podvu ena crta, ali i otvoren rat. lako je Rusmir ostao u Vladi, postao je marginaliziran. Sve dok ga, ve i ters od njega samog, Silajdi nije po istio iz Vlade i iz (javne) politike. Da bi mogao utjecati na rat, ostali su mu samo vojni krugovi odani Seferu. Mhamut ehaji je prgava osoba. Tvrdi se daje u prvom sastavu Vlade bio posva an sa 16 ministara. Njegov briljantan period u Vladi smatra se borba sa Abdi em i Delimustafi em. Ipak, nije uspio dobiti premijersku palicu. Nakon odlaska Abdi a, Muhameda engi a, do tada "drugog" iz Alije, i Hrvata iz Vlade, njega je za mjesto premijera pobijedio do tada politi ki anonimus, rahmetli Hakija Turajli . 1 opet, nakon smrti Turajli a, Mahmut ehaji je ostao samo ministar. Iznad njega je bio Zlatko Lagumdija. O ito procjenjuju i da mu Izetbegovi postavlja limit, odlu uje se "pre icom" sam zauzeti ve u politi ku mo . Svakako ohrabren vlastitom slikom o sebi kao mudrijem i pametnijem do samog Izetbegovi a, a o Lagumdiji da ne govorimo. Tako predlae izmjenu Zakona radi objedinjavanja Armije i MUP-a pod jednu (Seferovu) komandu. Tome se suprotstavlja Munib Bisi , ministar odbrane, a i sam Lagumdija. Zbog toga se Mahmut ehaji sveti Lagumdiji i optuuje ga za zloupotrebu donatorskih ra una. Kako je pisala tampa, o tome se politi ari nikad nisu izjanjavali, nekoliko politi ara su imali kontrolu nad donatorskim ra unima, kao to su Mahmut ehaji , Turajli , Silajdi i engi . Navodno, Mahmut ehaji nije znao da je Turajli ev ra un preuzeo Lagumdija. Nekoliko ljudi koje je Lagumdija "poslao u svijet" radi prikupljanja novca, uhva eno je na lgmanu. Prije toga su "uhva eni" neki faxovi koji kompromitiraju Lagumdiju. Kao osoba koja je, navodno, sve ovo dostavila Seferu i Rusmiru, spominje se Zuka. Po ovim sumnjama formirana je komisija pri Vladi koja e ispitati Lagumdijine sumnjive radnje. To je prva komisija koja je ispitivala optube za korupciju nekom politi aru. Predsjednik komisije bio je Hasan Muratovi . Nalazi su bili isti. Razgovarao sam o ovome sa samim Lagumdijom. Razmijenili smo kopije nalaza komisije. Potvrdio mi je taj konflikt sa Mahmut ehaji em. Moju opasku da mogu kupiti kompromitiraju e "faxove" protiv njega, koristio je u predizbornoj kampanji kako "vlast prijeti dosjeima". Objavio sam faksimile istrage protiv Lagumdije sa naslovom "Lagumdijin dosje". Lagumdija je esto 104

izjavljivao kako postoje snage koje su eljele onemogu iti njegov povratak u Sarajevo nakon lije enja u vedskoj. Nikad nije imenovao ljude, ali nakon ovog razgovora sa njim, ubije en sam da se radi o Mahmut ehaji u. A gdje je on - tu je bio i Nijaz Durakovi ! 1 obrnuto, rekao bi Zlatko. Vide i kod Lagumdije animozitet prema Mahmut ehaji u, smio sam ga upitati direktno da li smatra da je u tom napadu bilo elemenata za pripremu vojnog udara. On se ustru avao dati tako teke procjene, radije dre i tezu da je to bio napad na njega, a ne i na Izetbegovi a. Jo jedan moment govori o namjerama dvojca Sefera i Rusmira za pokuaj preuzimanja politi ke i vojne mo i (samo) u svoje ruke. Jedan od prvih, kao i jedan od najhrabrijih komandanata u gradu smatra se Kerim Lu arevi . On u svojoj knjizi Bitka za Sarajevo sebe i svoje borce i vidi takvim. Najbiranijim rije ima govori o Seferu i samo njega naziva komandantom. Lu arevi je prije rata "bio na vezi" sa Bakirom Izetbegovi em, da bi zadobio simpatije Mahmut ehaji a, koje je Senad Avdi opisao mini portretom Lu arevi a, o ito citiraju i samog Rusmira. "Pravi musliman sa min uom u uhu, Kur'anom i pukom u ruci. Luarevi je imao stila. Dok su svi davali sebi nadimke sa ulice poput ela, on je sebi je dao ratni nadimak Doktor. Svojoj brigadi Prva sarajevska. Imao je i hrabrosti. Imao je i uspjeha. Ali, nije uspio biti komandant odbrane Sarajeva za kakvim su tragali bonja ki krugovi. Zar nije bilo mizerno da to bude neki elo ili Juka?! Zamalo da mu to i uspije. Kao Rusmirovom favoritu. Njegova brigada je bila proglaena Motorizovanom brigadom vojne policije. Naredbu je, i pored protivljenja drugih oficira pa i politi kog vrha, bio potpisao Sefer. Njegova brigada je po formaciji trebala imati vie ljudstva i naoruanja nego specijalne jedinice koje osiguravaju Kremlj. emu je trebala sluiti ovakva zamisao? Da se preuzme kontrola nad Gradom?! Kad se bilo odlu ilo tako to realizirati? U vrijeme tenzija MUP-a (Puine lojalnog Izetbegovi u) i Armije (Sefera lojalnog Mahmut ehaji u). Ko bi joj bio komandant? Doktor! Ko je sve to smislio? Onaj ko je i potpisao - Sefer? Odgovori na ova pitanja su ujedno i odgovori razloga smjene Kerima Lu arevi a. U o ito reiranom intervjuu uivo na Radiju 99 Doktora su sluaoci molili da skine Starca (Aliju) sa vlasti i preklinjali da on bude predsjednik. Skromno se ne kao, ali e, u to ime, osnovati Narodnu stranku. Najve a sumnja u sva spletkarenja Rusmira i Sefera dovodi se u vezu sa jednom od najcrnjih mrlja Armije BiH. Zlo in u Grabovici, zbog kojeg se vodi proces protiv Sefera u Haagu, po komandnoj dogovrnosti, mediji su dovodili u vezu i sa Mahmut ehaji em. (Dok ovo piem objavljene su vijesti o hapenju dvojice ljudi, koje se dovodi u vezu sa Grabovicom) On se u to vrijeme nalazio na prostorima Hercegovine. Seferova odbrana u Haagu vie je medijska kampanja protiv "Izetbegovi evog kruga", nego pravna odbrana. U njoj u estvuju Faruk Balijagi i Munir Alibabi , dokazuju i da je i sam Sefer bio rtva spomenutog kruga, te se pokre u istrage o ubistvu njegove supruge i prislukivanju. Teko e mo i optuiti bilo kojeg politi ara prije Mahmut ehaji a. (Ovakav koncept odbrane je ve otkazao i uzeo dugog advokata) Ve smo govorili da je Sarajevo bilo prazno. A svi komandanti odani Seferu sa svojim jedinicama bili su koncentrirani na tom podru ju. lako je Izetbegovi dugo ignorirao Seferove optube, branio gaje o pitanju zlo ina u Grabovici. Izjavio je kako ne vjeruje da je Sefer to mogao uraditi, pa ak ni narediti, i optuio Haki sud zbog odvo enja Sefera, kao prvog komandanta Armije u zatvor, dok je Mladi na slobodi. U vrijeme Seferovih insinuacija i optubi kako je rtva Izetbegovi eve politi ke klike, razgovarao sam sa Izetbegovi em. Ve je bila predata srpska tuba protiv Izetbegovi a za navodne ratne zlo ine po injene protiv Srba. Htio sam ga podsjetiti na hronologiju deavanja oko Grabovice. Razgovor smo vodili jula 2001. Vrlo otvoreno, bez ikakvih rezervi, iznio sam svoja miljenja o Seferovoj ulozi u ratu, o Grabovici i spekulacijama o vojnom prevratu. Moja su polazita bila slijede e: Sefer je laov; koristit e se poloajem Munje, novog efa AID-a, za filovanje svojih 105

insinuacija; zloupotrebljavat e fino u i obzire drugih koji ga tite pred hakim istraiteljima; sklon je lanom svjedo enju i spreman je optuiti druge da bi sebe kutarisao, a grjeka politike je bila to nije procesuirala Grabovicu; iako je Izetbegovi ist, nije uop e bio u BiH u vrijeme zlo ina, osudio je, priznao i izvinio se Hrvatima za zlo in itd. Izetbegovi je rekao da se sje a da je dao izjavu kako ne eli biti komandant vojsci koja ubija ene i djecu, i vidio da ga iber u svojim memoarima citira. Nisam je mogao hvatati suce za rukav da procesuiraju zlo in. Sje a se daje i kao predsjednik Predsjednitva i kao predsjednik SDA u obra anju za javnost (saop enjima) pozivao da se to u ini. Pa, izjavite da Vam je ao to to nije u injeno. Bio sam iskreno zabrinut za njega zbog srpske optunice koja je tih dana najavljivana u Haagu. utio je, ali je vrlo brzo u jednom intervjuu za Ljiljan to izrekao. Me utim, koliko god preda mnom bio poslovi no oprezan i suzdran, ovo moje pisanje mu daje za pravo, odbijao je svaku mogu nost da je Sefer radio na vojnom udaru. Komentirao je to njegovim karakternim nedostacima da nije dovoljno ni hrabar ni inteligentan za takve poduhvate. U vrijeme pojave Seferova knjige Izetbegovi u privreni kuloari su tvrdili da je na tvrdnje o Seferovom pokuaju vojnog udara cini no odgovorio: Ko, je li onaj u bijelim arapama?! Ova anegdota, nek' je izmiljena, prili no oslikava Seferov primitivizam. Ni ja ga nikad nisam drao opasnim tipom koji "sura uje sa KOS-om" i "eli dravni udar". Vie sam se, suprotstavljaju i se njemu, borio protiv Rusmira. Zato sam, kad sam vidio na telaviziji da je postao predsjednik Udruenja Sandaklija, koje je i Aliju smatralo po asnim predsjednikom, i to uo iz njegovih usta, maltene pohitio u Sarajevo i ponudio mu intervju, misle i daje "doao tobe". Ipak sam poveo Mirsu. Kao svjedoka. On je za svoju smjenu optuio "tajnu ruku KOS-a". 1 dao sam mu takav naslov. Poslije intervjua prisjetio se kako me je vi ao u kabinetu Predsjednika i zamolio me je da mu omogu im prijem kod Alije. Samo dvadeset minuta..., preklinjao je. Znam da ti to moe. Ne mogu ti obe ati. Ne dolazim ja do njega tako lahko kako se misli, branio sam se. Ko? Ti? Pa vi ao sam te ovje e. Ja sam ekao pred vratima dok ti ne izi e. Ostavio je na mene mizeran dojam. Poto mu nisam ugovorio prijem, zaista mi to nije bilo ni u kraj uha, izjavit e da ja nisam sa njim radio intervju, ve da sam ga sasluavao te da e me tuiti. U svojim intervjuima i "bra u Latice" opisao je kao produenu ruku KOS-a. 0 Rusmiru se Alija izjasnio na jo ivopisniji na in. "Sve e nas pokriti zelena trava". To je bila reakcija na Rusmirovu ocjenu Izetbegovi a kao "crnog uma". Rusmir je u svojim intervjuima (Svijet i SB) koristio ovu metaforu za Izetbegovi a, nikad ne izgovaraju i njegovo ime. On je vjernik, u vrijeme rata imao je sveta ki imid. Mrznuo se u kancelariji razbijenih prozora. Kao takvom "svecu" Izetbegovi ga proziva na vrijeme kad e biti prekriveni zelenom travom. A poto vjeruju u proivljenje i nakon to budu pokriveni zelenom travom, poru uje mu da e tad istina biti jasna. Prevedeno na obi an jezik, Alija izaziva Rusmira na dvoboj i polemiku na Onom svijetu, 106

pred Svevinjim. ak mu, kao vjerniku, i prijeti tim danom i odbacuje volju i potrebu da mu replicira na ovom svijetu. Kad ti ne e njega - ho e on tebe! Ovakva superiorna komunikacija Izetbegovi a sa svojim sigurno najlju im oponentima iz bonja kog korpusa govori da je on bio svjestan svoje nadmo i. On je sa oficirima razgovarao vrlo ljudski. Sa punim uvaavanjem njihove profesije. Savjetovao ih je da sli e svom narodu. To je bila kritika oholim oficirima. Molio ih je da vode ra una o borcima kao djeci koju su njihove majke dale njima na uvanje itd. Svoju komunikaciju sa Izetbegovi em general Alagi opisuje vrlo prisnom. Prvi put se su vidjeli jula 1993. Od tad je Izetbegovi nekoliko puta dolazio u Zenicu i Travnik. Pripremali su operaciju za Vlai . Mehmede, kako misli ovo osvojiti?, pitao ga je Izetbegovi . Dakle, obra ao mu se u prvom licu, kao prijatelju. Moda je bila grjeka to nije imao selekciju u kontaktima sa nekim komandantima. Mnogi su mu zamjerili to je dozvolio Juki da se slika sa njima na Igmanu pred kamerama. Poznato je da je primio Juku u kabinet i pomogao mu da ranjen, sa enom napusti Sarajevo. Nikad nije galamio i bio prijek sa komandantima. Na Igmanu, kad je zatekao bulumentu pajnih oficira u vrijeme deblokade Sarajeva, razo aran sa kim ima posla i kome je povjerio zadatke, zaplakao je. Oni su to vidjeli. O ekivali su smjene. Niko nije smijenjen. On se istim helikopterom vratio. Vjerovatno je tad shvatio da sa takvim oficirima ne e uspjeti. Nakon tog posjeta splahli su napadi. Oficiri su mu vjerovali i voljeli ga. Robusni i temperamentni Arif Paali mu je zamjerao da se okruio loim ljudima. Valjda zna sa kim radi. Moe i sam procijeniti ljude, branio sam Aliju. Kotat e nas to, vikao je na mene vie puta. Podsvjesno sam znao daje Paali u pravu. Da li je, onda, operacija dekriminalizacije Sarajeva bila odgovor na sve spletke Seferovog i Rusmirovog lobija? Preciznije, da li je to bilo razbijanje urotni kih snaga? Formalno gledaju i, da! Sve jedinice i komandanti koji su tretirani u toj operaciji bili su odani Seferu. Me utim, povod akciji nije bio strah od prevrata, ve u tome to je "dara bila prevrila mjeru" u teroru gra ana. Posebno gra ana srpske nacionalnosti. Iako nikad niko nije dovodio u vezu ovu akciju sa pokuajem deblokade Sarajeva, pa ni sam Izetbegovi , ona je najdirektnije bila uvjetovana time. Isto tako, mislim da niko od lokalnih pojedinaca ili grupa nije mogao utjecati na Izetbegovi a da pokrene tu akciju. Ovdje mislim samo na Deli a i Alispahi a. Nijedan od njih nisu bili toliki autoriteti, da mu mogu sugerirati, bez obzira na sve argumente koje su mu podastrli. Manjkavost Deli evih i Alispahi evih prijedloga Izetbegovi u bila su upravo u animozitetu koji su ispoljavali prema svojim rivalima, pa i Seferu. U to vrijeme Izetbegovi se ponaao veoma udno. Bio je potiten i razo aran. Njegove izjave i intervjui iz tog perioda bili su pune sjete i potitenosti. Zamiljao sam ga kao hazreti Aliju koji je bio okruen murtatima i odlazio na bunar da sam sa sobom razgovara. Svoje tajne mogao je reci samo bunaru, kae jedna hikjaja koja opisuje hazreti Alijinu usamljenost. Prvo, jedno vrijeme nije hito napustiti Sarajevo. Ignorirao je me unarodnu zajednicu. A kad je iziao, onda je u Tar inu sazvao nekoliko komandanata i rekao im da ne eli u i u grad. Tad je donesena odluka o deblokadi. Izmanipulirao je komandante? Moda. Njegov stil nije bio naredbodavala ki. Radije je iao na metodu zamolbe i razumijevanja. Da li je ta metoda bila uspjena? Nek' odgovore vojni stratezi. Sama injenica da Grad nije deblokirala Armija BiH, daje odgovor za sve metode. Da li se moglo vie i bolje? Alagi e re i da je moglo. On se, osim izdaje HVO-a, alio na odbijanje poslunosti 107

oficira pilota, bolje re i helikopterdija. Njegov plan desanta na Rakovicu, pole e Visokog i predgra e Sarajeva, odbili su izvesti piloti. On je za desant imao 100 dobrovljaca Krajinika. Ubacivanje ovih 100 vojnika u zale e najtvr im etni kim linijama na Paljevu, gdje su bili poloaji artiljerijskog diviziona, Alagi je smatrao jedinim mogu im na inom proboja iz pravca Visokog. Moda je ovo bila utopija, moda su piloti bili u pravu, ali odbijanje poslunosti moglo je nekanjeno pro i samo pod Alijinom komandom. Da, opet, ne bih potrao zasluge ovog "roda vojske", moram spomenuti i njihove hrabrosti i rizike koje su pla ali glavama. Zapravo, ovo je jedina prituba na njih. Prema svim opkoljenim enklavama "padali" su helikopteri. Prema Goradu pao je helikopter, prevoze i predsjednika Okruga Gorade Esada Ohranovi a, i predsjednika Op ine Gorade Ismeta Osmanovi a. Uzrok pada je zapetljaj lepirice u granje prilikom no nog leta. Pad helikoptera prema Srebrenici, u kojem su poginuli ljekari, smatra se da se desio usljed pogotka etni ke granate. Isto se desilo i sa helikopterom koji je prevozio Irfana Ljubijanki a, tadanjeg ministra vanjskih poslova, marutom Zgareb - Biha Zagreb. Osumnji ena je etni ka strana, a samo su neki mediji spekulirali o umijeanosti Fikreta Abdi a. Ja' arov, ja' Garov, rekao bi moj dedo prilikom ovakvih dilema. Me utim, poznato mi je da je jedna grupa ljudi u Sarajevu bila "skrojila" plan za likvidaciju Fikreta Abdi a. Imali su, crno na bijelo, dokaze o njegovoj suradnji sa etnicima, ak se tvrdilo da je prona en i donator za milion DM, pa ak i izvrilac, samo je trebala dozvola. Pitan je ba lrfan Ljubijanki . Ne dolazi u obzir!, odbrusio je. Kako emo mi, nakon toga, putovati svijetom, obrazloio je svoje neslaganje. Moda su ovo bila samohvalisanja malo radikalnijih muslimana, odnosno malo odvanijih patriota preda mnom, ali takve glasine nisu bile mrske mome uhu. Da sam ja bio na Ljubijanki evom mjestu, ne bih smio dati "zeleno svjetlo" za takvo to. Samim tim to bi me neko pitao za dozvolu da to u ini bio bi mi sumnjiv. Ipak, kad sam uo za vijest o lrfanovoj smrti, pomislio sam: Kad ti ne e njega, ho e on tebe! Danas niko ne analizira sve te pogibije i udese doma ih i stranih diplomata u BiH. Zanimljivo je da su ginuli vrlo ugledni ameri ke diplomati i u dipovima i helikopterima. Za sada se to sve smatra saobra ajnim nesre ama uzrokovanim loim putevima ili vremenskim nepogodama. Atentat na Gani a uo sam nekoliko anegdota kako se Gani bojao letjeti u malim cesnama iznad Alpa, naprimjer. Izetbegovi je pri ao o svom najve em strahu u ratu kad je letio u helikopteru iznad Fojnice. Prinudno slijatanje u mraku negdje na livadu ...! Grozan doivljaj za bilo kojeg smrtnika. On je preivio jo nekoliko neugodnih slijetanja, kad se smrtno uplaio. Toliko je letio helikopterom da mu je Demo napisao pjsmu "Alija gleda Bosnu iz helikoptera". Ne znam da li se Gani kad vozio helikopterom u ratu. Sre a po njega, ako nije. Saobra ajni udes u dipu, koji je udom preivio, ne bi se desio da je letio helikopterom. Taj udes on smatra neuspjelim atentatom. To e se desiti u vrijeme deblokade, i to one faze kad se vidjelo da je nekoliko akcija Armije provaljeno do HVO-a. Zapravo, prvi i glavni nalet 17. krajike iz pravca Kiseljaka izdao je Raji ev HVO. Gani kao da je izvana pratio razvoj situacije na ratitu. I kad se odlu io na put, nije krenuo 108

iz Sarajeva. Bio je poao u Latinsku Ameriku, preko Tar ina, naravno, radi, kako je zvani no saop eno, uspostavljanja diplomatskih odnosa sa tri male dravice. Me utim, to je bila kamuflaa, jer je cilj Gani eve posjete bio VVashington. Spekulacije i sumnje u "isplanirani udes", u stoje sam Gani potpuno uvjeren, trebaju se razumjeti kao pokuaj njegovog sprje avanja poluilegalnog odlaska u Ameriku. Naravno da je bitno rasvijetliti da li se, uistinu, radilo na sabotai auta, neki su se dipovi mijenjali u Tar inu, i namjerno izazvanoj saobra ajnoj nesre i u kojoj je jedva preivio Gani , ali bitnija je injenica da je on pokuao poluilegalno u initi posjetu VVashingtonu radi razgovora o deblokadi Sarajeva. Radio sam intervju sa Gani em dok se oporavljao u Fojnici. etali samo u krugu bolnice no u i razgovarali. On nije imao nikakvu dilemu da je "udes programiran. Priznao mi je da je motiv bio sprje avanje njegova odlaska u Ameriku. Jasno mi je razlu io da je zvani no saop enje o posjeti rima latinoameri kim dravicama bio "lanjak", a stvarni cilj odlazak u VVashington. Pokuao sam jednim tekstom u Ljiljanu isprovocirati aferu o Gani evom udesu u Vii ima kod Mostara. Hrvatski mediji su, pozivaju i se na izvore policije, odnosno vjetaka, tvrdili da se "radi o nasilnom uklanjanju bosanskih politi ara". Zapravo sam pisao mini-feljton o atentatima na bosanske politi are. Ve su bili ubijeni Hakija Turajli , prdsjednik Vlade, i Irfan Ljubijanki . No, ja sam se prisjetio i ubistva mladog SDA-ovog politi ara Senada Hodi a iz Tenja. Sumnjalo se da ga je pregazio leper po narudbi KOS-a. ofer je bio pijan. U to vrijeme je eskplodiraia bomba u ku i Zijada Kadi a, SDA-ovog parlamentraca iz Bosanske Krupe. A tampa je pisala kako se sprema atentat na Aliju Izetbegovi a. Zatim ubistva dr. Fuada Muhi a, koga je KOS ubio u vikendici u Rakovici. Muhi je bio najve i komunisti ki apologet i prvi publicist koji je nazvao Miloevi a faistom. Njegov tekst u zagreba kom Danasu, Jesu li na redu Muslimani?, smatra se uzrokom njegovog ubistva. Svoju politi ku viziju izrazio je u programu Republikanske stranke, gdje je budu nost BiH vidio kroz integracije preko Hrvastke u Evropu. Jadnostavno, BiH je elio postaviti stoje mogu e dalje od Srbije. Zvani na verzija smrti Muhi a je bila da je umro nakon ranjavanja iz puke. Navodno je te no i bio sa ljubavnicom. Ljekari su se "borili za njegov ivot" toliko da je mogao istranim organima ispri ati lanu verziju. Kasnije sam pokuavao do i do dosjea "Slu aj Muhi ". Za sudske instance to jo nije bio "zavren slu aj". ena, navodna ljubavnica, i svjedok "samoubistva", ivjela je na Hridu. Nekoliko naknadnih saznanja bacilo je velike sumnje na KOS. Klju no saznanje je daje susjedna vikendica u kojoj se desila nesre a vlasnitvo orficira KOS-a. iste no i on je boravio u vikendici. Po meni, ubistvo se desilo na slijede i na in. Muhi je namamljen u vikendicu, gdje je imao posjetu. Pra en i sniman odranije, priop eno mu je da sam bira smrt, ili e biti kompromitiran. Bio je sklon slatkim ljudskim grijesima. Plus rakija. Znaju i mo KOS-a, ili LJDBE, najve ih tajnih teroristi kih organizacija na Blakanu, nije imao izbora; njegova sudbina je bila u raljama KOS-a. Ubice Hodi a i Turajli a su poznate. Su eno im je. Nikad nije dokazana, a ne znam da je li ikoga i interesiralo, umijeanost tajnih organizacija, poput KOS-a, u ova ubistva. Takvi senzacionalisti ki tekstovi imponiraju svakoj novini radi tiraa. Ali, zar zaista nije bilo dovoljno povoda da se postavi pitanje smaknu a bosanskih politi ara?! Dali smo reklamu broja Ljiljana u kojem je iziao tekst. Reklama se nije emitirala na radiju. Neko ju je zabranio. Ne bih ni primijetio da se ne "vrti" reklama na radiju, da me nije pozvao Gani . Bilo je prili no kasno nave er. Nikad me Gani nije zvao ku i. udio sam se njegovom pozivu. Ne moe se na Ljiljan reklamirati na radiju, a drugi mogu koliko im je volja. udio sam se temi razgovora i njegovoj privrenosti Ljiljanu. Ja sam Gani a cijenio i imao sam dobre relacije sa njim. Uz sve mahane, cijenio sam njegov profil politi ara i mislim daje sa njim 109

SDA imala bolji i moderniji imid. Ipak, bio sam razerviran. Hem zbog kakljive teme, hem to sam osjetio da, moda, govori pred nekim, ak moda i na interfon. Najvjerovatnije pred Alijom, pomislio sam. O ito se alio Aliji na nekoga ko je zabranio reklamu radi teksta o njemu. Rekao sam da ne znam ko bi mogao zabraniti reklamu, ali da u sutra sve provjeriti. Slagao sam ga. Nisam provjeravao. Odustao sam od svega, boje i se da raspirujem Gani evu opravdanu paranoju za pokuaj ubistva. Me utim, u novom Ljiljanu Demo e potpisati demanti kako Ljiljan nije optuio Bakira Alispahi a za atentat na Gani a. O ito je bila direktiva da se prestane sa tom temom, ali mimo mene. Tako sam prestao istraivati temu. Atentati na bosanske politi are kao tema e se aktualizirati ljeta 2002. god. sa aferom Pogorelica. Bili su uhapeni Bakir Alispahi , Irfan Ljevakovi i Enver Mujezinovi , sa optubama da su stajali iza kampa za obuku na brdu Pogorelica kod Fojnice. Munja je stajao iza optunice koja je pretpostavljala da se radilo o teroristi kom kampu koji je imao cilj, izme u ostalog, i vriti atentate na bosanske politi are, Izetbegovi eve oponente, poput Fikreta Abdi a i Muhameda Filipovi a. Kao klju ni dokaz da se radi o teroristi kom kampu navodi se prisutvo Iranaca koji su zate eni prilikom upada SFOR-a u taj kamp. Zbog upada SFOR-a u kamp Pogorelica Izetbegovi e dobiti infarkt i iz bolni kog kreveta smijeniti Bakira Alispahi a sa mjesta tek osnovane bosanske tajne policije AID. Palica ima dva kraja, i pri a o atentatima se po ela pri ati sasvim sa drugog kraja, li nedostatku odgovora ko je stvarno ubijao bosanske politi are, nastala je teza o samoatentiranju. AID e postati ozloglaeniji i od Udbe i od KOS-a. No, Gani ev udes, samo zbog njegovog poluilegalnog putovanja u VVashington, stavljam u kontekst pretpostavki ameri kog nadgledanja i interesa za Sarajevo. Tako mislim daje Izetbegovi u re eno (Amerikanci naravno) da, ako eli Sarajevo, mora ra istiti sa kriminogenim grupama poput Cace, a zatim pokuati izvesti deblokadu prije finalnih pregovora. Sarajevo kao simbol etni ke rtve, s jedne e, i multietni kog suivota, sa druge strane, ne moe ostati u rukama kriminogenih grupa. Kritike na Izetbegovi a to nije agilnije pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu nakon dogovora u Davtonu, eho su ovakvih ameri kih zahtjeva. Prema tome, obra un sa Cacom i nije bio odgovor na prevratni ke pokuaje Seferovog lobija. Time ho u re i da Izetbegovi , procjenjivao ili ne Seferove spletke da su imale elemente pokuaja dravnog udara, nije "zarezivao" niti im poklanjao ozbiljnu panju. On bi ih mogao durati. Sve dok ga nisu pristisli izvana. Prvi KOS-ov pijev lzetbegovi u je KOS vrlo rano propjevao na uho. Zapravo mu nikad nije ni prestao pjevati. 1 njega e samog optuiti da je jo prilikom prvog hapenja, nakon Drugog svjetskog rata, vrbovan u zatvoru za KOS. Sven Rustempai i Musadik Borogovac, te jo neki kvazipublicisti, osnovali su nekakvo udruenje u Americi sa nazivom Bosanski kongres. Da li su ga oni osnovali ili su se u ime toga predstavljali ne znam, ali nije ni bitno. Slali su svoja razmiljanja u debelim denkovima papira radakcijama i javnim li nostima, tvrde i da je Izetbegovi Srbin. Poto mu je porijeklo sa Ade Ciganlije kod Beograda, i poto se, navodno, nekad izjanjavao kao Srbin, on je, po njima, proizveden od KOS-a da bi u ime muslimana vodio prosrpsku politiku. U svojim tezama su ili dotle da on namjerno vodi fundamentalisti ku politiku da bi se moglo okrivljivati Bonjake, odnosno rasturiti BiH. No, to su benigne lai i neutemljena piskaranja, koja niko ozbiljan nije zarezivao. Tek je Adil Kulenovi dopustio intervju Rustempai u, koji je blebetao neto i o ovoj temi. Nedugo poslije njega i sam sam gostovao kod Kulenovi a, polemiziraju i sa Raifom Dizdarevi em. Spominjao sam KOS, ali nisam spomenuo Rustempai a. Ipak, kad me je, nekoliko dana nakon intervjua, ugledao kroz izlog kafane Metropolis, stao je i gestikulirao prijetnje i psovke iz kojih sam shvatio da spominje Alijino ime. Mustafa Bedrovi , koji mi je pravio drutvo, izgleda 110

veoma korpulentno, tako da mislim da lu ak samo zbog njega nije smio u i unutra i uhvatiti me za guu. Prilikom raskola u SDA-u, i sukoba sa Adilom Zulfikarpai em, Alijino krilo je optueno da je u "kandama KOS-a". Glavni optuenik bio je alim abi . Opasnost uloge KOS-a unutar SDA Zulfikarpai je obrazloio tvrdnjom da abi preko Sandaklija i Sulejmana Ugljanina naoruava muslimane. Zulfikarpai se kao emigrant bojao KOS-a k'o zmije. Navodno su ga spasile njegove dvije velike doge od KOS-ove likvidacije. U njegovoj vili u Zurichu pokuao gaje ubiti njegov blii ro ak po nalogu KOS-a, tako da je bilo razumljiv njegov strah. Ovu pri u sam detaljno istraio i odgovorno tvrdim da je iskonstruirana, te da je Zulfikarpai izmanipuliran. Ako bi dopustio sebi izljev animoziteta, kojeg sam ina e iskazivao prema Zulfikarpai u, sa ovom bi pri om mogao cini no poentirati, kako je ba on bio izmanipuliran upravo od KOS-a. Pri a je tekla ovako. Nakon odmora u Dubrovniku Adil i Alija piu program Stranke, dogovaraju se o funkcijama i zadacima. Adil odlazi na umru, a Alija u Sarajevo, gdje agitira za Stranku. Malo je bilo sporno ime naroda, ali bitno je da je sujeta zaodvoljena. lako e Alija biti predsjednik, a Adil potpredsjednik, izmjenom uloga nakon izbora bit e poravnano; Alija se ne razumije u dravu a Adil ima "svjetske veze", te kao iskusan biznismen dobro e znati upravljati Bosnom koju su opisivali kao "izlupanu kantu". Dakle, Adila za predsjednika drave! Alija e ostati samo predsjednik Stranke. Nakon to e Alija ubijediti i akademika Muhameda Filipovi a Tunju, koga je ranije vidio kao lidera nove nacionalne stranke umjesto sebe, da im se pridrui, ovaj triling se smatra apsolutno dobitnom kombinacijom za muslimane. No, ne lezi vrae, prije zasjedanja Izvrnog odbora, gdje e biti kooptiran i Tunjo, malo se sijelilo u ku i Omera Behmena. Najblii Alijini suradnici i organizatori SDA, alili su se na svilenu maramicu u malom depi u Adilovog sakoa. Hem to se posumnjalo da ih snima kriju i bubicu mikrofona iz mahramice, hem to ih nipodatava kao neugledne i neuredne za muslimanske lidere. Pristizale su kompromitiraju e informacije o Adilu koji je i svog zeta tajno snimao na sijelu ... Neko je posumnjao, kao da je neto tako i vidio, da u njegovom apartmanu iznajmljenom u Holidav innu, gdje e kasnije biti etni ko glavno gnijezdo, postoje veliki prisluni ure aji! Sijeldije, me u kojima je bio i abi , odlu e da malo "zategnu icu". Odlu e da se odupru Adilovoj aroganciji, ali i pokuaju kontrole. abi , koji nije imao komlpleks Adilove svilene mahramice, sam je sebi mogao saiti i boljih odijela, preuzme na sebe ulogu oponenta. Tako e na Adilov prijedlog da Tunjo u e u 10 SDA, Behmenove sijeldije glasati protiv. Nevjesti Demo se kaskatio i glasao za Tunju. A, mislili smo ga na drugoj sjednici izabrati, ubje ivao me je alim. Adil je posegao za svojom metodom. Pri ao mi je dr. Mustafa Mujagi , na dan srpskog referenduma, u svom stanu u Banjoj Luci, kad se i sam bio razo arao u Adila, kako je tekao sastanak njih trojice sa dr. Daliborom Brozovi em i Josipom Manoii em u Zagrebu. Pred Tunjom, Adilom i Mustafom, Brozovi je potvrdio da abi radi za KOS. Ja, kao najmla i, nisam se ba mijeao u razgovor. Ipak, sam sebi dopustio pitanje Brozovi u: Moete li nam pokazati kakav papiri . Brozovi me uvjeravao, a Adil se slagao, kako nema razloga, ali je ipak otiao u neku drugu kancelariju. Vratio se sa Josipom Manoii em. Manoli je potvrdio njegove navode. Ali, nikakva "papiri a", ho u re i dosjea, o abi u nismo vidjeli. Bio se zavrio rat kad sam sa abi em u hotelu Sheraton u Zagrebu pio kahvu. Ve gaje vidno nagrizla opaka bolest. Pitao sam ga za ove optube. 111

Sreo sam tog Brozovi a na nekom prijemu. Priao mi je i izvinio se. Traio mi je oprost. Nemam ja ta njemu opratati. Susreo sam se sa Tunjom na Zagreba kom aerodromu. Dovikivao me je, ele i pomirenje. Ignorirao sam ga. Ne sje am se ta mi je rekao za Manoli a. Alija je bio pitan za abi a. Ne vjerujem daje KOS-ovac. Znam mu djecu. Lijepo su odgojena, klanjaju. Tako KOS-ovci ne odgajaju djecu, odgovorio je. Ovakvi Alijini odgovori o KOS-u su malo koga, osim njega, mogli zadovoljiti. Zulfikarpai eva pri a o KOS-u unutra SDA i optuba za naoruavanje radikalnih muslimana, posebno Sandaklija, mogla je, moda je ba i trebala!, posluiti Blagoju Adi u, odnosno Borislavu Jovi u, za izgovor za uvo enje vanrednog stanja, iliti dravnog udara u Jugoslaviji. U Hrvatskoj su ve ZENGE bile obznanjene i tretirane su kao paravojne formacije. Neto sli no je trebalo iskonstruirati, bar, u BiH. Ali, bio je negdje i Bogi Bogi evi , kome je, na svu sre u, kako tvrdi Mesi , Alija vie vjerovao nego nekim svojim muslimanima. Njegova ruka prilikom nadglasavanja za uvo enja vanrednog satnja u Jugoslaviji, sprije ila je vojni udar. Nita se manje militantnijim sredstvima, od onih koje su bili zamislili Kadijevi i Jovi , nije posluio Zulfikarpai prilikom pu a u SDA. On je kupio sve tjelohranitelje, osim Fadila Peki a koji e poginuti sa Ljubijanki em. Poslao ih je u Centralu SDA, koja je bila smjetena u njegovom stanu u Ferhadija ulici, ispod ijih se prozora desio masakr, da oplja kaju dokumentaciju. U Centrali su se nalazili Alija i Bakir. Samo pitolj zapodjeniit za pojas na le ima, koji e i Bakir "potegnuti" nakon to su upereni pitolji prema njegovom babi. U isto vrijeme u utr ati izme u tih bodigarda, reali su na mene, u Holidav inn na press-konfernaciju na kojoj su Adil, Tunjo i Fehim Nametak, obznanjivali raskol. Svojim pitanjima sam ih prvocirao: "Zato Tunjo nisi klanjao denazu u Fo i?", "Vi Adil-bee, kaete da se sa fesom ne moe u Evropu. Zna i li to da znate ta ete sa Bonjacima, ali ne znate ta ete sa islamom. Povodom ove press-konferencije Mirko Carevi e napisati tekst u NIN-u Napad jasterbova sa desnog krila, portretiraju i me kao jastreba. Sa ovakvim imidom, a da su se prilike odvijale po Jovi evim i Zulfikarpai evim planovima, ja bih bio uhva en i bilo bi mi su eno bar za atentat na Tunju. Te e godine prilikom posjete Ajvatovici neko ga ati kamenom Tunju i pogoditi ga u eir. Tunjo je pri ao kako je to moje djelo, daje to moj odgovor onima koji ne daju fesu u Evropu, tako to ni ja ne dam eiru na Ajvatovicu. Ko bi mi prenio Tunjine nebuloze, ja bih mu posprdno odgovarao: Mogu e da to Tunjo zaklju uje na osnovu dojava kako sam sanjao da sam ubio Titu. Sre a po Titu da je ve bio pokojni kad sam to sanjao. Koliko god bila stresna situacija prilikom pokuaja pu a u SDA-u, "no kad je Bosna plakala", kad je "Adil zabio no u le a Aliji", toliko je to bilo vrijedno iskustvo za samog Izetbegovi a. Ko god mu je kasnije pokuao "izma i ponjavu ispod nogu", nije ga doivljavao dramati no; nije imao potrebu davati pateti ne i mole ive izjave poput one kako e se "svaka grana o ehnuta od stabla osuiti". Osje ao se poput stabla sa jakim ilama duboko usa enim u zemlji. Preko "o ehnutih" i "osuenih grana" je prelazio. Tunju je bio poslao u diplomaciju. Adilu je otiao u njegov hram piramidu, nazvan Bonja kim institutom. A "sporazum sa Karadi em", a fromiranje vlade u egzilu sa sjeditem u Ljubljani?!! alim je preselio na bolji svijet. Vidio sam mu sliku u kabinetu Reisu-1-uleme. On ga ali kao velikog prijatelja. Zulfikarpai je sagradio sebi turbe, sa izunom Reisa, u Gazijinom vakufu, pored Hamam bara. Samo je Rusmir Mahmut ehaji digao glas protiv ovog bezobrazluka i uzurpacije Gazijina vakufa. Ostali vjerski i politi ki poltroni se dive Institutu. 112

Sa distance od jedne decenije Do sada sam namjerno, radi zapleta i raspleta radnje, ali vie iz opreza, izostavio klju ni datum kojim bi se mogao razumjeti odnos Sefera i Alije; moda dati odgovor na pitanje uloge KOS-a u ratu u BiH, odnosno pokuaju dravnog udara, ili, narodski kazano, "izmicanja ponjave ispod Alijinih nogu". Koliko god strepili da neko iznutra ne preuzme vlast od Alije, i izbaci ga u ga ama na ulicu iz Predsjednitva, to se samo stvarno desilo 2. maja 1992. I to nisu uradili sumnji avi tipovi povezani sa KOS-om u Gradu, ve izravno etni ki oficiri u Lukavici. Drama razmjene Izetbegovi a za Kukanjca je veoma poznata. Haman da trebamo zahvaliti sudbini to je Izetbegovi slu ajno uzeo slualicu na Aerodromu i javio se nekoj eni koja se eljela raspitati da li joj je dijete sretno otputovalo sa Aerodroma tzv. "Kukanj evim avionima". On ju je zamolio da javi u Predsjednitvo, jedva je uvjerivi da je on stvarno Alija. Ta se ena, navodno rodica Abdulaha Konjicije, dugo skrivala u javnosti, ne ele i preuzeti oreol historijske uloge koju joj je sudbina namijenila. Kontakt uivo putem televizije aktera razmjene, te sama razmjena, veoma su poznati javnosti. Zbog u e a Fikreta Abdi a na televiziji, op a je ocjena da je KOS preko njega, Ace Vasiljevi a, pa tako i Alije Delimustafi a, elio prevrat u Sarajevu. Navodno je bila spremna lista politi kih uvjeta od 8 ta aka, koje bi Fikret Abdi , budu i predsjednik, dekretom realizirao. Klju ni uvjet bio je ponitavanje rezultata referenduma. U sprje avanju ovog i ovakvog scenarija istakli su se Ejup Gani i Stjepan Kljui , dok su samu operaciju razmjene izravno izveli Jusuf Puina i Bakir Izetbegovi . Sretan rasplet, po samog Aliju, dao je za pravo svima koji su 2. maj objasnili ovakvim scenarijem. Posebno je eksponiranje Fikreta Abdi a dalo za pravo Seferovom lobiju da likuje, jer je KOS-ov triling Vasiljevi , Delimustafi i Abdi , raskrinkan. U jednoj emisiji kojom se evocirala uspomena na 2. maj, "dan kad je spaena drava" i "osuje en dravni udar", Izetbegovi je je govorio uivo, rekavi da mu je to bio najtei dan u ivotu. Teinu tog dana mjeri strahom za k er Sabinu, koja je bila zarobljena sa njim u Lukavici. Pohvalio je hrabrost tjelohranitelja Din eta. No, veoma blago je izrekao ulogu Alije Delumustafi a kako je (samo) politi ki bio blizak sa Abdi em. Danas, deceniju kasnije, stvari stoje malo druk ije. Abdi je dokazan pripadnik KOS-a. Mediji su objavili mjesto, vrijeme i na in njegovog vrbovanja za KOS. Zapravo, to je posvjedo io u Haagu Slobodan Lazarevi , bivi agent KOS-a, koji je prvi uop e progovorio o zlo inima ove tajne organizacije bive JNA. Aca Vasiljevi je svojim svjedo enjem u Haagu protiv Slobodana Miloevi a korigirao imid glavnog operativca zla po narudbi KOS-a. ak je ostavio dojam da je radio na ublaavanju ratnih zala. Izravno je optuio Miloevi a da je sa eeljevim i Arkanovim dobrovoljcima stvarao "veliku Srbiju". Delimustafi je u zatvoru po osnovu drugih krivi nih djela. On jo nikad nije htio ili nije imao priliku da sam kae ita o sebi. Razgovarao sam sa njim u apartmanu hotela Grand. 0 Abdi u je mislio da je "medvjed" kojeg je muljao parama. O Vasiljevi u nije rekao ni jednu runu rije . Tvrdi da je Vasiljevi imao tazbinske veze sa muslimanima i da mu je iao naruku. Aco je imao zeta Ibrahima sa Bistrika. Nita mu to nije smetalo, i mislim da Aco nije bio etnik, tvrdio mi je. Pa i supruga Kukanjca je 'begovica' sa Vratnika, cini no sam mu osporio argumente. Sebe vidi kao heroja koji je, potkupljuju i generale parama i autima, osigurao da je no kad se u Skuptini izglasavala odluka o raspisivanju referenduma za nezavisnost, bila mirna. I od drugih ljudi sam uo da su njegovim parama i autima kupovani oficiri, pa ak i urednik Yutela Goran Mili . Svakako e re i da je CENEX dao enormnu pomo u hrani za Armiju BiH, odnosno platio velike koli ine oruja. Pokazivao mi je ra une sa enormnim ciframa kojima je CENEX pla ao oruje. Tad mi se pohvalio da e svjedo iti protiv Karadi a te da ga CIA uva za taj trenutak. Mislim da je u tu garanciju vrsto vjerovao i daje, stoga, samouvjereno bio nastavio razvijati svoj biznis u Sarajevu sve do hapenja, a zatim i bijega u Beograd. Posljednji put sam ga vidio, gle 113

inronije!, sa Munjom u Titovoj ulici, etaju i lizali su sladoled u kornetu. Tre eg im prijatelja ne u ocinkati. Bit e ga stid. Ono ega me je strah danas jeste injenica da je Delimustafi u zatvoru u Beogradu mogao pod batinama izlanuti neke gluposti koje je i meni izlanuo o namjetanju rezultata samog referenduma. No, Delimustafi nije nikad javno nita runo rekao o Izetbegovi u. Navodno se pogrdno o njemu, kao "hodici", izraavao na privatnim sjedeljkama. Tako se i preda mnom ustru avao loe govoriti 0 Aliji, optuuju i tra ere poput Puine, koji su ga posva ali sa njim i Bakirom. Ni Bakir nije imao dobro miljenje o Aliji, dok mu je o bra i, posebno Mirsadu, veoma lijepo govorio. Tako se moe re i da je triling KOS-a, Vasiljevi , Delimustafi i Abdi , prili no uramljen u povijest rata u BiH. Njihovu sliku e dopuniti jo pokoji detalj nebitan za opseg samog "Rama". O ekujem da e su enje Miloevi u u Haagu pokazati da je operacija "Ram", koju su lansirali Munja i Kljui , a iji su glavni akteri bili ovaj triling KOS-a, razjasniti bar po imenu. Tu famoznu operaciju e sruiti upravo onaj ko ju je i sa inio - Munja. Pravi naziv etni ke ofanzive kojom se za "par sedmica" trebala okupirati BiH bio je, gle ironije, "Munja". On je prislukivao Karadi a, Miloevi a. Ali je znao i montirati kasete sa namjerom da ih zavadi, odao mi je tajnu Munjinog uspjeha sam Delimustafi . Budu li haki istraitelji doli do spoznaje o ovakvom na inu prikupljanja gra e i samoj tehnici i serviranju strane Munje, Krajiniku e mnoge inkriminacije iz optunice otpasti. No, do dan-danas, neki se problemi sapli u izme u Alije 1 Sefera. Sefer je uspio iznervirati Izetbegovi a, optuuju i ga za predaju Srebrenice, tako da je on odgovorio kontraoptubom kaju i se to ga je postavio za na elnika taba OS BiH. U polemiku izme u njih dvojice upleo se Jusuf Puina, tvrde i daje Sefer zbog svojih rabota 2. maja trebao biti uhapen. Haman da je Puina htio re i da lzetbegovi nije dao uhapsiti Sefera, a da je Puina bio voljan to u initi, kao tadanji ministar MUP-a. On nije otkrio razloge zbog ega je Sefer trebao biti uhapen. Iznoenjem tih injenica pred javnost Puina je uvjetovao Seferu nastavak polemike. Sefer je uutio. Polemika je prestala. Naravno da je to za samog Sefera veoma indikativno i optuuju e. To to Puina taji, pretpostavljam da se odnosi na dva momenta. Jedan razlog za hapenje je pronevjera novca, odnosno zlata koje smo tada skupljali za Armiju BiH. Kuloari su tvrdili, a to sam uo i od visokih oficira, da je, naprimjer, nestala "almasli grana", veoma skupocjen bro koji je neka nana poklonila Armiji. Drugi razlog je sumnja u vezu Sefera sa KOS-om. Osim to je Sefera "bio glas" da je bio oficir KOS-a, pod pseudonimom "Boris", njega je po tom pitanju kompromitirala i injenica da mu je vjen ani kum Petar Simovi , mislim pukovnik po inu, bio istaknuti oficir KOS-a. Uz to, njegov brat je u stranci Vuka Drakovi a. Informacije koje su dole do obavjetajnih slubi u Sarajevu o zarobljavanju Izetbegovi a na Aerodromu, ukazivale su da je Petar Simovi "uzeo Izetbegovi a za ruku iz aviona". Ta fraza je govorila da je Simovi bio rukovodilac cijele operacije u ime KOS-a. E sad, kakve su se sve konstrukcije mogle isplesti na injenici da je Seferov kum bio uhapsio Izetbegovi a?! Negdje je neko spominjao Seferovog kuma. Sjetio sam se svog isljednika udbaa kome je Dragan Kijac, zloglasni Karadi ev ministar policije, bio kum. Imao je biznis na Ciglanama. Pa ta? Da ga ko slu ajno nije upitao za to?! Taman posla. Nema revanizma! No, sama injenica da nikad nijedan novinar, niti politi ar, nisu ovu informaciju dali u javnost, niti kao spekulaciju, govori zastrauju e mnogo; kako o odnosima unutar bonja kog politi kog rukovodstva i armijskog vrha, tako i o odnosu obavjetajnih struktura u Sarajevu prema KOS-u. Razgovaraju i sa jednim (razo aranim) oficirom Armije nakon etni kih divljanja u Banjoj Luci, on mi je izrazio sumnju da iza svega stoji KOS, odnosno Petar Simovi , koji se i tada "ne im bavio" u Banjoj Luci. 114

Da li je Izetbegovi znao za Seferov odnos sa KOS-om? Nemam nikalcve dokaze daje znao za relacije sa Simovi em, ali znam da je vidio dosje "Boris". Pri ao mi je Jasmin Jaganjac kako je on na insistiranje Brune Stoji a odveo lzetbegovi a u iroki Brijeg. L)veo sam ga u kabinet Brune Stoji a. Ja sam ostao ispred vrata. Ne znam ta su pri ali za tih dvadesetak minuta. Samo znam da ga je Bruno pozvao da mu pokae Seferov dosje pod ifrom 'Boris'. Predsjednik je iziao i utke sjeo u dip. Nije progovorio ni rije i do Gornjeg Vakufa. Pretpostavljam da nije mogao 'do i sebi od oka' nakon to je vidio ono to mu je Bruno pokazao, posvjedo io mi je Jagnjac. Jaganjac je bio stekao slavu kao oficir koji je skupa sa Slobodanom Praljakom, to zna i zdruenim snagama HVO-a i Armije, protjerao etnike iz Mostara. Jedno vrijeme je bio kandidat za komandanta 1. korpusa, a zatim i prvog komandanta Vojske Federacije. Sje am ga se kad je sa Franjom Borasom doao u Zenicu u misiji eliminiranja ratnih linija izme u HVO-a i Armije. Jaganjac mi je pri ao o KOS-u, kao razo aran oficir. Iskazivao je svoju odanost Izetbegovi u, ali je bio ogor en na Sefera koji ga je onemogu io da postane komandant 1. korpusa. Jaganjac je objavio neka svoja ratna sje anja u Valteru. O ekivao sam da e objaviti i ovu infomaciju. ak sam mu i rekao kako to o ekujem od njega. No, Jaganjac je to preutio. Samo sam uo od nekih oficira, koji nisu bili skloni Seferu, da je, navodno, uhva ena veza izme u njega i zamjenika Ace Vasiljevi a negdje na podru ju 3. korpusa tokom 1994. Ovom informacijom o sastanku Sefera i Vasiljevi evog zamjenika, ne znam poimeni no kojeg, baratali su obavjetajci 3. korpusa. Tako, osim hapenja i su enja Seadu Reki u, koji je oslobo en optubi, nikad niko nije uhvatio "kosovca" na djelu. Sve je ostalo u domenu spekulacija. Famu KOS-a platili su obi ni osumnji enici. Sje am se kad su '92. sarajevski borci uhvatili "sumnjivo lice" i tukli ga da prizna gdje je zakopao oruje i si. "Sumnjivo lice" se klelo da je musliman, ali uzalud. Prema pri i, koju nisam provjeravao, nakon to je izdahnuo negdje u Gaju povrh Hrida, prona ena mu je li na karta. Bio je izbjeglica musliman iz isto ne Bosne. Bila istinita ili ne, pri a poput ove govori da su ceh istraga "sumnjivih lica" pla ali obi ni ljudi. Politi ki i vojni vrhovi ostali su netaknuti u gustoj magli sumnji o KOS-u. Ovo moje iznoenje injenica nema cilj dokazivati da je Sefer radio za KOS, ve pokazati ta je sve utjcalo na unutarnje odnose izme u Izetbegovi a i vrha Armije. Ova moja pri a o "sumnjivom licu", odvijala se upravo u vrijeme operacije "Koverat", poznate kao prva ofanziva za osloba anje Grada. Za "Koverat" sam prvi put uo na "Srni. Mislim da je ba Mom ilo Krajinik gostovao u ogavnom Dnevniku Riste Doge, i cini no, nadnesen obrvama nad Sarajlije, govorio o naoj nemo i, spomenuo kako je osuje ena muslimanska ofanziva sa nazivom Koverat. Svi smo se tada, pa i sam Sefer, upinjali negirati uop e postojanje i rije i koverta, u bosankom jeziku. Danas su napisane knjige, na bosanskome jeziku, sve se otpe atilo, pa i Koverat, samo Potara nema! Reis prvi put u Zenici Jo samo je Reis trebao do i u Zenicu. Nakon jednog interegruma u IZ-i smjenom reisa Jakuba Selimoskog u Sarajevu je stolovao samo monsinjor Vinko Pulji . Kao da vjerski lider muslimanima nije ni nedostajao. U Izetbegovi u je bilo objedinjeno sve: Predsjednik, vrhovni komandant, pa i vjerski lider. Izbor Mustafe ef. Ceri a nije toliko ni primije en. On se morao nametnuti. Parirati Pulji u i dopuniti Izetbegovi a. Ali, isto tako, dovesti u red unutarnje vrlo konfuzne odnose u ]Z-i. Glavni punkt opozicionara bio je u Zenici. Njegova posjeta Zenici je bila vanija sa vojnog i politi kog aspekta, nego sa strogo vjerskog. Ne sje am se ko me je pozvao da me izvijesti da Reis dolazi u Zenicu, pitaju i zabrinuto: 115

Ima li on kome do i? Ovim pitanjem je vie izraavao poruku, nego strah. Ali, mjesta za zabrinutost je bilo napretek. Zenica je bila centar opozicionog vehabijskog bloka i mjesto posljednjeg olakovi evog lobija. Dvojica muftija, Hasan ef. Maki , biha ki, i Halil ef. Mehti , zeni ki muftija, bila su tu. U Zenici je obitavala i tzv. Sura vehabija sa halifom. Njeni lanovi su bili studenti i ulema kolovana u arapskom svijetu. Oni su ujedno bili i koordinatori mnogim humanitarnim organizacija koje su sponzorirale da'vu (misionarstvo). Ne znam ko je sve bio halifa, ali je sigurno biran. Ne elim spekulirati o imenima, ali neko je morao biti. Koliko god to bilo stereotipno i improvizirano tijelo, svakako utemeljeno u isamskoj tradiciji, ono je moglo predstavljati parainstituciju. Posebno stoga to je imalo sasvim dovoljno novca, moda vie od sve IZ-e. Ovakva tijela, kao i lobiji, tako er su sluili za legalizaciju novca i ra una dobivenih na ime pomo i muslimanima. Jedan takav ra un je olakovi , uz jo etvericu imama, imao u vicarskoj. Od jednog potpisnika toga ra una uo sam za < ifru od 12 miliona franaka. Kasnije e se neto od toga novca predati IZ-i. Kao to e Salih ef. olakovi biti optuen za pronevjeru eka od 5 milona dolara uzetog u Jemenu. Vratio je "par miliona", a za ostalo su bile najavljene tube i protutube izme u njega i Reisa. Strahuju i da e ovi lobiji vie braniti poziciju finansijske, nego vjerske mo i, sugerirao sam Reisu da ne smjenjuje Mehti a, ali da izmaknemo Preporod ispod njihove kontrole. Protukandidat Mehti u bio je Ejub ef. Dautovi . Isto tako sam mu savjetovao da pohvali borce, posebno imame koji su se masovno uklju ili u borbu. Takav primjer je bio u Grada cu, gdje je formiran bataljon samo od imama. Njegov komandant Husejn ef. Kavazovi e postati tuzlanski muftija. Za razliku od Izetbegovi a Reis je bio neposredniji i jasniji, pa ak i direktniji u iskazu kad uvaava miljenje. Isto tako, bivao sam na sastancima koje je Reis odravao. Prvo smo posjetili Karali a. Mahmut-efendija je bio veoma kooperativan. Smatrao sam da je on najvaniji, jer je bio i najutjecajniji u svim bonja kim strukturama. Uzgred, niko mu nije zahavalio, pa ni Reis. Ostao je neshva en. Mislim daje njegovo priklanjanje BPS-u izraz opravdanog revolta za neuvaavanje i nerazumijevanje za sav njegov hizmet u presudnim momentima za Zenicu, srednju Bosnu, i Bosnu uop e. Ja sam preuzeo, mogu re i preoteo, Preporod i odmah objavio intervju sa Reisom. Taj intervju je jedan od najcitiranijih njegovih intervjua uop e. U naslov sam mu stavio fetvu, koju nije izrekao, ve se saom saglasio sa mojom sugestijom: Da svaka Bonjakinja treba roditi estero djece - troje sebi - troje za Bosnu! Ovo je moja parafraza jednog Arafatovog pokli a Palestinkama. Preporod sa Reisovom slikom na naslovnoj strani prodavao se po zeni kim ulicama. Bio je petak. Vra aju i se sa dume, prolazio sam pored prodava a novina na Kamenom mostu. Pored mene se zaustavio uti golf. ofer sa afgankom na glavi, bradom i dugom kosom, otvorio je prozor auta i zagalamio: "Savka ast Laticu! Hrabar si! Ti svoje ideje javno iznosi. Oteo si Isanovi u Preporod. Moe njemu. I treba kad je kukavica. Ali, ne e ni tvoje pro i!" prijetio je. Obojica smo gledali u prodava a novina koji je drao Preporod sa velikom Reisovom slikom. On je i moj, i tvoj i Isanovi ev reis! Ono nije reis, on je ...!, opsovao je i nastavio prijetiti. Ne moete vi nametati reisa muslimanima. Dok ne odobri Saudijska Arbija, ne e ni on biti. Vrije a, jer ti je puka pored tebe. Da vas se bojim, ne bih pisao, drhtao sam od ljutnje vie nego od straha. Ne e vie u i u kancelariju da napravi nove novine!, prijetio je. 116

Ako mi prijeti, nemoj me ekati u kancelariji. Pipni me sad! Drao sam se za uho i nudio da me takne. Kud mu pokaza uho?, smijao sam se i drhtao, dok je on, sre om, zatvorio prozor i dao gas. Narod se ve bio okupio oko nas. Sretao sam se sa ovim borcem poslije. Smijali srno se svemu tome. Bio je napinovan. Navodim ga kao primjer osionosti odre enih vjerskih grupa koje su bile ustrojene protiv IZ-e. Reisovom posjetom sve tenzije unutar bonja kog korpusa su splahle. Ostao je jo samo kriminal. Mogu re i, neunitiv i do dan-danas. Vratit u se toj temi, nakon to napravim jo nekoliko opservacija po srednjoj Bosni koja postaje strateko politi ko i vojno podru je, odnosno kao izvorite glavnih snaga i resursa za daljnju odbranu. Prvo, niko iz Sarajeva, od Sefera i Rusmira, koji su nas poslali ovamo, do Alije i Reias, nije zaboravio kontaktirati grupu novinara sa kojom sam iziao iz Sarajeva. Nakon to sam bio otiao od Avdi a, a on ostao bez svojih mecena iz Sarajeva, jednog Bajrama je milostivi Sejo doao sa njim na bajramluk. Nikad nisam sa Avdi em oputeno razgovarao. Neka hernija u nama bila je suvie kontaminirana animozitetom da bi ga mogao prijateljski prihvatiti. Nisam ga mogao odbiti. Bajram je! Me utim, Mirzeta je bila protiv. Vie je voljela da pijemo bajramsku kahvu gdje smo i nau ili, u Tropiku. Ne elim da se moje sarme na u u novinama, pravdala se. Time je iskazala dvije stvari. ta misli o njegovom novinarstvu, itala mu je tekstove od ranije, i ta misli o njemu kao ovjeku. Bila je prokleto u pravu. Nekad emo jesti bajramske ruice kod Nasire i Avdi e ih "staviti u novine" u kontekstu njenog pitanja za Jasminku ipku. Poenta je bila kako nau provincijalnu svijest vie zanima tamo neka ipka nego .... Elem, bajramski ru ak je urodio dogovorom da radimo skupa SB i Ljiljan. Smatram da SB mora opstati. Ona je jedan od znakova Bosne, iskreno sam prihvatio ponu enu suradnju. Druili smo se i radili. Naa suradnja urodila je plodom najboljeg ratnog novinarstva u BiH. Avdi , koliko god imao talenta i inteligencije, povrh toga je najstrastveniji novinar kojeg sam vidio. Dredio je u tampariji i opijao se mirisom olova. U jedan poslije pono i donio mi je pod prozor prve stranice prvog broja SB i Ljiljana. Ljiljan je ve imao zavidan tira u dijaspori, a sa Avdi em doivio je bum. Trudio sam se biti korektan prema njemu. On je neorganiziran i nervozan ovjek. Samotnjak i lucifer. Teko se dogovoriti sa njim. Nije pohlepan, ali je sumnji av i paranoi an. Nisam imao novac kakav je mislio da imam. Ismijavat e me zbog novca. Dao sam mu najvie to sam mogao dati. Od sebe i iz milosti, ne zbog pla e. Najgrdnija njegova osobina je to ne cijeni nikakvu dobrotu i sve, kad-tad, zloupotrijebi i vrati nemilom. Tako sam ga odveo Hadiji engi u. Molio me je da nastavimo feljton "Od Golubi a do Delimustafi a". Njegov zet Mirsad Veladi je to dobio faksom te kopirao u Krajini. Samo Avdi to moe. Ja nemam te informacije.* Pa nek' nastavi. Treba mu platiti. 117

Predloio sam Avdi u da odemo kod Hadije. Bili smo u Motrama na mevludu. Senad je stavio zelenu beretku i sjedio u mejtefu "k'o pravi musliman". Dobio je hiljadu DM. Nije nastavio feljton, ali e pisati kako mu Hadija nikad nije dao nikakav ra un, ta li?, to je svakako trebao kao ef GLOC-a. Ovo mi je bio jedini gaf pri kontaktima Avdi a sa drugim ljudima preko mene. Kad je elio popri ati sa emanom, ovaj mu nije vjerovao kao ni bilo ko od muslimanskih struktura, upozorio sam ga da skloni sve sa stola i da se ne razme e sa pri om. Da nisam bio i sam toliko oprezan, koliko bih jo gadosti, a nije mi malo priredio u svojim novinama, doivio od njega. Ipak, mislim da je bio prevrnuo urak. Da li zbog kukavi luka, a znam da se veoma bojao, bio se "spustio nisko" - nosio je tu zelenu beretku, kao kamuflau?! Ja sam oponaao Izetbegovi evu plavu beretku sa ljiljanima. Ljudi koji su nosili jo i zelenu beretku tuknuli su mi na muslimanski primitivni proliv nacionalizma. Kad mi je htio podilaziti, pri ao mi je takve momente. O ito me smatrao takvim. Suzdravao sam se da ne iskaem gnuanje i prema njemu i prema takvima koji mogu staviti zelenu beretku na glavu. Tako mi je hvalio sina od rahmetli Hajre Mei a, kome e poslije poslati novac od svoje nagrade kad je proglaen novinarom godine, kako mu je dedo napravio drvenu puku i na njoj pie harfovima : lailaheillellah! Hajrina hudovica je Srpkinja sa Sokoca i ne vjerujem da to Senad nije znao. Dok joj to nije smetalo, ne vjerujem da joj je i godilo. Sve skupa nije trebalo odueviti Senada! U jednom od rijetkih razgovora uz kahvu bio je zapodjenuo najteu temu. Po eli smo sa Mahmut ehaji em, koji je u to vrijeme faksirao u SDA nekakav spis ala "Bonja ki memorandum". estoko ga je napao kao licemjera koji je bio najve i protivnik bonjatva, zatim redom osuo paljbu na bonja ku inteligenciju. Poptuno sam se slagao sa njim i samo sam ga dopunjavao u negativnim karateristikama inteligencije i politi ara. Niko nam nije valjao. Sjebali smo Komi a i Durakovi a: Zato Ivo nije pomogao Nijazovoj majci u Trebinju, ve se krio kod fratara i p elara u Kiseljaku, siktao je. Preli smo na rahmetli Kasima Begi a: Kupuje ga Delimustafi za 'par milona' da radi u Bosanskoj knjizi... Sve je govorio toliko nadahnuto, a ne vjerujem da se bio napio, da sam mu zavidio. Onda smo preli na Armiju, gdje je on vidio problem KOS-a kao glavni uzrok naih neuspjeha. Povod je bilo hapenje Seada Reki a. Ja, koji imam napade brbljivosti i esto se toga stidim, nisam izustio rije i. To je bio njegov monolog: Niko od KOS-ovaca nije predao svoje veze, osim Envera Mujezinovi a!!! Nisam bio ni uo za Mujezinovi a, niti razumijem staje mrea KOS-a. E, znao sam Fikreta Muslimovi a. Oko njega je mucao, ali tvrdio daje najve i me u njima. Zato on ne preda svoje veze? Zato ih krije?, galamio jeZnao sam da je Musliamovi prije rata kontaktirao Avdi a i da su se sastajali u njegovom stanu. Evo, ja u priznati svoje relacije, zamucao je. Re i u ko mi je dao informacije za tekst daje Alija bio ideolog Handar-divizije! 118

Da li je ovo naao mene da ispovjedi grijenu duu?, pitao sam se. Bio sam zate en. Nita nisam mogao re i. Osje ao sam da, prvi put, u meni vidi prijatelja. Ali, ja usitinu nita ne znam o toj temi. Nisam znao voditi razgovor. Samo sam se prisjetio tog njegovog teksta u Ve ernjim novinama. Alija je bio podnio tubu protiv Avdi a, pa mu oprostio kad je postao predsjednikom drave. Ma hajde, Boga ti, Alija ti je oprostio, glupo sam ga htio utjeiti. Nije "kvaka" u oprostu. On samo zna pratati!, poentiraoje i zavrio razgovor. Nas dvojica smo se doimali kao istureni igra i dvaju mo nih lobija. On je bio ja i od mene, ali je zato moj lobi bio ja i od njegovog. Kad je Rusmir dolazio u Zenicu, traio je da obijica do emo na kahvu kod njega u lnterkontinental. Kao da smo doli na raport, on nas je, onako sa visine, drsko i prepotentno, prekorio sa svojim krgutavim slovom "r", zbog pisanja o njemu. Ko ti je naredio da pie tekst protiv mene?! Ko je tebi, Senade, neredio da pie tekst o Orijentalnom institutu?! Jedva smo se i sje ali tih tekstova i nismo im pridavali panju. Naa neumjesna priknadanja i pravdanja prekinuo je Alija Alihodi . Ostavio sam ih same. uo sam kasnije daje i to bio pokuaj da Rusmir naredi Alihodi da pomogne Avdi u za novine. I kad je Reis dolazio, pozvao nas je na ve eru. Jeli smo tele e koljenice. Nije vano ta smo pri ali. Ali, i te koljenice e Avdi , kasnije, obiti Reisu o ahmediju. Kao Nasirine ruice. Kad sam uo da me Alija pozvao na razgovor, pomislio sam: Zar me moe zapasti biti sa njim pet minuta?! Onda sam kontao daje neto guravo ili me kona no uvaava kako nekakvog faktora. Prije ulaska kod Predsjednika pitao me Bakir da li je stvarno Senad prevrnuo urak. Je li Tunjo prevrnuo urak?, odgovorio sam protupitanjem. lzgleda da jeste. E, ako je on prevrnuo, onda je i Avdi . Kod Predsjednika smo se zadrali kratko. Ho u ovu novinu u Sarajevu!, bio je vrlo eksplicitan Predsjednik. Ne mogu bez Avdi a. On je ovdje i moemo razgovarati sa njim. Prihvatio je. Iskreno sam elio nastaviti suradnju sa njim. ak se naivno i radovao. Vjerovao sam da e Avdi biti polaskan komplimentima i bezrezervno prihvatiti. elim ovu Vau novinu u Sarajevu. Moda i jednu dnevnu novinu. Zna, mi imamo Oslobo enje koje jo nije spalilo iluzije, to bi ti rekao. 119

Izetbegovi je govorio ljubazno, a Avdi nervozno obe ao da prihvata. Samo..., nastavio je sa nekakvim uvjetima nebitnim za daljni tok razgovora. Uskoro je doao Demo u Zenicu, te sam pozvao Avdi a na kahvu. Pri ali su o zajedni kom scenariju za dokumantrani film o odbrani Bosne i zajedni koj novini. Negdje pred Novu godinu, a tako smo i doli u Zenicu, Avdi me zamolio da mu posudim neto novca da kupi majci kahve i suha mesa. Halal bilo njegovoj majci, dao sam. urio je sa Zijom u dip, koji ih je po kijametu odvezao za Sarajevo. Ideja je bila da objedinimo novine, radio i televiziju te Press-centar Armije. Sve je propalo. Bi ak i ev i Alispahi ev lobi prigrabio je Avdi a sebi, dao im novac i prostorije. Bio sam izdan i izigran. Sreo sam Bi ak i a u Holidav innu kad je bio na vrhuncu svoje mo i. Galamio je na mene zbog teksta kojim, prema njegovom miljenju, favoriziram Silajdi a. Nisi u pravu. Ali, ti si odabrao Avdi a i dao mu lovu. Nas nazivate torbarima, ti, tvoja Amila Omersofti i Enes Durakovi . Jeste Avdi bolji novinar i izbor ti nije pogrean, ali zapamti da e do i vrijeme kad u te braniti od njega kao i '83.!!! Ne znam ta u sa tobom?, smijao mi se premijerski prepotentno u holu pred grupom novinara. Uhapsi me i naredi Nagorki Idrizovi da izvjetava sa mog su enja, uzvratio sam cini no, jer sam je primijetio u holu, a ona je bila glavni izvjeta sa Procesa '83. Ovo je bila moja prva izgubljena bitka u ratu. Nju u potpuno izgubiti u miru. Bi ak i , kao simbol SDA-ove nove politike e nastaviti srljati. Stvorit e Avaz i Fahrudina Radon i a. Koliko god govorio da je isto radio kao i ja, sluao Aliju, ne govori istinu. Imao bih ga razloga braniti od Avdi a, u mnoini, ali nemam volje. Samo ih alim. Ko je htio Bonja ku republiku? Ponaanje Bi ak i a prema meni nije bilo slu ajno, niti izraz naih ranijih personalnih odnosa. Ono je bilo izraz odnosa u vrhu SDA, ali i stratekih odluka, pa i vizije budu nosti Bosne. Naime, jedna od prvih Avdi evih kolumni u novoj Bosni nosila je naslov Velika - mala Bosna. Kad sam to pro itao, prisjetio sam se jednog duebrinog Avdi evog monologa zbog ega treba napraviti jednu (i jedinu) bosansku novinu. ta ako se odlu imo na Bonja ku republiku? Ko e to kazati borcima u Br kom? Ko e ih pripremiti za tu situaciju?! Mislim da je Avdi sa tom novinom bio krenuo u realizaciju nekih nakana Bi ak i evog klana. MUP mu je razvla io novine po terenu. Moj Ljiljan su bacili negdje u potok kod Fojnice. Zato sam vikao na Hadema Hajdarevi a, tog dobrodunog i lijenog pjesnika u Sarajevu, da mora Ljiljan izlaziti redovito sa njima. Dri ih za dres, dok ne do em. Zapamti da e SB i Ljiljan igrati finale. Politi ko finale. Kad-tad Hademe! 120

Radon i ev Bonja ki Avaz je nastao na sukobu sa Silajdi em. U po etku su ga pravili a ir Filandra i on. Urednik Selhan Selhanovi je bio izmanipuliran. Objavljivanje dosjea Husrefa Silajdi a, brata Harisovog, po etak je stjecaja povjerenja iz kojeg e Radon i stvoriti imperiju. Alispahi i Radon i su bili Edhemovi igra i. Zapravo, u tom momentu otkazivanje poslunosti Izetbegovi u. Silajdi je protiv sebe objedinio Rusmira Mhamut ehaji a, a ira Filandru, Fahrudina Radon i a, Edhema Bi ak i a, Hasana engi a, Bakira Alispahi a, Amilu Omersofti , Omera Behmena... Kasnije, na jednoj ve eri u Boemima, posva ao sam se sa Radon i em zbog mojih napada na Alispahi a. Uop e nije krio svoje prijateljstvo sa Alispahi em. Meni je zamjerao da zloupotrebljavamo Izetbegovi a i spo itao mi utjecaj Fikreta Muslimovi a, prema njegovom miljenju, najcrnjeg KOS-ovca. On je moralniji i od tebe, i Alispahi a, tvrdio sam za Muslimovi a. Ali je KOS-ovac, tvrdio je Radon i . Pa i za tebe kau da si major KOS-a. uo sam da Mahmut ehaji ima tvoj dosje i da te ucjenjuje. Zato si pustio dosje Silajdi evog brata. Je li to Rusmirova osveta Harisu. Ma ta lupa?! Ni ja ne vjerujem u to. Ali sam uo da si major KOS-a, i da Rusmir ima tvoj dosje da si bio radio za KOS. Dobro je odglumio smirenost. Nije iskazao povrije enost, a i ja sam to rekao na polualjiv na in, ele i poentirati: Ko vam sve nije KOS?! I Alija je za neke KOS-ovac. Ipak se od tada Radon i ne pozdravlja sa mnom. Avdi mi je jo u Zenici, prije nego gaje kooptirao Zijo, pri ao da se vidio sa Radon i em i da mu je nudio 50.000 DM, da skupa rade novinu. Ovaj je odbio, sumnjaju i u njegove dobre relacije sa Rusmirom na kojeg je bio kivan. Istog dana kad sam se sukobio sa Bi ak i em, dobio sam kompliment od Silajdi a. Kad je uao u salu za ru avanje, pozvao me je za svoj stol. On je bio na vrhuncu svoje popularnosti, i svako je u sali elio da se pozdravi sa njim. Kuharice su mu posebno servirale ru ak sa ruicama od mrkve na obodu tanjira. Dok smo razmijenili nekoliko op ih pitanja, on je "preao na stvar": Kako Alija stoji u narodu?!, pitao me je. Veoma dobro, odgovorio sam. Narodu je teko. Borcima je posebno dokundisalo, ali im moral ne opada. Ispri ao sam pri u koju sam uo od dokrotice Belme. Njoj je bilo veoma teko ulaziti u jednu sobu za jutranju vizitu gdje je lealo osam tekih ranjenika. Svi su bili iz mog Vakufa. Kad je otvorila vrata, radio je emitirao najavu vijesti u sedam. Prije vijesti putena je Dinina pjesma Alija. Svi su ranjenici u horu zapjevali: Ja bih svjetlo zvao mrakom, da te nije Alija ... 121

Nisam primijetio da sam Harisa dovoljno ganuo ovom pri om. Poruku pri e iskoristio je da mi kae kako se ratom ne moe posti i, odnosno ekati rjeenje, te da mu je ao boraca i naroda, tako da se mora diplomatijom dobiti rat. Harisa sam uvijek cijenio. I kad sam uo ozbiljne i argumentirane primjedbe na njegovo ponaanje, smatrao sam ga najuspjenijim politi arem. Toliko sam bio frustriran snishodljivim i krmeljavim politi arima, da mi je imponiralo njegovo dranje i teatralnost, makar to, ponekad, i nemalo nikakvog politi kog smisla. Grstio sam se od ve ine SDA-ovih politi ara kojima su kravate bile neuredne. To su bili mahom fini ljudi i dobri ci, ali, brate, za politiku nisu. Kako tada, tako i danas; i rat pro e, i mir do e, a oni se ne mijenjaju! Do tada nisam bio uop e opsjednut pitanjem Alijinog rejtinga u vojsci. Osje ao sam da tu uop e nema mjesta nikakvim pitanjima. Zato sam se poalio Demi. "Hajd' ti znadi ta je u njegovoj glavi?", nije htio tome ba pridavati panje. Zato e me kasnije, haman uspani eno, nazvati da mi se izjada: Vidi, one tvoje sumnje oko Harisa su opravdane, po eo je razgovor. Razumio sam. Sigurno se po eo sva ati. Dugo je u Sarajevu da bi bio pote en objeda, pa je uzvratio. ta misli ko bi izme u Edhema i Ejupa, trebao stajati do efa? Je li to "pukla tikva"? Cini mi se... Edhema mi bolje poznajemo i blii je Stranci. Ali njegov imid je upitan. Gani nam treba za CNN. To Edo ne moe, bar sada. Posebno se ne moe Edo usporediti sa Harisom. Tako nekako i ja mislim. Ma i nije bitno ko e gore biti iza ili ispred, niti su bitne sva e, vano je da se to ne prenosi na vojsku, ovje e. Eto Stranka Edhemu, Gani u kamere, a nek' ef dri vojsku. Zna da se Haris i Gani ne podnose, uo sam kako ovi oko Harisa zovu Gani a? Ne znam. Lepi Cane. Problem je dublji. Nejse, moda ti previe vjeruje u mo medija. Tako sam vidio da Demo dri Edinu stranu, iako znam daje u dobrim odnosima sa Gani em. Deblokada Maglaja i Varea Ti me strana ki sukobi nisu zanimali. Sre om, oficiri zaista znaju samo za Aliju. Za njih je SDA bila nepoznanica. To je bila velika sre a. Tako Alagi , naprimjer, nikad nije bio u Travniku, nekoliko puta je bio u Sarajevu, nikad nije bio na slubi u Bosni. Uop e nije bio optere en sarajevskim podjelama. Vano je bilo da je on rastao. Iako je imao probleme sa zeni kim SDA-om, postao je neprikosnoven. On smatra daje prilikom jedne posjete pred smotru Sedme namjerno insceniran gradski sukob da bi ga se potkopalo pred Alijom. To jutro su vojnici u bijelom, poput 122

Gerile iz Sedme, bili pokuali okupirati grad, lupali su kafi e. Vidio sam ih sa svog balkona kako se uljaju. Mislio sam da to osiguravaju ulice pred Predsjednikov dolazak. Me utim, Alagi je poslao vojnu policiju i naredio da ih sve pohapse i da, ak, pucaju ukoliko se budu opirali. Ta Gerila je tad bila izvan Sedme, komandovao joj je izvjesni Mustafa, Tur in, i konrolirali su punkt na izlazu iz Zenice. Zeni ani su se bili zamjerili sa Alagi em zbog konvoja humanitarne pomo i koji je bio uskladiten u Zenici, a namijenjen Maglaju. Alagi je obe ao da e konvoj sti i tamo gdje je i upu en. Obe ao je povesti i mene. Sa njim sam postao prijatelj. Dolazio mije ku i sa Fikretom uski em. Nije skidao izme dok je sjedio u fotelji. Samo takvog sam ga i elio vidjeti. Rano ujutro, dok sam spavao, telefon je zazvonio: Dii se, polazimo za pola sahata! Znao sam da ide u Maglaj. Znao sam da pregovara sa Lozan i em. Iao sam sa njim u Maglaj i Teanj u pratnji UNPROFOR-a. ini mi se daje sa nama bio Sir Martin Garod. Pitaj ga ta misli o meni, zadikrivao me je, pokazuju i na Sir Garoda. Zove me lisicom, hvalisao se Alagi . O ito je Sir Garod bio impresioniran njegovim lukavstvom i hrabro u kakvim je rijeio deblokadu Maglaja. Ispunio je obe anje i konvoj je stigao. Prema tome, sva SDA bulumenta, predvo ena Dedi em, nije ga mogla smesti. Kasnije mi je pri ao koliko ga je Izetbegovi pritiskao da deblokira Maglaj. Zato, ni on ne zna. Naveo je jednu banaliju koja je nivo tra a. A ubjedljiva je. Ne mogu je zapisati. Tad u napisati tekst u kojem hvalim Mahmuljina da ga vole borci kojima na punktu skida svoju jaknu i daje. On e zamijeniti Alagi a u 3. korpusu, Znam koliko se Mustafa Cerovac opirao pripajanju OG 7 Jug 3. koprusu. Teio je 2. korpusu. Zato? Prema njegovom miljenju, 3. koprus je bio suvie mudahedinski. Gdje su u ovome svemu svi klanovi, stranke i politi ari? Osim Izetbegovi a! Pri a o osloba anju Varea zbog koje su Hrvati zamjerali Izetbegovi u to je dao naredbu, opet oslikava odnos politike i vojske. Komandant Takti ke grupe Ervin Hrusti , koji je komandovao operacijom osloba anja Varea, danas je sasvim anoniman oficir. Njegov tab je bio smjeten negdje u Solunu, selu pored Olova. Dva sahata prije odre enog vremena za napad na IKM doao je Andelko Mlakar. Za operaciju je trebao znati samo Hazim adi , komandant 2. koprusa, nikako Mlakar. Samo njegovo prisustvo na IKM-u odga alo je operaciju. I kasnit e akcija. Zato? Zato to su se iz Varea morali izvu i leperi robe namijenjene vercu. Nafta i hrana, naravno. U tome vercu su u estovali i visoki oficiri obaju korpusa. Nakon osloba anja Varea u grad su stigli Rusmir Mhamut ehaji iz Sarajeva, i Selim Belagi iz Tuzle. Sporili su se o nadlenosti. Belagi nije bio dobrodoao. Znao je da je "kukavi je jaje", na kojem se legao, razbijeno; Tuzla vie ne e biti u zloglasnoj kombinaciji razmjene sa Krajinom. Vare su oslobodile, pored manjih jedinica formacije bataljona, dvije muslimanske brigade: 7. muslimanska i Prva podrinjska muslimanska brigada. Ovu brigadu Belagi je protjerao iz Tuzle u Kladanj. Jedan od njenih osniva a i komandant jednog bataljona bio je ejh Mehmed Hafizovi , imam iz Malog Zvornika. Ovaj blagi dervi, koji e svom bataljonu dati ime po starom ejhu Kaimiji, poginuo je hrabro na liniji fronta prema ekovi ima. 123

Tako se moe re i da je deblokadom Maglaja i Varea oslobo ena srednja Bosna, ili "plu a Bosne", i ujedno deblokirana Tuzla. Velike bitke koje e uslijediti za Vlai , Kupres itd., na zapadu, i Vozu u prema sjeveru, uslijedile su nakon te operacije. Bog zna da li e Bonjaci ikad vie doivjeti defileje i parade svojih boraca kakve su priredile jedinice 7. i 3. kopusa. Izetbegovi ih je selamio. To e posluiti opozicionarima i lijevim politi arima, te poznatim kritizerima Izetbegovi eve politike, koji su bdjeli navodno nad tekovinama (rigidnog) sekularizma, da ga optue da stvara vjersku vojsku. Tako e Sedma muslimanska biti nazvana vjerskom i privatnom Izetbegovi evom vojskom. Neuspjeh oko deblokade Sarajeva trebao je Izetbegovi u biti lekcija za strukturu armijskog vrha. Nisu mu generali sli ili narodu. Pad Srebrenice Izetbegovi u je pokazao da je morao vie voditi ra una o armijskom vrhu. Zbog nervoze za neuspjeh deblokade Sarajeva i sam sam napravio nekoliko novinarskih gafova. Zbog naslova Obru e pu i za 24 sahata, Avdi e me u Bonjaku, listu Zilhada Klju anina, nazvati sveznaju om budalom. Oponaaju i Globus, koji je crtao karte fronte, zamolio sam Edina Kukavicu da mi nacrta frontu oko Sarajeva. Jedna strelica pokazivala je napredak naih snaga prema Iiijau. Oficiri su se veoma ljutili na tu kartu, sumnjaju i da im odajemo poloaje i ostale vojne tajne. Ta strelica je ta no pokazivala proboj 7. muslimanske brigade iz pravca Ravnog Naboi a. Samo su oni polu ili kakav-takav uspjeh. Snage iz srednje Bosne, koje su otile u pomo 5. korpusu, dobile su dozvolu za prolaz od HVO-a. Samo 7. muslimanskoj brigadi nije bilo doputeno i i u Krajinu. Zato? Pitao sam Fikreta uski a kako su ga etnici potisli sa Manja e, ako je bio sa jedinicama preao Sitnicu i Zmijanje, i ako je Banja Luka bila nadohvat ruke. O ekivao sam da e odgovoriti kako su Amerikanci prijetili Izetbegovi u da ne smije uzeti Banju Luku. Nisam imao 7. muslimansku brigadu. Samo takva pjeadija mogla je pre i Manja u!!! Ovo je kruna! Da je neko drugi rekao, ne bih mu vjerovao. Ali, Cuski zna rat; preivio ga je u zemunici. Samo sam ga u zemunicama mogao sresti. Nikad na ceremonijama. I povrh svega, vie je naginjao ljevici, nego SDA-u. Ipak je bio vojni ki objektivan. Bitka za Alijino naslije e Pale su Srebrenica i epa. Sve je krenulo tumbe prema dolje. Sve slabosti u Armiji i u vlasti pokazale su se u jednom momentu. Armijski vrh, koji je biran putem lobija, bit e osumnji en za izdaju. Gluposti. Teza da se namjerno pozvao Naser Ori , za ta su optueni generali Deli , Hadihasanovi i Muslimovi , dole su iz istih centara spletki koji su rat proveli samo spletkare i. Ne razumijem kako su Sefer i Rusmir mogli snimati Nasera Ori a da im da izjavu, i to publikovati u Oslobo enju, kad nijedan nisu imali nikakvu oficijelnu dravni ku funkciju u trenutku ispitivanja i snimanja Ori a. Zapravo razumijem, oni su samo tragali za informacijama koje e im potkrijepiti njihovu opsesiju Izetbegovi evom izdajom. No, ja u ovdje biti radiklaniji i re i da krivicu za pad Srebrenice snose urotni ki lobiji oko Rusmira i Sefera, koji su spletkarenjem oduzimali snagu ustrojstvu Armije, kao i lojalisti oko Izetbegovi a, koji su samo tuakanjem urotni kih lobija priskrbljivali sebi pozicije u Armiji i MUP-u, pa i u SDA-u. A u tome svemu ima krivice i samog Izetbegovi a koji se nije otrije razra unavao i sa jednima i sa drugima, shodno uvjetima vo enja politike u ratu. Bio sam protivnik lanih radikala koji su eljeli sje i ruku zbog kra e. Ne daj Boe da se desio ijedan prijeki sud. Danas bi to bio najve i dokaz da je Izetbegovi htio uvesti erijat. Ali, toleriranjem sukoba u Sarajevu, odakle su vu eni svi konci kadrovske vrteke, dezavuiralo je i slabilo odbranu. 124

Evo primjera. Arif Paali se sam nosio sa HVO-om i HV-om. ak je i SDA bila kvislinka grupa u Mostaru. Znam da je nakon Paali evog intervjua u Ljiljanu, Tu man pani no sazvao sastanak svog Vije a sigurnosti, da bi analizirali taj intervju. Kako je Paali znao Tu manove politi ke i vojne ciljeve? Da li je to saznao na referiranju u Sarajevu? Ne! Razgovarao je sa hrvatskim oficirima poput Antuna Tusa i Imre Agoti a, pa i Ante Prka ina, s kim je razgovarao u Jajcu. Oni ak nisu ni krili svoje ciljeve. Tu man je elio "Endehaziju", tvrdi Bajro Pizovi , blizak Arifov suradnik. I kad je Avdi na naslovnoj strani Ljiljana i SB stavio naslov: Aferim Arife! Hvala brate Hujka!, zbog osloba anja Sjevernog logora, jedan me je utjecajni SDA-ovac kritizirao, jer je zbog toga teksta Paali dobio generalske inove. ta bi sa Refikom Lendom?! Njegova re enica da bi zbog kamiona puaka zaratio sa NATO-om, rijedak je biser hrabrosti izgovoren u ratu uop e. Kako je Lendo razgovarao sa Antom Prka inom na Plavoj vodi u Travniku, koji ga je ubje ivao da su Bonajci Hrvati? Nazovi me kako ho e, ali ti i ja nismo isti!, zaprijetio mu je Lendo. Prka in je, kako je sam priznao, kasnije savjetovao Tu mana da ode u Travnik kod Lende i izloi mu svoje ideje - povijesnice. Ve sam rekao da Alagi nikad nije bio u Travniku, a u Sarajevu samo nekoliko puta. Sre a! Bio je ostavljen sam sebi. Bar mu veleumovi i stratezi iz Sarajeva nisu mogli 'palemuditi'. Znam, isto tako, da su se Fatima Leho i Safet Oru evi sastajali sa etnicima u Podveleju radi kupovine granata. Bila je to hrabrost, maj in juna e. U po no i i i etnicima na koljena! Nije ala! Fatima je ovu operaciju zvala "ples na nou". Tako su jednom do ekani na dogovorenom punktu sa posebnim iznena enjem. Dipovi, bodigardi, farovi ...!!! Safi je tana ispala iz ruku. Fatima ga pridravala. Pred njim se pojavio krvolok Mladi . Doao sam da vidim tog malog baliju koji sam dri ustae na svojim le ima! Njih dvoje, premrli od straha, nisu odgvarali. ta ho e od mene?! Ho u da malo upotrijebi brenzu prema mom narodu. Ko si ti da meni nare uje, Sunce ti krvavo!, derao se etnik. Ja samo traim, povukao je sam brenzu. Reci svom ustai Aliji da ne e stvoriti Endehaziju do Drine. Iscepkao sam ga na parampar ad, bre! Mogu mu uzeti koje 'o u par e i kad elim. Isekao sam mu Krajinu, Srebrenicu, epu, Gorade, Sarajevo... Uzet u mu Srberenicu kad 'o u! Kako sve ovo nije moglo do i u Sarajevo? Ili su dolazile rije i, ali ljudi nisu mogli. Zapravo, mogu e je da su sastanci sa Krajinikom negdje oko Sarajeva, koje spominje Sefer, i interpretira ih kao pregovore za izdaju Srebrenice, bili rezultat Safinog susreta sa Mladi em. Ne znam, ali ne mogu shvatiti da Safa nije zor-zorile odjezdio za Sarajevo da ispri a Aliji susret sa Mladi em. Sad mi na um pada pitanje zato nema Izetbegovi evih stenograma razgovora, kakve je biljeio Tu man. On ih sigurno nema. Vjerovatno ih nije ni vodio. Nije bili struje za snimanje? Jer da ih 125

ima, ne bi mene molio da mu, itaju i Oslobo enje u rasponu od etiri godine, sa inim hronologiju doga aja koja se u njegovom pam enju bila "stutkalila" samo u "jedan period rata". Razgovaraju i sa borcima iz Srebenice, koju je, najvjerovatnije, ubila atmosfera vrlo sli na sarajevskoj, u kojoj su glavnu rije vodile kriminogene grupe, uo sam jednu samokritiku u odgovoru na pitanje da li se mogla jo braniti Srebrenica. Nismo imali Sedmu! zaplakao je borac. I na koncu, mafija koja je iz Gruda preko Zenice i Varea bila povezana sa Tuzlom, bila je nazaobilazan faktor. Sve je to bilo koordinirano iz SIS-a. Naknadne operacije Trebevi 4 i Trebevi 5 vo ene su samo da operu glavne aktere. Poto sam ve mogao izgubiti glavu zbog teksta u kojem sam raskrinkao glavnog bosa, iji su poslovi vodili do samog Belagi a, preko Grgi a i Mlakara, ne vidim da im se naudilo. Svi su i danas ivi i zdravi i , nadasve, bogati ljudi. Policajac koji ih je titio, a prema informacijama koje sam uo od Alagi a, radio je za SIS pod ifrom "Tigar", i danas obnaa visoku funkciju u policiji. Umjesto njih na naslovnim stranicama o kriminalu, pa i na optueni koj klupi, jesu SDA-ove sva alice, sebi ni i osioni kadrovici. Tad im niko nije mogao utuviti u glavu ta se deava oko njih. To su za njih bile mizerije. Vanije je bilo mene opanjakati da sam Harisovac zato to sam stavio u Ljiljan jednu sliku ejha hfz. Mustafe ef. Muji a, rahmetullahi alejhi, i Harisa Silajdi a, nego vjerovati da cijeli MUP u srednjoj Bosni sau estvuje u kriminalu, i da ih SIS "vu e za nos". Demo je, kao Predsjednikov izaslanik, bio na bajramskoj manifestaciji u Njema koj. I pri povratku u Bosnu dugo se zadrao u Ljubljani. Nazvao ga je Predsjednik i izruio. Bio je ljut, kako sam shvatio, zbog one Silajdi eve fotografije sa ejhom u Ljiljanu*, pojanjavao mi je Demo. Ako je tako, onda u mu oti i i re i: 'Alahimanet Alija, islam je ve i i od tebe!!!' Pokuavao sam Demi objasniti da lobi koji radi na ruenju Harisa zadobiva pozicije u SDA, i ne e stati samo na njemu. ele Predsjednika drati samo za sebe. Ispri ao sam mu kako arija pri a da mu Amila daje "paljenice" bombone na koje je neto "odu eno". Zapravo, ovu sam situaciju, kao i mnogo puta ranije, a vala, i poslije, ja zakuhao Demi. Kad se Haris vratio sa namjerom da bude premijer prve patriotske vlade, kako su je mediji ocijenili, SDA ga nije podrala. Istakla je kandidaturu Ediba Bukvi a. Napisao sam tekst sa naslovom "SDA se obrukala kandidiraju i Bukvi a". U tekstu sam napravio lapsuz, tvrde i kako Bukvi , maltene, nije imao posla prije zaposlenja u SDA-u. Pa kako, onda, da nam takav "stru njak" bude premijer, postavio sam pitanje u tekstu. Zbog ne ega sam svratio kod Bakira u kabinet. Pri ao sa njim malo due, kahvu popio ispred, dok se nisu otvorila vrata. Ugledao sam Aliju. Digao sam se i pozdravio ga. U i, Nedade, zamolio me je. Veoma mi se teko prisjetiti svih rije i koje smo izgovorili za pet-est minuta koliko sam se zadrao. Alija je haman nasrnuo na mene. Kako ti moe pisati da Bukvi nije imao posla prije SDA?!! Poto nikad Aliju nisam vidio ljutog, da ne kaem bijesnog, nisam se nikako mogao sna i u situaciji u kojom sam se naao. U Ljiljanu mora pisati samo istina!, vikao je na mene. 126

Kad neko pro ita neto u Ljiljanu, to mora biti ta no kao daje pro itao u Ustavu!!!. Osje ao sam se kao da je buldoder bio krenuo prema meni, a ja nemam snage izma i se od zida. Ovo je bio presudni trenutak mog odnosa prema Aliji. Bio sam nekako patoloki vezan za njega. Mislim da sam tako neto i izgovorio pred Bakirom prije nego su se vrata otvorila. Sad sam iskusio jednu njegovu osobinu za koju nikad nisam vjerovao da moe biti pri njemu. Djetinjasto sam mu zahatario. 1 kad god smo se poslije sretali, ma kako bila lijepa i ugodna atmosfera, u dui sam osje ao nelagodu zbog ovoga. Kad sam se ohladio na ulici, a rana tek tada po inje boljeti, razo arenje u njega kao politi ara je raslo. Kako je mogu e da toliko cijeni Bukvi a u odnosu na mene? Znam Edibovog babu Mustafu. Volio me je taj ovjek i ja njega. Ali, ja sam, uistinu, bio u pravu. Edib je negdje radio kao najobi niji finansijski slubenik. Zatim je te poslove radio u Centrali SDA. Zar su to bile ikakve reference za premijera?! Zar i (moj) Alija moe tako misliti?! Kasnije je 10 SDA pismeno od mene trailo izvinjenje zbog napisa o Bukvi u, na ta sam im odgovorio da kao politi ka partija vre pritisak na medije, te sugerirao samom Bukvi u da iskoristi zakonsko pravo demantija, to on nije u inio. Vrijeme e mi dati za pravo. No, tada je to imalo dalekosene reperkusije, koje su poga ale i Demu. Oni smatraju da i tebe treba otkloniti od Presjednika. Ne zato to si, uistinu, neto vaan, nego to ele biti samo oni. Ohladi i pre i Predsjedniku preko toga, savjetovao sam mu. Zamiljao sam kakva bi to sva a bila ukoliko bi Alija narezilio Demu kao mene. Demo ne bi stajao uza zid, nemo an kao dijete, kao to sam ja. Kad je stigao u Sarajevo, posjetio je Predsjednika kod koga nije bilo ni traga ljutnje. Ovo navodim kao primjer stanja u "bonja kom vrhu vlasti", to smatram glavnim uzrokom raskola sa Silajdi em. To to e se stvarni raskol desiti Harisovom ostavkom nakon pada Srebrenice, ne mole se uzeti vjerodostojnim razlogom. Sje am se da ih je Demo, uz pomo Hafiza Ismeta Spahi a i dr. Enesa Kari a, pokuao pomiriti. Haris je kritizirao stanje u SDA-u, ta nije, lobi koji je tad dominirao preko Omersofti ke. Harise, sve si u pravu. Na tvojoj sam strani. Ostani i borit emo se da te pojave iznutra i istimo. To je iluzija, moj Demo, nema od toga nita, zavrio sam razgovor. Nisam bio kazao Demi kako je nastao tekst "Sedma flota otela brod oruja na Jadranu", koji je potpisao Sejo Omeragi . uvao sam tu tajnu i od Deme. Samo sam uzgred dao do znanja Senadu Avdi u u polemici da "smo mi prvi pisali o tzv. "Pakistanskom kreditu", ne preciziraju i ta ho u re i; kako je tim kreditom kupljen oteti brod oruja. I ovo je prvi put daje saop avam. U vrijeme velikih panjkanja po Predsjednitvu, kad bi vas svako mogao sa hola pozvati iza odkrinutih vrata i neto vano saop avati, pozvao me je Silajdi u kabinet. Na stoje izbacio fascikl. Evo, objavi ovo u Ljiljanu. Bio je to dosje ili specifikacija jednog tovara oruja na brodu. Sje am se sedamdesetak dipova "Tovota" opremljenih radioure ajima. Taj brod je zaplijenila "7 flota" na Jadranu i zavrio je kod mafije u Napulju. Sve to napii. 127

Odnio sam dosje u kancelaiju, itao koliko sam mogao, a zatim pozvao Seju. Napii tekst i potpii se. Ho u, Care, kako ne u..., bio je zaustio opsovati 7. flotu. Sa ovim smo mogli razvaliti sve do Moskve!!! Koliko se sje am, ovaj "dosje" Alija nije htio potpisati Harisu, zna i, nije mu ga htio pravdati. Po meni, to je klju ni moment i povod njihovog razlaza. Sve drugo, poput sva e sa Amilom, jesu doljevanje ulja na vatru. Procjenjuju i da je to tako delikatno pitanje, upravo o odnosu prema Harisu, tekst sam i prepustio Seji. Ja ga nisam smio potpisati. Ne bar nakon kritike zbog Bukvi a. Pitanje ovog broda oruja kasnije e do i na dnevni red "kao Pakistanski kredit" koji je Lagumdija, odnosno Munja, pokrenuo u svrhu kriminalizacije Silajdi a pred posljednje izbore. Zanimljivo je da e lzetbegovi ustati u odbranu Silajdi a i pravdati ga. Da li to zna i da je lzetbegovi naknadno povjerovao Silajdi u, ili je to u inio shodno odbrani od op e hajke koju je bio pokrenuo Munja protiv tzv. "Izetbegovi evog kriminalnog klana", ne znam. I meni je efko Omerbai potvrdio da se radi o kra i broda oruja. Jedan dan mi je u kancelariju upala italijanska mafija, nude i oruje sa tog broda. Bio sam umro od straha. Koliko se sje am, efko im je obe ao "poraditi na tome". Tako je kupio vrijeme i uspio se sakriti. Za sve to vrijeme skrivanja veoma je strahovao. efkina ispovijest opravdava Harisovu ljutnju, ali ne opravdava javno izre ene razloge odlaska. Da je ovo Demo znao, ne bi vjerovao Harisu koji je na pomirbenom sastanku bio obe ao da ne e podnijeti ostavku na mjesto premijera. U Zenici je bila zakazana vanredna sjednica Skuptine, na kojoj je, ipak, Haris podnio ostavku. Objanjavao je to da mu se smu ilo sjedenje generala u prvim redovima dok traje prava drama izvla enja ljudi iz Srebrenice, odnosno proboja jedne grupe boraca. Govorio je iskreno. Istovremeno je zakazana sjednica GO SDA. Bio sam prisutan. Sva je protekla u harangi na Silajdi a. Redali su se orkestrirani pioni dominantnog lobija u SDA-u. Bio sam na strani Harisa. Razumio sam njegov bunt. Sa njima nije bilo pristojno ni druiti se. Taj lobi je likovao nad Harisovim odlaskom, poru ivi kako SDA ima pet-est sposobnijih ljudi za premijera od Silajdi a. Nave er su na Amilinoj televiziji gostovali Edib Bukvi i Muhamed a irbegovi . Trebali su biti "biber po pilavu" nakon harange u Zenici. Nemuto i bijedno, a tako i kontraproduktivno, napadali su Silajdi a. Od Bukvi a sam to i o ekivao. No, moje dvoumljenje je bilo oko a irbegovi a. Sje am ga se kad je prvi put, po etkom zime '92., doao u Sarajevo. Radio sam sa njim intervju za Muslimanski glas. Plakao je dok je pri ao o svojoj majci Azizi, Alijinoj prijateljici iz mladomuslimanskih dana. Objanjavao je kako je njen kov eg spreman za prenos u Bosnu, to on smatra svojim glavnim ivotnim emanetom. Imao sam apsolutno povjerenje u njega kao sina Azizina. Moda vie nego u Harisa. I to to je te no i na televiziji govorio bilo je ubjedljivo. Navodno se Silajdi zalagao za Ustav kakav ima Njema ka. Pregovori u Bonnu o ustrojstvu Hrvatsko-bonja ke federacije, vjerovatno su bili zavreni ili su bili pri kraju. Silajdi se zalae za takav Ustav, jer je predsjednik Njema ke samo protokolarna figura, dok svu vlast u rukama ima kancelar. 128

Navodno je Silajdi izravno rekao a irbegovi u da i na predsjednik treba biti samo marioneta, u emu je on prepoznao njegove ambicije da kao premijer dominira u odnosu na predsjednika Izetbegovi a. Fikret Muslimovi , komandant Odsjeka za moral, bio je potpisnik uvenog pisma kojim se sugerira vojsci da ostane uz Izetbegovi a. Zaista je to bila opasna situacija. Lahko je moglo do i do pukaranja u kasarnama izme u jedinica i vojnika pristalica Alije i Harisa. S druge strane, ekstremni komunisti ki trabanti poput Slavka Santi a u Oslobo enju, ili Ljiljane Smajlovi , ljute Slobove agitatorke, u Vremenu, na sva usta su hvalili i podravali Silajdi a. Jedan takav tekst Slavka anti a iz Oslobo enja stigao je na moj fax u Zenicu. Na margini je pisalo: Njega svi podravaju, a ko e braniti nae stavove?! Pokazao sam Demi faksirani tekst. On je, o ito, prepoznao rukopis sa margina. Nazvao je redakciju i naredio da sa ekaju tekst za kolumnu "Arogancija". Napisao je tekst: Borba za Alijino naslije e!

129

MLADI MUSLIMANI U svom intervjuu magazinu Dani (19.4.2002.) dr. Enes Kari tvrdi kako Alija Izetbegovi , prema svom miljenju, ne pripada Mladim Muslimanima. Kada je islamsko miljenje posrijedi, mislim da Alija Izetbegovi nije Mladi Musliman. Ba zato to u mnogim svojim tekstovima i knjigama mnogo misli a malo moralizira, Izetbegovi ne pripada Mladim Muslimanima. Da se razumijemo, ja ovim ne tvrdim da Izetbegovi nekada nije bio Mladi Musliman ili da svojim uspomenama iz mladosti njima ne pripada. Ali, ako ocjenjujemo miljenje kao miljenje, a to je bila moja zada a na stranicama knjige o kojoj je ovdje rije , zaklju io sam da ve ina Izetbegovi evih teorijskih tekstova pripada, prije svega, jednom liberalnom islamu, rekao bih, jednom otvorenom islamu. ak bih kazao da ve ina Izetbegovi evih tekstova pripada jednom sjajnom anru koji je nastao u dvadesetom stolje u a nazvali su ga islamskom teologijom i filozofijom oslobo enja. Kari dalje hvali Izetbegovi eve tekstove da pripadaju samom vrhu islamske misli nastale koncem dvadesetog stolje a. to se ti e samog Izetbegovi a, ne treba ekati tampanje Kari eve knjige Povijest islamskog miljenja u BiH u dvadesetom stolje u, u kojoj se on osvr e i na Izetbegovi a, sutinu je izrekao u ovom pasusu intervjua. Da li je Kari u pravu? Fenomen na koji e nai i svaki biograf Alije Izetbegovi a je u tome to se njegovo ime, gotovo po pravilu, pokuava odvojiti od njegove stranke kao i od njegovog pokreta iz mladosti Mladih Muslimana, ije je lanstvo priznao i zbog ega je bio su en dva puta. Naprimjer, britanski ambasador u BiH Graham Hand, pohvalio je Izetbegovi a kao izvanrednog politi ara, dok je za SDA rekao: Jedno je Izetbegovi , drugo je SDA I mnogi drugi su skloni tako re i, ili su ve bez broj puta tako neto izgovorili. Narod je esto ljutito govorio na njegove blie suradnike kako ga lau. Me utim, Izetbegovi je, isto tako, vrlo esto odgovarao: SDA - to sam ja. Sje am se njegova predizbornog govora u Kaknju na kojem je prvi put javno spomenuo ime Mehmeda Spahe. Narod je klicao: Alija! Alija!... On je na te pokli e odgovorio: Ne uzvikujte moje ime. Uzvikujte SDA. Savjetovao je narodu kako je vanija SDA od njega, koriste i primjer Spahe. Kad je Spaho umro, nestalo je njegove stranke. Bosna je utke pala. to se ti e odnosa njega i stranke, odnosno komparacije njega sa bilo kim u povijesti bonja ke politike, kako mu i pristaje, mogao se porediti samo sa Spahom. Nerijetko, ne iz kibura, govorio je o sebi i Spahi. Stipe Mesi tvrdi da je pred Tudamnom ljutito rekao: Ne spominji mi Spahu. On nije imao Armiju, a ja imam! U istom tonu je odgovorio meni na pitanje koje sam mu postavio u VKBI-u, gdje je govorio bonja koj omladini. Pitao sam ga ta smatra svojim najve im uspjehom: Bosna nije podijeljena, nije utke pala. Bonjaci prvi put u svojoj historiji imaju Armiju. Dodao je, parafraziram, kako su Bonajci sa SDA-om dobili sve reference naroda koje su im osporavane u proteklom stolje u.

130

U privatnim razgovorima, koje sam imao sa njim, stekao sam dojam da lake prihvata osobne kritike, nego kritike na ra un Stranke. Kao da bi mu tada (samo tada) proradila sujeta, pa bi povisio ton: Eto radite! Ko vam brani da radite?! Slobodno radite... Korida crvenih bakova Ne mogu sada citirati njegove intervjue, ali sa sigurno u tvrdim da je izgovarao rije i: SDA - to sam ja. Zbog svoje op epoznate samouvjerenosti, ali vie skromnosti, koja proizlazi iz njegove inteligencije i kulture, prilikom svih govora u drugi plan je stavljao sebe, a isticao Stranku. Na svim mitinzima, press-konferencijama i kongresima govorio je o SDA-u kao ki mi Bosne, naprimjer. Jednom se izrazio da je to bila planetarna Stranka . Prvi veliki sukob izme u SDP-a i SDA-a desio se zbog Izetbegovi eve tvrdnje da je SDA ki ma Bosne. Nijaz Durakovi , kao protukandidat Izetbegovi u na prvim viestrana kim izborima, odnosno kao lider SDP-a, na predizbornom skupu u Bugojnu napao je SDA da ne moe biti ki ma Bosne. U Bugojnu su komunisti, iliti ateisti, iliti sekularisti iskazivali punu est i animozitete prema islamistima. Bugojno je dobio ime po gojnim bakovima. Nakon to je Crveni monarh, Tito, otkrio bogata lovita na medvjede, sagradio je vilu i od tada je grad gojnih bakova postao prototip komunisti ke varoi. Tu su crveni bakovi dolazili na ispau i rikali i bukali. Posljednje boravite Crvenog monarha u Bugojnu iskoristili su Raif Dizdarevi i Branko Mikuli za odstrjel islamista. Trebate ih estoko kazniti!, bile su posljednje rije i Crvenog monarha. Ovaj dvojac komunisti kih poltrona opanjkao je Crvenom monarhu Husejna Dozu kao najcrnjeg islamistu. Povod je bila ozina kritika, koju je izgovorio na otvorenju damije u selu Pori je, nekoliko kilometara od vile Crevnog monarha, na udbaki pamflet Dervia Suica Parergon u kojoj je IZ-a predstavljena kao profaisti ka organizacija koja je kolaborirala sa Hitlerom. U istom pamfletu Mladi Muslimani su predstavljeni kao teroristi ka organizacija. Dozo je rekao da je to zabijanje trna u zdravu nogu muslimana. Dozo je elio re i da se muslimanima imputira krivica kako bi ih se izjedna ilo sa njihovim sunarodnjacima Hrvatima i Srbima, koji su imali profaisti ke hipoteke ustatva i etnitva. Tada su crveni bakovi bili ja i i Dozo se pod stresom njihove rike i buke rastao sa ivotom. Durakovi ev napad na SDA u Bugojnu bila je podsvjesna reakcija na koridu crvenih bakova. Uklanjanje Izetbegovi a da, prema svom miljenju, ne pripada MM, zna ilo bi ukoloniti ga iz kontinuiteta njegove borbe sa ateizmom, odnosno sekularizmom. Kari u istom intervjuu sve ovo previ a i zagovara sintezu SDP-a i SDA. Kari ima pravo na takvo svoje miljenje, moda je to, uistinu, poeljna politi ka kombinacija za Bonjake, ali, to je Kari evo miljenje koje vie govori o motivu zbog ega Kari izuzima historijske injenice i pere Izetbegovi a od njegove biografije, kako bi ga predstavio kao liberalnog islamskog teoreti ara. Ne znam kako e Kari , u ime ove sinteze, oprati Durakovi a i Dozu, ali paradoksalno je tako razmiljati i ivjeti sa njim danas u istom gradu. Zato on, onda, iako moe ivjeti od novca dobivenog od nagrada za svoja djela, i da se zanima nekim hobijem, moda i pisanjem, skoro svakodnevno dolazi u Centralu SDA i crn i do kasno uve er?! Sve dok nije operiran. Zatim, sadanje rukovodstvo Stranke, predvo eno Sulejmanom Tihi em, toliko je daleko od njegove harizme, pa i miljenja, da bi mnogo ubjedljivije bilo re i kako Izetbegovi po svojoj politi koj filozofiji ili miljenju ne pripada SDA-u. A MM i SDA su gotovo nerazdvojive organizacije, upravo zahvaljuju i Izetbegovi u.

131

Kari je politi ki povran kad govori o simbiozi, uvjetno re eno, ljevice i desnice, odnosno SDPa i SDA. Takve su politi ke kombinacije mogu e u muslimanskim sredinama. Doju eranja vlast u Turskoj bila je sastavljena po Kari evom nitu. Nakon desetlje a borbe izme u ljevice i desnice, komunista i nacionalista, u kojima je stradalo u uli nim obra unima 5.000 mladi a, danas njihove stranke sa injavaju Vladu. Mnogo je bitnih detalja koji razlikuju bosansku, uvjetno re eno, ljevicu i desnicu od turske. Prvo, SDA nema tako nacionalisti ki program kao MHP, iji je osniva i utemeljitelj harizmati ni rahmetli Turke. Njegov nasljednik, tihi ovjek iz sjene, Devlet Bah eli, ideoloki je razblaio Stranku i u inio je prihvatljivom sekularisti kim generalima. Partija Bulenta Edevita nema iza sebe pedesetogodinju komunisti ku diktaturu, kao bosanski SDP. 1 najhitniji faktor razlike je sastav turskog i bosanskog drutva. I pored toga, doivjeli su debakl kao koalicija, i to od islamista, reformirane Refah partije (AK Partija) koja je danas mnogo sli nija Izetbegovi evom SDA-u, nego Erbakanovom Refahu. Da je Omer Behmen kojim slu ajem bio lider SDA, ona bi sli ila Erbakanovom Refahu. Izetbegovi je tvorac nacionalne stranke, i pisac njenog programa, ali njegova politi ka filozofija se ne podudara sa njegovim politi kim afinitetima. Apsurdno, zar ne?! On je govorio kako nacionalne stranke i nisu ba sretno rjeenje za BiH i kako bi, radi takvog koncepta, bio spreman ukinuti SDA, ukoliko bi bile ukinute SDS i HDZ, a SDP bila prava socijaldemokratska partija evropskog tipa koja se moe integrirati i me u Srbima i Hrvatima. Dakle, on nikad nije govorio o simbiozi sa ljevicom. Od svega to je mogao u initi u procjepu izme u politi ke pragme i svojih politi kih ideala, jeste nastojanje da njegova stranka u i gra anskim vrijednostima i da po programu jeste gra anska stranka tzv. centra, a da je po sastavu nacionalna. Njegova sadanja vizija budu nosti Bosne je u umjerenim nacionalnim strankama. Takvo miljenje proizlazi iz fakti kog stanja i nakon uvjerenja da se SDP, ovakav kakav jest, ne moe nametnuti u RS-u i Hercegovini, te da ostaje po glasovima samo jo jedna bonja ka stranka. Ima jo momenata u politi koj pragmi koji idu naruku onima koji vide mogu nost simbioze izme u SDP-a i SDA, poput injenice da je Zlatko Lagumdija, pa i Durakovi , participirao u vlasti tokom agresije na BiH. Ali, to sve nije dovoljno da se ustvrdi mogu nost stapanja ovih dviju stranaka. Pokuaj izmjetanja Izetbegovi a iz njegove biografije, i politi kog naslije a iz MM i SDA, pretpostavimo da slui tome cilju, vrijedilo bi ukoliko bi se Lagumdija, ili Durakovi , izmjestili iz njihovih biografija i naslije a KP. Kari eva biografija govori o lutanju izme u ovih opcija. Bio je u SDA, zatim u S za BiH, koju je napustio zbog simbioze ove stranke sa SDP-om u Alijansi. Mislim da se Kari eva tvrdnja ne e svidjeti Izetbegovi u, a da on, opet, ne e demantirati Kari a. Svidjelo se ili ne samom Izetbegovi u (danas) Kari evo miljenje o Izetbegovi evom miljenju, izjasnio se on o tome ili ne, sa stanovita fakata Kari je potpuno u krivu. Prvi fakat koji Kari previ a je nepoznavanje ili ignoriranje Izetbegovi eve biografije. Knjiga Islam izme u Istoka i Zapada, na koju se Kari najvie poziva kad donosi sud o Izetbegovi u kao islamskom teoreti aru, nastala je 1943. godine. Tad sam napisao skicu, prijedloak teksta. To je stajalo u sehari moje majke sve do sedamdesetih, kad sam se odlu io provjeriti da li je to sa uvano. Uzeo sam rukopis i po eo raditi na njemu, ispri ao mi je Izetbegovi u svom kabinetu aprila 2000. godine. Nakon trideset godina ...!, uzviknuo sam u u enju. Htio sam re i da je on, fakti ki, knjigu napisao kao mladi , a da ju je samo doradio u zrelim godinama. Pun ponosa i zadovoljstva to mi to otkriva, nasmijeio se i nastavio svoje sje anje na ponovni susret sa rukopisom, odnosno sa sobom: 132

Mislio sam daje rukopis struhnuo u sehari. Znao je daje polu io kod mene toliku zadivljenost daje pri u zadravao na detaljima kroz sje anja o ku i u kojoj mu je ivjela majka, koja, najvjerovatnije, uop e nije znala da joj je u sehari tako opasan materijal. elio je da svoju zadivljenost poklonim njemu kao Mladom Muslimanu. elio je da me uvjeri, moda, kako su oni, njegova generacija mladih muslimana, hrabro i smjelo razmiljali. elio me je impresionirati sobom kao takvim. Nikad se tako nije trudio interpretirati jedan svoj politi ki potez kao dravnik. Potpuno je marginalizirao ivot knjige nakon tampanja. Da, smatram daje ta knjiga bila povod naem hapenju 1983. To je sve to je elio re i o ivotu knjige nakon izlaska iz tampe. Ovdje i u svijetu. Ne znam na koliko je jezika prevedena njegova knjiga Islam izme u Istoka i Zapada, ali on od nje nije imao nikakve materijalne fajde. Dobio je nagradu kralja Fejsala i to je sav honorar. U Bosni je doivjela nekoliko izdanja, od kojih je, pretpostavljam, imao neke koristi. Jedno izdanje, posljednje, objavila je SDA. Poto Kari preferira ovu knjigu nad Islamskom deklaracijom, prema kojoj ga izdvaja kao liberalnog islamskog teoreti ara, on opet upada u paradoksalan kontrast. ID je nastala kao zbir tekstova koje je Izetbegovi pisao u islamskim asopisima i potpisivao pod pseudonimom L.S.B. Tekstove je pisao u svojim zrelim godinama. Poto su objavljivani (neki od njih) u vrijeme naj e e komunisti ke cenzure, i pod nadzorom strogokontrolirane uleme, a u dosluhu sa Dozom, ovi tekstovi su trebali biti fundament Izetbegovi evog miljenja. Nije, uistinu, bitno to se tadanja ulema slagala sa tim tekstovima, jer niko nije polemizirao sa njima, niti je validno to su to komunisti tolerirali po kvalitetu Izetbegovi eva miljenja iznesenog u njima. To je bilo vrijeme bezumlja. Tad je organizacija MM bila umrtvljena i osim najnunijih ivotnih relacija, me u njima nije bilo nikakve (kolektivne ili organizirane) djelatnosti. Tako je Izetbegovi tih godina, uistinu, pisao samo u ime sebe, i samo sa sje anjima na mladala ko iskustvo organizacije za koju nikad nije vjerovao da e biti oivljena u bilo kojoj formi. Svi Izetbegovi evi neprijatelji, u najtotalnijem smislu borbe protiv njega, koristili su se ID kao polazitem. Sve optunice, bilo koje vrste, kao i svi napadi na njega bili su sa pokli ima citata iz ID. Od Turske, gdje je Izetbegovi ev politi ki profil bio fundamentalisti ki zbog kriti kog gledanja na Kemala Ataturka, do nekih zapadnih intelektualaca, zbog nekih stavova iznesenih u ID, prema njemu su izraavane sumnje da je islamski fundamentalist. Prema lokalnim Izetbegovi evim oponentima, kako srpskim nacifaistima i Tu manovim nacionalistima, tako i sarajevskim neokomunistima, ID je posluila da njegovo politi ko miljenje tretiraju kao isklju ivo, militantno, netolerantno, nedemokratsko itd. S obzirom na to da je etiketa islamskog fundamentaliste dovoljno crna, dovoljno je bilo ovakvima pokuati dokazati da je Izetbegovi eva ID almanah fundamentalizma. Malo ko se od muslimanske inteligencije odvaio braniti Izetbegovi evu ID. Ne sje am se da je to inio iko osim Demala. On je pisao predgovore objema Izetbegovi evim knjigama, ali je i polemizirao sa Ivanom Aralicom, Dragoem Kalaji em, Darkom Tanaskovi em itd. Aralica je u hrvatskoj tampi pred frontalni napad HVO-a i HV-a na Bonjake, pisao o Izetbegovi u kao fundamentalisti i Demo mu je odgovarao u Ljiljanu. Kasnije su neki hrvatski novinari primijetili da je ba tadanji Arali in napad na Izetbegovi evu ID imao cilj proizvodnju ratnohuka kog animoziteta prema Bonjacima. ID je kao osnov optubi protiv Izetbegovi a, kao krivca za rat, stigla do hakih istraitelja. Neki eksperti su sasluani u Haagu zbog nje. 133

Kako je ID bila osnovni dokaz za glavnicu inkriminacija 83. komunistima, isti uvod optunice sa inila je Vlada RS i poslala u Haag. Izetbegovi nije revidirac Iako je stekao imid da lahko mijenja miljenje u stilu do podne jedno, od podne drugo, on se nikad nije odrekao svojih ideja. Dok je bio u zatvoru u Fo i, komunisti su mu poslali agente da se nagode sa njim radi pomilovanja. To je Izetbegovi iznio u svojim intervjuima i knjigama. Munja u svojoj knjizi U kandama KOS-a kae da je agitirao za njegovo pomilovanje, kao njegov isljednik, tvrde i da je procijenio kako Izetbegovi nema vie politi kih ambicija, to su mu, navodno, kasnije njegove kolege udbai nabijali na nos. Koliko se sje am, posjete Munje i Amira Salihagi a Aliji u Fo u njegova djeca su doivljavala sa zebnjom. Jedno vrijeme su se bojali da ga ele ubiti. To kasnije niko nije priznao, kao to ni on ni djeca njegova ne ele govoriti o momentima krize u istrazi kad je razmiljao o samoubistvu. Prema tvrdnjama jednog njegovog kolege iz zatvora, on se bio naumio ubiti -otrovati lijekovima. Neka su to bili samo strahovi djece za o evo stanje u zatvoru i, hvala Bogu, ne moraju biti istina, ali, to govori o tekim stanjima kroz koja je prolazio, pod pritiskom Munje, koji se hvalie kako ga nije tukao. Ovim elim re i da ni u najteim mukama i krizama kod njega nije bilo pokajni kih nagovjetaja za svoje ideje. Doslovno je razmiljao o ponudi da se odrekne ideja, na na in vrijedi li to smrti u zatvoru? Ipak je odbio pomilovanje i bio prihvatio smrt. Veoma runu smrt u zatvorskoj eliji. Traenje pokajanja od optuenih bio je vie instinkt komunisti kih agenata, nego manir. Oni su vjerovali da spaavaju duu. Kad je Demo naputao zatvor u Fo i, dola su mu dva agenta iz Gorada da mu pokau put u slobodu. Sve to je bilo nek' ostane ovdje. Nemoj se vie eksponirati i pri ati svata pred narodom, savjetovali su ga. Pri at u, nek' znate. Narod je uz mene. To je moj narod, nije va, prkosio im je Demo. Zbog svog prkosa, a to izlazi iz povrije enosti ljudske, Demo je za njih bio usijana glava, haman budala. Tako ga i nakon deset godina vidi Munja: Bio si mali za mene, i jo treba da raste, navodno je pomislio, kako pie u svojoj knjizi, kad se nakon deset godina sreo sa njim u redakciji Ljiljana. Da se Izetbegovi ikad mislio odre i svojih ideja, u inio bi to tada. Da se ikad poelio odre i svoje biografije, recimo pripadnitva MM, u inio bi to kad je postao predsjednik Predsjednitva BiH. Tada je trebalo, i moglo bi se nekako i opravdavati, praviti kompromise po svakom osnovu sa ciljem spaavanja multikulturnog koncepta BiH. (Kako bi Munja danas likovao, posljednje komunisti ko spadalo i udbaki Vizental na muslimanske due?!) Zapravo, jedino je tad, u ime Platforme Predsjednitva iz 1992., Izetbegovi zamrznuo svoju funkciju u SDA. Neka neko i to shvati kao distanciranje od SDA. Ni makac dalje. Ako je proao kroz sve ivotne i politi ke golgote i kunje, i nikad nije postao revidirac i pokajnik za svoje ideje, i za svoju prolost, zato bi to neko drugi inio od njega?! Izetbegovi nije bio puki filozof, teoreti ar i pisac, on je vjerovao i borio se za svoje ideje; on nije pripadao nekom ekonomskom depersonaliziranom lobiju kojem je bilo cilj osvojiti vlast, ve je bio rijetko karakteran ovjek koji je pokazivao hrabrost i strahove, suze i veselje, stid i o aj stoga to je preivljavao sa narodom putovanje na koje ih je poveo. Zapravo, i nisu toliko bitne njegove ideje i politi ka filozofija u kontekstu njegove borbe za slobodu muslimanskog naroda, koliko njegov karakter i njegova etika. Ljudi su jasnije znali itati sa njegova lica nego sa njegovih usana. U tome je njegov i uspjeh i njegova drama. On nije koristio mo radi o uvanja vlasti, ve vjeru ljudi u njega 134

samog. Njemu su ljudi vjerovali, a ne njegovim idejama. 1, opet ponavljam, njegova biografija je mnogo snanija od njegovih ideja. No, moram re i, da bih doveo Kari ev pokuaj izmjetanja Izetbegovi a iz njega samog, preko navodnog Izetbegovi evog miljenja, da on nije sam koji je analizirao Izetbegovi eve tekstove i njegovu biografiju. Ako zanemarimo sve obavjetajne slube koje su portretirale Izetbegovi a, na na in kako je CIA obznanila svoj portret Miloevi a uo i udara NATO-a na Srbiju, i to javno iznijela putem televizije, mnogi su se javno bavili njime i njegovim djelom. Kad sam radio intervju sa jednim profesorom Kembrida, koji je, obrazlau i Mavorovu prosrpsku politiku, tvrdio da su Englezi vidjeli Srbe kao pobjednike pred kojima e Bosna pasti za nekoliko sedmica, pitao sam ga: Ako su engleski vojni instituti najprecizniji na svijetu u vojnim procjenama, kako im se mogla desiti takva omaka? Koja je to nepoznanica za njih bila u BiH? Ta nepoznanica se zvala Alija Izetbegovi . Englezi su znali mo Raifa Dizdarevi a i Nijaza Durakovi a, tadanjih bonja kih lidera. Znali su da oni ne mogu organizirati takav otpor kod naroda. Izetbegovi a su potcijenili, pretpostavljaju i da su njemu odane provjerske skupine suvie slabe i da on nema harizmu dovoljno snanu da iz naroda povu e toliku energiju otpora, dovoljnu da se suprotstavi JNA. Svoj prvi ru ak sa Tu manom lzetbegovi mi je povjerio u razgovoru dok smo pripremali koncept njegove knjige. Nisam znao da ga je alim abi povezao sa Tu manom prije nego je formirao SDA. Tu sam informaciju dao Globusu, a kasnije ju je, u intervjuu koji sam organizirao za Miljenka Jergovi a, potvrdio sam lzetbegovi . Tad mu je Tu man nudio da bude lider HDZ-a za BiH, smatraju i Bonjake Hrvatima, lzetbegovi je tu ponudu odbio, to treba posluiti kao krunski dokaz da nikad nije pristao na pregovore o podjeli Bosne. Jer da jeste, neto od toga bi bilo objavljeno u mnogobrojnim (objavljenim) Tu manovim stenogramima. Pri ali su mi neki prijatelji Hrvati da je Tu man traio miljenje o Izetbegovi u preko Hrvata koji ga poznaju. Tako je traio od pokojnog fra Ferde Vla i a, fratra iz Duvna, koji je robijao sa Izetbegovi em u Fo i, da mu napie njegov portret. Fra Ferdo je napisao na nekoliko stranica veoma pohvalna zapaanja o njemu kao ovjeku. Tu man je pocijepao fratrovo miljenje i bacio u ko. Adil Mualim, jedna od najve ih arapskih knjiara, prijatelj je sa Muradom Hofmanom, muslimanom, konvertitom koji je objavio nekoliko knjiga iz islamistike. On mu je povjerio da je u Bundestagu dobio zadatak da i ita Izetbegovi eve knjige i da svoje miljenje. Hofmanov stav je bio da se radi o umjerenom muslimanu. Pitao sam Harisa Silajdi a, kako zapadni politi ari gledaju na lzetbegovi a, koji ne e uzeti au ampanjca i nazdraviti na silnim konferencijama koje su se tada odravale po Evropi. Oni ga smatraju veoma prijatnim ovjekom. Vole sa njim askati u pauzama. Ne vidim, bar javno, da ga ignoriraju. Naveo mi je primjer ponaanja Veljka Kadijevi a i Miloevi a, koji su dolazili sa crnim rayban nao alama, ponekad sa eirom, pili viski i puili kube, glume i da tako pripadaju Zapadu. Smatraju ih me edima, kao i ja, smijao se Silajdi . Ne misle o njemu kao mehkom ovjeku, iako ostavlja takav dojam. 135

Njegov najimpresivniji dojam Izetbegovi a je bio u razgovoru sa Lordom Karingtonom. Ovaj ga je ubje ivao da odustane od priznanja BiH jer e ga pregaziti Srbi, a on ne vidi da se muslimani mogu suprotstaviti tako mo noj armiji. Karington je to rekao iskreno i mislio je da se Izetbegovi boji. No, Izetbegovi je rekao: Borit emo se. Karington je prepri avao tu Izetbegovi evu hrabrost. Nikad vie nisam vidio takvog Izetbegovi a, alio mi se Silajdi . Pokazao je hrabrost kad je trebalo, branio sam Izetbegovi a. Trebao je takav ostati. Ja mislim da je s vremenom, zbog ne ega, omekao. I ja sam napisao: 'Onaj Izetbegovi je bio bolji'. Mislio sam na dranje na Sudu '83 . I kad na ovakav na in razgovaramo Silajdi i ja, vie govorimo o svom nezadovoljstvu, nego to realno ocjenjujemo Izetbegovi a. Ponekad sam Demi znao re i kako bi mu trebalo razliti strahu. Ni on sam sa sobom ne bi bio zadovoljan da je naih godina. Jer, ovo je za Kari a vano, koliko znam, mladi Izetbegovi bio je fajter, prava prznica. Nimalo liberalan. U udruenju EI Hidaje, koje je vodio rahemetli Kasim Dobra a, okupljala se muslimanska mlade, odnosno sekcija MM-a. Najvie glavobolje rahmetli Dobra i zadavao je Izetbegovi . ustro i radikalno je diskutirao. Dobra a ga smirivao starateljski, uvaju i ga od dumanluka koje se nadvilo nad muslimane. Ni sebe nije sa uvao i preivjet e najstranije muke u zatvoru. Navodno je sjekao vene da bi sebi kidisao. Takav vjernik da posegne za samoubistvom koje Svevinji najstroe zabranjuje?! Po izlasku iz zatvora Dobra a se zatvara u biblioteku i gotovo ne progovara. Dolazili su, kako pri aju dematlije Careve damije, helikopteri po njega iz Beograda, a on je ostao utjeti u biblioteci. Napisao je knjigu Kloni se zla, zbog koje ga agilniji Mladi Muslimani kritiziraju. Oni trae borbu protiv zla, a ne uklanjanje. U kinu Tesla desio se incident koji je izazvao mladi Izetbegovi sa Azizom adrbegovi . Prikazivao se, odmah po ratu, nekakav film koji je vrije ao Muhammeda, s.a.v.s.. Njih dvoje su zalupali po stolicama i naveli publiku na isto, tako da se sala ispraznila. Zbog svog vatrenog govora, dok je jo postojao Narodni front, dakle kad jo nisu svi bili komunisti, Alija i Aziza su drali vatrene govore u kojima su kritizirali komuniste. Ovaj govor, kako sam razumio, bio je jedan od povoda njihovom prvom hapenju. Sve to znam o Izetbegovi u, priznajem da bolje poznajem njegovu biografiju nego njegovo miljenje, govori da je veoma ponosan na svoju biografiju. Javno je tvrdio daje sve u Boijim rukama , dakle vjerovao je, a ne mislio, u Boije predodre enje. Ima nekih momenata koji ukazuju da ga je Sudbina vodila. Naprimjer, prilikom prvog hapenja izbjegao je masovna hapenja kad su strijeljana peterica lidera MM. Dok je on bio na robiji, na njegovo mjesto u organizaciji uao je Halid Kajtaz, koji je ubijen. Da je Hasan Biber priznao da sam ga odmah po izlasku iz zatvora kontaktirao, vjerovatno bih ponovo bio osu en i sa glavnom grupom. On me je potedio, tvrdio je Izetbegovi . Sa ubistvom Kajtaza ugasla je ova loza. Bio je posljedni mukarac u familiji. Kao politi ar, Izetbegovi nije mogao slobodno misliti, odnosno govoriti. 136

esto sam gutao rije i ogor enja prema Tu manu.' Pisao sam mu neka pisma koja nisam objavio i suzdravao se od u i. Ali, reakcija na moju teku rije odrazila bi se na narod, objanjavao mi je svoju ucijenjenost poloajem koji obavlja. Cijenu za svoje miljenje ili pisanje kao politi ar prvi put je platio prilikom posjete Turskoj. Na aerodromu su me do ekali novinari. Je li ba prvo novinarsko pitanje bilo o mom miljenju o Ataturku. Novinar je citirao ID. Odgovorio sam mu: Da je Ataturk danas iv, sigurno ne bi sve radio kako je radio, a ni ja danas ne bih napisao, ta sam napisao prije tridesetak godina. Kad mi je pri ao ovu anegdotu, htio je iskazati vie svoju diplomatsku domiljatost, nego pokazati da je promijenio miljenje izneseno u ID. Ujedno je htio objasniti odgovornost za rije kao politi ar. Da je bio pitan kao islamski teoreti ar, sigurno ne bi morao davati takav odgovor. Ovo je, meni poznat, njegov najve i stupanj pokajanja koje je izrazio zbog svog miljenja. Poznato je da je posjetio mezar Ataturka i da je, opet, u inio, kompromis prou ivi Fatihu, to ina e nije protokol. tampa je pisala kako samo on i Homeini nikad nisu htjeli posjetiti Ataturkov mezar. Jo su dodavali kako je Izetbegovi posjetio, po protokolu, Homeinijev mezar u Teheranu. Moram rizikovati mjeru upotrebu privatnog razgovora sa Izetbegovi em u objanjenju slijede e tvrdnje: on ni za jotu nije promijenio svoje miljenje o Zapadu, od onog kakvo iznosi u svojim tekstovima, i intervjuima, dakle o materijalizmu, komunizmu, kr anstvu, demokratiji itd., ali je promijenio miljenje o islamskom svijetu. To zaklju ujem na osnovu njegovog nevoljkog pristajanja da govori o ID. U njoj se, kao to je poznato, iznosi vizija ustrojstva islamskog drutva, odnosno islamskog svijeta. Gotovo mi je bilo neugodno spomenuti ID pred njim. Uvijek bi zautio i promijenio temu. Mogu li zaklju iti, na osnovu toga, da bi volio da nije napisao ID?! Jo sam u dilemi i nemam nita opipljivo ni za ni protiv. U svakom slu aju, nije dobar znak njegovo opiranje razgovora o ID. Me utim, mislim da je imao iluzije o islamskom svijetu i da je bio veoma subjektivan prilikom iznoenja svojih vizija glede islamskog svijeta. On, zapravo, kad je pisao ID, nije uop e, ili je veoma slabo, poznavao islamski svijet. Ho u re i daje imao mnogo bolju sliku nego jeste stvarno stanje islamskog svijeta. U nekoj mjeri takvo njegovo miljenje, ravno iluziji, kotalo je Bosnu. Njegovi govori u Kairu, pred grupom intelektualaca, gdje je u desetak ta aka izrekao nedostatke islamskog svijeta, na na in zato su nai (muslimanski gradovi) prljaviji, a temelj islamske kulture je isto a; zatim njegov govor u Teheranu, pred liderima islamskih zemalja, gdje je rekao da je islam bolji, ali da muslimani nisu bolji od drugih, oslikava kontinuitet njegovog intelektualnog nerva i temperamenta, hrabrosti i kriti nosti, ali ukazuje i na mjeru samokriti nosti. Pouzdano znam da mu je u dobroj mjeri teze za oba ova govora pisao Demo, koji je skupa sa njim i putovao u Teheran, ali to je i njegovo miljenje. Prema tome, Izetbegovi evo miljenje, ravno iluzijama, dok je bio MM, u komparaciji sa iskustvom islamskog svijeta, koje je doivio kao politi ar, moe se korigirati. Mladi muslimani nikad nisu mogli sanjati da e se islamska revolucija desiti u Iranu. Za njih je Pakistan bio islamska Amerika. Neto su se potajno nadali promjenama u Egiptu, zbog djelovanja njima sli ne orgnanizacije Muslimanska bra a, i to je sve. Nisu voljeli Kraljevinu Saudijsku Arabiju. Da nije bilo sre ne okolnosti da kralj Fahd, kao mladi plemi saudijske dinastije, bude skupa sa rahmetli Husejnom Dozom, u nekakvoj islamskoj asocijaciji za zatitu damija, kad su postali pravi prijatelji, teko bi Izetbegovi uspostavio naj prijatelj skije odnose sa Rijadom. Pozivanjem na prijateljstvo sa Dozom zbliilo je Fahda i Izetbegovi a, tako daje to, moda, bio prelomili i najvaniji politi ki moment za Bosnu. Arapski krugovi su sumnji ili Izetbegovi a za sklonost ka Iranu, a za nekoliko miliona bosanskih muslimana nisu bra a marila. Arabija i Jugoslavija nikad nisu imale diplomatske odnose. Takve okolnosti nisu davale nikakve anse Izetbegovi u. Veza Amerike i Rijada spasila je Bosnu. uvena konferencija u Dedi 1992. ujedinila je islamski svijet, a sve zahvaljuju i Bosni, odnosno Husejnu Dozi, prijatelju kralja Fahda iz mladosti.

137

Fahd je zavolio Bosnu. Onako bolestan, gotovo nepokretan, obe ao mi je da e posjetiti Sarajevo, komentirao je jedan njihov susret Izetbegovi . Na koncu njegov odabir bolnice nakon ovogodinje bolesti, govori sve. Fahdov dvor je bio ponosan na Izetbegovi evo povjerenje. Ne znam, mogu samo analizirati po osnovu Izetbegovi evih putovanja i relacija, te nekih razgovora sa diplomatama, ali u telefonskim kontaktima kralja Fahda i Clintona vie puta je spomenuto Izetbegovi evo ime. Ili princa Selmana i potpredsjenika SAD-a Ala Gora. Vizije ili slike islamskog svijeta u ID nisu predvi ale ovakav ishod i ovakvo Izetbegovi evo iskustvo. Salih Behmen, kome posve ujem ovu knjigu, opisivao mi je ulogu Izetbegovi a u organizaciji MM. Primijetili smo njegovu otroumnost i inteligenciju i savjetovali smo mu da se posveti samo itanju i pisanju. To mu je bio zadatak, tvrdio je Salih. Teko je re i da neko moe postati mislilac po zadatku, ali se Izetbegovi , nakon Esada Kara ozovi a i Emina Granova, smatrao najblistavijim umom unutar organizacije i svjesno su nade polagane u njega. Izetbegovi je na dan denaze Salihove, ljeto 90., napisao poruku koja je pro itana na predizbornom skupu u Zenici, kako je danas umro jedan od najve ih me u nama. Bio sam na Salihovoj denazi i vidio Aliju u ari a haremu. Tridesetak preivjelih lanova MM klanjalo mu je denazu. Ako Kari grijei, iako svojim grijeenjem eli afirmirati Izetbegovi evo miljenje, onda grijei stoga to ne poznaje organizaciju Mladih Muslimana. Najve a grjeka je usporedba aktualnog imida organizacije MM, koja djeluje kao nekakvo muslimansko drutvo, odnosno asocijacija gra ana. To je grupica preivjelih staraca koji, to se aktivnosti ti e, djeluju kao neenje u kojima u e zamrznuti dje aci. Isto tako, i pored pet-est knjiga koje su objavljene o MM, ne moe se nita bitno iz njih saznati o tom pokretu. 0 MM su pisali a ir Filandra i Zilhad Klju anin, Sead Trhulj, Munir Gavrankapetanovi i Eref ampara. Udruenje MM je izdalo dvije knjige - o sebi -, a zanimljivija je knjiga o enskom dijelu organizacije Munibe Spaho, k erke uvenog bonja kog intelektualca Sakiba Korkuta. Prva trojica su pisala knjigu uo i osnivanja SDA i njihovi motivi su bili skribomansko ekskluzivisti ki. Posljednja dvojica su ispisala bolnu ispovijed o svojim mukama. Nema analiti kog, pa ni ba vjerodostojno faktografskog tiva o MM. U najboljoj elji da iskau svoje ideale, patnje, teror i nasilje nad njima, svi pisci o MM su u drugi plan ostavili analiti ko kriti ki diskurs rada i djelovanja svoje organizacije, a posebno ideja same oganizacije. Do uiju mi je dola jedna tragi na anegdota, a nisam je provjeravao, koju je doivio Munirov sin Ismet, ljekar. On je kao deurni na Klinici obiao jednog pacijenta koji je bio u ok-sobi. Pacijent je pogledao u natpis oka en na depu. Jesi li ti Munirov sin?, pitao je bolesnik. Ismet je itao bolni ku listu i vidio ime pacijenta. Taj bolesnik je, navodno, osakatio njegovog babu, koji je pola ivota proveo paraliziran zbog torture u zatvoru. Bila istinita ili ne, ova anegdota je izvanredan primjer eha pisanja knjiga o MM. to su traili to su i dobili. Niko ne spori da su preivjeli sve one torture poznate od Sibira do Golog otoka. Ali, ako kaem da to i nije bila ba neka mo na organizacija, te da nije ni imala nekakav, amanzeman program, niti ideju vodilju, osim usa ene vjere u islam, povrijedit u sve ive MM. Me utim, oragnizacija koja je na arpirografu tampala desetak brojeva novinice, ili bolje re i letka, objavila jedan ili dva zanimljiva teksta, kakav je tekst Emina Granova: Kako emo se boriti, te podrala dva tri sijela kao kongresa, nije nikako mogla polu iti neke zna ajnije drutvene promjene. 138

Sam program je, kako mi je-' pri ao Salih Behmen, nastao kao puka improvizacija. On je radio u poti i do ruku mu je doao nekakav program slovenskog udruenja. Vidjevi kako se uop e piu programi, on je to uzeo, kopirao i po njemu slagao lanove i paragrafe. Niko od MM ne priznaje svoje (nikave) grjeke. Upinju se da pokazuju svoju hrabrost i odanost, a povrh svega moralnost. To i Kari dobro uo ava. Ali, vie od toga se upinju da skriju sve svoje, eto ba moralne falinke, kako bi pred svijetom izgledali to blistaviji. 0 svojim nedostacima ne govore ni me usobno. Pridaju vanost nekim efemernim stvarima, poput problema puenja itd. Njihov rad, a posebno njihova golgota interpretirana je na skleroti an na in i zato ne e biti zanimljiva pokoljenjima, posebno ne e uspjeti, kao ni do sada, niti inspirirati mla e da idu njihovim putem. Zato? Jer, kao i svi revolucionari, u ime principa i ideala, gue svoja realna ivotna iskustva. ak mislim da su imali kompleks komunista, dokazuju i da su u zatvorima bili ve i heroji od njih. Evo primjera. Nakon dugog razgovora sa Salihom Behmenom, pri ao mi je danima, pa i mjesecima, htio sam se malo naaliti sa njim. Sam je volio alu. Ama, Salih, kad ste svi bili tako mladi, ta vam bi sa curama? Jesu li Vas ekale? Salih je bio doslovno okiran pitanjem. ak se zacrvenio od stida. Nisam ni znao da je postojalo i ensko odjeljenje MM, a, kako vidim, tu knjigu su posljednju izdali, niti sam mislio na to. Preutio je odgovor i ja sam bio veoma posti en zbog pitanja. Tako e mi kasnije ispri ati najzanimljiviju pri u koju sam objavio u knjizi Ve ernja kravata. Pri ao je o ovjeku kome je zaboravio ime, a zvali su ga Bojler. Spavali smo sa flaama punim vode, da bi ujutro bile tople za one koji se o unupe i trebaju se kupati. Jedan krupan ovjek po nekoliko flaa stavljao je podae. Onaj ko bi sanjao ujutro bi prvo zavirio njemu pod ebe. Zato smo ga zvali Bojler. Smijao sam se. Taj ovjek je imao djevojku, ekala ga dok je doao iz zatvora, ali, naalost, oni nemaju djece. Zna, vjeali su mu cigle za monje i uvla ili icu u ud, tako da su ga doslovno osakatili da ne moe imati djecu. Sledio sam se!!! Koliko sam uo, jedna istaknuta mlada muslimanka, sestra veoma uglednog lana MM, udala se za Srbina, njihova isljednika. To u MM-u kriju kao zmija noge. Nema nikakve dvojbe da je osmogodinje tamnovanje na tavanu Emina Granova, kojeg je majka zazidala uz dimnjak da ga ne bi uhapsili, a u ku i su joj ivjeli prisilno uba eni podstanari, spada u sam vrh najjezovitijih slika koje smo mogli itati u Pri ama sa Kolime. Ali, Granovje bio, bar po pisanoj zaostavtini, uz Esada Kara ozovi a glavni ideolog organizacije. Trebalo bi komparirati njegove i Izetbegovi eve tekstove. Nema razlike u tezama, odnosno stavovima. Pa makar se strani politi ki analiti ari trudili prona i tu militantnu zajedni ku crtu koju posjeduje tekst Kako emo se boriti od Granova. Zapravo i ne postoji neko miljenje Mladih muslimana. Postoji samo njihovo iskustvo. Radi se o jednoj generaciji muslimanskih dje aka patrijarhalnog odgoja i islamskog morala, dovoljno 139

kolovanih da su mogli i itavati islamsko tivo, promiljati ga i, eventualno, agitirati za njega. Oni po svom odgoju i moralu, a ne po nekom ekstra filozofskom ili politi kom miljenju, nisu mogli prihvatiti ateizam i, kao takvi, sudarili su se sa surovom stvarno u, to su platiti tekim ivotnim iskustvom. Da sam bio vrnjak Saliha Behmena, sigurno bih bio u njegovoj trojki. Ponavljam, da bi se shvatio Izetbegovi , ili kako Kari voli re i, da bi se shvatilo, pa i smjestilo, njegovo miljenje, mora se po i od spoznaje da on nikad nije mogao rahat, u miru i slobodi iznijeti svoje miljenje. Prema tome, njegovo pravo ili istinsko miljenje e ostati misterija. A sudit' mu je samo po onome stoje izgovorio i napisao. Posre ilo mi se da budem sa njim u trenutku oputenosti, kad je iskreno govorio ta misli. Predlau i mi kako da piemo njegovu knjigu Sje anja, koju je promovirao Kari , pitao me je: Kako ti pie tekst. Ima li itaoca pred sobom dok pie? utio sam. Zavisi ta piem. Toliko sam pisao, da mi je to rutina. Novinarstvo i ne ra unam u neko pisanje. Kad piem za novine, gledam u cifru honorara, naalio sam se. Jednostavno, piem tako da moram biti itan. Moj tekst mora zvoniti, ili vritati i dozivati itaoca da ga ita. Nisam stekao dojam da sam ga oduevio svojim motivom i inspiracijom za pisanjem. Kad ovo budemo pisali, zamisli pred sobom mladog muslimana, koji e ovdje, kao i tamo negdje u dalekom islamskom svijetu itati knjigu*, savjetovao mi je. Zastao sam i zagledao se u njegovo lice. Mislim da sam u udu smogao snage due gledati u njegove umilne o i. Haman da sam ga htio zagrliti. Naum mi je pao stih Melike Salihbegovi Bosnavi: Leptir se razvije - ba iz one boje koju larva krije! Zanemarit u njegovu knjigu, u kojoj je i moj spisateljski udio zanemariv, ali ovo i ovakvo povjeravanje preda mnom, poput one Fidijine tehnike odbacivanja vika kamena i to ostane postane statua, isklesalo je pravi i najistinitiji profil Alije lzetbegovi a. On je bio i ostao mladi musliman! Predanosti -tvoje ime je islam!

140

PORUKA Nikad nisam imao priliku da mi do e do ruku i pro itam neto o najve em agentu Kominterne Mustafi Golubi u Mujketu. uo sam samo pri e. Jednu mi je pri ao Saja, moj udni prijatelj. To to mi je ispri ao nisam provjeravao. A i gdje i kako provjeriti? Odakle mi dosje agenata takvog kalibra. Samo Atif Purivatra u svojoj knjizi o JMO posve uje dva retka Mustafi Golubi u, koji je 1915. otiao u Rusiju u ime Srpske vrhovne komande. Saja tvrdi daje Golubi govorio 14 jezika. Sve evropske, naravno. Hvala Bogu da nije znao arapski, naalio sam se sa Sajom. Tvoja Saudija bi danas bila druga Kuba. Uspjeh komunizma u Evropi, navodno, njegova je zasluga. Sumnja se da je on ubio Trockog, a da su, opet, njega ubili agenti Gestapoa u ku i Ribnikara, osniva a i vlasnika najpoznatije srpske novine Politika. Navodno je Mujke po nalogu Staljina bio doao ubiti Tita, i preuzeti njegovo mjesto u Jugoslaviji. Tito ga je prozreo, poznaju i njegovu mo i odanost Moskvi, te preko svoje OZNE ocinkao i izru io. Gestapou. Glupa, neubjedljiva, neargumentirana verzija, ali fascinantna. To je sve to sam upamtio o Mujketu. uo sam neke Hercegovce koji pri aju o njemu. Jedan od njih je i Nija' Durakovi . O ito mu je simpati an. Daje Mujke kokn'oTitu, kao to je ovaj njega, gdje bi Nijazu bio kraj. Kad pri a o nekom svom stricu, spominje Mujketa. Ma ko bio i ta radio, meni je Mujke zanimljiv kao Bonjak koji je uspio biti zna ajan i velik u ne emu. U ovom slu aju moe ostati samo uvjerenje da je bio genije. Onda zamislim nekog mladog muslimana, Bonjaka, Hercegovca, koji se otisne u svijet na studije, u Beograd, pa zavri u Moskvi, u hotelu Lux, naprimjer, gdje su sli ni njemu doli iz Kumrovca, Pekinga, Sofije, Tirane, Pnom Pena itd., i svi su postali face koje e svijet pamtiti dok traje sje anje na povijest dvadesetog vijeka. Stolac je, po jeziku mojih Pridvor ana, muka stolica. On je manji od stolice i na njemu ba sjede mukarci. Od njega ne moe biti nikad udobna sjedeljka, niti se u njemu ovjek moe zavaliti kao u fotelju. Pridvor ani su upotrebljavali stolac tek toliko da neto podmetnu pod dubru i da ne stoje ili u e. Zato po onome to ja podrazumijevam pod imenom sto(l)ca, iz njega ne moe nikad postati prijestolje. A kad bih bio kralj, pardon Sultan, moj dvorac bi bio samo na Begovini. Stolovao bih u Stocu. Da bih bilo koji lik prizvao k sebi, a da asocira na Stolac, morao sam po eti sa Alijom Isakovi em, najuljudnijim plemi em kojeg pamtim me u bonja kom inteligencijom. A kako zaobi i jo jednog ovjek koji u svom imenu ima ime Alija. Mislim na Mehmeda Aliju Maka Dizdara - spava a nad kamenom (temeljcem) Hercegovine i Bosne, koji je ro en u Stocu. Njegovu pjesmu Poruka danas Sto ani i itavaju proro anskom: Do i e jednog dana na lu oklopnika sa sjevera - 1 sruiti do temelja moj grad (...) Pa tajno e se kao vjet uhoda sa zapada Moje ilite sasje i (...) A ja u za udo jo na zemlji prisutan sniti - Pa kao mudar badac sa istok (...) I jo jednog Aliju - Pau Rizvanbegovi a, koji usnu u sevdalinci. Nakon rune smrti, sa nosom iznad magare e dubure, jau i natrake od Mostara do Banje Luke, gdje ga, dedu od osamdeset godina, pogubi turski konvertit Omer Latas. Nisam ba imao priliku esto razgovarati sa Alijom Isakovi em. Ostao sam udan rezgovora sa njim. Djelovao je gotovo nekomunikativno, rezervirano, povu en u sebe, kao da ne vjeruje previe ljudima. Takvi ljudi, koji uspiju uskladiti genijalnost i karakter, djeluju sjetno pri komunikaciji jer, o ito, ne susre u sebi sli ne. Na komemoraciji njegovi prijatelji, pisci, upotrijebili su pomodaran 141

termin samozatajan. Za oca bosanskog jezika ovo je nepristojan termin kojim bi se opisao njegov karakter. Ali, poga a i govori o okeanu tihosti kojom je on vrhunio svojom genijalno u. Njegov i Izetbegovi ev intelekt imali su u ovoj isto nja koj smirenosti i tiho i, pa ak i u svojoj stidnosti i skromnosti, uzajamne simpatije. Koliko znam, cijenili su jedan drugog. Jednom je Izetbegovi rekao kako se on ne zna tako lijepo i jasno izraziti kao Isakovi . Komentirao je njegov tekst povodom ruenja Starog mosta. Isakovi mi je u jednoj etnji u Ljubljani pri ao kako svjetska zapadna inteligencija gleda na Tu mana, Miloevi a i Izetbegovi a. Po njemu, Tu man je imao najloiji imid. Izetbegovi im je kao politi ka pojava fenomen i izaziva sumnje. Nije mi teko razbiti sumnje i ohrabriti sugovornika za dobro miljenje o Izetbegovi u, tvrdio mi je. Dakle, on je lobirao za Izetbegovi a i mislio dobro o njemu. Moje sje anje na Isakovi a vezano je za putovanje sa njim u Teheran 1994. na nekakvu konferenciju. Nije me zanimala konferencija. To je bio moj prvi izlazak iz Sarajeva i uivao sam u izlozima, od Zagreba, preko Istanbula do Teherana. Bio sam smjeten u prekrasne apartmane skupa sa efkom Omerbai em, zagreba kim muftijom, i Isakovi em. Nave er bismo u mom apartmanu sijelili i gledali televiziju. Iranski program bio je monoton za nas, sa puno vijesti, pa bismo tragali za zanimljivijim sadrajem arapskih kanala. Pa, to je sve isto, alio se Alija. Samo ljudi govore i vrte se harfovi. Sa ekaj malo, sad e harfe zasvirati, a harfovi zaplesati. Smijeh sa njegovih usana nije ni siao, a na ekranu je zaigrala plesa ica tradicionalni arapski ples. Tanka poput elifa uvijala se ... Lijepo ti ono bi sa harfovima, pohvalio me je. Nedade, uzobilji se i pii. Pisanje je ozbiljna stvar. Nije dovoljno imati samo dara, obratio mi se dok sam ga ispra ao. efko je uo ta mi je rekao. Posluaj ga. Posluao bih rado da Bonjaci nisu takvi kakvi su. Kakvi su to, Allaha ti?! Poput tebe. Ne zna da li su gordi ili arogantni, milostivi ili kukavice... efko mi je ve bio otpo eo pri u o sebi. Pitao sam ga za ulupinu na elu koja je stajala poput male uvale na poljani. Bio sam uo da gaje tu udario tromblon dok je kao student iz Libije bio otiao sa palestinskim fedainima u borbe protiv Izraela. Eto nae povijesti tu na tvom elu. udi me da nisi izvrio plasti nu operaciju da to sakrije, provocirao sam gaMa bolan, ubola me krava, smijao se. 142

efko mi je, izostavljaju i svoj angaman u borbama na strani Palestinaca, otpo eo pri u o Bonjacima koji su poginuli za Kuds. Koliko se sje am, efko je tvrdio da je dvadesetak ehida sa bonja kim imenima ispisano na zidovima Kudsa. Da ne bismo pisali po sje anju, obe ao mi je dati spiskove tih imena. U avionu sam sjedio sa efkom. Pridigao sam se do Alijinog sjedita. Vidi onu ulupinu na muftijinom elu? Vidim. Ho e mi neto re i. I to su tragovi nae povijesti, ispri ao sam mu pri u o bosanskim ehidima za Kudus. 1 pri povratku odsjeli smo skupa u istanbulskom hotelu Plaa. Poto su teme bile ratne, te Bonjaci i bonja ki lobiji, a i sugovornici bonja ki lobisti, efko se raspitivao za neko oruje koje je obe ao Alagi u, neko je ustvrdio da su u Turskoj najbolji piloti Bonjaci. 1 u Siriji su Bonjaci najbolji piloti, dodao je efko. Kako je predstavio, Sirija je za Bonjake bila ono to je za Hrvate Argentina, nakon dolaska komunista. Opat preko Hafeza El Asada i Saddama Husseina nismo mogli i upati nikakva oruja. Bili su naklonjeni Miloevi u. Kao primjer talentiranosti i vitalnosti Bonjaka spomenuta je Sabiha Go aj, Ataturkova prva ratna pilotica. Vjerovatno i prva ena ratni pilot u svijetu. Nakon nekoliko godina zadesit u se u Turskoj kad je na televiziji glavna vijest bila obiljeavanje smrti Sabihe Go aj. Sahranjena je uz najve e dravne i vojne po asti. Jedan aerodrom u Turskoj nosi njeno ime. Kupio sam knjigu o njoj. Kao mala djevoj ica esto je prelazila ogradu zamka gdje je ivio sam Ataturk. Naime, ku a njenih roditelja muhadira bila je u blizini. I pored odvra anja strae ona se iskradala i prelazila ogradu. To e primijetiti Kemal Paa i zatraiti od strae da mu je dovedu. Usvojio ju je, odkolovao i ponosio se njome kao k erkom. Bajkovita i herojski mitologizirana biografija Sabihe Go aj nije prevedena na bosanski jezik. Ne znam da li ju je iko i u kakvom kontekstu spomenuo. Neto se bavimo Monte Meletom, uzgred re eno, gdje po iva ijedan moj predak, Osman Lati , a ne znamo da je prvo ime na zidovima u Kudusu, koliko se sje am, neki Ahmed iz Gorada (?). Pa i taj nesretni Daida, sa jo nesrtenijim imenom Mate arlija, predvodio je grupu dobrovoljaca u Bejrutu 1982. god. Sljede i, i naalost posljednji put, pio sam kahvu sa Isakovi em u Zenici 1996. Sjedili smo u Pozoritu. Isakovi je bio uo, od Fi e, da je ukradena plo a Kulina bana i prodata unproforcima. Bila se digla praina oko toga, ali, nasre u, ona je bila samo sakrivena. Tad je on govorio neo ekivano puno za njegove standarde mehabeta. Ispovijedio mi se kako je bio progonjen zbog Biserja od srpskih ovinista. Spasio gaje Demal Bijedi . Biserje je bila' anatemizirana knjiga od komunista kao nacionalisti ko djelo. Spomenuo sam mu kako sam doao da originalnog pisma Mee Selimovi a bratu Bu oniju, koji je robijao u Zeni kom zatvoru. Treba pisati o tome. Treba rasvijetliti tu aferu o Paagi Mandi u u kojoj je drugi put su eno i Bu oniju. Srpski ovinisti su preko rigidnih komunista ruili svakoga (Bonjaka op. a.) ko bi se izdigao na bilo kojem polju, tvrdio je. Nisu nam ba samo Srbi radili o glavi, replicirao sam mu. Zatim izloio vi enje jednog prijatelja koji je poznavao Paagu iz partizanskih dana. Paaga je smatran muslimanskim nacionalistom jer nije htio sebi uzeti nadimak Pajo. Rodoljub olakovi , vjerovatno uz Omera Karabegovi a i Hakiju Pozderca, a prije Fikreta Abdi a, najve i 143

bosanski izrod, sebi predio ime. Trae i to od Paage, a postoje ovaj odbio, imao gaje za smrtnog dumanina. Provjeri to negdje, savjetovao me je. Traio sam preko Muhidina Pelesi a razgovor sa Paaginom k erkom, koja radi u Muzeju, ali nije ba kooperativna. Boga ti, dade li ti Muftija onu gra u za bonja ke ehide u Kudusu?, prisjetio se. Napomenuo sam mu to jednom u Zagrebu, ali se da mu je to teko prona i u arhivi. Ali nadam se... Budi uporan. Ako umre...? Alija Isakovi je umro mjesec nakon to je bio potpisao ugovor sa NIPP Ljiljan da bude glavni urednik ove izdava ke ku e. Mislim da je bio otuputovao u Be da preprtlja sve stvari u Sarajevo i po ne raditi. Bio sam sretan zbog toga. Na koncept je bio stvaranje medijskog (bonja kog) koncerna. On je motiv pristupanja Ljiljanu opravdao time to je vjerovao u nau grupu koja 15 godina radi skupa. Time je izrazio svoje ogor enje sva ama i raskolom u KDB Preporodu, koji je, nakon smrti Muhsina Rizvi a, vodio Munib Maglajli . Naalost, nedugo poslije njegove smrti i ja sam napustio Ljiljan. Da nije tada umro, od infarkta, te daje do akao Ljiljanove sva e, u koje bi sigurno bio uklju en kao urednik izdava kog sektora, moda bi tad umro. To bi bilo posljednje njegove razo arenje da Bonjaci ne mogu napraviti kreativan lobi ili organizaciju. Poput drugih bonja kih autoriteta i on je imao iluziju o naem moralu. Pretpostavljam zbog toga to nas je smatrao vjernicima. Tako su nas simpatizirali Muhsin Rizvi , Atif Purivatra, njegovi najblii prijatelji, koji mu i danas u mezaristanu ispred Ferhadija damije prave drutvo. A vala i sa Ibrahimom Ljubovi em sam imao divan eglen: Kad sam umoran, kad sam kaharan, kad nemam kud sa sobom, izidem i proetam Ferhadijom. Izme u Begove i Ferhadija damije, otvore mi se prsa i udahnem punim plu ima. : Allah ga je po astio da im i on pravo drutvo u haremu Ferhadije. Ne znam ho u li se ogrijeiti o Muhsinu Rizvi u, ako kaem da je Alija Isakovi bio u kulturi ono to je Alija Izetbegovi bio u politici. Vie sam volio Muhsina. Sa njim sam vie i razgovarao. Bio je Mladi Musliman i vie me je sokolio od Isakovi a. Imao je islamskiji imid. Koliko znam, Muhsinu je, kao imam, denazu klanjao Izetbegovi . Pred Ferhadijom. ini mi se da su preutno, to je bilo pravilo Mladih Muslimana, rukovodili procesom postkomunisti ke kulturne renesanse i politi ke emancipacije Bonjaka. Atif Purivatra je bio spona, moda glavni modelator odnosa unutar bonja kog intelektualnog vrha. Ipak, na Bonja kom saboru, kada smo imenovani svojim imenom i isto tako imenovali (zvani no!) svoj jezik, nije bilo Muhsina Rizvi a. Po asna obra anja imali su akademik Muhamed Filipovi i Alija Isakovi . Nijednom od njih dvojice nije upitna ast, ali za sramotu je bilo ignoriranje Muhsina Rizvi a. 0 ovome sam pisao u uvodniku Ljiljana. Pretpostavio sam da e se personalne sva e, podjelle i raskoli iz Preporoda prenijeti i u SDA. Sreo sam Muhsina i Atifa kod Katedrale. Samo Vi, izgleda, (mislio je na mene i moga brata, op.a.) niste povili ije u SDA-u, bio je njegov komentar mog uvodnika u Ljiljanu. To je bilo moje posljednje vi enje, i sluanje Muhsina. Purivatra je ustanovio nagradu sa imenom Muhsina Rizvi a, a i neke kole nose njegovo ime. 144

Kako se esto zamjera Izetbegovi u da je dozvolio da ga (zlo)upotrebljavaju najblii suradnici, tako se moe re i i za Isakovi a. Njegovi suradnici su mu tepali nadimkom Did. I njegovi prijatelji koji su mu tako tepali (zlo)upotrijebili su ga na Bonja kom kongresu. Njega je istinski trebala SDA, a njegovi prijatelji su (jo) trebali SDA. To je bila trampa. Neko mi je pri ao anegdotu iz rata kada je Izetbegovi imao obi aj pozivati dvadesetak ljudi na sjelo kako bi raspravljali o aktualnoj politi koj situaciji, to je, gotovo obavezno, zna ilo o novim ponudama srpske ili hrvatske strane za nove pregovore o mapama. Takvih savjetovanja sa bonja kim sijedim glavama bilo je nekoliko nivoa. Za najozbiljnije probleme pozivan je Isakovi , odnosno grupa koju je okupljao Purivatra. Mnogi ovakva savjetovanja, a nije ih bilo malo, ele prikazati kao dokaz da je Izetbegovi razmiljao o prihvatanju plana za podjelu Bosne. Jedan takav sli an skup, opisuje Muhamed Filipovi , koji se odrao u Holidav innu. Mislim da Filipovi samo djelomi no ima pravo, jer je to zaista bio skup u kojem je prili no ozbiljno razmatrana i takva mogu nost. Ali nije bila donesena odluka koju je trebalo ovakvim skupom, pa moda i Kongresom, legalizirati, te da su je osporili neki poput Tunje. Tunjo je pri ao kako je svije om, idu i kroz neke podrume, uspio prona i nekakav skup na kojem se haman bilo dogovorilo na pristanak podjele. Najmanje je Izetbegovi tajio sastanke od Tunje. Drugi su molili i preklinjali Izetbegovi a da ga se zaobi e. Ne zbog njegove pameti, ve jezika. Tunjo je jedan od najogovaranijih ljudi u gradu. A, ni on nije osta(ja)o duan. Tadanja SDA bila je pod utjecajem krila tzv. asu Sarajlija, koje je predvodila Amila Omersofti , predsjednik GO. Koliko javnost zna, samo je taj nesretni Behmen kukurijeknuo javno da je za opciju podjele. To je izraz njegova karaktera. On smije izgovoriti i glupost. Nikad nije taktizirao niti je imao diplomatskog sluha. Sve je rjeavao preko koljena, pa i takvu sudbonosnu opciju. Hadem Hajdarevi je jednu takvu njegovu izjavu estoko napao u Ljiljanu. To je bila jedina izjava po kojoj se argumentirano moe re i da je neko u ime oficijelnih bonja kih struktura zagovarao, bolje re i, pristao na podjelu Bosne. Ovo krilo, oficijelno ga je predstavljao Edhem Bi ak i , dok se i on privatno ogra ivao od njega, vrilo je neke pripreme za eventualnu podjelu. Prvenstveno medijske. Me utim, sama pomisao da bi se moralo pristati na podjelu zemlje, za ve inu Bonjaka, bila je bolna. Bila je ravna porazu. Tako je Isakovi prilikom spomenutih konsultacija u jednom uem krugu u kabinetu Izetbegovi a, navodno, uo HDZ-ove ponude po kojima Hrvati za sebe trae Stolac, sko io iz fotelje i otr ao do toaleta. Neto me prerezalo u stomaku, i..., bio je suvie prefinjen da izgovori rije proliv. Mislim da se ovo deavalo upravo oko ponude o zapadnoj Hercegovini koju je medijima prijavio Jacques Klein, a Izetbegovi rekao da se nadmudrivao, ili alio sa Tu manom, koji se izdao tom prilikom kako Hrvatskoj eli pripojiti Stolac i Mostar. Poto je dr. Franjo Tu man povijesni ar, morao je znati da je Stolac rodno mjesto Golubi a, i rodno mjesto najja eg bonja kog lobija u to vrijeme u Sarajevu. Osim Alije Maka Dizdara, temeljitelja bosanstva, i Iskovi a, utemeljitelja bosanskog jezika i najve eg afirmatora bonja kih kulturnih vrijednosti, Sto anin je i Alija Nametak, muslimanski pisac kojeg zbog politi kih uvjerenja svojataju Hrvati. Kada je na promociji moje knjige Ve ernja kravata Miljenko Jergovi usporedio moju prozu sa Nametkovom zbirkom pripovjedaka Uz obraz, bio sam zate en kao dijete koje je uhva eno da krade slatkie. Zaista sam bio inspiriran tom njegovom zbirkom. Dok piem ovu knjigu, strahujem daje ne usporede sa njegovim Nekrologijem. Jo ivi Sto ani su dr. Rusmir Mahmut ehaji , dugogodinji lan CK SK BiH i potpredsjednik, odnosno ministar u Vladi BiH; dr.Nijaz Durakovi , komunisti ki intelektualac i lan najvanijih organa KPJ, te lan Predsjednitva BiH; jeh Halil Brzina, general i komandant 7. muslimanske 145

brigade; i dr.a ir Filandra, profesor FPN-a i aktualni predsjednik KDB Preporod; te dr. Fahrudin kulturu i profesor na Rizvanbegovi , bivi minisatr za Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Mada je Muhsin Rizvi samo Hercegovac, gotovo se stekao dojam daje i on pripadnik stola kog lobija. Ali, nije mi poznato da je neki Sto anin bio pripadnik Mladih Muslimana. Zanimljivo je daje Hasan engi bio imam u Stocu kada ja uhapen marta 1983. Trag veze stola kog lobija sa SDA-om moe i da ide preko engi a. On je veoma blisko sura ivao sa Mahmut ehaji em od stvaranja PL-a, do rasporeda u ministarskim resorima. Niko od nabrojanih, osim generala Brzine, nije bio lan SDA, iako su bili ministri poput Mahmut ehaji a, Rizvanbegovi a i Durakovi a u vladi koju je formirala ta stranka. Dok je samo Durakovi bio lider SDP-a i javno se strana ki angairao. To je odlika ovog lobija. Uzimali su sebi za pravo, na osnovu svojih referenci da djeluju i vre funkcije u vlasti bez obaveze da pripadaju stranci. Toliko su naglaavali i ogra ivali se od lanstva u SDA-u da se mogao ste i dojam da su imali obavezu da joj ne pripadaju. Lahko pravim lapsuze i omake u imenima ljudi. Ne znam da sam imao ve u zabludu od toga da sam dr. Enesa Durakovi a, teko er, smatrao Sto aninom. Taj dojam je proistekao iz toga to se on u potpunosti utopio u taj lobi svojim kulturnim i politi kim angamanom. Prije svega, zbog prijateljstva i sa Isakovi em i sa Rizvi em. Jednom je grekom MG objavio informaciju da je Durakovi izabran za lana GO SDA. On je toliko pani no traio demanti i napao Redakciju da je to smatrao smiljenom podvalom. Rizvanbegovi se u svom svjedo enju, poto je bio zato enik logora na Heliodromu, pravdao kako nije bio lan SDA. Najzanimljivija ivotna pri a odvila se izme u Mahmut ehaji a i Nijaza Durakovi a. Durakovi je kao student bio zapaen u muslimanskim krugovima kad je pisao za Preporod, koji je ure ivao Husejn Dozo. Navodno je Dozo rekao za Durakovi a da je prototip budu eg modernog muslimana. Mahmut ehaji se nikad nije eksponirao. Njegova karakterna odlika je rad iz sjene. Vjerovatno po zemlja koj liniji njih dvojica su se uputili u Palestinu. 0 toj svojoj mladala koj avanturi nikad ne govore. Za to su znali samo UDB-a i oni sami. 0 tome detaljno pie Munir Alibabi u svojoj knjizi Bosna u kandama KOS-a. Durakovi je potvrdio da je imao takvu jednu mladala ku avanturu, dok se Mahmut ehaji nikad o tome nije izjasnio. Kao digresiju apostrofiram moto Munjine knjige Bosna u kandama KOS-a: Ko istupi protiv Istine, propao je. Ovo je izreka Alije ibn Taliba. Ovo bi mogao biti trag proiranskog utjecaja Mahmut ehaji a na Munju. Mahmut ehaji ne moe dobiti ameri ku vizu. Mediji su spekulirali sa dva razloga za odbijanje Ambasade SAD-a da mu da vizu. Sumnjalo se da je i on jedan od odgovornih za zlo in u Grabovici, s obzirom na relacije sa Seferom Halilovi em, i njegov misteriozni boravak u Palestini. Durakovi eva familija ivi u SAD-u i nije imao problema sa vizom. Ali je zato, njegova smjena sa ela SDP-a vezana za njegov mladala ki grijeh boravka u Palestini. Pred Glavnu skuptinu SDP-a, sazvanTr radi izbora u Stranci, Dani su objavili informaciju da je Durakovi sa jo jednim prijateljem boravio u Palestini. Iako su Dani najavili otkriti ime i Durakovi evog saputnika, to nisu u inili. Informacija je postigla svoj cilj; Lagumdija je pobijedio, a Durakovi evo krilo je, posebno u SAD-u, smatrano tvrdim komunisti kim krilom. Razgovaraju i sa mnom za Ljiljan, Durakovi je izjavio da gaje Mahmut ehaji u lanio u SK. 146

Nakon stoje izgubio poziciju u Vladi, a zatim i u KDB-u, odnosno VKB-u, Mahmu ehaji je oformio novo intelektualno udruenje Medjunarodni Forum Bosne i Hercegovine. Profil ovog elitisti kog intelektualnog drutva je opozicioni u odnosu na SDA, pa i samog Izetbegovi a. Zato piem osvrt na Stola ki lobi? Kako bih pokazao da jedan Stolac ne moe nikad biti prijestolje sa kojeg se moe stolovati...? Daba ime, daba ilite, daba (genij)alni rasadnici, daba begovina... To bi bilo ukleto fatalisti ko miljenje, kojeg nisam pristalica. elio sam ukazati koja je pamet, eventualno, mogla utjecati na Izetbegovi evu politiku. U najradikalnijem smislu od nekog intelektualnog lobija o ekivano je pisanje nacionalnog programa. Ne znam koliko puta su mediji potezali ove pitanje. I sam sam u nekim intervjuima bio pitan za to. Moda imamo kompleks Memoranduma srpskih intelktualaca, a moda, uistinu, Bonjacima treba takvo to. Ja imam tu dilemu, ali nemam dileme kako mi nemamo inteligenciju koja je kadra to napisati. Da imamo, sigurno bi Nacionalni program bio napisan. Zaista ne znam nijednu knjigu, nijedan tekst, koji bi ukazivo da me u Bonjacima postoji takav um, koji bi vie smio nego umio, napisati nekakav politi ki testament. Eto, dr. Sa ir Filandra je potpisao knjigu Bonja ka politika u II stolje u. Interpretacija ove, po ambiciji, bonja ke hrestomatije politi kog miljenja, na nivou je popularne folk muzike. Nekoliko sli ica, nekoliko biografskih podataka, i nekoliko redaka ambijenta u kojem su ivjeli doti ni sa slika ura enih crno-bijelom tehnikom, tako da djeluju kao osmrtnice... I kao takva knjiga, koju je mogla napisati inovnica u Narodnoj biblioteci, iz dosade, nije se udostojila spomenuti akademika Muhameda Filipovi a. Kao da ga ni Bog nije dao. Ovaj najosebujniji bonja ki mislilac, koliko god bilo heterogeno miljenje o njemu, pored jednog tovara knjiga tekog i za krupno magare, objavio je najzapaenije tekstove u drugoj polovici XX vijeka. Zbog tih tekstova Izetbegovi je u njemu, a ne u sebi, vidio bonja kog postkomunisti kog lidera. Imati intelektualne smjelosti i drskosti preutjeti akademika Filipovi a, ovu knjigu osu uje da ostane samo album osmrtnica nekolicine (bonja kih) likova koji su neto mislili i pisali. I pored ovog smrtnog grijeha po injenog bonja koj inteligenciji, dr. Filandra je danas predsjedenik KDB Preporod, to se smatra reisom bonja ke intelektualne elite. Poto Bonjaci nemaju svoju nacionalnu akademiju nauka, kao ni PEN, KDB Preporod je njihova nacionalna institucija najvieg ranga. To bi trebao biti pandan SANU, ili HAZU. Tako su se, zapravo, u po etku nakon samog osnivanja Preporoda i ponaali njegovi lideri. Objavljivanjem zabiljeki Dobrice osi a, najpoznatijeg srpskog intelektualca dananjice, tek 2002., Bonjaci e saznati da se njegovo lice u bonja kom ogledalu vidjelo kao lice Rusmira Mahmut ehaji a. Oni su imali tajni sastanak, bio je to ru ak u Holidav innu, na kojem su na ravnoj nozi pregovarala dva nacionalna uma o nacionalnim interesima. Naravno da sam znao za ovaj sastanka i prije nego ga je obznanio Cosi , i to sam nekoliko puta u televizijskim emisijama i polemikama spominjao, ali kao kontrapitanje: Ko je tajno pregovarao sa osi em '91. u Sarajevu? Nikad nisam otkrio Rusmirovo ime, ve sam traio objektivnost od novinara koji su napadali zatvorski krug ljudi oko Izetbegovi a, da smo u Bogradu sa osi em i eeljem urovali sa srpskim nacionalistima. Vjerovatno o podjeli Bosne. Izetbegovi eva grupa se, po svaku cijenu, htjela postaviti na isti tas sa srpskom nacionalisti kom klikom, kao da su odgovarali i sistemom spojenih posuda trebovali jedni druge. ak ni objavljivanje osi evih Zabiljeki u Reporeteru, naprimjer, sarajevska tampa nije prenijela. Pa ni SB, koja je objavila hipten tekstova o ovoj temi. Nije vie bitno da li je Muhmut ehaji bio u pravu, ili imao pravo sebi dati za pravo predstavljati naciju sa srpskim genijem zla. Ali to je bio kukavi ki podmukli in, koji nije osu en u javnosti kao Filipovi ev ili Zuifikarpai ev pokuaj stvaranja saveza sa Srbima. 147

Bez obzira na ovakve gafofe, on je (i) danas ugledan bonja ki intelektualac. Moda priznatiji u svijetu nego kod ku e. Strastveni je zagovornik Bosne i Hercegovine. Dok pie ili govori, podsjeti me na Makovo ilite. A kad ga smjestim u politi ki ambijent, ne znam na koga bi me drugog asocirao Cosi ev roman Grenik. Moram se prisjetiti jednog susreta Izetbegovi a i njega. Nikad ih vie i nisam vidio skupa. Bilo je to vrijeme pripreme za denazu u Fo i. Naiao sam Ferhadijom i ugledam Rusmira i Aliju ispred Trnice, pored trafike da diskutiraju. Bakir se bio odvojio, tako da me je iskoristio da mu pravim drutvo uz kahvu ispred Svjetlosti. Bio sam uo od Rusmirovog osobnog sekretara Dine kako u programu SDA nema ni m od muslimaskog interesa. Tako da sam to shvatao i kao Rusmirovo miljenje. Rusmir se ponaa kao Paa na sohbetu od hiljadu jemeka, pa k'o peka na zahiru izvoljeva kako ovo nije dovoljno slatko, a ovo slano, ovo mrsno itd. Imamo jedan jemek, nit' je dovoljno sladak, nit' slan, nit' mrsan. Nek' on sa ini bolje, sla e, mrsnije i ukusnije, branio sam SDA. Nemoj tako, Nedade, on je pametan ovjek. Trebaju nam takvi, pravdao je Bakir sastanak, esto pogledaju i temperamentnu diskusiju iji je eho dolazio i do nas. Tom prilikom sam prenio Bakini poruku od ejha Halida Salihagi a. Trebao bi mu Alija oti i. On ivi na Alifakovcu kod Fude iz Bakija. Htio sam izbje i sadraj same poruke. ta ho e taj ejh? On kae da na elo Stranke biramo samo moralne ljude, odvaio sam se izre i. Bakir je utio. Kao daje to nije bila obi na poruka?! U svakom slu aju, trebaju nam i dervike sofre, htio sam mu olakati misli. To se slaem, prenijet u babi. Je li on glavni? Nije glavni, ali je najpriznatiji i najobrazovaniji. On ovo poru uje, kako sam shvatio njegovog murida, jer predvi a teka vremena pred nama koja mogu prebroditi samo najmoralni ljudi. Rusmir i Alija su ostali u priknadanju kad sam napustio Bakira. Nije mi poznato da su se Alija i ejh Halid efendija ikad susreli. A ni Demo me nije posluao, te mu nije otiao na savjet. Zapravo, ejh je poru ivao da mu on do e. I za Demu i za Aliju sufije misle da su kiburli insani. Moje je bilo samo da poruku prenesem. Znam daje Alija otiao na sijelo u Celjigovi e kod ejha Zakira u tekiju i sijelio sa derviima do zore. Moda nije znao ovarisati, samo jedan sokak iza, do Sejh Halida. On e preseliti na Bolji svijet tokom rata (19. aprila '94), ba u Stocu. Kad sam uo za njegovu smrt pomislio sam na Hamzu Humu i njegov Grozdanin kikot. Naime, posljednji put sam ga vidio i uo kad je hvalio Humina djela svojim muridima, to mi je bilo zabremedet. ta u njima dervii mogu na i?! Na polici iznad glave gdje je sjedio bio je komplet sabranih Huminih djela. ejh Halid, iako je potomak llhami babe sa maj ine strane, i Hamdi-babe Sikiri a sa o eve strane, dakle, u njemu se susre u dvije naj uvenije sufijske loze, i ro enje u Fojnici, mezar mu je u haremu poruene Sultan 148

Selimove damije u Stocu. Da sam pjesnik, k'o to nisam, napisao bih mu tarih; Onaj ija je dua ronila u okeanima znanja Sejhul-ekbera Ibn Arebija, i ije je oko vidjelo duboko i daleko, izdahnu tu blizu, u nizu, ba i Grozdaninog kikota, spaljenih rukom mrskog okota! Ne znam da li bi ovu Sejhovu poruku mogao (o)staviti pred etvrtu osobu osim Alije, Rusmira i Deme. Makovu Poruku i italo je i obejanilo vrijeme. Sejhovu jo nije.

149

USUD GOR INE Ovisnik sam o tampi. U Pridvorcima mi nedostaju samo novine. Uvijek Kurban-bajram provodim u njima i koljem kurbana u ba i u kojoj su ga klali i moji preci. Tu je zaklano stado kurbana. Preci su mi bili sto ari, od mala su najvie imali ovce, pa su tako klali svoje ovnove, dok ja moram kupovati. I kad kupujem, traim sli ne dedinim lisanima i garinima. Ove godine sam kupio gadna, ne ba krupnog ovna, kako djeluje zbog zakovrnutih i jakih rogova. Zapravo, kod kurbana ne gledam na njihovo meso i kilau, koliko na rogove i runo. Sam sam ga priklao. Poslije sam u inio dovu da Allah, d.., ukabuli sve kurbane zaklane u toj ba i, pa i moj, i da nam to stado budu runate nosilice preko Sirat uprije...; da njegovo runo bude zatita naim vlasima, njegova koa bude zatita naoj koi, njegova krv naoj krvi, njegovi nervi naim nervima! I tako ne prestajem misliti o smrti i dragima koji su preselili na Ahiret. Kad se opratam sa o evim prijateljima, inim to sa puno tuge, sumnjaju i kojeg vie od njih ne u zate i. U Oslobo enju pro itam da je za Kurban-bajram preselio Eref ampara, jedan edebli insan. Bio je Mladi Musliman. Pisao je knjige i tekstove. Skrivao se pod pseudonim Ajnas. Ovdje ga spominjem po tome to je Alija Izetbegovi u intervjuu datom Globusu na pitanje novinara Miljenka Jergovi a ko su mu prijatelji, odgovorio: Eref ampara i Bakir Izetbegovi . Mogu razumjeti ljubav sina i oca, pa i prijateljstvo me u njima. Znam koliko je Bakir odan babi, koliko ga voli i cijeni. Ponekad sam u razgovoru sa Bakirom mogao jasno znati ta misli njegov babo o odre enima temama. ak sam prepoznavao oponaanje u na inu izlaganja. Posebno je bio sklon oponaanju i prihvatanju babinih ocjena o ljudima. Govori oprezno, umjereno, malo i mudro. Suzdravao se negativnih ocjena. Ponaao se kao da mu je jezik skalpel i da treba vrlo brino po odre enoj liniji, nekad nekoj nijansi, povu i misao. Poznajem tri stadija odnosa Bakira prema babi. U vrijeme kad je Alija bio u zatvoru, Bakir je bio tek zreo mladi . Ispoljavo je svoju ljubav i brigu prema ocu. Opisivao je oca kao liberalnog muslimana koji mu nije striktno nare ivao prakticiranje vjere. On je, o ito, vjerno portretirao babu, ali je to koristio i kao ispriku, jer u to vrijeme nije bio prakti ni vjernik. Pri ao je da je u osnovnoj koli imao problema zato to je oca zvao baba, a ne tata. Dojmio me se kao gradsko dijete koje ba ne haje puno za damiju. 0 babinim politi kim stavovima nije nikad mnogo govorio. Jednom je priznao kako je babi savjetovao da na a ka me ku. Mislio je na njegov angaman u pisanju tekstova i objavljivanju knjiga.i Kasnije, u fazi kad je Alija iziao iz zatvora i formirao SDA, Bakir je bio odlu io raditi u Bonja kom institutu u Zurichu kod Adila Zulfikarpai a. Eto, nek znate da ete imati nekog muslimana, nadam se uspjenog, tamo negdje u vicarskoj, govorio mi je u vrijeme dok se spremao za odlazak. Mislim da je u kontekstu te ambicije komentirao kako e sa uvati svoje ja, jer ovako sam samo sin svog babe. Dobro sam ga razumio, i sam kuburim sa svojim ja, jer mi prezime kroji sudbinu. Ovakvi njegovi stavovi govore da nije imao politi ke ambicije, mimo ili uz oca. Mali Princ Za Bakira sam u jednom intervjuu rekao da je princ. Nisam mislio time to je sin vladara, ve sam tim odgovorom htio ista i njegove karakterne vrline. Neki su ga smatrali nadmjenim, a ja mislim daje ponosit i gord ovjek. Takav bi bio i da nikad nije vidio svog babu. Zapravo, on i ne sli i babi. Njegova mla a k erka Sabina, nejvjerovatno sli i Aliji. 1 fizi ki i mentalno. Bakir mi sli i na 150

mamu Halida-hanumu, na osnovu ega, pretpostavljam, sli i na nekog daidu. On je samo impresioniran svojim babom i, pretpostavljam, od njega je usvojio dosta osobina. Da sam ja bio sin predsjednika, ne znam bih li se tako vladao. Koristio sam mogu nost pristupa njemu kao da imam pristup samom Predsjedniku, i nikad nisam osjetio odbojnost, to mi je dalo za pravo da nae odnose smatram prijateljskim. Nikad nisam imao hrabrosti kritizirati neke njegove stavove, zapravo, vie neke odnose sa nekim ljudima, ali sam mu bez uvijanja, lahko i jasno oponirao u miljenju o nekim ljudima ili temamakoje bi sam pomenuo. Stidljiv sam ovjek i teko sam se odlu ivao traiti usluge od ljudi. Samo jednom, i samo od Bakira sam zatraio uslugu. On mi je bratski odgovorio i u inio ono to je bilo do njega. Pretpostvaljam da je zbog ovakvog svog odnosa prema drugima, konkretno zbog dobrote svoje, proizveo mnoge tra eve i pakosti prema sebi. Mnogo ljudi je trailo kontakt preko mene do Bakira. Veoma sam se ustru avao to initi. titio sam ga. Zbog toga sam ga mnogo puta elio upozoriti, ali nisam imao snage re i mu to u lice. On se meni nije ustru avao iznijeti primjedbu. Jednom me je nazvao da bi me ruio za tekstove o Hasetu Tiri u. to si se i ti okomio na muslimane, Nedade?! Ma, priznajem da piem sa dosta emocija i strasti, pa ponekad i pretjeram, a o emu je rije ? Koji je tekst u pitanju? Zato napada Haseta? Nikad nisam potpisao nikakav tekst o Hasetu. Poto je pri ao putem telefona, obe ao sam mu do i na razgovor. To sam i u inio. Treba cijeniti njegovu borbu. Treba mu pomo i da se materijalno situira. Trai neke dozvole za radnju. Ali, budi oprezan sa naim patriotama. Mogu te uvaliti u rune stvari. eli me na neto upozoriti? Nikad nisam izgovorio niti napisao nijednu runu rije o njemu, ali ... budi oprezan i ta ka! Ne mislim da je bio dovoljno oprezan. Samo je jo Abdulah Sidran smogao snage da javno stane ne stranu Bakirovih vrlina u vrijeme kada su novinari, posbeno Dani i SB, pravili od njega monstruoznog lopova i kriminalca. Sidran je rekao da nema osje aj da Bakir to moe biti, te je, navodno, savjetovao Senadu Avdi u da preispita svoje tvrdnje. Bakira su ovi listovi povezali sa sarajevskom mafijom. ak su ga osumnji ili da je on rukovodio atentatom najozu Leotara. Nikad nisam pro itao da mu se neko izvinio. A najtei tekst napisao je ameri ki novinar Chris Hages, optuuju i, me u ostalima, i njega za kra u milijarde maraka doniranih BiH. Ovaj novinar se pozivao na izvore OHR-a, ali i na Senada Pe anina. Bakir je rekao da se njemu nije mogao ni skup poklon dati, te da se takvim tekstovima vodi kriarski rat protiv muslimana. Ovo je najradikalnija izjava koju je ikad dao. Vjerujem u o aju. Negdje e izjaviti da je razmiljao o samoubistvu nakon tog teksta. A u Nezavisnim novinama izjavio je da mu je tee danas kad je predsjednikov sin, nego kad mu je babo bio u zatvoru. Ovo bi bila tre a faza odnosa izme u Bakira i Alije, kako ja poznajem. 1 ovo je faza prijateljstva oca i sina. Zato izjava da mu je Bakir najbolji prijatelj, jeste jedna vrsta satisfakcije za ove teko e. Ali, i jest mu Bakir bio najve i hizme ar u ivotu. Nije se odmicao od njega. Jednom mi je svoj odnos sa babom ovako opisao: Kad se vratio iz zatvora, nisam ga elio vie putati od sebe. 151

Ako zaboravimo ovu ambiciju sa radom u vicarskoj, on se od njega nikad nije odvajao. Uz rat, kad je izmjestio i svoju familiju, ostao je sam sa njim. Bio mu je ef kabineta, osiguranje i kuhar. Pri ali su mi neki njihovi prijatelji koji su ih posje ivali '93., da su jeli makarone koje je Bakir pripremao za ve eru. ta sam ja, zapravo, elio re i Bakini, ili ta sam ga elio upozoriti, a nikad nisam imao hrabrosti to mu re i u lice. Alija je imao prokletstvo ivotnog konteksta Franje Tu mana i Slobodana Miloevi a. Neminovna je bila usporedba (i) njihovog odnosa prema djeci. Bakira su mediji pokuali kombinirati sa njihovim sinovima Miroslavom i Markom. S jedne strane su mu pripisivali mo kakvu ima Miroslav, a s druge raskalaenost kakvu je ispoljavao Marko. Marko je vile koje se domoglo love, re i e obi an svijet kad ita transkripte prislukivanih Slobinih telefonskih razgovora. 1 ni po emu se ne moe porediti sa gospodstvom Bakirovim, odnosno sa njegovom jednostavno u i slobodom koju je uivao na ulici kao obi an gra anin. Miroslav je obrazovan ovjek sa politi kim ambicijama koje je obznanio nakon o eve smrti. Bakir nikad nije pokazivao takve ambicije. Jednom je priznao da je ponekad konsultiran od oca i da je u nekoj mjeri i utjecao na neke njegove politi ke odluke. Sam e Alija priznati da najradije slua njegove savjete. Domet tih svajeta ne vidim dalje od utjecaja djece koja su ga nagovorila da nosi kravatu; kako je sam priznao da je ne voli nositi i da ga dekomodira. Izetbegovi ev imid oputena i srda na ovjeka u safari odijelu, kakav je imao prije nego je postao lider i predsjednik, umnogome je originalniji od onoga koji je stekao nose i kravatu. Isto tako, priznao je da je mnogo radio na stvaranju SDA i dao svoj doprinos borbi koliko je mogao. Sve to znam o Aliji, po bilo kom osnovu, po osnovu politi ke filozofije, po moralnim na elima, i po odnosu njega i Bakira, nisam vjerovao da bi to mogla biti njegova volja. Ali, da li bi tako to poelio Bakir?! Ovdje sam bio zastao sa pisanjem. Da li zbog teine odgovora? I evo SB! Evo Avdi evog uvodnika. Tema je Mali princ. Sa istim tezama sa kojim sam zapo eo ovaj pasus i Avdi portretira Bakira. Osnova mu je komaparacija sa Mirom Tu manom i Markom Miloevi em. Bakir je gori od obojice, prema Avdi u, iako kao skroman i samozatajan, odan tradicionalnim moralnim vrijednostima nije nikad priznao svoje rabote, to se ho e re i kako ih je nemogu e materijalno dokazati. Nemam motiva niti razloga pisati panegirik o njemu. I, moda je prekasno za promjenu Bakirovog imida. Samo rijetki ljudi poznaju Bakira, njegov angaman kao Predsjednikova sina, i njegov privatni ivot. Jedan od tih rijetkih je njegov babo. S obzirom na gor inu iskustva iskrenih ljudi u vlasti, u to svakako ubrajam Izetbegovi a, najradije bih na pitanje da li ga Bakir treba naslijediti, uo ovakav dijalog me u njima. Kau da je halifa Omer uo da mu jedna skupina prijatelja nagovara i priprema sina za nasljednika. Pozvao je sina i rekao mu: Dosta jedan iz loze Hataba, sine! Ne znam koliko je umjesno govoriti ovdje da je Bakir, ogavno optuivan kako je pote en rata, zloupotrebljavao poloaj radi li ne koristi itd., izgubio mnogo i doivio puno boli tokom rata. Po etkom rata bio je teko obolio. U vrijeme rata njegova supruga Seka, kojoj su, tako er, opozicioni mediji pripisivali mo i utjecaj na obojicu Izetbegovi a, izgubila je bebu i preivjela 152

veoma teku bolest. Nek' razumije kako ko ho e ovu informaciju, ali treba znati daje Bakir ovjek od krvi i mesa i da nije samo krao milijarde i druio se sa mafijom. Moda je Demo jedina osoba koja je pitala Aliju zato se Bakir drui sa Senadom ahinpai em Sajom. O ito smatraju i kako je imid aje u medijima fo anskog piljara nedostojan druenja Predsjednikovog sina. Nemam ja prava odre ivati prijatelje svojoj djeci, odbrusio mu je Izetbegovic. Zatim gaje uvjeravao daje aja simpati an i poten momak. Drugi su napadali aju javno. Kad ga je napao Omer Behmen na sjednici Glavnog odbora, kako uz oruje vercuje i drogu, Izetbegovic je stao uz aju. Ne iznosite sumnje jedni na druge, koje ne moete i sudom dokazati! Sli nim optubama je istupio i Edib Bukvi , na ta je aja kao poslanik u Parlamentu jasno rekao Izetbegovi u da nikad ne e sastaviti vladu sa Bukvi em. Tako je i bilo. Bukvi je izgubio. Mijenjao sam miljenje o aji. Nekad sam ozbiljno sumnjao u njega zbog prijateljstva sa Alijom Delimustafi em i nisam vidio dobra u njegovom politi kom angamanu, pa ni u druenju sa Bakirom. Negdje sam rekao da ni njemu, kao nijednom trgovcu, nije maslo za Ramazana. Danas vrlo rado pijem kahve sa njim. Posebno me impresionirao kletvom da ako je neto uzeo od novca za sebe, da Bog da ga trebala njegova djeca za lijek, a ako nije, nek' to to mi pripisuju ostane Munjinoj djeci, pa nek' ga utroe u ta ho e. Ipak je na tzv. Crnoj listi ameri kog State Departmenta. Bez obzira na sve, od aje, Bakira, pa ni Aliju, ne e zaboljeti glava. Vjerujem da su samo on i Demo do posljednjeg feninga poloili Aliji ra une iz vremena dok su radili na ceduljice, kako vole ismijavati cinici herojsko snabdijevanje orujem i hranom na narod. Ja i sve moje drutvo? Zato Alija nije odabrao za prijatelje ljude iz politike, ve sina i jednog prijatelja iz mladosti? Vjerujem da je Eref prije smrti pro itao spomenuti intervju i vjerujem da ga je u inilo sretnim to Alijino priznanje. Pri ala mi je supruga Teufika Mufti a da su bra ni parovi ampara i Izetbegovi i imali adet ljeti izlaziti u hotel Evropu, sjediti u ba i i askati. Tako su pozvali i Mufti e. Teufik nije bio Mladi Musliman, ali su zato dvojica njegove bra e to bila. Kako sam itao, bili su u grupi ba sa amparom i Izetbegovi em. Dok su Eref i Alija razgovarali, Teufik je izvadio mali italijanski rje nik iz depa i kriom ispod stola provjeravao neke rije i. Simpati na skupina, zar ne?! Teufik je samouki pisac dvotomnog arapskog rje nika. Unikatan svjetski um! I Eref i Alija su bili odani porodici. Oni jedini piu pisma, bar su ih objavili, puna ljubavi prema familiji. Erefova knjiga sje anja iz zatvora je, zapravo, zbirka ljubavnih pisama eni koja ga je ekala. On je izuzetak od drugih lanova organizacije po tome to su svi drugi isticali svoju odanost islamu i mrnju prema komunizmu, i druge cijenili po tim arinima, dok je Eref pri ao kako je etao sa svojom djevojkom iznad Budakovi a, ili prema Sedreniku. ampara se sa Izetbegovi em zalagao za druk iju profilaciju organizacije, te su odrali nekakav Plenum organizacije u privatnoj ku i. Ne znam nita vie zajedni ko izme u njih dvojice to bi bilo vano za razumijevanje njihovog razloga za ivotno prijateljstvo. Eref je na mene ostavio dojam plemenite osobe, tih, miran, nenasilan, prijatan sugovornik. Ali, kao takav, nije odavao nikakav utisak ambicioznog ovjeka. Kao da je sva njegova misija ivota bila u ljubavi prema islamu i njegovoj eni, a jedina patnja utamni enje kao odvajanje od ljubavi. Takav je bio Alijin prijatelj, Eref Campara. Koliko se za njega moe re i daje bio politi ar? 153

Moram se vratiti na sam po etak Izetbegovi eve politi ke karijere i uporediti ~gs sa sadanjim vremenom, kad je, bar fizi ki, daleko od politike. On je, prilikom raskola sa Adilom Zulfikarpai em, izjavio kako bi se radije odrekao politike nego prijatelja! Ova izjava se odnosila na Omera Behmena kojeg je Zulfikarpai optuivao kao glavnog krivca izgona inteligencije iz SDA. Tad sam mu se divio zbog toga. to se ti e Behmena, ja bih ga se odrekao sto puta, jer se radio o veoma arogantnom i netolerantnom ovjeku. Iako nikad nisam imao nikakve simpatije prema Zulfikarpai u, u tom slu aju bih, ini mi se, bio na njegovoj strani. Behmen se ne da voljeti. Kad god ujem frazu kako se neko ponaa kao slon u staklari, pomislim na Behmenov angaman u politici. I tim vie je Izetbegovi eva izjava da se ne e, rekao bih ak ni Behmena, odre i zbog politike, bila vrijedna svakog potovanja. Imati takve poglede na politiku nakon komunisti kih satrapa koji su svoje najmilije rtvovali zbog sebe i svoje Partije, zna ilo je tektonski pomak humaniziranju politike. Ba zbog toga, mislim da je najzanimljiviji segment Izetbegovi eve politi ke biografije odnos prema prijateljima. Naalost, ni po jednom drugom pitanju Izetbegovi se nije vie kompromitirao. Njegova glasovita izjava: Ja izdati ne znam, zvu i karikaturalno bar nekolicini njegovih politi kih saboraca. Gdje su (danas - 2003.) njegovi saborci? Mislim na ljude sa optueni ke klupe iz Procesa '83! Vjerovalo se da su mu i oni prijatelji. 1 sam sam bio ubije en u to. Onako kako sam sanjao san jo dok su bili u zatvoru da na namazu u im ajet: Oni su na pravom putu i oni su spaeni! Ho u li mo i, kao svjedok njihove politike i prijateljstva posvjedo iti ovaj ajet pred Onim za koga sam vjerovao da ih je uputio i da ih je spasio?! Molim Ga da mi olaka spoznajom i saznanjem nekih boljih njihovih osobina i da me razuvjeri u neke njihove mahane. Zato u izostaviti odlomak o SDA-u, njenom nastanku, a vala, i nestanku. Svest u je samo anegdotu sa Alijom. Kad je zavrio svoje memoare pozvao me je u kabinet. Predao mi je rukopis knjige. Zanima me tvoje miljenje. Osim tebe dao sam Tvrtku Kulenovi u i Atifu Purivatri. urilo mu se sa tampanjem, jer ga je nazvao Henry Lewy, pisac knjige Ljiljan i pepeo. Htjeli su je promovirati na Frankfurtskom sajmu knjige. Pro itao sam rukopis, sa inio pukice sa primjedbama i pourio mu je vratiti. Tad sam iskoristio priliku da mu kaem kako elim pisati knjigu o njemu. Bio je prili no iznena en. Kao da je htio re i: Zar ovo nije dovoljno ili dobro? A, ta bi pisao? Pa, smatram da Vi ne znate, hajde da kaem, razmjere Vae politike i ideje. Ne znate kako je to obi an svijet doivljavao. Znate njihovu reakciju kroz aplauze i glasove. Ja mislim da smo '91. bili najja i muslimanski pokret na svijetu. Po eo bih sa '83. Zista je to bilo herojsko doba, prekinuo me je. Ali i ohrabrio. Nekako nam boja tog herojskog doba gasne... Sveli smo svoj angaman samo na izbore. Nema onog zanosa. To ti je poput ljubavi. Kad se zaaikuje dvoje mladih, plane ljubav do neba. Kasnije ... Sve je tu, pa i nebo, ali nema one ljubavi. Grohotom smo se nasmijali obojica. Ne razgovaraj na ovakav na in o politici sa enom, plaho e ti zamjeriti, savjetovao me je, na ta sam se ba zasmijao bez ikakvih sustezanja. 154

Da bih mu ilustrirao kako je ga je svijet doivljavao, spomenuo sam mu svog babu. Ispri ao sam mu kako je, nakon to je u io ezan i klanjao u damiji rani sabah, doao u ku u i nastavio klanjati. Majka mi je imala astmu, kao i Vi. Teko je podnosila decembarska mrazovita i maglovita jutra. Seljaci koji su rano ustajali i hranili konje u tali imali su adet svratiti na prvu kahvu kod babe, ako bi vidjeli da je budan. Zato ga je korila: Pa zar nisi klanjao u damiji?! Klanjao sam sabah. A ovo klanjam nafilu za svog Aliju, odgovorio joj je, kako se sje ala, posta u i sa postekije kao malo dijete. Ne daj Boe da se Aliji neto desi, strijepio je. Umrijet e od infarkta, moda sahat po izlasku Sunca. Ukopali smo ga sa ahmedijom na elu tabuta umotanom u zastavu SDA. Aliji su tekle suze! ujem da ti je babo bio fin ovjek. Malo ga se sje am, htio me je utjeiti. Nemojte ovo shvatiti kao podilaenje. Ovo sam Vam ispri ao jer vjerujem da ste Vi uspjeli na dovama naih francuzica. Bog zna i bit ete posljednji muslimanski lider kome je narod toliko inio dove. Sve je manje tih naih pobonih i mudrih francuzica, a vala sumnjam da e vie neko voditi ra una o njima. Svakako da sam mu laskao, ali istinu sam kazao. Moj babo ga je volio vie od mene. Kad mi se rodila Emina, zaklao sam kurban za akiku i u inio mevlud. Pozvao sam sve Demine prijatelje iz zatvora. Bio je i Alija. Jo nije bilo govora o SDA-u. Dakle, on jo nije bio postao lider. Babo je imao lijep glas. Pun sre e i radosti u io je mevlud i donosio salavate. Kasnije e se esto hvaliti pred prijateljima kako je imao ast ... I kad je Alija saznao za smrt moga babe, bio je doao pred Carevu damiju, misle i da e se tu klanjati denaza. Taj danje imao miting u Bijelom Polju zbog ega je odustao i i sa nama u Pridvorce. Ali, doao je majci na denazu koju smo klanjali pred Begovom damijom. esto su mene zvali iz kabineta pitaju i za Demu. On bi preuzeo slualicu i pitao: Kako Vam je majka? Kad je Demo doktorirao, Halida-hanuma nas je pozvala na iftar. Doli smo sa suprugama. Osje ao sam se, uistinu, po a enim. On se trudio biti jednostavan. Ono sam ja, pokazivao je sliku na zidu. Koliko se sje am, bio je to portret nekog brkatog sultana sa turbanom na glavi, dimijama i papu ama, te sabljetinom oka enom o pojas... Pred sam iftar TV Hayat je putao neke ilahije. Prebaci nam na drugi kanal, zamolio je Halida-hanumu. Ja mogu sluati samo tvoje ilahije*, obratio se Demi. 155

Sje am se da je prilikom nae sva e u Ljiljanu , on pokuao posredovati. Mensur Brdar je rekao kako se sa Demom ne moe raditi. Mujki gaje podravao. On je bio rezigniran. udio se ta se deava nama ljudima koji vjerujemo u Knjigu i kunemo se u nju. Samo sva e i netrpeljivost... Evo u vojsci, u Stranci, me u intelektulacima... To nekako i shvatam. Ali sva e me u ljudima koji se zaklinju i vjeruju u Knjigu, ne mogu sebi objasniti osim ejtanskim poslom, ibretio se. Oprostite, je Vas smatram inovnicima. Ne razumijem kako moete re i da ne moete raditi sa Demom. Kako ne shvatate ko je Demo?! On je jedan od naih najboljih pjesnika. Due e ivjeti u narodu od mene. Znate zato? On je uao u lektire... Moda je malo zbog situacije, ali iz osobne skromnosti sebe minimizirao i veli ao Demu, ali je neosporno imao takvo miljenje o Demi. E sad, kako je, onda, mogao re i da mu je blii Sidran od Deme, iako cijeni obojicu kao pjesnike. Mnogi, koji su smatrali da su prijatelji, ovo su doivjeli kao odricanje od prijateljstva sa Demom. I to u ime vlastitog imida, to bi bilo prili no licemjerno. Vrlo ugledni intelektualci, ne samo obi ni muslimani koji su voljeli obojicu, prilazili su mi i iskazivali svoju za u enost. Shvatili su to kao Alijino podilaenje trendu. Ba ne znam ko se nije udio ovoj izjavi. I onima koji ne vole Demu, ovo je bilo okantno saznanje. Ja se usu ujem dati za pravo Aliji. Ne mislim da on ita manje voli Demu danas nego ju er, niti da se takvim opredjeljivanjem elio odre i prijateljstva sa njim. Vjerujem da su po filozofiji ivota Avdo i Alija blii jedan drugom nego Demi. No, i Demo se osjetio pogo enim. Ova izjava probudila je sujetu, ali i ljubomoru u njemu. Toga je Alija sigurno bio svjestan i on se bez kalkulacija jasno izrazio. Ima pravo birati prijatelje. Koliko god Demo plakao za njim, a esto sam ga vidio uplakana nakon sastanka sa njim, misle i da ga vie ne e iva zate i, isto tako se esto i ljutio na njega. E, samo da mu je Salih (Behmen op.a.) iv?!, prijetio mu je i iskazivao svoju ljutnju na neke njegove poteze. Naj e e, da budem sasvim otvoren, zbog nekih njegovih (ne)islamskih stavova. Alija nije bio musliman po Deminom ukusu. Pretpostavljam da ni Demo nije bio musliman po Alijinom ukusu. I tu je stvar jasna. Alija tu nita ne grijei. Ostaje pri svome onakav kakav jest, a ne za hatar Deme. Ko je kriv Demi nije javno iznio svoje miljene o Aliji. Zbog njega je odrobijao zatvor. Jasno je kao dan da je Demo uhapen nakon to Udba nije imala adekvatno obrazovanog svjedoka koji moe ubjedljivo interpretirati, nakaradno, naravno, ideje iz Deklaracije. Nakon stoje odbio potpisati laan iskaz, Duko Zgonjanin mu je opalio amar i donio presudu. Samo je Demo, do posljednjeg daha, branio sve Alijine stavove i odluke .Vie one loe, jer su se dobrim svi hvalisali. Zbog Alije je upao u zamku polemike o mjeovitim brakovima. Sje am se kad su ga pozvali da bude gost u emisiji na Radio '99. Oni su Aliju bili optuili da vodi takvu politiku islamizacije. Vjerujem da ga je Demo loe branio. Kad se desio raskol sa Harisom Silajdi em, Demo je dobio inpute od Alije: Ko e braniti nae stavove?! Kad sam ja objavio vijest da su se Hasan engi i Haris Silajdi sastali u Holidav innu dok se Izetbegovi odmarao na moru, Alija je naredio Demi da se zabrani taj broj Ljiljana. On ga je posluao. Kakve to veze ima sa prijateljstvom?! Tako i takvu su vodili politiku. Demo se ponaao poput Dostojevksog: bio mu je drai Isus od istine! 156

Ipak je Demo bio ve i (politi ki) balast Aliji, nego Alija Demi. Ne zbog ove i ovakve politike, nego zbog poimanja islama. Ili jo jasnije zbog njegove primjene i na ina ivota. Demo je izjavljivao da je u SDA-u (bio) zbog toga da bi na taj na in radio za islam. Sje am se kad ga je Alija vrbovao za Stranku. Ne u ja, brate Alija, u politiku. Nije to za mene. Ja elim pisati tefsire i poeziju, naravno. Treba mi tvoje ime Demo, zamolio gaje. Uredu, samo do izbora. Demo nikad nije htio dravnu funkciju. A nu eno mu je. On je odbijao. I u strana ka tijela gaje uvijek kandidirao Alija, kao predsjednik. I to je prihvatao za njegov hatar. Koliko se sje am, imao je samo ambiciju oti i negdje u arapski svijet kao diplomata radi u enja jezika. Ne idi jo ove godine, treba mi, odvra ao ga je Alija. Ovako poredane stvari daju prednost Demi kao karakteru nad Alijom. Tim prije, jer se on nikad, bar javno, nije odrekao Alije, niti je kome dao prednost nad njim. Me utim, svojim preferiranjem Sidrana nad njim, ni Alija nita od ovih kvaliteta, pa ni zasluga, nije osporio Demi. Svi eminentni muslimanski pisci podravali su nacionalnu bonja ku politi ku ideju, u ovoj ili onoj formi. Bili su angairani na identi an na in kao i Demo. Svi su bili u strana kim vrhovima, i , uporedo, ure ivali novine. Osman iki , (Samouprava organ Muslimanske demokratije) Safvet-beg Baagi , Behar i Ogledalo organ naprednih Muslimana u BiH) Edhem Mulabdi , (Behar), Read Kadi ... uz njih pristaje Demino ime. Ne u komparirati odnos bonja kih pisaca i vlasti u vrijeme komunizma. Taj odnos je bio uvjetovan slobodom i nudom. iki , koga Filandra u svoj knjizi Bonja ka politika u XX stolje u, ne spominje, kao ni Tunju, odvojio se od MNO, prve muslimanske partije u povijesti. Njegova grupa se nikad nije mogla konstituirati kao partija, tvrdi Purivatra. Baagi je, tako er, bio opozicija, izlazio na izbore i dobivao mizeran procent glasova. Purivatra navodi kako je Mulabdi bio lan jedne delgacije JMO u ime Bosanskog sabora. Reada Kadi a navodim kao pjesnika koji je odrobijao sa Mladim Muslimanima i pisao za islamske listove. I Mulabdi je odrobijao teku robiju i, kako pri aju jo ivi Bonjaci koji ga pamte, poput Demaludina Dautbegovi a, umro je u tekoj bijedi. Ne bi se reklo da su vlast, lideri, pa i reisovi bili naklonjeni piscima. Poto je Demo kao osniva , urednik svih listova i lan najviih strana kih organa SDA, najsli niji Sakibu Korkutu, koji je bio osniva JMO, urednik svih njenih listova, a i usporedba Spahe i Alije je jedina mogu a iz povijesti nacionalne bonja ke politi ke ideje, opredjeljujem se na njima pokazati odnos bonja ke inteligencije i politike. Sam Demo je htio SDA-ovu novinu Muslimanski glas nazvati Pravda, poput Korkutove, da i ja ne kaem Spahine.. Asociranje na ruski komunisti ki list Pravda, odvratilo ga je od tog nauma. Kao to je neto odvratilo i Izetbegovi a da SDA-u ne da ime JMO. Historiografi su rado citirali Korkuta kao urednika Pravde koji je osudio progon Srba u Sarajevu, nakon atentata na Ferdinanda. Ostale njegove tekstove, iako se esto opisuje kao najbritkije bonja ko pero u prvoj polovici XX stolje a, rijetko ko citira ili analizira. Iz ono malo biografskih podataka, vidi se da se esto obra ao otvorenim pismom kako bonja kim politi arima tako i ulemi. Naj e i povod bili su neki njihovi potezi kojim bi se dovelo muslimane u teak poloaj. Takve kritike su o ito uzrok njegove smjene, ili naputanja, a sasvim o iglednog rezultata razo arenja u bonja ke autoritete i njihovu politiku. Imao sam ast upoznati njegovu k er Muniba-hanumu. Pokazivala mi je prepisku koju je 157

interno vodio sa reisovima i Spahom. Puna je gor ine i ljutnje. On je, to se vidi iz prepiske, zapravo, bio surgun u injen, prognan iz (javnog) ivota. I nedvojbeno, to i sama Muniba-hanuma potvr uje, bio zlostavljan. Teko e i neimatine kroz koje smo prolazili podnosili smo ponosno, a on je krio od nas da je bio zapao u nevolje, pri ala mi je Muniba-hanuma. A, eto, Bog dade, ja se udadoh za Spahu. Te teme nismo potencirali. Demo se ali da je skrhan, neshva en, da su njegovi neprijatelji ja i, da ga samo Allahova kritka na drugove Junusa, a.s., koji su se razo arali pa htjeli odustati od misije, sprje ava da napusti Sarajevo, da je napustio SDA jer je tamo ostalo malo pameti, da se sa Alijom ponekad vi a i govori mu kako je ivot gorak! Njegov ivot nije teak kao Korkutov, bar to znam iz usmenih predaja. Ali, bez sumnje, Demin ivot je gorak. U toj svojoj gor ini iskustva ivota, kao bonja ki pjesnik, jo nikad javno nije okrivio Aliju. On je priznao kako je bilo sva a izme u njih, ali da to nije tetilo njihovu odnosu, zahvaljuju i vie Alijinom strpljenju i mudrosti. Koliko god bili banalni razlozi da imena stranaka i listova ne budu ista, ovaj detalj govori da, zapravo, nita ne mora biti isto izme u Spahe i Alije, pa ni Deme i Korkuta. Osim Boijih datosti domovine, vjere, naroda i usuda -bonja kog lidera i pisca. Nijedan bonja ki pisac nije nabavljao oruje za vojsku kao Demo. 0 tom njegovom veoma velikom hizmetu on ne eli govoriti. Da ne umanjuje sevape, ali i da ne da sarajevskim muricima povoda za objede, kako to nije radio da bi naoruao vojsku protiv etnika, ve da bi njih potamanio u Gradu. (Senad and company.)U vrijeme dok ga je i Alija ogovarao pred reisom Selimoskim, on je sjedio u rezidenciji lidera jedne islamke zemlje koji je plakao: Dajte mu to trai. Uskoro e me nazvati sa Igmana. Plakali smo od sre e to se ujemo: Dada, ako Bog da, uskoro se vidimo u Gradu. Koliko pjesnici mogu biti naivni, ako ni po emu drugom, onda je/ po tome Demo najve i pjesnik na svijetu, vjerovao je da e njegov tovar, koji je dopremio do Igmana, biti dovoljan de se vidimo u slobodnom Gradu. Poto su obojica vjernika i vjeruju da je sve u Boijim rukama, i da ono po emu oni jesu lideT i pisac, izraz Boije volje i dara, isto tako vjeruju da ive svoj usud. Ali ne na svoj na in i onako kako bi eljeli, ve upravo po predodre enosti usuda koji je (pred)odre en bonja kim liderima i piscima. Iz onoga to nam povijest prilae okus tog usuda je gorak. Toliko gorak da gotovo i nije bilo mjesta prijateljstvu. Odnos Alije Izetbegovi a i Abdulaha Sidrana, kao dva suvremenika, i kao dvije najve e bonja ke, obojica bi voljeli da piem bosanske, harizme, mogu e je porediti sa odnosom Josipa Broza i Miroslava Krlee. Tako im i basta. A tako e ih i vidjeti samo oni koji smatraju da je ivot bonja kog pisca, pa i najve eg, kao i ivot bonja kog lidera, pa i najve eg, samo ast i slast. Ali im povijest bosansko - bonja ko - muslimanska ne daje za pravo. Bar do sada. Pa nek' se desi iznimka. Amin! Demo nije tako priznat pjesnik. Za svoju prvu zbirku pjesama Mejta i vodica dobio je nagradu Slovo Gor ina, koja se udjeljuje u ast obiljeavanja uspomene na Maka. To je jedina nagrada i priznanje koje je dobio do sada. Da parafraziram Gor ina: Ako Ismihan sretnete - Na putevima Gospodnjim - Moju - Sloite - Za gor inu - Deminu ! 158

NJEGOVA EHRA Prema horoskopu, ribe su, izme u ostalog, sklone i vidovnjatvu. Ako prolazim kroz teko ivotno razdoblje puno neizvjesnosti, u kojem ne mogu na i valjane odgovore glede moje perspektive, i da nisam riba, zanimao bih se za astrologiju. Pro itam neke horoskope, iako ih ne drim zaozbiljno. Do ruku mi je doao jedan horoskop na turskom jeziku, to je rijetko za islamsku tradiciju koja osu uje vidovnjatvo. Bio sam iznena en koliko sastavlja tog horoskopa dobro oslikava moje karakterne crte, pa i boju kose. Ono to je lijepo po tom horoskopu je preporuka da se istim perom, koje do tada nije napisalo harfa, smo enim u tintu od 5 grama mika i 5 grama afrana, ispie dova u sahatu ro enja. Moja dova je ajet u kojem se govori da je Allah blizu i da se odaziva dovama svojih robova. Sam sam sebi ispisao tintom mika i afrana tu dovu, stavio je u babinu hamajliju koju esto nosim. Da budem iskren, vie sam itao Alijin nego svoj horoskop. On je lav. Ali, osim liderskih karakteristika nisam nita vie u njemu naao to bi me fasciniralo kao tajno otkri e Alijine li nosti. A dovu koja mu se preporu uje u horoskopu ne bih mu smio ni spomenuti, jer on ne vjeruje da postoje specijalne i ifrovane dove kojima se treba obra ati Bogu. Na svoj ro endan pio sam kahvu sa Abasom Arijazandom, kulturnim ataeom Irana u BiH. Dugo se znamo i gajimo iskreno prijateljstvo. Pitao sam ga da li ije priznaju astrologiju. Pitanje je bilo upu eno nekom ko vjeruje u povratak Mehdije, a diljem islamskog svijeta na pragu 21. stolje a javljale su se samoproglaene Mehdije. uo sam za jednu pri u kako je, navodno hazreti Aliju, uo i neke bitke, posjetio astrolog da bi ga odvratio do tog nauma, jer su zvijezde bile u loem rasporedu po njega. Astrolog je raspored zvijezda crtao tapom na zemlji. Na kraju mu je Alija uzeo tap iz ruke i dopunio sa poloajem jedne zvijezde, stoje astrolog previdio, i demantirao njegov strah. Abas je, naravno, kao ideoloki islamski istunac, zanijekao vjerodostojnost ove anegdote, ali je priznao da u Iranu postoje horoskopi koji se na persijskom zovu bahsuz. Od te rije i je dola bosanska rije baksuz. Izvorno zna enje rije i bahsuz odnosi se na ovjeka ija je nada sagorjela u pepelu. To je ekvivalent arapskoj rije i ramadan, to zna i situaciju kad grijesi posta a sagore u pepeo. Prema iranskom horoskopu, kako mi se ini, nastupa godina zmije, a prola je bila godina mia, objasnio mije. Uuu, opasna godina!, uzviknuo sam. Ne, to nije loe, smijao mi se. Za mene je zmija simbol dumanluka, grstio sam se. Ovo je godina za pare, loe se izraavao na bosanskom jeziku. Zna, gdje je sehara puna blaga, tu su zmije! Moda emo se obogatiti, grohotom smo se smijali. Samo je jo desetak dana do Sultanun- nevrusa, sultana svih dana, prvog dana prolje a i dana Iranske nove godine. Godina zmije je prola, ja se nisam obogatio, a vala ni Abas. Kokuz sam kakav nikad nisam bio. Sufije su dosta prenijeli iransku tradiciju u Bosnu. Oni na neki na in slave Sultanun- nevru. Tad zemlja iz dubine kae Hu, i sve ozeleni, govorili su mi dervii, ele i objasniti da sve zikr ini Boga (Hu - On) pa i Zemlja. 159

U kakvom bismo svijetu ivjeli da Zemlja iz svojih prsa na dan Sultanun-nevrusa ne kae Hu? To je vrijeme plodnih kia niana, do 40 dana. I na koncu dervii u proljetnom zelenilu prirode slave hazreti Hidra, tajnog savjetnika Musaa, a.s. Kud on korakne sve ozeleni, vjeruju dervii. To je po kr anskoj tradiciji sv. Juraj. Bonjaci su bili odani svojoj bogumilskoj tradiciji i nekako miksali ova proljetna slavlja. Hazreti Hidra nazvali su hazreti Hrzul i smatraju ga dedom evlijom koji se dobrim ljudima pojavljuje u snovima sa Njegova ehra zelenom dolamom i zelenom almom. Moe bahnuti na vrata kao prosjak i blago onome ko mu udjeli sadaku, kao to e biti teko onome ko ga otjera sa praga. Kao to sa Abasom nisam proslavio Sultanun-nevrus, tako se nisam sjetio ni tradicije svojih predaka. Nema vie Jurjeva, niti truba obana po selima, nema jaja, nemajurinih kola, ne bude se djeca rano i ne pr u se omahom. A i pri e o Zelenom dedi rijetko ujem. Nestalo je i pri a o ljudima koji takve dede posje uju u snovima. Proljetni narodni praznici, nekad su to bili uranci, puni aikovanja i radosti, zamijenili su ideoloki praznici tzv. radni ke klase, poput prvog maja, kada se slavilo, pilo i jelo, uz crvene karanfile i oboavalo Crvenog Mesiju - Tita. Ni te praznike slavio nisam. Nikad, elhamdulillah, na mom reveru nije bio zataknut karanfil. Crveni Mesija je umro, crveni karanfili nisu vie u modi, a ljudi, ve inom su to komunisti, po inerciji i navici, odu u prirodu, napiju se i najedu. Ne slavim ni Hidretsku novu godinu. Tek se prisjetim, ako sam u prilici, da trebam neto prou iti. Ina e, mogu i ne primijetiti dolazak Nove muslimanske godine. Vozio sam se sa Emreom kad me je Nejra nazvala na mobitel i estitala Novu godinu. Tek tad sam primijetio kandilje na munarama. Vra ali smo se sa farme koju su Emreovi prijatelji sagradili u blizini Silivrija. Emre mije elio demonstrirati njihove poglede na islam po kojem je islam vjera dometluka. Farma, kako je oni zovu, jeste velika ba a puna raznog drve a, cvije a, mini jezera, pa ak i ivotinja. Ljetnikovci u njoj su vrlo ukusni, opremljeni bogatim levhama, i namjetajem, posebno divanima iz osmanskog perioda. Na takvom jednom divanu, u ijem uzglavlju je izgraviran grb Osmanlija, a kako sam Emre tvrdi na njemu su sjedili sultani, pio sam kahvu iznad poto i a koji pravi malo jezerce. Gledaju i u vodu, u jednom trenutku sam primijetio zmij e, mlado od zmije, kako vijuga vodom kroz kamenje. Prisjetih se sna koji sam sanjao pri polasku. Sanjao sam kako pijem vodu sa istog izvora. Onako kako sam tolio e dok sam bio oban, kleknuvi nad vrelo, usnama sam doticao i dojio izvor. I dok su mali klobukovi izvirali ispred mojih usana, skupa sa jednim klobukom iz izvora izila je zmija, sme e koe. recnuo sam se jer me je dotakla svojim jezikom u obraz. Taj osje aj iz sna i vje ita fobija od zmija koju imam, pokvarili su mi etnju kroz Vnirisno cvije e vrta. Kad god neto sune, ja pomislim na zmiju. Mirisao sam cvijet kahve, doticao biljke kakve nikad nisam vidio, i mislio na suru El-Vakia, koja opisuje denetske divane na na in kako su to improvizirali Emreovi prijatelji. 1 sam u im suru El-Vaqiu poslije sabah-namaza, po preporuci jednog ashaba koji je rekao da k erkama u miraz ostavlja samo ovu suru i da im je to dovoljno da bi bile bogate. Rekao sam Emreu iskreno ta mislim o njima: Vi ste jedinstven islamski lobi koji afirmira vjeru u bogatstvo i ljepotu, ali sve izgleda nerealno i utopisti ki. Znaju i neke detalje iz biografije Haruna Yahye, pravo ime mu je Adnan Oktar, prije svega da je bio hapen, te tadanji kurs turske politike koji se obra unava sa tzv islamisti kim strankama i lobijima, pretpostavio sam da njihov lobi mora djelovati dosta konspirativno i stoga nisam elio insistirati na informacijama o njima, osim to sami ele re i. Isto tako, nisam o ekivao susret sa g. Oktarom, kojeg sam zamiljao kao sijedog starca misti nog i isposni kog izgleda. Insistirao sam na razgovoru o akidi. Nisam primijetio devijaciju, osim to sam primijetio da vjeruju u povratak Mehdija, i da su u poimanju predodre enosti blii tzv. Mutezilijama, koji su zagovarali u enje po kojem je sve ve unaprijed odre eno, te da mi dunjalu kim ivotom ivimo kao da gledamo film o ne emu to se ve zbilo. Njegovi prijevodi nekih ajeta, na koje mi je ukazao Enver, prevodilac 160

knjige Teorija zablude Evolucije, izre eni su u pluskvamperfektu. Moja vjera u kadae-i-kadej, predodre enost, bila je liberalna i nije mi smetalo miljenje koje malo vie daje ingerencija Bogu nad naom sudbinom. Bez obzira to sam sluao da je dekadencija osmanskog, dakle islamskog drutva, dola nakon to je Selim Jauz doveo arapsku ulemu mutezilijske provenijencije, po kojoj je muslimanu dovoljno samo znanje o vjeri. Navodno, u tom trenutku kr ani, odnosno Evropljani, koji su porazili Osmanlije, nau no i tehnoloki napredovali su toliko da su postali superiorni u odnosu na islamski svijet, a to su i dandanas. Sa nostalgijom se sjetim Selima Jauza, koji je bio kao ikindijsko sunce - estoko ija i brzo za e. Osje am da sam u toj dobi. Tavaf ptica nad Bosforom Ja vjerujem u mo ideje, odnosno u svemo Boije ideje. Vjerujem daje najve a vrijednost islamskog svijeta u tome to imaju autenti nu, neiskrivljenu Boiju ideju. Bez obzira na ogromnu tehnoloku mo Zapada u kojoj se dramati no o ituje njihova civilizacijska superiornost u odnosu na islamski svijet, civilizacija zapadnog svijeta ima jedan, moda jedini, defekt; ta civilizacija nema originalnu Boiju ideju. Isto tako, vjerujem da je zapadni svijet, odnosno njegovi najve i umovi doli u fazu kad razmiljaju o spaavanju svoje civilizacije, razmiljaju na na in ta bi vrijedilo otklanjanje ovog jednog -jedinog defekta. Vrijedi li to sve njihove ekonomske i tehnoloke mo i, pa i svih uspjeha i pobjeda, makar one bile i nad muslimanima? Ovo je moje najradikalnije, ali najiskrenije miljenje glede odnosa Zapada i islama, i o tom-pitanju potpuno mirno spavam. Niti strahujem od mo i Zapada, niti ga elim kopirati. Bog je iznad svega, a odnos prema njegovoj ideji je stvarni odnos prema mo i. Ili, kako bi rekao Izetbegovi : Cilj kulture je mo nad sobom kroz moral, cilj civilizacije je mo nad prirodom kroz nauku. Moje sumnje glede Emreove vjere, a koje mi je nesvjesno pospjeila pojava male zmije, odnosile su se na njegovu smirenost i kritiku mene koji sam bio nervozan i nasikiran. Why, mister Nedad?, odzvanjalo je u mojim uima pitanje mladi a lijepog izgleda i blagog osmijeha. U odnosu na njega bio sam pravi baksuz, onaj ije su nade sprene u pepelu glede osobne perspektive kao muslimana, a vala i cijelog muslimanskog svijeta. On je toliko bio pun vjere u dobro, da je rekao kako je haram muslimanu biti nasikiran. Bilo dobro ili zlo - sve je od Allaha i elhamdulillah, govorio je. Po njemu, samo to se nije desio Ahiri- zeman, vrijeme mira, blagostanja, slobode i pravde i prevlasti muslimana. Dolo mi je da mu kaem kako bih i ja tako razmiljao da vozim skupog BMW-a i imam milion na kontu. Ali, znao sam da njegova vjera i zadovoljstvo ne proizlaze iz toga, ve iz vjere u ideju. Koja je to ideja? Emre je vjerovao u povratak Mehdije. Vjera u Mehdiju, ili Allahovu intervenciju preko Mehdije, bile su izvor njegove rastere enosti i bezbrinosti: Allah je iznad svake stvari!, uzvikivao je. Tu su se bile skoncentrirale moje sumnje, tu je vijugala ona zmijica ute boje pod vratom kao jagor evina. Pomislio sam da pripada sekti koju je osnovao lider koji sebe vidi u ulozi Mehdije. A to nikako sebi nisam mogao razumom opravdati. Tek kad sam bio na mostu iznad Bosfora, znaju i da je moj hotel na evropskoj strani, skuio sam da bi se mogao sresti sa njegovim liderom. Hasan, moj prevodilac, smijao se. Ina e je ismijavao moju lou orijentaciju u Istanbulu. Da, vidjet e ta sanjao nisi, zafrkavao me je. On je, o ito, razumio sa kim Emre mobitelom esto razgovara. 1 on je elio vidjeti tog ovjeka, moda vie nego ja. Tako se po eo prisje ati nekadanjih tribina na kojima ga je vidio. Nisam sluao Hasana. Misli su mi odlutale i pogled mi je lebdio nad istanbulskim damijama koje plamte u kandiljima. Jednom sam se vozio jahtom po Bosforu i uivao sa haube u usplamtjelom 161

istanbulskom nebu nad Bosforom. Ptice su tavafile oko kandilja poput meleka. Kako sam jednom uspio prebrojati jato do 33 ptice iznad munare Plave damije, tako sam pomislio na kruenje meleka oko Bejtul-ma'mura. Onda sam izustioja Kerimu ja Selam, i zahvalio Allahu, d.., koji stvorio nebesa i Zemlju, Ar, Dennet i kalem u Muharemu. U prvih deset dana Muharema stvorio je meleke Debraila, a.s., donosioca objave, Mikaila, a.s., upravlja a prirode, Israfila, a.s., onoga Njegova ehra koji e puhnuti u Sur, te je u tim danima hazreti Mejrema rodila Isa, a.s., bez mua. Ptice su opet tavafile oko munare Sultana Sulejmana. Ja ih nisam mogao brojati suznim o ima. Zauvijek vjerujem da ih krui ta no onoliko koliko ima zrna na mom tespihu. Tek kad smo doli pred eljeznu kapiju u pristranku, kao da smo se vozili uz Tabiju, shvatio sam da u se sresti sa Harunom Yahyom. Nekoliko eljeznih kapija se automatski otvaralo pred nama. Na ulazu u vilu do ekali su nas lijepo odjeveni mladi i. Moja mata uvijek fula. ovjek koji nas je do ekao u prekrasnoj odaji, koja odie bogatstvom i isto om, nije bio starac isposnik. Bio je to krupan ovjek, sa dugom kosom na potiljku i lijepo potkresanom bradom. Bio je odjeven evropski i mirisao je prijatnim mirisom. Poslueni smo ajem u porculanskim oljicama. Pitao me je za Aliju Izetbegovi a. On je lider cijelog islamskog svijeta i moj imam. Zato ga zamoli da mi svrati kad bude dolazio u Istanbul. Kad ga bude vidio, poljubi mu ruku od mene i prenesi moj selam. Da mu Allah da zdravlje.* ja sam govorio o njegovim knjigama, rekavi da sam u Zabludi teorije evolucije shvatio ta zna i irk i zato je tako opasan grijeh. Uvijek sam se udio zato islam toliko osu uje irk (pripisivanje mo i nekom drugom osim Bogu). Pod irkom sam mitski podrazumijevao ljudsku sklonost da oboavaju kipove i kumire. Ne vidim danas toliku opasnost od nekih kipova, a vala ni sklonost ljudi, poput mo nih vladara, da imaju ambicije sebi pripisivati boanske atribute. Vie neki isposnici, vjerski udaci i samotnjaci sebi uzimaju za pravo da posjeduju nadnaravne mo i, nego politi ari koji su prili no pod lupom medija i javnosti u svim zemljama. itaju i Vau knjigu, shvatio sam koliko je jedna lana teorija, ili muri ka ideja, poput Darvinove teorije evolucije donijela zla ljudima?! Vi ste sjajno raskrinkali Darvina, dokazuju i da je njegova teorija iznjedrila i komunizam i faizam. Vi ste, po mom sudu, izvanredan borac protiv irka najve eg ljudskog grijeha. Nasmijeio se na moj komentar. Harun Yahya izdanja na svojoj naslovnici imaju orginalnu zlatnu tugru Muhammeda, a.s., kao simbol pe ata posljednje istine, a kako sam kae pseudonim je uzet od dva imena Boijih poslanika koji su se borili protiv demantirane idovske ideje. Nisam bio pro itao Knjigu Tajna ruka u Bosni. Mimo mog znanja pirati su je tampali na bosanskom jeziku. Tajna ruka je, navodno, organizacija koja je imala masonski i jevrejski identitet. Ova organizacija, iji su lanovi, prema ovoj knjizi, Henry Kissinger, Douglas Hurd, Lord Owen itd., rukovodila je krstaicom frontom u Bosni. Nisam simpatizer knjiga tajnih teorija, ali sam fasciniran injenicama i informacijama kojima obiluje ova knjiga. Zbog njegove naglaene diskreditacije cionisti kog i masonskog utjecaja u svijetu, Harun Yahya je veoma uvan ovjek. Raspitivao sam se kod nekih turskih politi ara za miljenje o njemu, jedan od njih mi je rekao da ga oficijelna turska politi ka elita smatra paranoikom. Kod islamisti kih krugova njegova izdanja su veoma popularna. Neki muslimanski krugovi na Zapadu smatraju ga antisemitom, kao i Redu Garodija, koji je u svojim knjiga posumnjao u odnose idova i Hitlera. 162

Nisam i itao sve njegove knjige, poput Masonerije u Turskoj, ili Nestanak jednog naroda, ali me je krug ljudi koji hizmete ovaj lobi impresionirao. Svi su lijepi, uljudni, obrazovani, tolerantni i puni vjere u kona an uspjeh islama. Turska tampa im je imputirala tra eve kako ive sa manekenkama. Naprosto, postoji neko pravilo me u njima da su lijepi i zgodni, te odjeveni kao manekeni. Kod nekih od njih su sekretarice pokrivene hidabom, to nije pravilo za sve djevojke koje rade sa njima. Voze luksuzna sportska auta itd. Iako mogu ivjeti kao snobovi, ponaaju se veoma skromno i uljudno. To je ono to ih razlikuje od svih islamskih krugova ili lobija koje poznajem. Njegova ehra Bijela ideja ili bijeli prah Zbog toga sam im posvetio ovoliki prostor. Navodno je jedan nau ni ameri ki asopis pisao o ovoj grupi kao jedinstvenoj islamskoj grupi koja e preivjeti revoluciju Interneta. Pridruujem se ovom miljenju. Ali, ostala je moja dilema za koju jo nema odgovora. Zato se ljudi poput Haruna Yahye, iji je samo cilj irenje islamskih ideja, pa makar i ne bio u pravu sa svim svojim knjigama, moraju toliko osiguravati i bojati za svoju glavu? Poto me njegov ivot u luksuznoj vili, tampa je pisala da vrijedi 12 miliona dolara, ogra enoj sigurnosnim ure ajima i eljeznim kapijama te bodvgardima, podsjetio na kuma [talijanske mafije, Boe oprosti mi za ovako surovo pore enje, pomislio sam kako je opasno dilati bijelu ideju islama isto kao i bijeli prah heorina.Jeza me je spopala od ovakvih razmiljanja. Razumijem da sve to je tajno ne mora biti kriminalno, moe, naprosto biti vrijedno, ali ta moe biti toliko opasno u pisanju o islamu?! Preivio sam komunisti ke progone zbog vjere i bio se svikao na apsolutnu slobodu djelovanja i govora. Nikad nisam pomislio da sam u opasnosti zbog toga. Znam da me ne vole zbog imida islamiste koje ima moje prezime, ali to je samo neprijatnost, a ne i opasnost. U toj godini zmije, kako mi je Abas objanjavao, desit e se 11. septembar. Prsti tajnih ruku bili su na obara u. Na websiteu Haruna Yahye izila je knjiga Islam proklinje terorizam. On izvore konflikata i ratova, pa tako i terora, vidi u materijalisti kim idejama ija je odlika sebi nost interesa. Jo jednom sam u toj godini posjetio Haruna Yahyu. Razgovarali smo kao prijatelji koji se poznaju. Govorili smo o Bosni. Ovaj put na razgovor nije bio optere en mojim predrasudama o njemu kao potencijalnom Mehdiji. Ideja o dolasku Mehdije eskalirala je u mojoj mati. Po eo sam sanjati. Tako sam, Boe na hair i na dobro okreni, sanjao zvijezdu padalicu koja je poletjela sa neba iznad Kafkaza te preletjela planine, zemlje jezera i mora, do Bosne. U snu je objanjeno da je ova zvijezda otkinuta, ta no je upotrijebljen termin otkinuta, iz Denneta izme u 1957. i 1959. godirite i da e ona privesti Bosnu u Dennet. Zvijezda je simbolizirala osobu. Adnan Oktar je ro en 1956. godine. Prema tuma enju ovog sna, prije bih ja bio ta osoba od Oktara. Ako bih podilazio sebi i uzimao Nostradamusov horoskop ozbiljno, koji tvrdi da je lsa, a.s., ro en u znaku ribe, te jo neke snove koje sam sanjao, mogao sam se i umisliti, ne daj Boe. Traio bih neke metafizi ke argumente, poput ovakvih snova. Presedan bi bio da sam ja samo ro en 1959., a za et sam 1958. Prema snu, tad je zvijezda otkinuta iz Denneta. Zato ne razmiljati o sebi na takav na in? Pa ja sam sanjao san. Ali, moja biografija, moj intelektualni potencijal, moje (ne)obrazovanje, moji grijesi, moje mahane, hej-haj gdje sam ja... Ja da mi se Milostivi smiluje i oprosti mi. Koliko bih trebao biti glup da se usudim naaliti nekom o ideji da sam neka Mehdijina predvodnica. Zato sam san, a potujem iskustvo sna kao spoznaje i zahvaljujem Svevinjem na svakom koraku to mogu sanjati lijepe snove, posvetio radosti spoznaje da e Bosna biti spaena. Od koga? Samo to mogu u initi odabrani i upu eni od Gospodara svjetova! Zvijezde su simbol ashaba: Moji ashabi su kao zvijezde u no i. Po njima se moete orijentirati, preporu io je Poslanik, s.a.v.s. 163

Ali, u Boijoj ba i svega imade; susreo sam autora knjige na turskom jeziku Deifriranje Nostradamusa. Knjigu sam drao u rukama, a nisam je itao. On tvrdi da je Nostradamus pokrao lbni Arebija. Zna i li to da je Ibn Arebi poznavao astrologiju, na osnovu ega je imao takva znanja? Ne, on je zaronio u Kur'anske dubine. Kur'an je nepregledni okean znanja. U njemu je sve zapisano. Da li Nostradamus spominje Bosnu? Da. Kakva joj je sudbina? Bosna e postati muslimanska drava za osam godina. f Zasmijao sam se. Njegova ehra Zato ti je to smijeno? Mislim da je to isti rok do kad Bosna eli u i u Evropsku uniju. Ali, ako to pie tamo negdje, znat e i neprijatelji Bosne, i eto novog rata. Nisam ga drao zaozbiljno i pored toga to se dizao iza stola da promijeni abdest, jer je elio biti stalno pod abdestom. Moj san, bar kako sam vidio geografski dio atlasa, obuhvata podru je koje Izetbegovi opisuje u ID kao islamska federacija. S obzirom na to da je ova njegova ideja bila politi ki inkriminirana, javno o njoj nikad nisam raspravljao. Iako mi se, tajno svi ala. Zato sam kroz san koji je izraz podsvjesne elje ili intime vidio neto sli no to je Izetbegovi napisao. Svoj san o zvijezdi padalici poklanjam Hakky Safak Sasu, iz Manise. Bio je Sivi vuk, nekad proglaene teroristi ke organizacije. Kao student osu ivan je na smrt, krio se u pe ine Urfe, mjesta zavi aja lbrahima, a.s., i odrobijao zatvor. Kad bih mu pri ao o Bosni, plakao je. Kao to je zaplakao kad sam mu ispri ao san. Tvoj emo san i ostvariti, ako Bog da, obe ao mi je. Zato ste uzeli Sivog vuka za maskotu?, pitao sam ga. On je simbol slobode. Neuhvatljiv je u svojim divljinama. Od tada se pozdravljamo sa skupljena tri prsta, tako da kaiprst i mali prst ostanu isprueni, to simbolizira glavu vuka. Hakky me je podu io u enju Merkez-efendije, na ije dovite u Manisi dolaze hiljade vjernika, trae i ilada kako dui tako i tijelu. Kad je stari ejh bio pred smrt, pozove svoja tri najbolja u enika kako bi izme u njih odbarao najboljeg za svoga nasljednika, te im postavi isto pitanje: ta bi ti uradio kad bi, meazallah, bio Bog? 164

Prvi je odgovorio: Ja bih svim muslimanima grijahe oprostio. Ja bih sve nevjernike islamizirao, odgovorio je tre i. Ja ne bih nita mijenjao. Nek' sve bude kako jeste, odgovorio je MekezEfendija. Ti e biti ejh, zadovoljno se izjasnio ejh, vide i da u njemu ima pravog u enika. Upitnik ispod turbana Pojava Bin Ladena, koji nekima sli i na Isaa, a.s., podvo ena je, tako er, pod ovaj kontekst. Prijatelji su mi slali e-mailove sa hadisima koji predvi aju dolazak Mehdije. Tako e se, prema nekom hadisu, odmetnuti jedna mladi iz Poslanikovog, s.a.v.s., plemena Kurej, a Bin Ladenovo porijeklo je, navodno, iz tog plemena, te oti i u podru je Horasana gdje e izbiti rat. Misli se na ameri ku intervenciju u Afganistanu. Poslije toga e biti jo jedan rat, misli se na ameri ki napad na Irak, nakon ega e muslimani do i u Kudus. Moj komentar je bio da vjerujem u mogu nost novih nekoliko ratova, ali da ovo nije moj rat. Zato? 0 Afganistanu sam znao veoma malo. Vie sam znao o Talibanima, odnosno njihovoj ideologiji, nego o Afganima. Zanimljivo je da sam u Australiji uo tvrdnju da su Afagani prvi muslimani koji su doli na taj kontinent. Bili su to vodi i karavana sa kamilama, koji su se izvanredno snalazili u australskim pustinjama i umama. Kau da je eljezni ka pruga od Darvvina na sjeveru, do Sydneya, na jugu, sagra ena po stazi tih karavana. Na tim dugim putovanjima Afgani su sagradili damije, a neki od njih su ostali. Nema traga tim damijama. itaju i Pisma iz Azije, Zulfikara Dumhura, saznao sam o Kabulabadu i drugim gradovima sa sufiksom abad. Zuko kae da je bio Staljinabad, pa su ga ukinuli. Mislio sam o Zuki kad su Talibani u Bamijanu ( dolini suza, klancu jecaja ili prokletom kraju) sruili Budine velike spomenike. Tvrdili su da su to uradili u ime naj istije islamske drave na svijetu. Poto islam u Afganistan nije doao sa Talibanima, ve sa generacijom ashaba, talibanska prepotentnost nije imala kraja. Sude i da grad Mazrierif nosi ime po hazreti Njegova ehra Aliji, navodno je u tom gradu njegov tajni mezar, islam je tu bio jo u vrijeme ovog halife. (Zuko ovaj grad opisuje kao hiljadu i jedna tuga) Zato tadanje islamske vojske nisu sruile ove spomenike? Zna i li to da su Talibani svoju dravu, i vojsku, vidjeli islamskijom od one u vrijeme halife? Da, to zna i to! U tome je bila devijacija ideologije Talibana i u toj devijaciji koja je omogu ila zulum i nasilje leala je propast ove grupacije koja je bila zaposjela Afganistan. Uasnut sam ameri kom intervencijom. 1 kad kritiziram Talibane, to ne inim da bih opravdao ispravnost ameri ku upotrebu sile u Afganistanu. Ve zbog samog islama. Problem Afganistana i lei u tome to islamska ulema nije ranije jasnije iznijela svoje miljenje o Talibanima i njihovoj ideologiji. Mnogo prije 11. septembra, u intervjuu zaTV99, izgovorio sam kritiku na Talibane, kako mi njihov reim tukne na faizam. Spomenuo sam primjer i Egipta koji je osvojen u vrijeme halife Omera, kao primjer da islamske vojske ne rue kulturno blago drugih civilizacija, pa makar one u sebi imale i irk, poput kipova. Nisu mudahidi Amr inb Asa pucali u Sfingu i okrnjili joj lice, ve Napoleonovi vojnici!, tvrdio sam u spomenutom intervjuu. Ruku na srce, malo je takvih glasova islamske uleme bilo u svijetu. Ako aktualna islamska ulema ne moe (na vrijeme) kazati miljenje o ovako krupnim devijacijama 165

u islamu i u ime islama, onda je jasan odgovor zato me u ulemom nema ljudi takve harizme da bi ih prihvatili kao Mehdiji. Zato im je blia interpretacija Bin Ladena. Kad sam uo da se Ali Ag a proglasio Mehdijom u zatvoru, a zatim se ponudio da ubije Bin Ladena, jasno mi je bilo koliko prstiju tajnih ruku stoje na obara ima. Sje am se kad sam itao o Ag i feljtone i feljtone, te gledao film Najtraeniji ovjek. Isti termin je upotrijebljen i za Bin Ladena. Ovaj dje ak je bio prst nekih tajnih ruku, uspio je pucati u Papu i zametnuti kavgu, ubivi popularnog novinara, nakon ega je hiljade studenata zavrilo u turskim zatvorima. NfP|I U skoroj prolosti mnogi su Mehdiju vidjeli u imamu Homeiniju. U najmanju ruku, pripisivali su mu najavljiva a Mehdije. Sje am se plakata filma Nostradamus, koji je igrao i u naim kinima. Homeini je jo bio iv. Jedan veliki upitnik ispod turbana, kakav je nosio Homeini, sugerirao je da bi se Nostradamusovo proro anstvo moglo odnositi na njega. U deliriju eha, pozitivnog i negativnog, Iranske revolucije jedna grupa mladi a bila je zauzela Haremi-erif u Meki. Drama je, koliko se sje am, trajala nekoliko sedmica, dok francuski specijalci nisu uguili pobunu. Jedan od tih mladi a se predstavljao kao Mehdija. Zbog ove afere dugo iranske hadije nisu mogle obavljati had, jer je Iran bio optuen da stoji iza ove grupe. Moda je jo bilo pojava Mehdija, na lokalnom nivou. Moj san o zvijezdi padalici iznad Kafkaza, blii je Salahudinu Ejubiji, Kurdu, sunijskog mezheba, koji je ta no na no Mirada bio oslobodio Kudus. Nijednom kr aninu nije falila dlaka sa glave, iako su kr anski vitezovi masakrirali muslimane u Palestini. Bojim sa da bi danas Salahudin bio kjafir prema mnogim muslimanskim herojima, ili onima koji pretendiraju ili koji su spremni prihvatiti ulogu Mehdije. Isto tako, moje poimanje Mehdije je, uz sav respekt prema hadisu, umnogome razli ito od predaja. U nekim predajama se tvrdi da e Mehdija ma em i silom ujediniti muslimane. Puno je rata i ratnih zastava, crnih i onih drugih, u tim predajama. Imat e amame, almu na glavi, u kojoj e sjediti melek i govoriti: Ovo je Mehdija. Puno je almi i mitskih odora u tim predajama. Mitska muslimanska predaja kae da e Mehdija do i, ubiti svinju i slomiti krst itd. Mislim da su takve vizije izraz frustracija muslimana i da mit nije svojstven ideji islama. Ako do e, ili kad do e Mehdija, ja ga vidim kao ovjeka prijatna izgleda, uop e ne mora imati turban, moda e imati urednu i lijepu bradu, biti ukusno odjeven, i iznad svega imat e odlike savrenog intelektualaca smirene dikcije, kakvu imaju ljudi potpune vjere u istinitost onoga to govore, te da e putem medija savrenom lahko om objasniti ljudima, kako muslimanima tako i nemuslimanima, njihove zablude, prije svega, i nedostatke svih svjetskih poredaka, te ukazati na genijalnost i svemo Allahova koncepta ustrojstva drutva nad njima. Vjerujem da je no u kojoj je Dibril-emin saop io prvu rije Objave Poslaniku, s.a.v.s., nazvana Lejletul-kader, no svemo i, zbog toga stoje Svevinji svoju svemo dao samo rije i. Bolje re i ideji. Mogao je Bog sebe iskazati i na druk iji na in, ali odabrao je rije . 1 zato vjerujem da samo rije od svih ljudskih kapaciteta kojima je obdaren ovjek ima atribut Boanske svemo i. Pred njom se ne moe postaviti mauno linija. Ona osvaja ljudsko srce, rekao bi Bakir Izetbegovi . Mogao je Bog poslati meleka ljudima kao svog poslanika. Nije to u inio. Odabrao je ljude ije su biografije realne i ivotne, bez krame mita. Moda je ivot Isaa, a.s., na granici mita. On je umro u 33. godini ivota. Nevin, nije kuao ljubav niti uitak bra ne postelje. Zbog ovoga se vjeruje da e starci u Dennetu biti proivljeni kao mladi i sa 33 godine. Ali, zato e se ba on vratiti na zemlju i spasiti, ne samo islam nego ovje anstvo? On nema nita ratni ko u sebi. Zagovarao je ljubav i milosr e. Kad vidimo opasnosti u kojem se svijet danas nalazi, prirodnije bi bilo da se vrati Musa, a.s., taj robusni, pa ak i drski Poslanik koji se usudio zatraiti od Boga da ga vidi. On pobje uje Faraona, prototipa zloupotrebe vlasti za ugnjetavanje ljudi, protiv kakvih se danas ele rtvovati mladi i diljem islamskog svijeta. 166

Kad sam bio u Kairu, posjetio sam tvr avu Salahudina Ejubije. Vodi , koji je znao moje simpatije prema lzetbegovi u, uzviknuo je da Izetbegovi podsje a na njega. Moda, odgovorio sam. Imaju dosta zajedni kog. Mislio sam kako oba potje u iz malih progonjenih naroda. Njihovi narodi su bili izloeni brutalno u i svireposti agresora, a da se oni nisu svetili. Oba su hanefijskog mezheba. Nit su ije nit vehabije, rekao bih danas, kad su ova dva islamska miljenja dominantna bar na politi koj sceni islamskog svijeta. Niti pretendiraju, po prijeklu, da budu Mehdije. ije insistiraju da e Mehdija biti iz ki me nazreti Alije, jo im imponiraju neke predaje hadisa o pojavi mladi a iz Horasana, stoje pokrajina na jugu Irana i djelomi no Afganistana. Arapi, posebno vehabije koje ne priznaju iizam, isto tako, vjeruju da e biti iz plemena Kurej. Ova historijska podjela koja se desila u borbi za primat nad Poslanikovim, s.a.v.s., naslije em, podjela po krvi i tlu, predstavlja kost u grlu iskrenih muslimana. Prosto je nevjerovatno kako se to desilo odmah poslije smrti Boijeg poslanika, s.a.v.s., i kako je islamska civilizacija i pored ovog skretanja uspjela tako napredovati. Otklanjanjem ove izme, dileme i podjele iz ideje islama, dobili bismo prili no jedinstvo islamskog svijeta. Zar to ne bi bio prvi zadatak Mehdije?! Muslimani broje samo ratove sa drugima, prije svega kr anima i jevrejima. Ne broje svoje ratove, svoje konflikte i svoje nesporazume. Davanjem odlika vojskovo e Mehdiji muslimani idu protiv sebe. Pojavom naoruanog Mehdije nastali bi ratovi na tlu islamskih zemalja, gdje bi se vihorile najvie muslimanske zastave. Islamski svijet je bogat razli itostima kultura i civilizacija, zahvaljuju i samo odlici islamske ideje da uvaava razli itost kultura, obi aja i tradicija sve do one mjere u kojoj one nisu muri ke. Samo jedan blagi povjetarac tolerancije dao bi plodove u tom arolikom svijetu islama, poput onih blagodatnih kia koje se najavljuju sa dolaskom Mehdije. Tad e zavladati izobilje Ahiri zemana, tvrde hadisi. s i Odgovor Nemanji Iznose i ovakva svoja stajalita islamskoj inteligenciji, nikad nisam bio prekoren za njih. Neki su govorili da su Bonjaci, uistinu, najtolerantniji islamski narod na svijetu. Onda su mi govorili da takvi moramo biti jer smo nau ili biti sa drugim vjerama. Na tom im esto odgovaram protupitanjem, a zato nas isto tako smatrate najhrabrijim muslimanima na svijetu? Sje am se anegdote sa Demom i Alijom kada su razgovarali o odnosima sa islamskim svijetom. Islamski svijet nas smatra najhrabrijim narodom*, smijeio se Alija. Kamo puste sre e..., uzdahnuo je Demo. Eto, mi o sebi ne mislimo dobro, a moda su oni u pravu. Grohotom smo se nasmijali. Imid Bonjaka u islamskom svijetu, kao herojskog naroda, stvorio je ponajvie sam Izetbegovi . Bijelac, Evropljanin, intelektualac i dravnik, spominjao je vrlo ponosno Allaha, islam i muslimane. Arapi su imali svoje lidere nakon nacionalnih revolucija i nacionalnog zanosa. Ali, svi su se, manjevie, pretvorili u diktatore, i progonitelje uleme i muslimana. Pojava Izetbegovi a, lidera jednog malog muslimanskog naroda iz Evrope, koji se bori za prava svojih muslimana, naila je na simpatije, prije svega, onih muslimanskih masa koje su se razo arale u svoje lidere nakon to su nacionalni pa i vjerski zanos pretvorili u mo i silu radi provo enja autokratskih ambicija. Te islamske mase su u Izetbegovi u vidjele karakteristike svojih poeljnih lidera. Njegovi oponenti u islamskom svijetu bili su samo ostaci proruske, dakle, komunisti ke inteligencije, te neke vladaju e 167

oligarhije. Svi drugi slojevi, od nacionalista do vjerskih radikala, podravali su Izetbegovi a. Zanimljivo da mu niko nikad iz islamskog svijeta nije spo itavao pripadnost mezhebu, to se me u muslimanima smatra glavnim vododjelnicama razlika i razdora. Turgut Ozal je bio Iztbegovi ev prijatelj. Svoj prvi diplomatski korak u svojstvu predsjednika BiH u inio je prema njemu. Predsjednik Ozal ga je primio kao dravnika, ali doivio kao prijatelja. Izetbegovi mije ispri ao da mu je bio gost na pivatnom posjedu. Nije mi pri ao detalje politi kih razgovora, ve iznosio impresije o njemu. Me utim, mogao sam zaklju iti da mu je Ozal bio mentor za me unarodne odnose. Posebno za odnose sa SAD-om. Neki prijatelji iz MHP-a tvrdili su mi da se Izetbegovi jednom tajno sastao i sa njihovim liderom Turkeom. Gle, uda, negdje u Americi. 1 Turke je bio oduevljen Izetbegovi em i ponudio mu svaku mogu u pomo . Ovu informaciju nisam provjeravao kod Izetbegovi a, ali je smatram mogu om. 1 navodim je kao primjer op e prihva enosti Izetbegovi a kod muslimanskih lidera, bez obzira na politi ku opciju, odnosno ideologiju. Ali, sve to govori i o samom Izetbegovi u koji se nije ponaao kao politi ki istunac, niti arogantno biraju i (samo) mo ne i utjecajne. Njegov odnos sa Ozalom bio je pun uvaavanja, tako da se moglo zaklju iti da je i Ozal bio njegov favorit me u svim liderima islamskih zemalja. Da je po pravdi i emocijama, Yasser Arafat bi bio najpopularniji i najharizmati niji lider u postkolonijalno dobu islamskog svijeta. On ratuje pola vijeka i to sa najlju im neprijateljima muslimana - cionistima. Izetbegovi je ratovao (samo) 4 godine. Nedovoljno u odnosu na Arafata, da bude najpopularniji. No, ostat e, i meni, nejasno kako se desilo da Bonjaci imaju takvog lidera, a nisu ba sigurni u opstanak drave za koju je ratovao. Dok svi muslimani svijeta imaju kakvetakve drave, a nemaju lidera. Upoznavi Ahmeda Ko klera, Tur ina kosovskog porijekla, bliskog prijatelja rahmetli Ozala, imao sam priliku iz prve ruke saznati koje stvarno bio Ozal. Najhitnije, po mene, bilo je saznanje da je Ozal bio vjernik. Ahmed se prisje a njihovih Ramazanskih sijela do sabaha, zatim klanjanja sabahnamaza. Ozalov brat Korkut je gorljivi vjernik, ena mu nosi hidab. Ahmed je tipi ni predstavnik muslimanske aristokracije u Turskoj iz koje je ponikao i Ozal. Pozvao me je na ve eru u svoj prelijepi stan. Odbio sam ve erati jer se ni danas ne osje am suvereno za tako raskonim stolovima gdje se treba paziti na upotrebu escajga za razna, meni naj e e nepoznata jela. Ve eru su trebali sluiti kuhari u odijelima kakva nose kleneri u najluksuznijim svjetskim restoranima. ena i k erka, kao i on sam, odjeveni su moderno sa preflnjenim ukusom mode. On inklinira sufizmu. Njegov na in ivota bi mogao biti san svih bosanskih muslimana. Saznavi da je jedan od mojih sugovornika, biznismen bohemskog izgleda sa lulom i bradom, jedan od ideologa i osniva a Ozalove stranke, insistirao sam na paralelama i komparaciji izme u Ozala i Izetbegovi a. Ozal je bio politi ar tehnomenaderskog tipa; znao je probleme turske svakodnevnice i iznaao na in njihova rjeavanja. O igledno je uspio u tome, jer je Turska za njegova vakta doivjela ekonomsku stabilizaciju. Od njegove smrti u Turskoj ni ekser nije zakucan. Izetbegovi je politi ar druk ijeg kova; on ima ideju i viziju. On je borac za slobodu svog naroda. Otuda su im razli ite harizme. Ovaj izuzetno obrazovan biznismen smatrao je da se Izetbegovi nije smio povu i iz politike, te da se morao nametnuti i na me unarodnom planu. Mogao je posredovati u e eniji. Pravdao sam ga da je bolestan i star, te da mu je dosta politike. Veoma dobro je poznavao Bosnu i Blakan. Citirao je Selimovi a, Krleu, ilasa. . . 168

Isto tako, moda ponajbolje, poznavao je historiju Bogumila. Bogumili su vjerovali u Mehdiju. Zato su odbili povjerovati u Papu. Me u naim histori arima ima miljenja da su Bogumili kristijanizirano pleme iz Anadolije. Zbog toga je Mehmed Fatih dobio agreman da ga moe islamizirati. Samo Bogumile, na cijelom Balkanu! Niste Vi Bonjaci bili najvaniji strateki partner Osmanlijama na Balkanu. Moda su bili vaniji Srbi. A, Bogumili su, opet, povjerovali da je Fatih Mehdija, njihov osloboditelj. Vi imate kompleks izbavitelja jer ste historijski proganjani i ugnjetavani. Izetbegovi je moda instiktivno dao naslov svojoj knjizi Islam izmedju Istoka i Zapada u kojem je saeta povijest vae borbe za opstanak. Oduvjek ste sanjali nekog izbavitelja. Izetbegovi je prvi lider u vaoj historiji, koji je od vas i koji vas je poveo u borbu za slobodu nakon to se napadnuti i sa Istoka i sa Zapada. On se pojavio kao jedini valjan odgovor Stevanu Nemanji do sada. Ovaj ovjek je bio prili no impresioniran lzetbegovi em, vie kao islamskim intelektualcem, nego politi arem. On je u njemu vidio velikog reformatora cjelokupnog islamskog svijeta. Zato sam mu namjerno kontrirao. Ne mislite valjda da su Bonjaci doivjeli lzetbegovi a kao Mehdiju. Ovaj put svog spasitelja. Ne ba tako, ali kad umre, slavit e ga vie, smijao se. Neki e ga, moda i tako doivljavati. Zato sam pitao ejha, Mesud-efendiju Hadimejli a, ta misli o Aliji. Samo ti njegovo ime sve govori. Sa injeno je od ajna, koji ima oblik oka, lama, koji ima oblik nosa, i slova ja koje ima oblik usne. Zamisli levhu presavijenu od imena Alija; vidjet e ljudsko lice u njoj. Njegovo ime ima ljudsku ehru.

169

MEKERU VE MEKERELLAH Kada su oni koji ne vjeruju htjeli da te u tamnicu bace, ubiju ili protjeraju inili su spletke koje je Allah nitio, jer Allah to najbolje umije, ovo je ajet kojeg od starina, s generacije na generaciju, u e muslimani da bi se zatitili od progonitelja svojih, posebno ponavaljajud mekeru ve mekerellah. Kada sam sreo Nadiru Ljevakovi , suprugu Irfanovu, rekao sam joj da u i ovaj ajet jer sam ga i ja u io kad mi je Demo bio u zatvoru. Znam taj ajet. Moga dedu su 1947. na vratima ubili udbai, pred o ima njegove djece. Otac mi je vidio ubistvo svog oca na pragu. Drugi dedo sa maj ine strane uhapen je i majka mi je odrasla dok je on bio u zatvoru. Irafanov dedo je dugo robijao i jo trojica amida. Evo i on. ivot u zatvorskim zidinama i da nam djeca odrastaju bez roditelja nosimo u svojim genima! Ponudio sam svoju pomo Nadiri. Duan sam muminima koji su mene i moju familiju bodrili kad nas je Munja ujeo za srce. 1 to znam, Nedade, tvoja je Emina prva ujutro nazvala moju Aminu. Suznim o ima sam gledao u nebo. Pisao sam sve moje Emine. Emina i Amina su prijateljice i najbolje u enice u razredu. Koliko je Emina ili Amina ubijeno, koliko ih je sirota, koliko e ih odrasti dok su im o evi u zatvorima?!!! Te no i, ba kao 24. mita '83. Dnevnik FTV-a je najavio hapenje Irfanovo. Nisam spavao. Ujutro, tuan, odlazim iz ku e i pri polasku apnem Emini da nazove Aminu i kae joj da se ne sikira za babu. Reci joj da e joj biti od sada dva puta bolja prijateljica, molim te. Sa Irfanom nisam kakav prijatelj. Zapravo, bio sam se distancirao od njegovih prijatelja, a njega sam simpatizirao. Tih i nenametljiv ovjek, kakav je Irfan, suta je suprotnost meni - tersu, rasijanom, brbljivcu, koji lahko opsuje, brzo svodi ra une sa svakim. Ukazivao sam mu, kao takvom ovjeku, na zloupotrebu tog kruga ljudi, demagoga i licemjera. Prisjetio sam se '92. kada su prepametni Zijo i Mujki, prijateljski askali na ulici sa Burijem Bijedi em. Buri je, kako sam Munja kae, uveo Munju u DB i bio mu prvi ef. Kako je Irfan primjer stotina rtvovanih finih muslimanskih dua, tako su oni primjer desetaka onih, iz SDA i IZ-e, koji su ovaj nevakat za muslimane koristili da nahrane svoj kibur i ambiciju. Drama i agonija u kojoj se sada nalazi muslimanska fina i iskrena sirotinja nastala je po ovom klieu. Kad sam naputao Ljiljan, o ajan, bez posla i novca, neki od njih su me tra ali po hodinskim sijelima. Htio sam napisati najtei tekst protiv njih, uzimaju i za moto ajete iz sure Tebbet, u kojoj se proklinje Ebu Leheb i oni koji u uzlove puu. uvaj se haseda (zavisti) muslimana, i mrnje afira, savjetovano mi je, a kau daje to hadis. Moja punica Zejna, odrasla je i udala se dok joj je babo bio u zatvoru. Hase Kujundi odleao je 14 godina robije po bosanskim rudnicima guraju i kolica, i bosanskim umama utovaraju i balvane. Povezan je sa nekakvom grupom kriara sastavljenih od 14 ljudi me u kojima je bila jedna Hrvatica, u iteljica Ljubica i E. ef. Javni tuitelj im je bio Hakija Pozderac. Punica se sje a kad su ih u urganima vodili vezane kroz Klju , dok su pred srpskom crkvom igrali kolo i podvikivali: Ubiti! Objesiti! Iha-ha!!! Sje a se da je kao djevoj ica ila babi u posjetu u Brezu. Tamo je upoznao Reada Kadi a, i pri ao kako je to divan ovjek, iji se mevlud u io u damijama. Hasu Kujundi a su 1992. etnici polili benzinom i spalili ispred njegove ku e na Pudinu Hanu, a jednog mu sina abana ubili. 170

Bio je omatuhio i nije se dobro sje ao tog perioda. Rekao mi je da E. efendija, zna bolje. Otiao sam E. efendiji i napravio ragovor za Preporod sa njim. Bio je to starac koji jedva govori. Usta su mu se suila. etnici su pohvatali tridesetak muslimana i pritvorili ih u tale. Me u uhva enim je bio i on sa svojom enom, mladom i lijepom hodinicom. Muslimanska eljad su pobijena i ene silovane. Izvjesni etnik Milenkovi silovao je mladu i lijepu 'odinicu. Zavrio se rat, preivio ko je preivio, Udba proganjala neprijatelje. U Klju u je za komandira policije bio postavljen etnik koji je silovao enu E. ef. On je, vjeruju i u narodnu vlast, podnio krivi nu prijavu protiv Milenkovi a. Mislio je da komunisti ne znaju daje bio etnik. etnik uzvra a udarac na na in da hapsi E. ef. sa jo 13 muslimanskih imu nih ljudi kulaka. Apsurdno, u to vrijeme su ganjali tzv. Kriare, valjda bi to trebali biti katolici, i pod optubom da su pripadnici te organizacije pohapse i muslimane. To je o ito bilo vrijeme prije provale Mladih Muslimana. Tako su hapsili viso ke Koare skupa sa Kriarima iz Varea. Pri ao mi je jedan Viso ak, tada uhapen kao Koar, da ga je u zatvoru posjetio tada mladi oficir OZNE Raif Dizdarevi . E. ef. je preivio zatvor, plus gubitak gra anskih prava, j;lad i emer, i do ekao starost sa svojom hodinicom.Ne ;nam gdje i kako je umro. (Kia bi pala, pasti ne moe ...) *- * * Bio sam softa u selu Bronzani Majdan kod Banje Luke. Selo se nalazi na trome i izme u Banje Luke, Sanskog Mosta i Kozarca. Prelijepo selo sa bogatim usjevima kukuruza i penice. Sve lokacije oko njega, danas su, naalost, poznata mjesta po stratitima muslimana. Napoznatije i moda i najve e stratite u Bosni je rudnik Ljubija. Nije mi poznato da neko od muslimana danas ivi tamo. Preivjeli su mi pri ali kako je iza njih selo ostalo u tekom mirisu mrtvih tijela i da je mala cesta kroz selo bila sva u krvi. Jer su etnici tuda vozili poklane muslimane u deponiju rudnika. U selu je bila mala stara damija sa drvenom munarom na kojoj me je ujeo strljen za usnu dok sam u io ezan. Samo su starci postili i hajali za vjeru. Omladina je cirkuzala sa nama dok smo klanjali teraviju. Bio sam gladan i teko postio duge ljetnje dane. Zato sam nakon ikindije rado iao u etnju uz malu rijeku do Muhirfbg mlina, gdje pastrmke iska u love i muhe. Seljaci su vrhli penicu, djeca su se kupala u rijeci. Huso, tihi ovjek koji je uvijek klanjao pored mimbera, pozvao me na iftar kod svoje snahe. On je bio Mladi Musliman. Njega su kao mladi a kad je poao u Kozarac na teraviju, dok je iao vijugavom stazom kroz penicu, uhapsili ljudi u konim mantilima. Isko ili su iz penice i safatali me. Fes mi je ostao u penici, a ja sam zavrio u Crnoj ku i. Huso nikad do zatvora nije bio uo za MM. Bez presude je poslat na rad po rudnicima, gdje e zaista upoznati MM. Iza ku e pred kojom smo se sastajali nakon ikindije, bili su proplanci. Na jednom od njih bila je masovna grobnica 240 ubijenih muslimana. Samo jedna nadgrobna plo a, jedva vidljiva u travi, ukazivala je na to. Pobijeni su na brdacetu ispred Husine ku e. No u su ih bili, palili, klali, pekli. Hiljada takvih etni kih no i muslimani pamte; gdje smrdi rakija, crne ubare i duge brade poje i psuju, noevi, lanci, vatra i krici. Obavezno hoda bude glavni junak. U io je ezan, dok je gorio pred svojim dematom povezanim u sindire i uad. Jedan trinaestogodinji dje ak je vezan sko io u rijeku sa breuljka. Pucali su za njim. Oti i emo kod njega. Mi ga zovemo Husica Sikirica Heroj. Bio je na samrtnoj postelji, kad sam ga posjetio. 171

Husicu su zvali herojem jer se sikiricom osvetio etnicima koji su te kobne no i pobili muslimansku eljad, pa i njegova oca. Sa ekao ih je po ivicama, iza grmlja, no u... Na dan srpskog referenduma bio sam u Banjoj Luci. Pravio sam intervju sa muftijom Ibrahim ef. Halilovi em. Pitao sam ga: Osje aju li muslimani strah da se ne ponovi zlo koje je zadesilo Bronzani Majdan? O ekivano izjavio je da se zlo ne e ponoviti, ali slutio je najgore. uo sam od Hajrudina Smaji a da je jedan musliman sa Sokoca elio umrijeti na Bajram i to mu se ispunilo. Kad bi Hajro htio objasniti koliko je bio vjernik i zato mu se ta elja ispunila, pri ao je kako je ispod jednog golemog niana, koji nikad niko nije mogao podi i, a on uspio, naao sablju ispod kamena usprav zabodenu u zemlju. Na sablji je ispisan ajet i vjeruje se daje pripadala nekom ehidu. Vallahi, billahi sunetallahi, taj je vojek po elji umro za Bajram, kako mu i prili i. I Husicaje umro herojske 17. no i Ramazana, kako mu je, po mojoj elji i prili ilo. (Sabljo moja, roditelja moga, roditelja bega Isa bega ...) Lazareve mrtva ke kosti, gluho bilo, nosane su diljem Bosne uo i rata, uz sav poj srpskih svetaca da bi bile donesene i u Crkvu Bogorodice u Kneini kod Sokoca. Prodavala se srpska zelja sa Kosova u vre icama, pilo i pjevalo Miloevi u, kasno u no i, i lajalo muslimanima. Napisao sam tekst Miloevi ev duhovni socijalizam i spomenuo zlo in u Koutici, selu svega nekoliko kilometara udaljenom od te crkve. Dolazio sam vikendom klanjati dumu i u iti djecu u damiji na Koutici. U njoj su etnici zatvorili tridesetak muslimanske eljadi, pobili i zapalili. Samo je jedna djevoj ica preivjela. Metak joj je proao nekud kroz nos i ispod oka. Od preostalih mjetana sluao sam pri e o Pe an evim etnicima. Pri alo se i o starinama kad je Gazi Husrev-beg dolazio u svatove nekoj djevojci iz Miivoda koja se udala u Stambol. Kasnije u pro itati uveno pismo Sulatnu od ejha iz Kneine gdje su muslimani bili opkoljeni 7 godina. Nae se digerice isuile ekaju i pomo , kad vidimo drale na nebu, pomislimo da ide Sultanova vojska... Uvijek su me ti veliki niani neznanih ehida pored Koutice asocirali na tu patnju muslimana. Koliki god su niani bili, mali su spram njihova herojstva! Umro je jedan ovjek u Preljubovidma. Iao sam sa Nurijom, tihim ovjekom, po mehkoj prtini kroz borovu umu. Oalo ena stara hudovica imala je oiljak pod okom. Bila je to ona preivjela djevoj ica iz zapaljene damije u Koutici. Suljo Sultani , iz Podoraca kod Konjica, bio je u partizanima mitraljezac. U rovu mu je poginuo prijatelj. Nakon rata u Konji koj damiji nosio je vunu za otkup. Bili su veliki redovi. Robu su mjerili jedan Srbin i jedan musliman. Mnogi nisu u kilu napunili vre e, pa su vra ani. Kad je Suljo doao na red, vidio je Srbina kako pije rakiju u mihrabu damije. Prema njegovu kantaru falila je koja kila. Vra en je. Suljo je namirio. U me uvremenu, nije lijepo re i, vidio je da hudovice prolaze preko reda. Doao je ponovo do kantara. Srbin je ve bio pijan. Opet je falilo. Suljo ostavi vre e i pravo na pijacu gdje je kupio no. Stavi ga za pojas i stane u red. Kako je doao do kantara, tako je izvadio no i zamahao prema Srbinu. Je li ga stigao na munari, ne znam. Iskasapio ga je. Onako krvavim noem u ruci proao je ariju i prijavio se sam policiji. Odleao je 13-14 godina po bosanskim zatvorima, gdje je upoznao Mlade Muslimane. Sve sam radio, samo nikad nisam htio o istiti krmetnjak! Tukli me bili koliko su htjeli, ali ja ga o istio nisam!, sje a se svojih zatvorskih dana. Malo se sje am Ese, kad se pri alo da je otiao za Australiju. Ne znam koliko mjeseci je njegova ena trebala putovati brodom kad je sama* otila za njima. 172

Mislio sam na njih dok sam iz aviona gledao udnovatu zemlju. Ljudi puni nostalgije do ekali su me na aerodromu u Sydneyu. Svaki od njih je imao svoju sudbinu. Neki su teko radili, neki su oboljeli, neki nisu uspjeli u poslu. Ve ina ih je ivjela lijepo. Neki su sjekli ume, bekrijali i tukli se po kahvanama, neki su danono no radili i brinuli se o familiji. Da mi je samo vidjeti bukvu, uzdahnuo bi Ismet iz Biha a. Vijesti su govorile o sukobima u Hrvatskoj i Pakrac je bio ozna en vatrenim znakom na mapama CNN-a. Oko njih su bili Yugali, legla udbaka, ustaki i etni ki lobiji, poput domova Ante Paveli a i Sv. Save. Upravo su tad etnici bili digli glavu. eelj je govorio u Domu Sv. Save. Navodno su Australci na dan smotre svoje vojske dozvoljavali i etnicima, kao saveznicima iz II sv. rata, da u ubarama mariraju ulicama. Pokazivali su mi gdje se obu avala grupa Fenix koja je 1971. god. upala u moj kraj na Raduu i Crni Vrh. Sje am se pri e oca Vejsila Glavaa, jedinog muslimana, koji je uhva en i ubijen nakon zatvora. Pri ao je kako je Vejsilova posljednja elja prije strijeljanja bila da vidi Begovu damiju, bar izvana, i napije se vode ispred njenog harema. Zato su Australci tolerirali faiste? Smatrali su ih samo antikomunistima, to im je odgovaralo u vrijeme najezde komunista iz Vijetnama. Uivao sam u mladoj historiji Australije kojoj su mnogi doseljenici bili skoro svjedoci. Dodirivao sam panj drveta za koji je Kapetan Kuk vezao svoju la u kad je dotakao australsko tlo. A onda su slijedile grozne pri e o etni kom i enju Aboridina, starosjedilaca. I tad su postojala drva za vjeanje bumana, kako su ih pogrdno zvali. Zato li sam, Boe, toliko saaljiv nad historijom naroda koji su nestali?! Kao i svugdje, Bonjaci su se i u Australiji posljednji organizirali. Zbog strane kontrole Udbe, koja je znala i ubijati emigrante, a i njihove razli ite prolosti, bila je posijana sumnja u demate i ljude iz Islamske zajednice. To sam smatrao lokalnim problemima u kojima ne mogu u estvovati, i sve sam ih gledao prijateljski kao bra u koji pate za domovinom. Nije me zanimalo kud je koga sudbina vodila. Uzvratili su mi punim povjerenjem. Mislim da su me zavoljeli. Tako sam stekao iskrene prijatelje. Jedan od njih je i Enes Hasi , iz Jajca. Po mom obi aju, poslije ikindije ubijao sam vrijeme u etnjama uz more. Enes je doao autom i vozili smo preko mosta. Izvadio je kesicu u kojoj je bio mali busen zemlje. Ovo je zemlja sa mezara moga rahmetli babe. Vidio sam bolesnike, ranjenike, razne patenike, razgovarao sa njima i sluao njihove ispovijedi i patnje, a ovo je bio jedan od bolnijih razgovora i ispovijedi. Enesov babo je bio u itelj u Sarajevu. Ne znam ta je bilo sa njegovom starijom bra om koji su bili u Handar diviziji. Ali, Enes se bez volje babine, kao maloljetan priklju io Handar diviziji. Imam njegov orginalan strip koji je crtao dok se Handar divizija borila protiv Crvene Armije kod Pe uha, a vala, i kod Kalesije u selu Ceparde. Hvalio je Malko efendiju iz Biha a, kao tabor imama. Nakon oslobo enja, pobjegao je iz Jugoslavije. Svake godine je slao tajno novac da bi sjali kandilji na jaja kim munarama. A jeste li vi stvarno uzeli vlast? Jeste li rastjerali Udbu? sikirao se Enes. Svuda se Sunce ra a, lijepa svaka je zemlja, kao to je Bosna moja..., pjevao je Sajo sa kasete. 173

U Begovoj damiji, kad god bi bio ve i skup, dok smo svi sjedili na koljenima i sluali mevlud ili vaz, jedan starac bi stajao poget, kao da ini ruku, dre i se rukama za koljena, ali okrenut zadnjicom mihrabu, to je djelovalo prili no uvredljivo i bogohulno. Nikad ga niko nije opominjao za to. Raspitao sam se za tog ovjeka. On je hudnjak lud. Do e mahsuz u Begovu damiju. Samo uti i onako okrenut gleda u vrata damije. Kao da se boji da e svakog asa neko upasti i pobiti sav dema't, objasnio mi je jedan stariji prijatelj. Njegovi su bili me u najbogatijima. Komunisti su mu nacionalizirali imanje, on se opirao, dola Udba na vrata, isprebijala ga, i on poludio; hem za imetkom, hem od pendreka. I da spomenem svoju nenu, rahmetli Minu. Ostavila mi je u emanet svoju srmali seharu, vjeruju i da u je se ja najprije sjetiti jasinom. Nije mi ona prava nena. Tako smo je zvali, a bila je babina ma eha. Nije imala djece, i moj dedo se oenio njome kad mu je umrla moja prava nena. Ispri ala mi je svoju najteu istinu ivota. Imala je barata Ramu partizana. Bilo je to po etkom rata, kad jo prtizani nisu bili omasovili. U susjednom selu Dobroinu me u Hrvatima je bio jak ustaki pokret. Ramo je kriom doao ku i na konak. eljan ene i djece, iako umoran, dugo nije zaspao. A onda, onako okupan, pri ala je njegova ena, zaspao je i nije uo kad su ustae upale u ku u. Uhvatili su ga na spavanju i odveli u Dolac. Nena je bila djevoj ica. ula je krike i pla Ramin dok su ga ustae klale iza vrata. Tad sam od straha dobila prve haljine. Od stida, muslimanke za menstruaciju kau haljine. Bog zna, a za to mi je hatar pa nemam evlada. (Sunce bi sjalo, sjati ne moe ....) Kad ho u iskazati svoju kritiku aktualnog trenda ispoljavanja i ivljenja vjere, po uputama sadanje uleme, a vie iskazati svoju nostalgiju za ehli islamijetom, kakvim smatram minuli vakat nana i deda, onda se prisjetim Besima Veli a. Emigrirao je u Ameriku u vrijeme komunizma, i danas, star i bolestan do e u Sarajevo, posjeti sestre Behiju i Aiu na Bistriku i udjeli sadaku i zekat muslimanskoj sirotinji. Sve to smo pri ali o politici, historiji i vjeri, posebno o bonja koj emigraciji, mogu i zaboraviti, ali samo jedan dio njegove biografije, odnosno njegove familije, za mene e ostati inspiracija i dokaz da su se u Bosni kuali najsla i plodovi ljubavi islama. Kad susretnemo lijepo pokrivene studentice, koje pamtim i iz damije, one toliko ljubazno i umilno pozdravljaju Besim-beja, da sam se pitao ko su mu one. Muhamed ef. Veli , njegov daljni ro ak, pojasnio mi je: Njegove stipendistice. Ne znam koliko on i njegova sestra stipendiraju u enica i studentica. Bio sam oduevljen da daju stipendije djevojkama. Kasnije e mi Muhamed ispri ati kako je Aia hanuma bila lijepa dok je bila djevojka. A sestra joj Zekija je umrla mlada, sjetno je pri ao Muhamed, kao da eli pojasniti da hajrat za muslimanske djevojke daju (i) pri duu svoje sestre. Zekija, mla a Besimova sestra, umrla je kao djevojka. Pri a se da su im majci, koja je bila veoma pobona hanuma, u snu dole hazreti Fatima i hazreti Hatida. Treba nam jedna tvoje k er da slui erbe u Dennetu, obratile su joj se. Uzmite ljepu, odgovorila je bez trunke razmiljanja. Da li je to bilo na sabah, kad se probudila, njena Zekija se nije odazivala iz sna. 174

(Sa mednom se rosom razgovara...) U ovakvim mislima sam bio kako sam saznao da moja Emina sa svojom prijateljicom Aminom nosi njenom babi ru ak u Zatvor. Zar da Emina ili Amina ponovo odrastaju obilaze i zatvore i repriziraju sudbine svojih nana i pranana?! Bio sam mrzovoljan i napastan prema istaknutim javnim li nostima koje sam sretao. Negodovao sam to ute. Nisam imao gdje pisati i protestirati. Tako me je nazvao Bakir Hadiomerovi , urednik i voditelj emisije 60 minuta. Rekao je da me poziva u emisiju sa Senadom Avdi em o temi ugroenosti Bonjaka. Prihvatio sam i desio se dijalog, bolje re i sva a, kakva se ne pamti na naim televizijama. Danas bih to najradije zaboravio, iako sam stekao ogromnu popularnost kod muslimana zbog nekoliko izjava datih u toj emisiji.(Bosna bez islama ne e biti Bosna! Nije mi poznato daje negdje u svijetli tampana Sveta knjiga sa predgovorom kojim se nije e njeno Boansko porijeklo kao to je to Sulejman Grozdani u ino bosanskim muslimanima u Korkutovom prijevodu Kur'ana azimuana! To smatram najve om uvredom koju su preivjeli muslimani Jedan Avdi ev naslov Osiromaeni Kur'an, asocirao me je na ovu uvredu. Runo sam se osje ao dok sam gledao emisiju, vidjevi sebe kao budisti ku ikonu sa est ruku kako mlataram ispred Avdi eva nosa. Ipak, uspio sam na gledaoce ostaviti dojam da Avdi pripada Munjinom udbakom lobiju koji ima animozitete prema islamu. Kasnije e se medijske polemike jo vie rasplamsati, a ja u osati po strani. Zapravo, nesvjesno se Avdi portretirao u toj emisiji, kakvim ga ja nikad ne bih uspio opisati; muslimani su u njemu vidjeli neto ejtansko. Bio sam sa Senadom u razredu u osnovnoj koli. Mucao je. Gotovo uop e nije mogao govoriti. Pri alo se da ga je majka odvela kod neke vra are koja mu je odvezala uzo na jeziku, govorio mi je jedan mladi dervi. On moe govoriti samo ejtanske vesvese, i lai, ina e e postati mucavac kakav je i bio, dervi je bio ubije en da je Avdi ejtanski ambasador mrnje prema dinu. Gen ga na licu nije izdao; on je Rom, pri ao mi je nepoznat ovjek, prepoznavi me u kafani. Nije lijepo gledati na izgled lica. Ja nisam nita ljepi od njega, elio sam pokazati svoj nivo u odnosu na nepoznatog ovjeka. Njegovi su bijeli Cigani. Ne elim vrije ati Rome, ali Udba ja znala sebi odabrati. Kao to je odabirala za kilere impotentne mukarce koji nemaju milosti, i ne mogu biti ucijenjeni, tako je znala odabrati i njega. Znam jednog Avdi a, moda su ro aci, koji je ubijao emigraciju za Udbu! okirao me je. Drugo je taj rad za Udbu, a drugo je kad se vrbuje novinar, ponovo sam pokuao biti pristojan. Inteligentan, vispren, ni im nije vezan ni za jednu vjeru, ni za narod, samotnjak; odveden je na Sutjesku, za to sam mu svjedok, gdje je jeo zlatnim kaikama kao klinjo, tad se takvi pelcuju, uz logorsku vatru pjevao internacionalu, to je doivio kao nadahnu e za istinsku religiju, a usput mu pokazali za lijepi strah, ako ne bude sluao... Eto ti Senadove kole, izdeklamirao mije osobine za profil Avdi a. Zakleo me je da mu nigdje ime na spominjem. Pa Vi od njega napravite Lorku. 175

Kakvu Lorku? nije znao daje muko. Velikog romskog i crvenog pjesnika kojeg je Franko ubio. Aha, prisjetio se. 0n vie od Alije, a vala i od tebe, pravi Frankove faiste. Ma nije ba dotle dolo, sputao sam otricu razgovora. Naivan si. On je tvoj ubica. Osvetit e ti se. Sad uti, prevario se to ti je dozvolio uop e taj nivo da polemizira sa tobom. Potcijenio te je. Sve to znam o ovakvoj vrsti obra una, a, vjeruj mi, znam puno toga, izme u vas se mora stvar zavriti kao kod pijetlova. Po emu zaklju ujete da u ja izgubiti? Ja sam njega persirao, a on mene nije. Njemu vrijeme i prilike idu naruku, zaklju io je ne ba uvjerljivo, kako je zapo eo savjet. Ali, ti brani isto pokvarene ljude. Bio sam razvio intuitivno, kao progonjena zvjer, detektore za udbae. Sje am se da sam, dok sam sjedio sam u ajdinici na Ba ariji, kroz prozor gledao u dvojicu ljudi u kojima sam prepoznao udbae. Demo je ve bio na slobodi i ja sam mislio da je opasnost od Udbe zauvijek prola. Pitao sam se kako bih se sad osje ao da njih dvojica u u u ajdinicu i kau: Po i sa nama. Dok sam tako razmiljao, oni su otvorili vrata. Prili su mladi u, mislim da je bio Albanac, jer je nosio dugi crno-bijeli Partizanov al i picaste izme, i rekli: Po i sa nama! Mladi se bez pogovora ustao i otiao sa njima. Ovog samopredstavljenog udbaa nisam mogao detektirati kao takvog. Da li su moji instinkti izumrli? On kao daje osjetio moju rezerviranost, elio se dokazati: Kad si Avdi a podsjetio da bi bilo fer da on pie o novinarima koji su radili za Udbu, i spomenuo mu prvu kahvu, znam na ta si mislio, smijao se. Ako pogodite to, povjerovat u Vam sve to ste do sada rekli, uporno sam ga persirao i drao na distanci. Kad je Avaz provocirao pitanjima Avdi a o navodnoj djevojci koju je ubio, to je ista la, on je odgovorio tekstom Jebemo Vam hajku! Jo je Osmovi bio urednik svih Avazovih izdanja pa i novopokrenutog Expresa. U samom uvodu Avdi pie da se uo sa Munjom koji ga pita: Sje a li se prve kahve sa Ono? Mislio je na Osmovi a, prili no zadovoljan elaborirao je svoje analize udbakog medijskog rata u Sarajevu. Mislio ja o tome na taj na in ili ne, Vi ste do sada nalucidnija osoba sa kojom sam razgovara o toj temi, dao sam mu kompliment. Nije mi ao ta rade Aliji i Bakini, pa ni tvom Demi. Oni su ih tetoili, brat ti se bori sa vjetrenja ama, a ti bi mogao platiti ceh umjesto njih. Ti si naivno hrabar, ima muda do zemlje. Ali, ti ne zna da to vie nije Udba. Udbu si mogao, kako kae, prepoznati, jer je imala neka pravila. Sve su ovo udbai za kriminogenom nadogradnjom, i tu vie nema pravila. Spemni su na sve! poentirao je da sam osjetio zebnju i strah. 176

Od sada , umjesto Udbe, zapamti dvije rije i: Kapo i mafija!!! rekao je pred odlazaka. Zato u u skoranjem intervjuu, datom Ozrenovom Startu, re i da me je strah za Senada. Ne znam ta e se desiti i da li e se ta deavati izme u nas, nikad vie Senada ni vidio nisam. Uskoro e se desiti smjena Munira Alibabi a Munje. Udba je definitivno nestala sa povijesne scene. Pokuaj povijesne montae i produenja krivice muslimanima bio je izre en u naslovu SB Dok su stari Mladi Muslimani bili povezani sa Hitlerom, njihovi nasljednici u SDA-u su ih povezali sa ElKaidom. Davnanja Avdi eva optuba da je Izetbegovi bio ideolog Handar divizije, te najnovija da se slikao sa Bin Ladenom tipi ne su udbake konstrukcije, koje, iako ih niko valjano nije demantirao, vie nikad ne e mo i zaivjeti. U uima mi ostaje vrisak majke koja je prva poviknula: Ma fija!! Prema jednoj verziji, semanti ko zna enje rije i ma-fija dolazi od povika majke iju su k er vojnici htjeli silovati: Moja k er!!! Kapo se na svim jezicima isto izgovara i ima isto zna enje. Ono u emu se, danas, slaem sa mojim neznanim savjetnikom, jest fakat kako nema tog advokata koji moe braniti brda muslimanske gluposti, pa i kriminala, koji su po inili nai nacionallobisti. 0 osatlom nek se polemie. Bez Udbe, molim! Jedna smrt dva ivota

177

JEDNA SMRT DVA IVOTA Ovu godinu poredim samo sa '83. i '93. Nekako horoskopskj svako desetlje e u tre oj godini preivim nezgodu ravnu loma koljena. Znam da je haram biti pesimist. Onaj ko kae da je islam propao, recite mu da je on propao, otprilike ovako glasi jedan hadis. Ali kakav si, onakvim vidi svijet. No, kad sam prolazio kroz isto nu Bosnu, Ustipra u, Me e u, zatim splet sela koje se jo zove Strga ina, a Rudo sam samo mogao zamisliti dok bih itao tablu sa strelicom koja pokazuje krivudavi put ka toj muslimanskoj kasabi. 0 Priboju, tunim svjetlima upaljenim u akam u damiji u Novoj Varoi ne mogu od tuge ni pri ati. 0 izgubljeni Sandaku! 0 tebi zaista ne u ni rije i. Vratit u se svojoj tuzi, kako bih objasnio zbog ega mislim da ovaj narod nestaje. Vra ao sam se iz Sandaka, pun gor ine i razo arenja, svratio sam u Novu Varo da klanjam dumu. lako sam sumnjao da tu ima imam, ali ona svjetla u damiji koja sam primijetio prilikom prolaska, a najvie to su Gafl i ule, dali migavac da skre u, ponukali su me da i ja skrenem ka damiji. Obradovali smo se kad smo vidjeli daje otvorena. Doao je i mlad imam. Damija je bila veoma ista i mirisala je na suhe borove trenice. Starac sa bijelom kapicom na glavi i bijelim pekirom prekrivenim preko koljena sjedio je pored prozora. Dirao je tipke na starom kasetofonu, sa okruglim sme im trakama kakve su se koristile prije dvadesetak godina. Zau io je salavat, a zatim i ezan. Poznavao sam glas i trebalo mi je dugo vrmena dok prizovem lik i ime ovjeka koji je to u io. Kona no sam se sjetio; bio je to snimak glasa Zahida Maki a, imama i mujezina iz Banje Luke. Bio je vie mujezin nego imam. U io je salavate i mevlude po otvorenjima damija. Morao bih provjeriti da li se njegov glas nalazi na long play plo i koju su snimili Himzo Polovina i hfz. Sinanudin Sokolovi . Hvalisao se da je u io Kur'an pred arapskim kraljevima. Njega su etnici zaklali u Banjoj Luci. Nije imao djece, a ini mi se da se nije ni enio. Kao da je itav ivot proveo u e i salavate i ezane. Na um su mi padale razne hikjaje koje govore o ljudima sli nim Zahid efendiji. Rumi je ispjevao divnu hikjaju o emanetu. Ali, nijedna ne bi pristajala da ga opie. E sad to ja mislim da je njegov salavat, vie nego ezan, najtuniji mekam koji sam uo( a moe biti samo moj doivljaj). Glas, grlo, ljubav, tuga, ljepota, Allah, Pejgamber, islam - glas, no, bol, strah i etnik! To su bile rije i koje sam imao pred sobom, ne sluaju i hatiba sa mimbera, u damiji dok sam mislio na Zahid efendiju. Mogao sam dodati jo rije i Dennet, vje nost i sli no. Nikako nisam elio prizvati Aliju (Izetbegovi a) u sje anje. Na njega mi je hatar zbog ovakvog Sandaka kakvog sam vidio. On i njegova SDA! On i njegova (kadrovska) politika!, grmio sam u sebi od ljutnje. Ali, znao je izre i lijepu misao. Sje am ga se kad je jednom estitao Bajram u Begovoj damiji, izme u onih eljeznih skela. Mi smo narod koji jednom umire, a dva puta ivi, rekao je ! Eto rama za sliku Zahid efendije. Zaista etnici ne znaju da kad su prerezali njegov grkljan, nisu mogli prerezati njegov prelijepi glas. lsmailovo grlo no ne ree, pjeva Rumi. Jer je to grlo istine! lako su ga ubili, oni ga sluaju svakog petka. I bit e tako sve dok ...?! Kad e presahnuti glas Zahid-eferidije u Novoj Varoi? Ne e ga etnici uguiti, iako su se gotovo svi muslimani iselili i jo se iseljavaju. Kad onaj dedo, posljednja uspomena ehliislamijeta, to istim pekirom prekriva stari kasetofon, vie ne bude mogao okrenuti onu tipku ... Ne mogu zamisliti. 178

JEDNA SMRT DVA IVOTA


Jedna smrt dva ivota Sjetio sam se da sam Zahid-efendiju posljednji put vidio u Bronzanom Majdanu daleke osamdeset i neke. Bio je Ramazan. August mjesec. Bejrut je gorio. Vru ina. Neko je umro. On je bahnuo i nametljivo preuzeo organizaciju denaze. uo mu se zadah iz usta dok mi je, kao maldom softi, govorio ovo ovako, ovo onako. Okretao sam glavu. Hem postim, hem zadah od mejta, hem zadah iz njegovih usta... Kako se kajem, moj Zahid-efendija, zbog svoje mladala ke arogancije, aptao sam u sebi dok sam mu u io Fatihu. A evo, ispatam. Ponekad primijetim da mi sugovornici stavljaju ruku na usta dok pri am. A ja brbljam li brbljam... Kao ovi nai velikani koji obiljeavaju godinjice smrti i pokolja muslimana. Pa i Zahidovu godinjicu, samo ga niko ne spominje. Grme mikrofoni, prijete kako se nikad vie ne e ponoviti. Koliko ih grlo nosi dovikuju se sa mrtvima, koje nazivaju ehidima. Tako ih sluam na televiziji, i sve rije e uivo. Ne prisustvujem vie masovnim skupovima. Ne mogu! Televiziju isklju im. Tako sam ku i uklju io televiziju da zanijetim denazu umrlim Srebreni anima. A onda isklju im jer ne mogu sluati duge govore bonja kih vjerskih i politi kih lidera. Prou im imjasin i uutim. Tako se zateknem, u Biljanima, naprimjer, i krijem dok protutnje govorancija muftija i esdeaovih lidera. Vru ina, grme loa poja ala, nene se skupe ispod lipa, taru suze i znoj rogljima od mahrama, pate se ekaju i da se sva ceremonija zavri i da oni u miru prou e fatihe na mezaru i odu ku i. Ne bilo pore eno, kad vidim ono arenilo iskupa, podsjete me na zbjegove . Zar uvijek taj vjerni ki, u srce ubodeni vjerni ki narod mora biti talac svojih ili tu ih velikana i glaveina koji im se obra aju megafonima. Ma kanite se vie te hude muslimanske sirotinje! do e mi da viknem i otjeram grlate govornike koji su i za Titinu smrt govorili, estagfirullah: Ne recite za njih da su mrtvi... i traili da mu se dematile u i Fatiha. Oni su zaista mrtvi u njihovim govorima. Oni uop e ne govore o njima i njihovim ivotima. Sluao sam Amerikance kad govore o rtvama iz njujorkih tornjeva. Oni, zaista, govore o konkretnim ljudima, njihovim ivotima. Kakvi god da su im bili ivoti, moda monotoni i birokratski dosadni, bili su njihovi ivoti i bolno je to ih ne ive nakon 11. septembra. Kakav god ivot ivjeli Biljan ani, njih haman tri stotine - ljudi, ena, djece i djevojaka, skupa po ivaju u dematu harema, bolno je to ih ne ive vie. Oni jesu ehidi. To je velika utjeha vjerni koj dui. Ali prije nego su ubijeni, da ne kaem, prije nego su postali ehidi, ivjeli su nekakav dunjalu ki ivot. Poput Zahida Maki a. Kakav god da mu je bio ivot, moda samotni ki i bijedan, on ga je ivio i bio ponosan na sebe, najvie na svoj glas, i, vjerovatno tuan dok bi u io salavate za rani sabah, pa vidio kako se tek poneko svjetlo pali na prozorima... Zato drhtim nad trenutkom kad ruka onog dede iz damije u Novoj Varoi vie ne e mo i okrenuti tipku na starom kasetofonu... Allah, ilellah, selam alejkum!

179

NOVI VRLI SVIJET ISLAMA


NOVI VRLI SVIJET ISLAMA Moj udni prijatelj Saja, da mu se AIlah smiluje, obiljeio je moj period boravka u Zenici tokom rata. Kako mi je bahnuo u kancelariju u krznenoj bundi i eiru sa rukopisom knjige pod pazuhom, februara '93., nigdje se nisam mogao skrasiti od njega dok vie nije lobom pao na postelju. Posljednji put sam ga vidio na krevetu, mrava i gladna, u kasnu jesen 2000. Donio sam mu smokava. Drugi su mi rekli, itaju i smrtovnice, da je preselio i da mu je klanjana denaza u njegovom rodnom selu Mosor kod Travnika.. Imam vanu knjigu koju moram objaviti...! autoritativno je lupao akom po fascikli. Nakon to se predstavio u svoj svojoj veli ini, a nisam sreo ovjeka da ivopisnije kazuje svoju biografiju, predloio sam mu intervju za Preporod. Nakon tog intervjua morao sam mu uraditi knjigu. Za mnoge vrlo nezgodne situacije u koje sam zapadao zbog njega, krivio sam sebe jer sam mu objavio knjigu pod naslovom Od Spahe do Alije. Predstavljao se da je zavrio Travni ku medresu, zatim VIT, da bi radio u kabinetu Mehmeda Spahe u Beogradu. Navodno mu je babo bio lan ueg MedlisaJMO. Zbog njegove interpretacije ubistva Spahe, smatrao sam da je to dobro objaviti. Ubje ivao me je da je Dragi Jovanovi , ef srpske policije, toga dana kad je Spaho umro, vi en na vratima njegovog kabineta. Na in ubistva je bio strujni udar dok se kupao u kadi. Pri a o ubistvu Spahe je op eprihva ena istina. Ali, nikad niko nigdje nije tako neto eksplicite svjedo io. Ni njegovi suradnici, ni njegova familija, koji su jo bili ivi, nikad nisu eksplicite tako neto svjedo ili. Balijska posla. Svoj kukavi luk prikrivaju umotanom fino om, objektivno u i tolerancijom. Ovo je rijedak svjedok koji to jasno tvrdi, mislio sam. Dok mi je hvalisavo objanjavao kako je razbio nos u rolsrojsu koji je vozio po Beogradu, kao drugi Spahin sekretar, te pla ao pjevaljkama pjesme na Terazijama: Bona Jelo bil' se potur ila?, hranio mlade komunisti ke studente kojima su arape bile poderane na petama i prstima poput Tode Kurtovi a, nikad nije propustio priliku ponoviti zakletvu da mu je jedini cilj bio osvetiti svog u itelja Spahu. Koliko god, kasnije, saznavao da je Saja imao problem lanog predstavljanja, jer niko, ama ba niko, nije potvr ivao sve njegove reference koje je sebi pripisivao, smatrao sam korisnim objaviti njegovu tabloidsku veziju ubistva Spahe. A bio je pukovnik NOB-a, doktor, pomo nik ministra zdravstva, predsjednik kluba FI< Sarajevo, svjetski trgovac naftom i draguljima itd. Naj e e su ga pamtili kao prodava a vlai kog sira i upravitelja kluba FK Sarajevo. Hvalisavo bi govorio o vremenu kad je prevario Titu, podvaljuju i mu elaborat - knjigu o stanju zdravstva u BiH nakon rata. Da bi sagradio mnogobrojne bolnice po BiH, navodno je predloio Titi da proda matrese zalihe hrane koji su bili u BiH, a dobiveni su od ameri kog predsjednika Trumana kao pomo , ako bi Staljin krenuo na Jugoslaviju. Pokazivao je knjigu konog poveza sa specifikacijom i tabelarnim prikazom zdravstva u svim jugoslavenskim republikama. Stvarno je na koricama pozla enim slovima pisalo njegovo ime. Za ovu operaciju pomogao mu je Avdo Humo, kojeg je veoma cijenio. Posebno ga je volio stoga to je sprije io ruenje niana Mehmedu Spahi, na kojem pie, vo a muslimana. Navodno su komunisti Starog grada to bili inicirali.

180

Svoju snalaljivost isticao je raznim primjerima. Pri ao mi je kako se htio udvarati Jovanki, budu oj Broz, u Dubrovniku dok se Tito spremao na put u Englesku. Navodno je Jovan ka tad bila njegova garderoberka. Dok ga nije upozorio ef Titinog osiguranja, musliman, i spasio mu glavu. Imao je brak iz kojeg je dobio troje djece. Odmah poslije rata se razveo. Kad se jednom razbije bardak, ne sastavljaj ga, pravdao se nekim savjetom to vie nikad nije uplovio u bra ne vode. A bio ga je glas da se enio sedamnaest puta. Ljudi su govorili jedno a on drugo, o sebi. Navodno je namjerno krio svoj identitet. Nikad ne dozvoli da te ljudi do kraja upoznaju, savjetovao mi je. Samo u tebi jednog dana otkriti sve o sebi. Pripremit e kasetofon i ispri at u ti. Za sada zna samo deset posto. Sa familijom se nije najbolje slagao i ivio je kao samac. Dolazio mi je ku i i moji su ga voljeli. Bio je kulturan i uljudan. Donosio je naramak okolada i vo a. Nikad novac nije davao. Posebno bi me opsjedao kad bi dobio novu ideju za novu knjigu. Iskreno, nisam mu vjerovao, ali bio je neodoljiv u svojim veoma zanimljivim ispovjedima. Ponekad bi mi naudio jer se pred drugima pozivao na moje ime. Onda bi neki kojima je dugovao, a bilo je i takvih, dolazili i molili da ga pritisnem da im vrati dug. Tako je izvjesni efik, stariji ovjek, nekad bio na Golom otoku, doao sa tvrdnjom da mu duguje novac. Runo sam mislio o njemu kao prevarantu. Taj ovjek je pisao moju biografiju. On sve zna o meni. Moram ga drati ucijenjenog, objasnio mi je. Dao sam mu zemlju kod aerodroma. Pa nek' ti vrati tu biografiju, a ti njemu novac. ta ako ima kopiranu?! Ta biografija se odnosila na put njegovog sticanja velikog bogatstva preko trgovine nafte i dragulja. Njemu sam sve ispri ao, tvrdio je. To famozno bogatstvo koje negdje u svijetu u nekim svjetskim bankama i kompanijama ima Saja, bilo je predmet mnogih sprdanja, ali i naivnih nada kod mnogih njegovih poznanika. Zbog toga bih se zastidio pred ljudima koje je iznevjerio. Ponekad bih ga veoma otro upozorio i podvukao crtu u relacijama sa njim. Tako se jednom bio naljutio na mene. Sretao sam ga tuna i usamljena, da sam se saalio. Bio je sretan kad sam ga pozvao na pe enje kod Sal inovi a. Nikad nije dao da ja platim. Krili smo se od gladnih boraca dok smo jeli pe enu janjetinu. Moram priznati da sam bio povjerovao u njegovu pri u o basnoslovnom bogatstvu. Posebno kad bi preda mnom mnoio tri kolone cifara, bez nula, da bih bio u dilemi da li se radi o milionima ili milijardama. On nije bio deskriptivan u svojim fantazijama, ve veoma injeni an. Tako je negdje imao dionice u koari gdje nije imao profit ve i od 9 posto, to ga je navelo da ih proda. Zatim je pratio rast dividende preko neke sekretarice koja u nevi eno prodaje njegove talone na svjetskim burzama. Da bi bio zadovoljan ulogom u draguljarnicu, naprimjer. Nisam mogao vjerovati da se moe lagati matemati ki. Deskripcije o vilama na svjetskim jezerima, no ima u drutvu sa Marijom Kala itd., mogao sam pripisati mati. Ali, lagati ciframa, ponavljati imena banaka, i na koncu pokazati sliku tria - on sa jednim Jevrejom i jednim Arapom, sa kojima se obogatio prodaju i naftu, posebno u vrijeme pustinjske oluje i vercuju i dragulje iz June Afrike, do Holandije?!!! 181

Taj, kako e se ispostaviti, izmiljeni svijet bogatstva i profita, po eo je kad je uspio uvjeriti neke Jevreje da je njegova tetka u Travniku spasila osmero Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Mene je majka rodila nafakali, dok je klanjala ikindiju. Ako te dodirnem, bit e bogat, imao je obi aj govoriti o sebi. Majka mu je imala dvadesetero djece, i nekoliko usvojenih ratnih siro adi. Navodno mu je pradjed trgovao sa Be om, gdje je imao svoj apartman. Uvrijedila ga je recepcionerka, dok je traio svoj apartman, ne vjeruju i da on u suknenim arapama i konim opancima, arvalama, bensilahom, i fesom moe imati novac. Iz inata, poput dananjih arapskih ejkova, kupio je cijeli hotel. Dao je up dukata da odbrani bonja ki ponos, tvrdio je. U Saje niko nije bio obi an. Svak je bio izniman. Od njegove ugledne familije histori ari, poput Purivatre, spominju Mahmuda, njegovog oca, kao Travni kog veleposjednika koji je prisustvovao skupu uglednih Bonjaka da bi potpisali Rezoluciju za podrku autonomije BiH, i osudili politiku Dafera Kulenovi a. Dok je radio za FK Sarejevo, tad se igralo sa Realom i Brazilom. Pomagao je, navodno, Hasetu koji je radio kao mesar, da do e do radnji i ku e. Iznimno je volio Vahidina Musemi a. A sve zasluge za Safeta Suica preuzimao je sebi. Pri ao mi je kako je otiao u Zavidovi e kad je uo da Zvezda, nakon Seada, ho e kupiti i Safeta. Babo Mulo ve je bio dao saglasnost za Zvezdu. Vidio sam mu majku da klanja. Uzeo sam Mushaf i rekao joj: lzgubila si jednog, izgubit e i drugog sina. Mulo, pitam li se ja ta u ovoj ku i? Pita? Onda nek' Safet ide sa Efendijom. Tako sma ga doveo u Sarajevo. uo sam da se poznavao sa Karadi em, a i da je Tunju dovodio da predaje marksizam fudbalerima. FK Sarajevo je bio paravan za politi ko lobiranje. Tamo su svra ali svi iz CK-a. Saja je bio bolestan. Preivio je infarkt. 1 za to je imao svoju verziju, a poznanicu drugu. Profit me umal' nije ubio. Zaboravio bih na jelo. Nisam mogao di i slualicu. Ma kakav profit, problem je bila enska, panjkao ga je jedan poznanik. Sve ove njegove fikcije ne bi nita zna ile da on nije lobirao za Ameriku. Toliko je agitirao Ameriku i mrzio Ruse, da su ga zavali Clinton, ali i osumnji ili da je pijun i da radi za CIA-u. Zapravo on je i doao meni sa ceduljicom u ruci koju je nudio da potpie Mirsad eman, tadanji v.d. predsjednik SDA. Poto je SDA demokratska stranka, treba podrati demokrate i traiti udar na Miloevi a. Imam ovjeka koji vikendom ru a sa Clintonom. Muke Americi sa Jadrana poslati raketu u Miloevi evu sobu?! 182

U to vrijeme pisala su se pisma raznim liderima svijeta. Svaka ua u Bosni pisala je nekom predsjedniku. Ali, neuvjerljivo je bilo da Mirsad Ceman pie Clintonu. Reci Billu da nam poalje ono..., navodno je general Alagi govorio nekom stranom diplomati. Poto je general Alagi bio veoma dobar ahbab sa Sajom, jer mu je ovaj oslobodio selo Mosor, u kojem se on zatekao u vrijeme napada, mora da ga je on nadusio na to. Njegov koncept pobjede Bosne je bio oslanjanje na Ameriku i Saudijsku Arabiju, distanciranje od Rusije, Kine i Irana. Samo da Amerika i Saudija otvore svoje amabasade u Sarajevu. Gotovo je Srbima. Pri aju i mu svoje planove sa medijima, u kojima sam imao namjeru osnovati i TV, Saja mi je sam ponudio pomo . Nakon stoje konsultirao, a stvarno su ga ranim jutrom neki vi ali da izlazi iz bijelog dipa Evropskih promatra a, gdje je on razgovarao satelitskim telefonom, donio mije ponudu da e mi kupiti opremu vrijednu 12 miliona dolara. Njegov prijatelj iz jedne banke e mi dati kredit sa 2 posto kamate na 15 godina graces period, i 50 posto jeftiniju opremu nakon 27. decembra te godine. Rekao mi je i firmu koju u morati reklamirati itd. Povjeraovao sam mu. Njegov uvjet je bio da ga odvedem kod Izetbegovi a. Prvo sam pitao Bakira. uvaj se, Nedade, i mene su izvarali. Ne vjerujem da ima toliki novac. Ipak, otili smo kod Alije. Bili samo 65. toga dana koji su otvorili kabinet Izetbegovi u. Dok je sjedio sa nama esto ga je telefonski kontaktirao Haris u vezi sa sastavom vlade. Vjerujem da si poten ovjek, Alija. Znam ti brata ukriju. To mi je polubrat. Bio je pravedan kao sudija i zato su ga komunisti skinuli. Nije htio osuditi nepravedno neke Rome. Alija se nije sje ao toga. Ne sje am se cijelog razgovora, a nije ni bio zanimljiv. Sje am se samo da ga je pitao: Bogati, Alija, jesi li rijadovac? Alija je izbjegao odgovor, na na in da je rekao da kraljevska porodica u Arabiji veoma prijateljski pomae Bosnu, ali da monarhije nisu po njegovom politi kom ukusu. Skratili smo sastanak, koliko smo mogli. Bio sam razo aran i bilo mi je nelagodno. U Alijinim o ima smo ispali pohlepni naivci. Saja nije spomenuo nikakvu pomo , nikakve kredite. Da je rekao daje rijadovac, odmah bi mu potpis'o ek od milijardu dolara. Nije ni zanijekao, pravdao sam Aliju. On je homeinijevac i kapak! ljutio se Saja i pravdao. Sigurno sam se gnuao nad samim sobom. Da ga nisam saalijevao kao starog insana, svata sam bio spreman u initi. 183

Alija nam nikad nije spominjao Saju. Valjda ga je i zaboravio. Ilije bio svjestan daje i ve ih ubleha primao. Do tada sam sa njim iao na promocije njegovih knjiga. Od tada sam se stidio. Ljudi su u meni mogli vidjeti pohlepnog gramzivca koji je bio izmanipuliran Sajinom pri om o basnoslovnom bogatstvu. Ipak, Saja mi je bio simpati an. Dok god je hoditi mogao, nisam ga iznevjerio. Motao se po kabinetima, opsjedao ministre i savjetnike, pozivaju i se i na mene, nisam imao srca ostaviti ga. Jednom me je sekretarica Edhema Bi ak i a nazvala i zamolila da ga pozovem jer cijeli dan sjedi ipred kabineta. Nezgodno, pa hajde. A volio je Edhema. Znao je spavati u stolici pored mene dok ja piem tekst. Ne bih ga budio dok sam ne bih naputao kancelariju. Uvijek je sa sobom nosio svoje knjige, a bio ih je napisao pet-est, i dora ivao ih. Davao sam mu Sjeveroameri ko bogatstvo i islamski morak Tvrdio je da e se Amerika jednog dana islamizirati. Oni su toliko pametni i sebi ni da kad shvate da im je jedini islam spas ameri kog drutva, odnosno prihvatanje islama, prihvatit e ga objeru ke. Da je nuno da se Amerika ujedini sa islamskim svijetom. Jer bi takva unija kontrolirala 80 posto svjetskog bogatstva, odnosno resursa.* Pa, Bog daje nafaku kome ho e. Zato je Amerika bogata? Da joj Bog nije dao to bogatstvo, ne bi ga imala. Zato je jednoj nemuslimanskoj zemlji Bog dao toliko bogatstvo? Jer se vie dri pravde nego mnoge islamske zemlje. Haman je tvrdio da su Amerikanci preuzeli najbolje principe erijata u organizaciji drutva. Posebno u ekonomiji i ljudskim slobodama. Amerikanci nemaju jo samo islamski moral. Muslimanska drutva su siromana, ali zdrava. To fali Americi. Saja me je nagovorio da napiem tekst kako u Vije u sigurnosti nema islamskog glasa, dakle glasa najbrojnije vjerske skupine na svijetu. To sam i u inio, naravno, predlau i da to bude Saudijslca Arabija. lako je tvrdio da e ivjeti 110 godina, koliko i njegova majka, teko se razbolio. Bio je podvrgnut operaciji. Imao je rak prostate, ili debelog crijeva. U tako bolesnom stanju bio je shrvan paranojom da ga ele ubiti Rusi, ili neki lokalni ; mo nici ija imena mi nije pristojno govoriti. Jednog dana je doao u moju kancelariju. udio sam se kako je mogao hodati. Iznemogao i gladan, bolestan, sa licem mejta, plaljiv i nervozan, po eo je vikati na mene. Mogao je piti samo mlijeko. A dok bi govorio, estagfirullah, kao da je vilen. Poganac (rak) je metastazirao svom estinom u njemu. Doao sam ti ispri ati sve o sebi. Daj mi onaj svoj diktafon pa u se ja sam koncentrirati i ispri ati. Stavio sam pred njega mali diktafon i po eo mu objanjavati kako funkcionira. Uop e nije mogao shvatiti komande za snimanje. Kad sam pomislio daje shvatio, radi probe uklju io sam diktafon. Umjesto da diktafon prinese usnama, on je mikrofon stavio uz uho! Hudnjak, pomislio sam. Vanije mu je uho od usta! Odnio je sa sobom diktafon, koji vie nikad vidjeti ne u. Zato sam sutradan pani no bio pozvan da ga posjetim. Bio je agresivan, da sam se pobojao da je poludio. Donio sam mu zelenih smokava. Jeo ih je. 184

Da ti kaem. Sino su me vodili Amerikanci. Bio sam u eliji i uzeli su moju ideju iz glave... Jaaaa, ponosno je klimao glavom. Izvadili su mi iz mozga vijugu i uzeli moju ideju. Zbog nje su me htjeli ubiti Rusi i ovi tvoji!!! Kako sam shvatio, ta njegova fiktivna operacija koju su te no i izveli Amerikanci nad njim sastojala se u skeniranju njegovog sublime ratio, njegove vizije svijeta koju je on nevjesto pokuavao izraziti u knjigama. Te da e ta njegova genijalna, neprevazi ena vizija biti pohranjena i, svakako, koritena u kreiranju ameri ke politike, hajde da kaem, prvenstveno prema islamu i muslimanima. Dok gledam televizijski prijenos rata u Iraku, ili itam strateke analize o ameri koj demokratizaciji islamskog svijeta, nametljivo mi se javi glas mog udnog prijatelja Saje: Jesam li ti govorio, Nedadeee?! Zna ta je on mislio o tebi? obratila bi mi se Mirzeta, kad bih ga spomenuo u ku i. Ho e re i da me je panjkao iza le a? Da. ta je mislio? Uuuu, kako je naivan?!!!* Tad bi mi iskrsnuo njegov lik dok se hvata malim akama za sijedu glavu premazanu ehotonom. Ba tako bi mi govorio, urli u i, i za Aliju: Uuuu, kako ste naivniii?!!! Po njemu mi, mislio je na esdeaovce, nikad nismo bili dovoljno proameri ki. A ja sam stvarno mislio da i nema razloga toliko urgirati i lobirati, jer je Alija bio vie proameri ki nego i proiranski i prosaudijski ovjek. Cijelo bonja ko vjersko i politi ko rukovodstvo imalo je direktne ili indirektne veze sa Amerikom. Svi, od Gani a, Silajdi a, a irbegovi a, ivalja, pa ak i Reisa, boravili su ili se bavili Amerikom. Ne znam ni za jednog antiamerikanca iz bonja ke elite. Molili smo Ameriku koliko smo mogli, a oni su u inili koliko su htjeli. Do sada, hvala im, vikao bih na Saju kad bi mi prituio sa svojom proameri kom propagandom. Osim to mi istinski nedostaje, da spava na stolu sa svojom tanicom pod glavom, dok ja ovo piem, volio bih uti ta danas Saja misli. Uhvatim se, poto sam u dugovima, da se potajno nadam da me je Saja stvarno stavio u svoj testament, kako je i obe ao, i da e me sekretarica (zapamtio sam joj ime) iz jedne banke u enevi nazvati. Ali se e e uhvatim u mislima kako su Amerikanci stvarno skenirali vijugu Sajinog mozga, odnosno CIA, i predali je nekom novom Aldouxu Haxleyu koji e iz nje napisati Novi, novi vrli svijet. Postoje Saja znao sve i cijelu knjigu napisati, samo mu nije ilo sa naslovima, mora da me je ta njegova genijalna vijuga mozga registrirala kako ja dajem najbolje naslove njegovim knjigama, te da u morati za to biti konsultiran. Tom romanu bih dao naslov-. Novi vrli svijet islama!

185

FATA I DVANAEST APOSTOLA (100 godina nacionalne ideje) Na stodvadesetgodinjicu ustanovljenja institutcije reisu-1-uleme u BiH, aktuelni reis dr. Mustafa ef. Ceri , pozvao je, po obi aju, sve vjerske i politi ke uglednike u BiH. Sve je to poznato i ve vi eno na takvim sve anostima. Nije ni zanimljivo pobrajati ih. Nita zanimljivo ni od govora. Samo mala ala Lorda Ashdowna kako su BiH i prije 120 godina nametane neke odluke izvana. Misli se na postavljenje Hilmije ef. Mufti a, sarajevskog muftije, za prvog reisa. Tek je Alojz Mok, kao specijalan gost i veliki prijatelj Bosne, izrazio aljenje to na sve anosti nema Alije lzetbegovi a, kojem je dodijelio kompliment ovjeka koji je obiljeio epohu. Iztebegovi je bio ku i, bolestan u postelji nakon nedavne operacije ugra ivanja pesmejkera. Me utim, ja sam mislio o dr. Hansu Silajdi u. Ne sje am se kad sam ga posljednji put vidio na bajramskom prijemu kod Reisa ili sli noj vjerskoj manifestaciji. Prije samo nekoliko dana posjetio je bolesnog lzetbegovi a. Nakon poraza na izborima od Sulejmana Tihi a, za koga je sam Izetbegovi glasao te preporu io da glasaju i drugi, odbio je ponudu da bude premijer. Na njegovo mjesto kandidiran je Adnan Terzi , moj prijatelj, vjerovatno takvog nisam imao u politici, kojeg sam u komentarima hvalio da ima ansu, jer je relativno mlad, da krene Silajdi evim stopama. Pri e o Silajdi evoj ozloje enosti zbog poraza ne jenjavaju. On sve to mistificira skrivanjem od javnosti. Nit'je kad pitan, nit1 je kad govorio o svojim odnosima sa IZ. Pretpostavlja se da je ljut na bliskost, ili favoriziranje SDA od IZ. Nisam sa njim o toj temi nikad govorio. Osim miljenja o pojedincima iz IZ, a nikad nismo nita rekli o Reisu, nismo ozbiljnije govorili o IZ-i. Najtea kvalifikacija kojom se moe nazrijeti njegovo miljenje o IZ je tvrdnja da e nas Bonjake ubiti na primitivizam. On je smatrao da ljudi iz IZ-e moraju vie raditi na kultiviranju vjerni kih masa i iskoristiti ansu slobode misli kakvu muslimani nikad nisu uivali na ovim prostorima. Ako je mjerilo respekta prema nekim zaslunim Bonjacima njihov poziv na vjerske sve anosti koje prire uje Reis, onda na ve eri u Konaku nije bilo ni dr. Ejupa Gani a, ni Edhema Bi ak i a, bez kojih se nekad ovakve ceremonije nisu mogle zamisliti. Ja sam tamo doao sasvim slu ajno. Zaputio se sa prijateljima i uao u odaju sa svitom. Za manje vanu raju zakuska je bila prire ena u GHM. Smijao sam se sam sebi, i osje ao nelagodu nepozvanog gosta. Takve situacije pripiem Sudbini, a zapravo, to sam ja. Zbog ega sam alio Silajdi a? I pored svih njegovih politi kih gafova, loih poteza, karakternih i drugih mahana, on je, nakon Izetbegovi a najve a faca me u Bonjacima. Nekako mu basta da bude tu u tako zna ajnim i velikim manifestacijama. A da je bio, sve bi se oko njega vrtilo. U sjeni bi bili svi, pa ak i Reis. Silajdi je bio ef kabineta piethodnog reisa Jakuba Selimoskog. Odatle je doao u SDA. Njegov babo, moj profesor kiraeta Kur'ana, Hafiz Kjamil ef. Silajdi bio je dugogodinji imam Begove damije. Sam je zavrio GHM u generaciji sa Reisom. Koliko god Silajdi svojim eskiviranjem javnih manifestacija i kamera mistificarao razloge gotovo samoizolacije, njegov nedolazak na ovu menifestaciju je izraz personalne ljutnje, da ne kaem animoziteta, prema samom Reisu. Kako su pri ali kuloari bilski Reisovom kabinetu, posljednji telefonski razgovor koji su vodili bio je nakon njegove odluke o pristupanju Alijansi, i istupanju dr. Enesa Kari a iz S za BiH. Nije mi poznato da je Reis ikad uzimao u usta Silajdi a. Dok ga je Hfz Ismet Spahi u svojim propagandisti kim hutbama u Begovoj damiji optuivao da je jedan od tvoraca policijske drave, kavu su, prema ocjenama svih struktura IZ-e, bili kreirali lideri Aljanse za promjene. Dodue, Reis se i ne sputa na nivo da poimeni no govori o politi arima izuzev o Aliji Izetbegovi u. On ga, naravno, podrava i, kako kae, ponosi se prijateljstvom sa njim. Ni Izetbegovi nije ostao duan, pa je izjavio da je dr. Ceri najobrazovaniji i najaktivniji reis kojeg je 186

imala IZ. U istom intervjuu za dr. Silajdi a e re i da je slatki ters koji je mnogo u inio za Bosnu. Za sada se harizme njih dvojice isprepli u oko Izetbegovi eve harizme, kao loze brljena uz stablo iz istog korijena. Silajdi bi mogao biti reis koliko i Reis politi ar. Koliko je Silajdi (bio) zakora io u IZ, toliko je i Ceri zakora io u politiku. Silajdi je bio ef kabineta reisu-1--uleme, a Ceri je jedan od potpisnika osniva a SDA. Dodue, Silajdi , kao politi ar, nema imid vjerskog ovjeka, koliko Ceri , kao reis ima imid politi ara. Zanimljivo je da je Izetbegovi , koji je laik i samo pravnik, imao imid vjerskog lidera, dok je Silajdi , koji je iz ulemanske porodice, i sam zavrio medresu, imao imid modernog sekulariste. Silajdi , s obzirom na povu eni ivot kojim ivi, izleda najrazo araniji bonja ki politi ar iz Izetbegovi eve plejade. Kao da svoje poraze najtragi nije preivljava. Svi porazi su mu doli, direktno ili indirektno, od Izetbegovi a. Najeklatantniji primjer su posljednji izbori na kojima ga je pobijedio Tihi , a po osnovu Izetbegovi eve preporuke. Me utim, u kontekstu sadanjih pozicija cjelokupne plejade bonja kih politi ara koja se takmi ila ili sura ivala sa Izetbegovi em, Silajdi je jedini preivio. I ne samo to, on jedini ima harizmu da preuzme Izetbegovi evo mjesto. Izlazio na izbore ili ne. On je, jednostavno, drugi. Kako u zemlji, tako i u svijetu. Izetbegovi je, o ito, neponovljiv. Nikad ni od koga nije izgubio. Ni na legalnim izborima ni uz nelegalne spletke. Uz to, on je postao prava prva bonja ka glava, to se na arapskom jeziku kae reisun, imenica iz koje je izvedena titula bonja kog vjerskog poglavara reis. On je bio poznatiji i priznatiji, kako kod vjernika muslimana u zemlji, tako i u cijelom islamskom svijetu od bilo kojeg reisa. Osim to je to bilo neprirodno, to je bilo i nepravedno. Demaludin ef. auevi je imao ve u harizmu od Mehmeda Spahe. On nije bio samo puki potpisnik i osniva JMO, ve njen ideolog. Ma kakav, kao li nost, bio reis, on je kao vjerski poglavar automatski i lider. Zato je zanimljivo pretpostaviti razvoj budu ih odnosa na bonja kom vrhu u borbi za lzetbegovi ev tron. Ne e to biti borba za njegovo politi ko naslije e, ve za samo mjesto. Ona e se neminovno voditi izme u dvojice Gazinovaca, vrnjaka iz kolske klupe, dr. Ceri a i dr. Silajdi a. Vrijeme jednog drugog jubileja moglo bi obejaniti ko e biti na bonja kom tronu. Decembra 2006. bit e stogodinjica nacionalne bonja ke politike ideje. Datum uzimam po vremenu kad je osnovana prva bonja ka politi ka stranka. Radi se o Muslimanskoj narodnoj organizaciji (MNO) koju je decembra 1906. osnovao Ali beg Firdus iz Livna. U kontekstu bosanskohercegova kih politi kih prilika i tri vode e stranke HDZ, SDA pa i SDP e slaviti obljetnicu svog osnutka. Sve su se, uz malo izmijenjena imena, pojavile u istom periodu. Bonjaci e se organizirati i kroz druge politi ke partije, ali od MNO do SDA, samo je SpahinaJMO dobivala ve inske bonja ke glasove. Komunisti ku pratiju ne tretiram kao doma u autohtonu politi ku ideju, ve moskovskim izumom. Bonja kom politi kom sudbinom nepotisti ki su vladale dvije familije Pozderaca i Dizdarevi a. ak i SDP po politi koj ideji vidim kao bliu Socijaldemokartskoj partiji iz togvakta, nego kao neokomunisti ku partiju. Tako SDA vidim kao nasljednicu MNO, a preko JMO, vidim korito dugo sto godina, a dubinu joj zna samo dragi Allah, kroz koju je protekla bonja ka politika. Da li e bonja ka politika te i ovim koritom nakon 2006., ovisi o vrlo jednostavnom odgovoru na pitanje zbog ega je i osnovana prva bonja ka stranka MNO. Prema turim^ stvarno siromanim i turim historijskim faktima o politi koj povijesti Bonjaka, a pozivam se na nezaobilaznog Atif bega Purivatru, Alibeg Firdus je nakon demonstracije i protesta muslimana zbog pokrtavanja jedne muslimanske djevoj ice po imenu Fate, odlu io osnovati stranku. Od tada, pa do danas, svi drugi razlozi politi kog organiziranja Bonjaka su bili, a ne znam da li e to ostati i nakon 2006., borba za svoj vjerski i nacionalni identitet. Koincidencija imena prvog i posljednjeg lidera Alibeg i Alija, mogla bi posluiti kao zagrada na sto godina nacionalne bonja ke politi ke ideje. 187

Da, kad sam bio na obljetnici 120 godina Rijaseta, pokuavao sam se sjetiti obljetnice od 100 godina. Ko ju je obiljeavao i slavio i zato? Oduzeo sam 20 godina i dobio 1983. Jesam li dobar u ra unici, ne znam. Je li Reis malo zakasnio sa obiljeavanjem, nije bitno. Moda i malo nateem vrijeme od oktobra 1982., ali stogodinjica Rijaseta, nije oficijelno proslavljena ni 1982. ni 1983. Najzna ajniji doga aj za muslimane po stogodinjici postojanja IZ-e je su enje muslimanskim intelektualcima 1983. Tako tvrdim daje stogodinjica IZ-e obiljeena sa 100 godina robije Izetbegovi evoj grupi! Oslobo enje je donijelo naslov i estitku: 90 godina neprijatelju! Kurs od 10 godina odnio je Ruid Prguda u mezar, jer bolestan i izmrcvaren nije mogao sjediti na optueni koj klupi. To je bila estitka muslimanima za stogodinjicu Rijaseta. I gle, uda!, Boije mudize, rekli bi muslimani. Historija ponovo pokazuje svoj nauk. Poput Faraona, koji je bio naumio pobiti svu muku djecu, kako mu ne bi neko oduzeo prijestolje, on prima Musaa, a.s., na dvor. Tako i KOS, faraonskim instinktom hapsi muslimansku inteligenciju... A, tadanji reis Naim ef. Hadiabdi e, umjesto proslave obljetnice, potpisati tu estitku u intervjuu Borbi. On je blagoslovio presudu i distancirao IZ od osu enika. Dok, je dr. Ahmed Smajlovi , naprimjer, odbio izjasniti se, a to zna i potvrditi Reisove stavove, zbog ega su mu oduzeta gra anska prava, poput prava na paso, zatim je smijenjen da bi ikaniran, relativno mlad, umro od infarkta. Rijaset kao institucija, uvijek je bio proreimski i lake mu je bilo sa uvati sebe kao instituciju, nego rtvovati se u brobi za vjerska prava. Naj asniji primjer, gotovo da je i izuzetak, jeste Deamludin auevi , koji je pod velikosrpskim hegemonisti kim pa i ovinisti kim nasrtajima na vjerska prava, skinuo ahmediju i ponudio je srpskom monarhu da on bude reis. Taj njegov protest je identi an onom koji su u inili bonja ki uglednici zbog pokrtavanja Fate. I dao je identi ne rezultate: osnovana je politi ka stranka JMO. Reis ju je osmislio, a Spaho realizirao. Ona e postati ki ma bonja ke drave u karama izme u neprestanog srpskog i hrvatskog ovinisti kog instinkta. karama Cvetkovi a i Ma eka odrubljena je Spahi glava, a poto je auevi ve bio preselio na Ahiret, Bonjaci e obezglavljeni do ekati Drugi svjetski rat. Najve i krik tog obezglavljenog naroda izustila je Emina, sestra Fatina, sprskim kolja ima: ivot vam halalim, obraza mi ne dirajte! Svaki mumin nakon i itavanja biografija i hronologija rada IZ-e do sada, moe emotivno zaklju iti kako je Rijaset kao institucija sagra en od maltera koji je pomijean sa pljuva kom munaflkluka.Ono to amnestira reisove je injenica da su kapu Islamskoj zajednici, zvanoj Rijaset, skrojili imaperijalisti, odnosno protektori, bivi i novi, sporazumom izme u Istanbula i Be a. Kao da je druk ija sudbina sa drugim institucijama drave u kojoj ive Bonjaci? Nijedan sporazum o BiH nije potpisan u Sarajevu. Javni ili tajni. Potpisivani su od Sremskih Karlovaca, Berlina, Be a, Istanbula, Londona, Bonna, Pariza, VVashingtona ... Ustroj i organizacija IZ BiH, identi an je Palestinskoj IZ. Dodue, IZ u Palestini konstituirana je poslije IZ u BiH. Navodno su Englezi, kao protektori, vidjeli izum u BiH i prekalemili ga. Zar je sli nost Palestinaca i Bonjaka samo u tome? Bonjaci e se ogrijeiti o svojoj inteligenciji. Bojim se da ih ve kazna ne stie pa je danas nemaju. Ili imaju, ali nemaju ba fajde od nje. Ikbalovski re eno, sve je manje studenata i u enika koji, itaju i Kur'an, pla e nad njegovim sahifama. Najve i grijeh ine prema Ali ef. Dabi u, mostarskom muftiji. Bio je lider Vakufsko mearifskog pokreta, ili pokreta za autonomiju i vjerska prava muslimana. On e, sa svojim pokretom, inicirati donoenje Ustava, kakvog-takvog, IZ-e; on e inicirati, bolje re i inspirirati Omera ef. Humu iz Prozora, za pisanje prvog Kitaba od virovanja na bosan ici; on e podsta i i Alibega Firdusa za osnivanje MNO. Oti i e u Istanbul, trae i pdorku za svoje ideje, i bit e mu zabranjen povratak. Njegovu lekciju o iluzajama za pomo i iz Istanbula Bonjaci jo nisu nau ili! Kad bi nakon 100 godina oivjeli Fatu, koju predstavljam kao simbol Bonja ke elje za ivotom i straha kakav su preivjele njene vrnjakinje sa usudom da kao muslimanke ive u Bosni i 188

Hercegovini, i upitali je da iz, ne ba dugog safa bonja kih vjerskih i politi kih lidera, izabere one kojima vjeruje, ubije en sam, onoliko koliko vjerujem u iskrenost muslimanskih djevoj ica, da bi se odlu ila odabrati one koji se odazivaju na ime Alija. Vidim da bi iz bonja kog safa povijesti istupili Ali ef. Dabi , Alibeg Firdus i Alija Izetbegovi . U jednoj svojoj polemici sa komunisti kim reptilom iz Oslobo enja izjavio sam kako vidim kraj bonja ke nacionalne politi ke ideje. U tekstu sa naslovom Ko vjetra sije, oluju anje, iskazao sam svoje miljenje o Avazovim napadima na Edhema Bi ak i a i SDA. Glavni uzrok kraju nacionalne bonja ke politi ke ideje vidio sam u njenoj politici prema medijima. SDA kao nosilac te ideje, po meni, svojom politikom prema medijima uhela ila je komunikaciju sa vlastitim narodom. 1 to se desilo u fazi kad su se Bonjaci trebali predstaviti svijetu, posebno Evropi, u svom punom nacionalnom, vjerskom i kulturnom identitetu. Mediji koje je stvorila SDA, i sam sam u njima u estvovao, nisu bili krivo, ve smrskano ogledalo kroz koje je viruckalo lice Bonjaka sa runim obrazima primitivizma i bizarne pohlepe. Moj tekst je shva en kao pranje ruku od SDA, kao gubitni ke stranke. Gotovo da mi je tako podviknuo, u svom tekstu objavljenom ba u Avazu, akademik Muhamed Filipovi Tunjo: . Zar sad, Nedade?! Taj list nema rubriku reagiranja, a i nisam imao volje braniti se pred Tunjom. Bio sam mu zahvalan da je uo io i tretirao moju sintagmu nacionalna bonja ka politi ka ideja. Ne znam da ju je neko prije mene upotrijebio. Tunjo se, naravno, saglasio sa mnom o kraju nacionalne politi ke bonja ke ideje, iznose i dijametralno suprotne zaklju ke i uzroke tog kraja. On spo itava kako SDA nikad nije ni vodila nacionalnu, ve vjersku politiku. Po meni su vjerski i nacionalni interesi Bonjaka bili neodvojivi kao nokat i meso. Dok pitanje laicizma kao agensa u konstituiranju dravnih institucija moe biti diskutabilno. Vjerujem da je Izetbegovi eva politi ka filozofija bila neupitna da je evropski laicizam najve i spiritus agens njenog napretka. To to njegova politi ka pragma nije uvijek ba slijedila njegovu politi ku filozofiju, pa ni bila shva ena, ima druge i uzroke i kontekste. Jedan od glavnih su njegova loa politika prema medijima, izbor savjetnika i strana kih portparola, dakle, problem artikulacije ideje za koju se na elno zalagao. Shvataju i sve ovo, vjerovao sam da nacionalna bonja ka politi ka ideja nema alternativu. 0 ovakvoj temi razgovarao sam sa Izetbegov em nakon njegovog povratka u SDA. Podsje am da smo Demo i ja jedini zagovarali izetbegovi evo povla enje u Stranku, nekoliko godina prije nego se stvarno povukao sa dravni kih funkcija. Upravo iz razloga o kojima govorim. eljeli smo da zavri dravni ku karijeru kao Vaclav Havel, a ne kao doivotni predsjednik. Alijansa je ve bila na vlasti i pokazivala je svu svoju aroganciju. Uz to, i ambasadori poput Thomasa Millera i Ahmeta Erozana, te sam VVolfgang Petritsch, zduno su podravali bonja ke politi are iz ijih se ideja jasno uo avao rigidni sekularizam koji je tuknuo, to bi Sidran rekao, i na agresvni ateizam. SDA, to iz nemutosti, to iz stvarnog svog tolerantnog kursa, nije kritizirala novu vlast. Predsjedni e, daj da podmladimo Stranku, daj da joj mijenjamo imid..., dajte da to u inimo sa Vama. Bez Vas, Bog zna, kad e se Bonjaci vratiti na vlast, nemuto sam vapio za promjenama u SDA. Radimo na tome. Pogledaj nae liste, branio je SDA. Mislim da mu nikako nije bilo jasno zato su izgubili izbore. Isto tako, smatrao me je sklonim podilaenju trendu. Vidite, ja sam stariji od Ante Jelavi a, vaeg kolege u Predsjednitvu*. Nije mogu e, udio se. 189

Jo me smatrate vodonoom i onim malim. Zamislite da se ja kandidiram u SDA, ne bi me zapao esti saf, htio sam ga isprovociarti. lmamo i mla ih od tebe, uporno je branio SDA. Nacionalna bonja ka politi ka ideja nema alternativu, ali joj je problem imid, htio sam ga uvjeriti da nisam posumnjao u nau politi ku ideju, ali aluzivno replicirati na njegove spekulacije koje sam uo od Deme. Demo mi je pri ao kako su ga Haris i Alija pozvali kasno, fakti ki probudili, u hotelu u Maroku, da bi ga pitali ta misli o socijaldemokratiji. Jeste li me zato u ova doba no i pozvali?, ljutio se Demo odbijaju i i elju da razgovara o toj temi. Zato je Demo sumnjao da su prepustili vlast Alijansi. Ni on nije imao drugog objanjenja zato su izgubili izbore i zato je Haris koalirao sa SDP-om. Moram priznati da me Izetbegovi nikad nije uzimao sa sugovornika sa kojim bi ozbiljno diskutirao malo tee i odgovornije politi ke teme. Preda mnom nikad nije sputao plug duboko u brazdu. Radije je razgovarao sa mnom kako se toliko razlikujemo Demo i ja, ili o nekim marginalnim dnevno-politi kim temama. Kad bih osjetio ovakvu atmosferu razgovora, komparirao bih Aliju sa vremenom iz devedesetih. Pri ao mi je kako nikad nije spremao govore, niti je dao da mu ih piu drugi: Nisam znao itati ni svoje, a kamoli tu e. Tako sam doao na skup u Veliku Kladuu ... Do izlaska na binu nisam znao ta u re i. Odugovla io sam sa korakom ka bini smiljaju i bar prve rije i. Onda pogledam taj na narod i po nem govoriti kao da razgovaram sa njima. Tada je rekao kako e Bosnu braniti i orujem. Do sada smo govorili ta ne emo. A danas emo re i ta ho emo. Ne emo islamsku republiku, ali ne emo ni socijalisti ku. Ho emo gra ansku republiku ili gra anski rat! Kasnije, sve to znam o Izetbegovi evu mogu re i rije - dukat; opirao se davanju intervjua bez autorizacije, i unaprijed pripremljenih pitanja, birao medije..., a u razgovoru vidno je iskazivao samokontrolu govora, ili autocenzuru, tako da sugovornik moe pomisliti da nije raspoloen, da mu tema nije zanimljiva itd. Djelovao je kao zamandaljena riznica (znanja i informacija). U ovom razgovoru ja sam nametao njemu svoje miljenje i nametljivo zloupotrebljavao njegov sabur. Predsjedni e, koka-kola je vjeta ko pi e. Nita u njoj nema prirodno. Boza je prirodnije i zdravije pi e. Ko i koliko konzumira koka-kolu, a ko bozu?! To sam Vam elio re i sa potrebom za regeneracijom SDA i konzumiranjem nae politi ke ideje! On se nasmijao i dao mi do znanja da sam oduio sa sastankom, pogledaju i na sahat. I stvarno, im sam se pridigao, on je pourio u drugu hodaju. Isto tako sam sreo Harisa u vrijeme konstituiranja Alijanse. On je svoje pristupanje Alijansi uvjetovao usvajanjem zahtjeva za konstitutivno u naroda na cjelokupnoj teritoriji BiH. Bio je Ramazan i vra ao sam se sa teravije. Sreo sam Harisa u Ferhadiji u drutvu Ahmeda ilica, kojeg u za njegov hatar pozdraviti nakon dugo godina. Ovo ti je odli no sa Petritschem!, estitao sam mu. ,,. Ali nemam podrke, odmah je replicirao. ; 190

Za to ima. Ne znam za pristup Alijansi.. Zato ne i za to? Ne vjerujem u Lagumdijinu ideju, a narod ne shvata ta to politi ki zna i. Treba na i dobar razlog i objasniti narodu koaliciju sa komunistima. A koalicija sa SDS-om? Nisam ja bio u SDA-u i nemoj mene tako tretirati, a ne mogu se sloiti da je i SDA koaliiala sa kolja ima. Nego sa kim?!, brecnuo se na mene. Vidi, Harise, elim razgovarati sa tobom kao prijateljem kojeg volim. Evo, sad sam iz damije kao i ti. Nismo, valjda, samo politi ari? Govorimo kao vjernici. SDP je po meni muri ka ideja i sa tom idejom nema beri eta. Ne e nas Bog pomo i sa njom! Nastavit emo drugi put... prekinuo me je na oku ulice u koju je skretao. Za razgovor sa Hansom bio sam pod utjecajem Emina Granova koji mi je rekao da ne vidi selameta za na narod. Odakle da se nadamo selametu? Ovi u Boga ne vjeruju, a ovi nai ga se ne boje!, bio je razo aran Granov. Moglo se i o ekivati za ideologa Mladih Muslimana da tako misli o SDP-u, ali da iskae svoje ogor enje na SDA u ovoj formi, bio je najglasniji ni eovski pokli u Sarajevu. Ne znam od koga sam uo metaforu odnosa SDA i Alije kao korica i ma a. Moda od Granova. Prihvatam je. Isto se moe re i i za Harisa i njegovu stranku. Sadanja vlast djeluje kao da vode bitke (politiku) samo sa koricama. Haris je svoje izvla enje iz korica objasnio kao moderni demokratski trend kad vie lideri (ma evi) nisu potrebni. Alijino poimanje i lidera i stranke se mijenjalo. Na 2. kogresu SDA, zatvaraju i Kogres, odrao je (oprotajni) govor kao oporuku: Ne dajte Stranku uskogrudim ljudima i inovnicima! Ne znam da li se toga prisje ao kad je na posljednjem 3. kongresu izabran Sulejman Tihi za predsjednika SDA. On ga je sam opisao kao pravnika i birokratu, dakle tipi nog inovnika. Eto, nek' nije uskogrud. Boe slijede eg kongresa SDA, volio bih uti tog vizionara koji e izjaviti neto, da ne citira Izetbegovi a, a da bar tukne na njegovu elokventnost i vizionarstvo. Neponovljiv je njegov govor na 1. kongresu: VeIikim Bogom se kunemo da robovi biti ne emo! Izetbegovi nema sre e sa vasijetnamama. Kad je dobio infarkt zbog Pogorelice, Dani su objavili, otpe atili Izetbegovi evo pismo, opisali su ga kao vasijetnamu, u kojoj on iz bolnice oporu uje nasljednike. Treba vjerovati Danima za autenti nost pisma, bar zbog toga to nije demantirano nigdje i nikad. A osobno imam i druge argumente koji potvr uju da su takvo pismo Dani zepremili iz rodbinsko prijateljskog Alijinog kruga ljudi. Haman da niko od tuceta favorita danas nije ni u SDA-u, a kamoli na funkciji. 191

Hudog Edhema, kao nasljednika, ne treba ni spomnjati. Poto se, ve , toliko ofirao sa vasijetnamama sumnjam da e se usuditi vie na takvo neto. Posljednje valdino miljenje o favoritima je pohvala Reisa. Samo je on jo ma u koricama! Po zakonu mandata i on bi trebao skinuti ahmediju za obljetnicu stogodinjice nacionalne bonja ke politi ke ideje. A po zakonu diktata te godine e BiH biti privedena pred vrata EU. Tako e i Bonjaci biti ocjenjivani da li kao politi ki zreo narod, poput punoljetne osobe, mogu preuzeti sve pravne i civilizacijske odgovornosti i obaveze. To je budu nost i ne elim proro anski govoriti o tom danu. Radije u zamisliti Fatu, stasalu djevojku, koja je imala zakasnjeli pubertet, ili neke zastoje u razvoju, stidnu i si uhnu, ali, kako ju je opisao Ivo Andri , ija se ljepota vihori na vjetru poput zastave na jarbolu ponosa. Bit e sumnji ava kad joj budu stavljali dijademu od dvanaest zvjezdica, kakvu je vi ala na kr anskim statuama Bogorodice. Dugo e ostati zagledana pred ogledalom: da li e dijademu sa zvjezdicama EU staviti u kosu ili preko mahrame...

192

ZELENI ZAMAK (Umjesto epiloga) Kada je Alija iziao iz zatvora, pun sre e i volje za ivotom, u svom uvenom safari odijelu, susreo se sa jednim mladim novinarom ispred Begove damije. Islam ti je kao jedan prelijepi zamak, poput zamkova na Dalekom istoku, koji je obrastao lijanama, pa se ne vidi. Treba sasje i te loze povijue oko zamka i bljesnut e ljepota njegova kojoj niko ne moe odoljeti. Ushi en mladi novinar nekih islamskih informativnih novina, nije imao kad ni sasluati detaljiziranje, odnosno pojanjenje pri e, kako bi sje ivo kojim e se otkloniti korov u koji je zamak zarastao bila kriti ki britka rije , odnosno pero, pohitao je u svoje kancelarije, potpuno uvjeren da je spoznao kako e najbolje hizmetiti islamu! Mladi novinar, kome osmijeh nikad nije silazio sa lica, osim kad je Alija bio u zatvoru, ponovo je bio pun optimizma i vjere. 1 kad je Alija formirao Stranku, dolazio bi u njegovu kancelariju, koristio se telefonom i susretao se i upoznavao sa ljudima, budu im muslimanskim politi arima. Osje ao je da ivi vrijeme nove zore, koja samo to nije svanula iznad zelenog zamka, kakav je on zamislio im ga je Alija spomenuo. Sjeku i povijue loze i lijane, nije znao da e ga put uvesti u dunglu usred koje se nalazio zamak. Onda se sapleo u iste loze koje je sijekao, a one ga derale poput mesodernih biljaka u bajkama. Jedna, najdulja, loza, koja gaje bila obuhvatila, bila je loza haseda koja je rasla iz prsa prijatelja sa kojima je radio. 0 strahu u dungli nije ni razmiljao, dok nije susreo udnu ivinu na malom proplanku dungle, to ga je raskresao na putu prema zamku. Bio je to Deddalov okot. Prestravljen, bacio je kalem, i mure ef prolio, posumnjavi kako on nije prava osoba za takav posao. Pro itavi u Fevzijevu Bulbulistanu pri u o ma u iskrenosti, imao je vremena da se kaje za poroke i grijehe zbog kojih je osje ao malaksalost, malodunost i strah. ast savjetu, njegovoj mudrosti i onome ko mu ga je dao, ali to vie nije bio posao za njega. Krivio je sebe! Nije mogao spavati, rane sabahe budan do ekao i ilahije sluao: U planini na oe me, ruke krila sasjekoe, dolapom me sa inie, eto - tako, je im vako, illellah! Takav se poalio prijatelju Muharemu, ija majka Hatida zna salijevati strahu. Poslao je potkoulju i ona mu je alila strahu. Ovom ovjeku ne valja ni prva ni zadnja straha. Ve la havle, nikad ovakvu strahu nisam vidila; prepao ga je narod .U olovu mu je buljuk naroda! Treba jo najmanje dvije strahe saljeti. Nek' se umije ovom vodom od glave, pa niz lice, pa ruke i noge, redom suprotno od abdestluka. Allah bir, kako bi napisao taj mladi novinar, kakve su nam prilike, zeleni zamak obavijen lijanama i lozama povijuama raskresat e samo Isaa, alejhiselatu ves-selam. 1 Deddalu dohakati! El-qariatu mel-qahatu, ve ma edrake mel-qahatu! Ako taj vakat doivi, i on e Isau, alejihs-salatu ves-selam, u svatove po i... Kao i sve ivo to se zatekne u takvom veselju obasjanom neodoljivom ljepotom zelenog zamka.

193

ETIRI TRINJE
etiri trinje (Umjesto biografije) Ro en sam uz arokopan, marta 1959. u Pridvorcima. Od bleke janjaca koji su se igrali ujali iznad ku e, nije se ni ulo kad sam plakao. Tako su mislili da sam tiho dijete. Na dedu se bacio, govorile bi komije. Dedo mi je bio tih i edbli insan. Zato, kad me je berbo akijom zasjekao tamo gdje treba, a pravcem kako ne treba, umalo nisam iskrvavio u beici i zavrio kao jedno do arenih janjadi to bi ga dedo prebacio preko ra vaste grane na ljivi. Kasnije u, kao dje ak, dovoljno odrastao za obana, tugovati gledaju i oka enu janje u glavu na ljivi dok mu vrane opaju vunu. Moje selo, kako mu i ime kae, bili su nekad dvorci. Gr ki, rimski ili kaurski, ne zna se. Ni traga od dvorca, koji je bio na Seli u, nije ostalo. Samo velike stijene u greblju kazuju da su tu ivjeli razni narodi. Neki su dolazili u potrazi za zlatonosnim rijekama, a neki bjeali od dumana. Oni koji su dolazili zbog zlata, ne bi se dugo tu skrasili. Snijeg nije prestajao padati i me ave zavijati, dok jedan kum nije iselio iz Pridvoraca. Ostale su im samo velike gromade maeta nad kostima onih koji tu vje no ostae. A oni koji bjeae od dumana, tu i ostae do dana dananjeg. Umjesto dvorca gradili su majune ku ice skrivene u vo arima. Bogumilsko naselje je bilo malo blie pe inama poput Lisi ije stine. Tu su, na Navija ama, imali i malu crkvicu, a u umarcima iznad Golina pravili su guvna i vrhli ito da nahrane dr ajinu. Niko ne zna odakle su Latici. Kau da i to pie u knjigama samostana na itu, ali niko nije znao itati te knjige. Neki su tuma ili po zna enju turske rije i lat, to zna i sokolovo gnijezdo, da smo bili sokorali. Bogme nijednog sokola u Pridvorcima uzgojili nismo. Drugi tuma e da je lat dobo, pa tvrde da smo bili vojni doboari koji su nakon poraza Osmanlija kod Budima, na doboima preplivali Dunav i pobjegli preko Srbije prema Sandaku. Helem, odnekud je u Pridvorce doao jedan Lati po imenu e er, tu se oenio, sagradio ku icu u ljiviku i stekao etiri sina. Svakome je posadio po jednu trinju. Kad mi je Fi o iz Zenice ponudio da mi uradi rodoslov Latica, pomislio sam na gromuljicu trenje crnice. U svakom plodu pisalo bi ime Mehmedove, Ibrahimove, Zulfine, Sakobive i moje djece. Gromuljice sa preostale tri trinje ne bih znao ni kazati. Ne znam u koliko drava ive danas Latici, potomci e era. Sve ih manje ivi u Pridvorcima. Najmanji emuljak Muris Idrizov, sa gromuljice Ragiba Zulfinog, po i e dogodine u kolu. Bit e sam u razredu iz Latica, a vala i iz Pridvoraca. Stabla trianja koje je e er nakalemio jo nisu pala, ali beharaju, a trinje na njima ne ra aju. Starije su od jednog stolje a. U Pridvora kom greblju vie je niana, haman dva puta, nego u selu glava. Moji preci su imali i zemlje i mala. Tetke su im dijelile miraze, ali su im i ene miraz donosile. Sami su dijelili zekat; dedo bi pustio ovce na strugu i svaku etrdesetu izdvajao. Pretrli su ih svi ratovi, vabe dva puta u selo dolazile, etnici i ustae, pa i partizani, tab im u selu bio, Tito se krio u Aginoj ku i, ponovo ustae ili HVO bio kidisao na selo... Nikad nisu napustili selo. ivot bio ovakav i onakav, pa i politike i adeti, pravili se sohbeti, a vala i kamen se za pojasom

od gladi nosao, dok bi se oralo..., a e erova ku a, iz generacije u generaciju, sve do Murisa, nikad nije prekidala bevakat! Elhamdulillah!

195