TEHNIKA HLAENJA

6. KOMPRESORI Kompresori su radni strojevi koji komprimiraju neki plin ili paru na vii tlak. Po nainu rada razlikujemo volumetrijske i kompresore graene na strujnom (dinamikom) principu rada. Volumetrijski se princip rada sastoji u tome da se pomou konstrukcijskih elemenata ostvari u kompresoru takav prostor koji osigurava smanjenje volumena plina ili pare na putu od ulaza do izlaza iz kompresora. Na volumetrijskom principu rada grade se stapni (kompresori s oscilirajuim stapom) i rotorni (nazivaju se jo i kompresori s rotirajuim stapovima, a tu spadiju lamelni, s ekscentrinim rotorom, vijani i scroll kompresori sa zavojnicom). Na strujnom (dinamikom) principu rada grade se turbokompresori i ejektori. Plin se komprimira na dinamikom strujnom principu, pri emu se koristimo silama i pojavama koje se javljaju kod ubrzavanja i usporavanja plinske struje. Prema nainu voenja plinske struje turbokompresori se izvode kao radijalni i aksijalni. Ejektori - mlazni kompresori takoer spadaju u kompresore koji rade na strujnom principu rada. O njima e biti govora u poglavlju koje se odnosi na rashladne ureaje s mlaznim duhaljkama (ejektorske rashladne ureaje). Vrlo esta podjela kompresora koji se koriste u tehnici hlaenja je na tzv. otvorene, poluhermetike i hermetike izvedbe, ovisno o nainu ugradnje pogonskog motora. Kod otvorenog kompresora pogonski je motor odvojen od kompresora, hlaen zrakom, a kompresor treba imati brtvenicu vratila, kako bi se sprijeio izlaz radne tvari iz kompresora. Kod hermetikih i poluhermetikih kompresora elektromotor i kompresor ugrauju se u isto zabrtvljeno kuite, a namotaji elektromotora hlaeni su strujom radne tvari koja ulazi u kompresor. Zbog dobrog hlaenja elektromotori su manji nego li je to sluaj s motorima otvorenih kompresora. Kod poluhermetikog kompresora kuite je zatvoreno prirubnicom koja se moe rastaviti za potrebe servisa, dok je kod hermetikih kompresora kuite zavareno.

a)

b)

c)

Sl. 6.1. Otvorena (a), poluhermetika (b) i hermetika (c) izvedba rashladnog kompresora

90

TEHNIKA HLAENJA

6.1. STAPNI KOMPRESORI (KOMPRESORI S OSCILIRAJUIM STAPOVIMA) Po dobavi se stapni kompresori mogu podijeliti na male (do 10 m3/min), srednje (10 do 100 m3/min) i velike (iznad 100 m3/min). Dobava se, ukoliko to nije drukije reeno, odnosi na stanje plina na usisnom prikljuku. 6.1.1. Proces kompresije Teoretski se proces stapnog kompresora moe prikazati u p,v-dijagramu kao proces koji se odvija izmeu dva tlaka p1 i p2 . Kretanjem stapa unutar cilindra od GMT ka DMT usisava se plin iz prostora u kojem vlada stalni tlak p1 (promjena a-1), zatim se kretanjem stapa od DMT ka GMT plin komprimira (promjena 1-2) i istiskuje (promjena 2-b) u prostor u kojem vlada stalni tlak p2 . U slijedeem okretaju vratila ove se pojave ponavljaju, pa ih se naziva teoretskim ciklusom kompresora. To nije kruni proces u termodinamikom smislu, ve se ovim nazivom eli istaknuti ciklinost pojava.
p b 2 p2

a p1

p1

p2

Sl. 6.2. p,V-dijagram procesa i shematski prikaz cilindra jednostepenog stapnog kompresora Ovako predoen proces je idealan proces. Pretpostavlja se da kompresor radi s idealnim plinom. Zanemaren je tetni prostor i njegov utjecaj, nije uzeta u obzir tromost ventila i stvarna brzina njihova otvaranja, te je zanemarena izmjena topline izmeu plina i stijenke cilindra. Povrina a-1-2-b-a u p,V-dijagramu predstavlja rad procesa izmeu dva stalna tlaka (tehniki rad). Promjena stanja izmeu 1 i 2 moe biti: a) izotermna (prilikom kompresije radnoj se tvari odvodi toplina tako da je T = konst )
1

T p2 b) izentropska s = konst ; q = 0 ; 2 = T1 p1

T p2 c) politropska s konst ; q = cn T ; 2 = T1 p1

n 1 n

; c n = cv

n n 1

91

TEHNIKA HLAENJA

p 2pol 2is

2iz pol 1<n<

p2 is

iz n=1 1 p1

Sl. 6.3. Izotermna, izentropska i politropska kompresija s 1<n< u p,v-dijagramu Tehniki rad i odvedena toplina pri izotermnoj kompresiji :
p2 p2 Liz = p1V1 ln p = RT1 ln p ; 1 1
Q = Liz ; T = konst

Tehniki rad i odvedena toplina pri izentropskoj kompresiji:

1 1 p p 2 2 Lis = p1V1 1 ; p 1 = 1 RT1 p 1 1 1

Q = 0 ; T konst

Tehniki rad i odvedena toplina pri politropskoj kompresiji:

n 1 n 1 n n p p n n n 2 2 ; 1 = 1 ; Q = Mc n T ; cn = cv L pol = p1V1 RT1 p1 n 1 p1 n 1 n 1 T konst

92

TEHNIKA HLAENJA

6.1.2. Stupanj dobave kompresora

Dobava kompresora je ona koliina plina ili pare koju dobavlja kompresor, i ukoliko nije drukije spomenuto, ta se koliina odnosi na stanje koje vlada na usisnom prikljuku kompresora. 2 & = V zn = d s z n [m3/s] Teoretska je dobava V t s 4 2 d gdje je Vs = s stapajni volumen, d promjer cilindra, s stapaj, z broj cilindara i n [s-1] 4 brzina vrtnje.

& =V &. Stvarna je dobava manja i jednaka je V e t

Stupanj dobave =
& V e rauna se kao = 1 2 3 4 i manji je od 1. & Vt

6.1.2.1. Utjecaj tetnog prostora uzima se u obzir kroz 1 Iz konstrukcijskih razloga i razloga pogonske sigurnosti ne moe se izbjei mali prostor izmeu stapa u GMT i glave cilindra. To je tzv. tetni prostor. On prvenstveno utjee na smanjenje dobave kompresora, dok na rad praktiki ne utjee. S c0 oznaavamo omjer volumena tetnog prostora i stapajnog volumena.

c0 =

V0 As0 s0 = = (esto se oznaava s 0 , to smo izbjegli radi oznake faktora hlaenja) VS As s

Za kompresore uobiajene izvedbe c0 = 0,03 0,08 . Kod viih tlakova i malog promjera cilindra ne mogu se ventili pogodno smjestiti, pa je c0 = 0,05 0,15 (0,2) . Indikatorski dijagram kompresora dan je na slijedeoj slici. Usisni i tlani ventil rade automatski i otvaraju se uslijed razlike tlakova. Usisni se ventil otvara kod d, tj neto malo ispod tlaka p1 . Uslijed toga to jo nije do kraja otvoren, tlak i dalje pada do M1. U M1 ventil je potpuno otvoren. U 1' usisni se ventil zatvara. Kompresija tee od 1'. Kad stap prijee put koji odgovara volumenu Vb postie se tlak p1 u cilindru. Tlani se ventil poinje otvarati u O, a maksimalno je otvoren u M2. Kad stap doe u GMT, ostaje u cilindru V0 plina i tlani se ventil zatvara. Kad se tlani ventil zatvori, na putu stapa od GMT do d nema usisavanja, jer tu ekspandira plin iz tetnog prostora. Usisavanje se ne vri na cijelom putu stapa s, ve na putu s-a. Tlakovi pri usisu i istiskivanju nisu konstantni jer su i brzine strujanja razliite zbog promjenjive brzine stapa, a na tlakove utjee i poloaj ploice ventila (povrina presjeka otvora ventila).

93

TEHNIKA HLAENJA

p p2

M2 O p2

p1

d M1 Va

p1 p'1 1'

p1

Vs1 Vs

Vb

V0 GMT

DMT

Sl. 6.4. Indikatorski dijagram jednostepenog procesa stvarnog kompresora Za 1 vrijedi izraz

Vs Va Vs Kako je

1 =

1 1 n p2 n p VA 2 Va + V0 = V0 p iz ega slijedi V A = V0 p 1 , dobiva se sa 1 = 1 V izraz za 1 : S 1 1 1 n V p 2 1 , gdje je c0 = 0 1 = 1 c0 VS p1

Iz gornjeg se izraza vidi da 1 ovisi o volumenu Va , koji je ovisan o tetnom prostoru V0 i toku linije ekspanzije iz tetnog prostora. to je vei Va , dobava je manja. Negativni, tetni utjecaj tetnog prostora biti e to vei to je vei volumen tetnog prostora V0 , to je p kompresijski omjer 2 vei, odnosno eksponent politropske ekspanzije plina iz tetnog p1 prostora n blie jedinici (politropa blie izotermi).

94

TEHNIKA HLAENJA

6.1.2.2. Utjecaj pada tlaka p1 kod usisavanja - 2 VS1 2 = V S Va . Pad tlaka na usisnom ventilu je p1 = p1 p1 Moe se sa zadovoljavajuom tonou izraunati 2 kao 2 = 6.1.2.3. Utjecaj zagrijavanja kod usisa - 3

p 1 p 1 p1 p = =1 1 p1 p1 p1

Usisani se plin zagrijava od toplog usisnog ventila i stijenki cilindra, to uzrokuje povienje temperature od T1 na usisnom prikljuku na T1 . T1 je temperatura na kraju usisa, odnosno na poetku kompresije. Ovo povienje temperature uzrokuje smanjenje dobave. T 3 = 1 T1 Temperaturu T1 je teko odrediti raunskim putem. Ova temperatura ovisi o nainu hlaenja kompresora, omjeru tlakova (kompresijskom omjeru p 2 / p1 ), broju okretaja, veliini i izvedbi kompresora i ventila. Ovisnost 3 o kompresijskom omjeru p2 / p1 i eksponentu politrope n prikazana je na
T p2 n sljedeoj slici. Kako je 2 = , slijedi da vei kompresijski omjer rezultira manjim 3 , T1 p1 te da vei eksponent politrope n takoer rezultira manjim 3 . Za procjenu vrijednosti 3 kod stapnih kompresora srednje veliine vrijedi empirijski izraz
n 1

3 = 1 0,025

p2 1 p1

6.1.2.4. Utjecaj propusnosti - 4 U stvarnom kompresoru postoji mogunost proputanja dijela mase plina za vrijeme komprimiranja mimo nedovoljno brtvljenog stapa i stijenke cilindra, kroz eventualno propusne usisne ventile, a takoer i uslijed protjecanja ve komprimirane pare kroz tlani ventil za vrijeme usisavanja (Vuji). Ovaj se gubitak uzima u obzir stupnjem propusnosti 4 , koji se prema podacima u literaturi za kompresore u dobrom stanju kree u granicama p 4 = 0,95 0,98 . Poveanjem opada vrijednost 4 , a poveanjem broja okretaja p0 kompresora 4 raste. Stupanj dobave = 1 2 3 4 kree se prema podacima u literaturi od 0,7 do 0,85, a ponekad je samo = 0,6 . To ovisi o tipu kompresora. Podaci se mogu nai i za 2 = 0,93 0,97 pri temperaturi isparivanja 30oC, za 3 = 0,95 0,85 za kompresijske omjere u granicama x = 3 5 i za 4 = 0,95 0,98 .

95

TEHNIKA HLAENJA

6.1.2.5. Utjecaj broja okretaja kompresora na stupanj dobave Kompresor moe raditi s promjenjivim brojem okretaja (npr. zbog regulacije njegove dobave). Ako isti kompresor radi s veim brojem okretaja od nominalnog, krae vrijeme koje stoji na raspolaganju za dotok plina u cilindar, te vei otpori strujanja kroz ventile imaju za posljedicu smanjenje usisane koliine plina, a time i stupnja dobave. Takoer se pri porastu broja okretaja iznad nominalnog za koji je kompresor projektiran, ventili zbog tromosti kasnije otvaraju i kasnije zatvaraju. Kasnije zatvaranje tlanog ventila (iza GMT, na putu prema DMT) moe uzrokovati povrat plina iz tlanog kolektora u kome vlada tlak p 2 u cilindar u kome je tlak ve nii od p 2 , a time i dodatno smanjenje stupnja dobave. Za svaki kompresor postoji optimalna brzina vrtnje n , za koju se dobiva najvea vrijednost stupnja dobave . Na slici 6.5. su prikazani indikatorski dijagrami dobiveni raunalnom simulacijom za kompresor projektiran za nominalnu brzinu vrtnje n1 = 24,17 s-1 pri nominalnoj brzini vrtnje (tanja crta) i pri dvostruko veoj brzini vrtnje n2 = 48,33 s-1 (deblja crta).
p

n2

n2> n1 n1

p2

p1 V Sl. 6.5. Indikatorski dijagram za razliite brzine vrtnje kompresora (n2> n1) 6.1.3. Izmjena topline izmeu plina i stijenke cilindra

Usisani plin mijea se u cilindru s plinom koji je zaostao u tetnom prostoru i grije se uslijed izmjene topline sa stijenkom cilindra koja je ugrijana za vrijeme kompresije. Pri gibanju stapa od GMT ka DMT dolazi do ekspanzije plina iz tetnog prostora, a nakon otvaranja usisnog ventila do usisa. Na putu od DMT ka GMT dolazi do kompresije, odnosno nakon otvaranja tlanog ventila do istiskivanja plina. Kompresijom raste temperatura plina. Gibanjem stapa od DMT ka GMT, do toke II je temperatura plina u cilindru nia od temperature stijenke i toplina prelazi od stijenke cilindra na plin. Temperatura stijenke pada uslijed gubitka topline, a temperatura plina raste uslijed dovoenja topline i kao posljedica kompresije. Nakon toke II temperatura plina je via od temperature cilindra, pa toplina pone prelaziti s plina na stijenku cilindra. Odvoenje topline od plina na stijenku cilindra traje tijekom istiskivanja, te na jednom dijelu puta stapa tijekom ekspanzije plina iz tetnog prostora. U toki I temperature stijenke i plina su jednake. Vidimo da je uslijed ove izmjene topline kod stvarnog kompresora kompresija politropska, s

96

TEHNIKA HLAENJA

promjenjivim eksponentom politrope n . Od 1 do II kompresija je s n > (dovoenje topline), dok je od II nadalje kompresija s n < (odvoenje topline).
p

n <
I II

n >

Sl. 6.6. Indikatorski dijagram s prikazom smjera toka topline pri promjenama stanja
T 2 3 I f e 4' 1 II p1 4 p2

bc

a d

Sl. 6.7. Promjene stanja plina u T,s- dijagramu za kompresiju i ekspanziju prema sl. 6.6. Od 1-2 je kompresija usisanog plina od p1 do p 2 . Na poetku kompresije, od 1 do II toplina se plinu dovodi. To ima za posljedicu porast entropije. Pri ovoj je promjeni n > . Od II do 2 toplina se plinu odvodi. Entropija se smanjuje, n < . Zbog kompresije, temperatura plina i dalje raste. Rad potreban za kompresiju 1 kg plina od stanja 1 do stanja 2 predoen je povrinom a-1-2-fb-a u T,s- dijagramu. Od 3 do 4 je ekspanzija plina koji je zaostao u tetnom prostoru od p2 do p1 . Na poetku ekspanzije temperatura ovog plina je T3 i vrijedi T3 < T2 , jer je tijekom istiskivanja plinu odveden dio topline. Na poetku ekspanzije, od 3 do I, toplina se plinu odvodi i entropija se smanjuje. Od I do 4 toplina se plinu dovodi, entropija mu raste, ali temperatura i dalje pada zbog ekspanzije. Rad potreban za ekspanziju 1 kg plina od stanja 3 do stanja 4 predoen je povrinom d-4-3-ec-d u T,s- dijagramu.

97

TEHNIKA HLAENJA

Ekspanzija se moe odvijati i od stanja 3 do stanja 4'. To je sluaj za velike tetne prostore i male kompresijske omjere. Ekspanzija od stanja 3 do stanja 4. odnosi se na sluaj malih tetnih prostora i veih kompresijskih omjera. Rad kompresije odnosi se na 1 kg usisanog plina, a rad ekspanzije na 1 kg plina zaostalog u tetnom prostoru. (to znai da se rad kompresora ne moe izraunati kao razlika ova dva rada).
6.1.4. Stupnjevi djelovanja

Za vrijeme jednog stvarnog ciklusa izvri se rad L koji se rauna kao L = p d V . Rad ili snaga koju troi neki stapni kompresor odreuje se pomou indikatorskog dijagrama. Indikatorski dijagram je u sutini p,V- dijagram pa e povrina koja na njemu obuhvati lik ciklusa biti u nekom mjerilu stvarni rad stvarnog kompresora kod kojeg su obuhvaeni svi dosad spomenuti utjecaji, odnosno odgovarati e vrijednosti integrala iz gornjeg izraza. Indikatorski se dijagram moe dobiti mjerenjem tlaka i pomaka stapa na kompresoru. Omjer indiciranog rada i stapajnog volumena naziva se specifini indicirani (unutranji) rad [J/m3] ili srednji indicirani (unutranji) tlak [Pa].
pi = L 1 = Vs Vs

p d V = p d V

V s

Srednji indicirani tlak je onaj zamiljeni nepromjenjivi tlak koji bi, kad bi djelovao uzdu cijelog stapaja, troio jednaki rad koji troi i stvarni kompresor promjera cilindra D i stapaja s . Na slici je prikazan indikatorski dijagram povrine A i odgovarajua jednaka povrina ija irina u nekom mjerilu odgovara stapajnom volumenu, a visina srednjem indiciranom tlaku p i . Iscrtkane povrine na slici su jednake.
2 & = d p s n za Indicirana se snaga (od stapa predana plinu) moe raunati po izrazu P i i 4 jedan cilindar kompresora.

pi

VS

Sl. 6.8. Indikatorski dijagram i srednji indicirani tlak

98

TEHNIKA HLAENJA

Indicirani izentropski stupanj djelovanja: is i =

& P is & P i

& je snaga potrebna za izentropsku kompresiju. P is is i pokazuje koliko je stvarni proces loiji od idealnog (zbog vika rada za politropsku kompresiju, zbog otpora u usisnim i tlanim ventilima, zbog zagrijavanja, propusnosti, nedovoljnog hlaenja kod viestepenih kompresora).
Mehaniki stupanj djelovanja definiran je izrazom: m =

& P i & Pe

& snaga na pogonskom vratilu kompresora. gdje je P e m obuhvaa gubitke trenja i ovisi o izvedbi, podmazivanju i odravanju.Kod viestepenih kompresora m je to vei to je nii omjer tlakova u pojedinom stupnju.

Dobre izvedbe m = 0,9 0,96 Viestepeni kompresori m = 0,88 0,93 Mali jednoradni kompresori m = 0,85
Izentropski stupanj djelovanja: is =
& P is & P
e

& & = Pis , tj. stvarna (efektivna) je snaga vea od teoretske. Slijedi P e

is

Izentropski stupanj djelovanja is sadri u sebi i mehaniki stupanj djelovanja

is = is i m =

& P & & P P is i = is & P & & P P i e e

99

TEHNIKA HLAENJA

6.1.5. Odstupanje stvarnog rashladnog procesa od teoretskog

Kod teoretskog smo procesa sve pojedinane procese koji se odvijaju u rashladnom ureaju smatrali povrativima, dok oni to ustvari nisu. Pretpostavljena je bila izentropska kompresija s = konst , tj. pretpostavili smo da nema izmjene topline izmeu stijenki cilindra i pare. Nadalje, pretpostavili smo da u isparivau i kondenzatoru, kao i u spojnim cjevovodima nema pada tlaka. Kod stvarnih se procesa isparivanje odvija u isparivau uz promjenjivi tlak (uslijed pada tlaka pri strujanju), to uzrokuje i promjenjivu, sve niu temperaturu isparivanja. Zbog toga kompresor u stvarnom rashladnom procesu sie paru radne tvari s nieg tlaka nego to je to u teoretskom procesu. Komprimirana para utiskuje se u stvarni kondenzator pri veem tlaku nego u teoretskom procesu. Zbog pada tlaka pri strujanju kroz kondenzator, na izlazu iz kondenzatora biti e tlak nii od tlaka na ulazu.
T

6 p+pc p+pc+ pTV T, p g

6' 5 7' 7 f

5'

p p0 M'

M e 2 4 1 3

10

T0, p0 p0-pe p0-pe- pUV

c d

Sl. 6.9. Odstupanje stvarnog rashladnog jednostepenog procesa od teoretskog Usisni i tlani ventil otvaraju se automatski i to pri usisavanju zbog utjecaja podtlaka pUV i pri istiskivanju pod utjecajem nadtlaka pTV . Para izlazi iz isparivaa kao suhozasiena, sa stanjem 1. Na putu od isparivaa do kompresora pari se zbog dovoenja topline mijenja stanje od 1 do 2. Promjena stanja 2-3-4-M-5-6-7 odvija se pri prolazu pare kroz kompresor, od usisnog do tlanog prikljuka. Promjena od stanja 2 do 3 je priguivanje pri prolazu kroz usisni ventil, dok je promjena od 6 do 7 priguivanje pare pri prolazu kroz tlani ventil. Tu se u oba sluaja javlja porast entropije i mali pad temperature. Promjena od stanja 3 do 4 predstavlja dovoenje topline prilikom usisa. Stanje 4 je na kraju usisa i na poetku kompresije. Od 4 do 5 odvija se kompresija uz izmjenu topline. Dok se proces kompresije 4-M-5 odvija uz pojaano odvoenje topline (npr. u kompresoru hlaenom vodom), proces 4-M'-5' odvijao bi se u slabije hlaenom kompresoru (npr. hlaenom zrakom).

100

TEHNIKA HLAENJA

Dok su stijenke cilindra toplije, odvija se prijelaz topline od stijenke na plin, entropija raste i temperatura plina raste. U M raste temperatura plina, ali nema izmjene izmeu stijenke i pare. Od M do 5 toplina se od pare odvodi na stijenku, entropija se smanjuje,ali temperatura pare i dalje raste zbog kompresije. Promjena od 5 do 6 je hlaenje pare prije izlaska iz cilindra. Sa stanjem 7 para ulazi u kondenzator, a izlazi sa stanjem 8, pri tlaku niem za pc . Promjena od 8 do 9 je pothlaivanje kapljevine, pri emu je pad tlaka zanemariv. Promjena od 9 do10 je priguivanje u prigunom ventilu od tlaka p na tlak p0 . Od 10 do 1 je promjena stanja pare prilikom isparivanja. Pritom tlak padne za pe . Iz dijagrama je vidljivo da se u usporedbi s teorijskim procesom specifini rashladni uinak smanjio (teoretski je specifini rashladni uinak predoen povrinom b-c-e-10-b, dok je specifini rashladni uinak stvarnog procesa predoen povrinom b-d-1-10-b). Potreban se rad poveao (rad teoretskog procesa predoen je povrinom a-b-10-e-f-g-8-9-a, dok je rad stvarnog procesa predoen povrinom a-b-10-1-2-3-4-5-6-7-8-9-a)
6.1.6. Kapacitet hlaenja kompresora rashladni uinak Q0
T p p0 2 T Tp T0 3' T, p T0, p0 5' q0

Sl. 6.10. T,s-dijagram jednostepenog parnog rashladnog procesa Specifini rashladni uinak q 0 = h1 h5 [kJ/kg]
& =M & q [kW] Rashladni uinak Q 0 0 & & =V & = Ve [kg/s] Protok radne tvari M e 1 v1

Stvarni volumenski protok radne tvari Ve = Vt [m3/s] Teoretska je dobava Vt = Vs zn =

d 2 s z n [m3/s] 4

101

TEHNIKA HLAENJA

gdje je Vs = brzina vrtnje.

d 2 s stapajni volumen, d promjer cilindra, s stapaj, z broj cilindara i n [s-1] 4

2 2 2 & = d s z n q = d s z n q 0 = d s z nq [kW] Tako je Q 0 1 0 0v 4 4 4 v1

q 0v je volumetrijski rashladni uinak [kJ/m3] Stupanj dobave ovisi o konstrukciji kompresora, omjeru tlakova (koji je funkcija temperatura isparivanja i kondenzacije), eksponentima politropske ekspanzije i kompresije, vrsti radne tvari

= c0 , p , m, n = (c0 , T , T0 , R ) 0
Specifini rashladni uinak je funkcija temperature isparivanja, temperature kondenzacije i temperature pothlaenog kondenzata, kao i vrste radne tvari

q0 = q0 (T , T p , T0 , R )

Gustoa 1 je funkcija tlaka isparivanja odreene radne tvari 1 = ( p 0 , R ) . Volumetriki rashladni uinak q 0v = kompresora. Ovisno o namjeni rashladnog ureaja mogu se definirati razliiti normirani (etalonski) procesi, po kojima se mogu usporeivati rashladni ureaji sline namjene. Jedan takav proces definiran je kod slijedeih temperatura:
q0 = q 0 1 [kJ/m3] mjerodavan je za radni volumen v1

= 30 oC p = 25 oC

0 = 15 oC
Rashladni uinak koji postie rashladni ureaj sa odreenim kompresorom kod tih temperatura naziva se nominalnim rashladnim uinkom kompresora
2 & = d s z nq [kW] Q 0n n 0 vn 4 2 & = d s z nq [kW] Kod nekih je drugih temperatura T , T p , T0 , rashladni uinak Q 0 0v 4

Dijeljenjem prethodnih dviju jednadbi dobiva se

102

TEHNIKA HLAENJA

d 2 s z nq 0 v & q0v Q 0 4 = = & n q 0 vn d 2 Q 0n n s z nq 0 vn 4

& koja se esto daje u podacima za pojedini kompresor, moe Poznavanjem vrijednosti za Q 0n se odrediti njegov rashladni uinak kod nekih drugih temperatura
& =Q & Q 0 0n

q0v [kW] n q0 vn

Kad se izrauna q0 v za razliite radne tvari pri temperaturama = 30 oC, p = 25 oC i 0 = 15 oC, dobivaju se slijedee vrijednosti: Tab. 6.1. Volumetrijski rashladni uinci nekih radnih tvari Radna tvar 15 [kJ/kg] h25 [kJ/kg] q0 [kJ/kg] h R 717 (NH3) R 744 (CO2) R 290 (C3H8) R 22 (CHF2Cl) R 134a (CH2FCF3) Odnos
q0 vCO2 q0 vNH 3

15 [kg/m3]

1444,0 436,6 557,6 399,2 389,6

317,7 274,9 265,6 230,3 234,5

1126,3 161,7 292,0 168,6 155,1

1,966 60,64 6,506 12,9 8,287

q0 v [kJ/m3] 2214,31 9805,49 1899,75 2178,81 1285,31

9805,49 = 4,428 . Iz ovoga se vidi da je za postizavanje istog rashladnog 2214,31

uinka, radni volumen kompresora koji radi s amonijakom 4,428 puta vei od radnog volumena kompresora koji radi s ugljinim dioksidom. Za neke druge temperature, ovi se odnosi mijenjaju.
6.1.7. Viestupanjska kompresija

Djelovanje stapnog kompresora prilagouje se samo po sebi nametnutim vanjskim uvjetima rada. To znai da je kompresijski omjer x = p 2 / p1 u istom kompresoru promjenjiv i ovisan iskljuivo o tome kakav je tlak p1 u usisnom vodu ispred usisnog ventila, a kakav p2 iza tlanog ventila. Kompresijski omjer je dakle veliina koja nije uvjetovana konstrukcijom ili veliinom stapnog kompresora, odnosno brzinom njegove vrtnje n . Porastom kompresijskog omjera x = p2 / p1 , raste pri izentropskoj i politropskoj kompresiji konana temperatura komprimiranog plina T2 . Ukoliko ova temperatura prekorai dozvoljenu temperaturu (ogranienje temperature je zbog opasnosti od promjene svojstava ulja za podmazivanje), treba primijeniti viestupanjsku kompresiju. Viestupanjski kompresori imaju hladnjak pare ili plina nakon svakog stupnja kompresije. Kod viestupanjske je kompresije konana temperatura T2 znatno nia nego je to kod jednostepene.

103

TEHNIKA HLAENJA

Viestupanjska kompresija daje utedu na radu, i to kompresor ima vie stupnjeva, to je priblienje izotermnoj kompresiji vee (pod uvjetom da se plin ili para ohlade na poetnu temperaturu iza svakog stupnja). Poveanje kompresijskog omjera utjee na smanjenje stupnja dobave (utjecaj na 1 i 3 ). Kod viestupanjskih je kompresora stupanj dobave vii nego kod jednostupanjskih koji bi radili izmeu istih tlakova. Za kompresiju plina od p1 do p3 primijenjena je dvostepena kompresija. Za odabir tlakova u pojedinim stupnjevima postavlja se kriterij maksimalne utede na radu.
n 1 n 1 n n p2 n + n P V p3 1 , Ako je L = LI + LII , odnosno L = 1 P1V1 n 1 2 2 p2 p1 n 1 uz p1V1 = p 2V2 = RT1 n 1 n 1 n n p p n 3 2 dolazi se do izraza za rad L = RT1 + p 2 p n 1 1 2 ( ) iz kojeg se vidi da za konstantne p1 i p3 vrijedi L = L p2 .

Derivacijom ovog izraza po varijabli p2 i izjednaenjem s nulom dolazi se do zakljuka da e p p minimalni rad biti utroen kad je 2 = 3 . p1 p 2 U ovom e sluaju, usvoji li se da se eksponent politrope ne mijenja ( n = konst ), biti i rad u svakom stupnju jednak, a takoer e i povienje temperature u svakom stupnju biti jednako. Minimalni je broj stupnjeva ogranien dozvoljenom temperaturom koja se ne smije prekoraiti. kako je ve ranije reeno, ta se temperatura kree oko 2 > 135 140 oC. p > 8 10 , trebamo upotrijebiti dvostepenu kompresiju. Obino kada je x = p0 Viestupanjska kompresija utjee na poveanje stupnja dobave iz sljedeih razloga: p 1. Uslijed manjih kompresijskih omjera 2 manji je Va u odnosu na sluaj jednostepene p1 V Va kompresije, a time je vei 1 = s Vs 2. Kod viestepene kompresije, uslijed manjih kompresijskih omjera cilindri su hladniji, pa je i zagrijavanje plina od toplog cilindra manje. Time je 3 vei.

104

TEHNIKA HLAENJA

6.1.8. Razvodni sustavi stapnih kompresora

1. Slobodni razvod (ventili koji rade automatski) 2. Razvod s rasporima 6.1.8.1. Automatski ventili To su ventili koji se otvaraju automatski, ve kod malih razlika tlakova. Postoje razliite izvedbe ovakvih ventila. Izvedba ventila s koncentrinim rasporima sastoji se iz sjedita ventila, ploice, opruga i odbojnika (graninika).
dm1 dm2

odbojnik opruge ploica

h

sjedite

usp

hmax

b1

b2

sjedite

Sl. 6.11. Presjek kroz ventil stapnog kompresora Sjedite ventila mora biti izraeno iz kvalitetnog lijevanog eljeza. Optereeno je udarcima ploice, a kroz otvore na sjeditu ventila struje plinovi velikom brzinom. Kod viih tlakova sjedite se izrauje i iz elika. Ventilska ploica moe biti izvedena iz jednog komada s odgovarajuim rasporima, ili iz vie prstena. esto su izvedene kao opruge. Ploice moraju imati veliku otpornost na udar i im je mogue manju masu. Debljina ploice ovisi o veliini ventila i tlaku, a kree se od 0,8 do 4 mm. Ploice se izrauju iz legiranih elika. Opruge su potrebne za brzo i sigurno zatvaranje ventila. Ne smiju prouzroiti veliki otpor kod otvaranja. One takoer kod otvaranja spreavaju udarac ploice na odbojnik. Rade se iz kvalitetnog elika za opruge. Odbojnik slui za ogranienje podizaja ploice i za pridravanje opruga. esto se koristi i za voenje ploica. Izrauje se iz lijevanog eljeza ili elika. Zahtjevi koji se postavljaju pred ventile:

Masa ploice treba biti to manja, tako da sile uslijed ubrzanja kod otvaranja i zatvaranja ventila budu to manje i da udarac ploice na sjedite i odbojnik bude to manji. Presjeci za strujanje trebaju biti to vei, kako bi pad tlaka bio im manji.

105

TEHNIKA HLAENJA

Mala ugradbena mjera. Velika pogonska sigurnost i trajnost.

Treba paziti i na izbor maziva, da ne bi dolo do zauljivanja ventila (sljepljivanje). Ventili se mogu smjestiti u glavi cilindra ili u samom cilindru. Ukoliko presjek jednog ventila nije dovoljan, moe se uzeti vie njih. Usisni i tlani ventili obino su jednaki, kako bi broj rezervnih dijelova bio manji. Kod tlanih je ventila vrijeme otvorenosti krae, jer je i manji volumen plina koji kroz njih mora protei. Ima izvedbi kod kojih su usisni i tlani ventili ujedinjeni u jedno kuite radi boljeg iskoritenja prostora.
Geometrijske karakteristike ventila

Jednadba kontinuiteta glasi Au m = Asi u si

d 2 - povrina stapa 4 um - srednja stapna brzina Asi - povrina otvora u sjeditu ventila - stvarni prolazni presjek za strujanje u si - srednja brzina plina kroz sjedite ventila A=

Odatle je: Au m Asi = u si Za primjer prikazan na slici 6.10. vrijedi:

= d m1 b1 + d m 2 b2 = d m b Asi

Obino je b1 = b2 = b , pa vrijedi
= b d m Asi

Stvarni prolazni presjek za strujanje plina Asi manji je od A'si

= Asi Asi

(faktor > 1 )

Asi =

Asi

- stvarni prolazni presjek za strujanje plina

U ovisnosti o tlaku i izvedbi ventila se kree u granicama od 1,2 do 1,35 to znai da je za 20 do 35% umanjena povrina zbog veza prstenastih otvora.

106

TEHNIKA HLAENJA

= Asi , a inae je Asi > Asi . Za krune prstenaste otvore bez uvrenja Asi

Povrina raspora Ar za podignutu ploicu je:

Ar = [(d m1 b ) + (d m1 + b ) + (d m 2 b ) + (d m 2 + b ) ]h = 2 h d m

pri emu je b1 = b2 = b
Ar 2 h d m 2h = = b d m Asi b Odatle slijedi podizaj ploice bx h= v 2 x v ovisi o tome da li je kompresor brzohodni ili sporohodni. Orijentacijske vrijednosti su slijedee:

Odnos povrina x v =

x v = 0,3 za brzohodne kompresore x v = 0,7 za sporohodne kompresore x vbrzohodnog < x vsporohodnog , pa je podizaj kod brzohodnih kompresora manji.
6 5 4 3 h [mm] 2
p = 1bar 2 5 10 50 100 200 500

1 0.8 0,6 100

200 300 400500 1000 n min-1

2000

Sl. 6.12. Podizaj ploice h u ovisnosti o broju okretaja i tlaku.

u sp - brzina strujanja kroz raspore. Brzine u sp ne smiju biti prevelike. Na slijedeem su

dijagramu prikazane maksimalne brzine u sp , u ovisnosti o vrsti plina i tlaku.

107

TEHNIKA HLAENJA

120 110 100 90 usp -1 80 ms 70 zrak 60 50 40 amonijak 30 freon (tlani v.) 20 freon (usisni v.) 10 0 1 2

vodik

4 6 10 20 40 60 100 200400 6001000 p bar

Sl 6.13. Maksimalne brzine u sp , u ovisnosti o vrsti plina i tlaku

6.1.8.2. Razvod s rasporima Na tlanoj je strani ventil, a umjesto usisnih ventila su raspori u cilindru. Ovakav se razvod primjenjuje uglavnom kod kompresora malih rashladnih ureaja, jer su gubici u odnosu na slobodan razvod vei.
p 1

2' 3 2 GMT

p1

V DMT

TV

raspor

Sl. 6.14. Razvod s rasporima

108

TEHNIKA HLAENJA

Kod kretanja stapa iz GMT prema DMTplin zaostao u tetnom prostoru ekspandira (promjena 1 2). Tlak u cilindru padne dosta nie od tlaka na usisnom prikljuku. Dok se raspori ne oslobode, nema usisavanja. Nakon otvaranja raspora napuni se cilindar na tlak p1 (promjena 2 2). Od 2 do 3 stap se kree ka DMT, a od 3 do 2 stap se kree od DMT ka GMT, ali usis jo uvijek traje. U 2 raspori se zatvore i kompresija moe poeti. Potreban je rad vei nego kod razvoda s automatskim ventilima.
6.1.9. Regulacija dobave stapnih kompresora

Potrebna dobava kompresora nije uvijek jednaka dobavi za koju je kompresor odabran. Kod rashladnih kompresora je rashladno optereenje promjenjivo i nije jednako rashladnom kapacitetu za koji je instalacija projektirana. Zbog toga je potrebna regulacija dobave kompresora. Kako je koliina plina koju kompresor dobavlja u nekom vremenu t jednaka V = Vs nzt , dobavu moemo mijenjati promjenom vremena rada kompresora t , promjenom brzine vrtnje n , promjenom broja radni cilindara z ako se radi o kompresoru s vie cilindara i promjenom stupnja dobave . 6.1.9.1. Povremeni prekid pune dobave
Povremeno ukljuivanje i iskljuivanje kompresora Djeluje se na pogonski motor kompresora. Tlak u spremniku plina ili temperatura u hlaenoj prostoriji mijenjati e se tijekom vremena unutar zadanih granica. Uestalost promjena izmeu gornje i donje dozvoljene vrijednosti tlaka ili temperature ovisi o potronji plina ili rashladnom uinku i o razlici gornje i donje granice temperature ili tlaka. Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda kompresora Djeluje se na ventil koji zatvara usisni vod, dok kompresor nastavlja raditi u praznom hodu. Kod viestepenih je kompresora ovo potrebno napraviti samo na niskotlanom stupnju. Zbog veeg podtlaka u cilindru moe doi do usisavanja ulja. Indikatorski je dijagram prikazan na slijedeoj slici.
p

puna dobava

prazni hod V

Sl. 6.15. p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave zatvaranjem usisnog voda

109

TEHNIKA HLAENJA

Povremeno dranje usisnih ventila sa stalno podignutim ploicama Djeluje se na usisni ventil, tako da se ploica dri podignutom pomou hvataa ili podizaa. Dranje usisnih ventila sa dignutim ploicama potrebno je provesti u svim stupnjevima i na svim cilindrima kompresora ako se eli ostvariti prekid pune dobave. Usisani se plin vraa u usisni vod, a p,Vdijagram izgleda kao na slici 6.13.
p

puna dobava

podignuta ploica

Sl. 6.16. p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave podizanjem ploice usisnog ventila Kod prijelaza od praznog hoda na puno optereenje, hvata oslobodi ploicu i ventil se pone automatski zatvarati i otvarati. 6.1.9.2. Gruba promjena dobave
Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom broja polova elektromotora Ova je regulacija mogua jer je dobava kompresora prema naprijed spomenutom izrazu proporcionalna broju okretaja n . Ta proporcionalnost nije direktna, jer se sa smanjenjem broja okretaja poveava stupanj dobave , odnosno stupanj dobave se smanjuje s poveanjem n . Danas se za pogon kompresora koriste najee asinhroni motori. Njihova je f brzina vrtnje odreena izrazom n = [s-1], gdje je f frekvencija izmjenine struje, a p broj p pari magnetskih polova. Kad se govori o gruboj promjeni dobave, misli se na mogunost promjene broja magnetnih polova asinhronog motora prekopavanjem broja pari polova motora s vie pari polova. Time je mogua samo gruba regulacija dobave u skokovima moguih brzina vrtnje. U novije vrijeme uestalo se koriste regulatori frekvencije napajanja, koji mogu osigurati kontinuiranu promjenu broja okretaja kompresora. Regulacija promjenom veliine tetnog prostora ovom se regulacijom utjee na stupanj dobave . Kod viestepenih se kompresora mora sprovesti u svim stupnjevima, kako bi kompresijski omjer u svim stupnjevima ostao isti. Kod grube regulacije dobave otvaranjem ventila tetnom se prostoru dodaje jedan ili vie nepromjenjivih prostora V0 . Dodavanjem tetnog prostora pomie se ordinata u indikatorskom dijagramu lijevo, mijenjajui tako tok linija ekspanzije i kompresije. Na p,V- dijagramu prikazan je sluaj kad su kompresoru dodana dva tetna prostora, V0b i V0 c . Potrebna veliina ukupnog tetnog prostora koja bi

110

TEHNIKA HLAENJA

osigurala da kompresor bude potpuno rastereen dobiva se izjednaavanjem izraza za 1 s

V nulom, tj. 1 0 Vs
1 Vs p2 n 1 = 0 iz ega slijedi V0 = 1 p1 p2 n 1 p 1

V0

V1 V0b V2 V0c
c ba Vs V a b c

Sl. 6.17. Skica izvedbe i p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave promjenom veliine tetnog prostora a tetni prostor V0 ; b tetni prostor V0 + dodatni tetni prostor V0b ; c tetni prostor V0 + dodatni tetni prostor V0b + dodatni tetni prostor V0 c Danas se zbog sloene i skupe izvedbe ova regulacija rijetko koristi, osobito za viecilindrine kompresore.
Regulacija iskljuivanjem pojedinih cilindara ako kompresor ima vie paralelno povezanih cilindara, moe se dobava smanjiti djelominim iskljuivanjem. Kod viestepenih kompresora potrebno je ovu regulaciju provesti u svim stupnjevima. Ako je npr. dvostepeni kompresor s 3 cilindra u prvom i 1 cilindrom u drugom stupnju, tada regulaciju drugog stupnja treba provesti na drugi nain. Ako je npr. 8 cilindrini, 6 cilindara u prvom i dva u drugom stupnju, pri smanjenju dobave na pola iskljuili bi tri cilindra u prvom i jedan u drugom stupnju.

6.1.9.3 Kontinuirana regulacija dobave Ova je regulacija najbolja, ali je obino najskuplja.
Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom frekvencije napajanja mijenja se frekvencija napajanja pomou posebnih regulatora. Treba paziti na osiguranje potrebnog zakretnog momenta elektromotora za pogon kompresora kod razliitih brojeva okretaja i na pomazivanje kod niih brojeva okretaja.

111

TEHNIKA HLAENJA

Regulacija s usisnim ventilom upravljanim izvana usisni se ventil dri otvoren na jednom dijelu puta stapa prilikom kompresije, tako da se jedan dio usisanog plina odmah istiskuje natrag u usisni vod. Ova se regulacija mora kod viestepenih kompresora provesti u svim stupnjevima. Ostvaruje se pomou mehanikog poluja, upravljanog hidrauliki, pneumatski ili elektromagnetski.
p

Sl. 6.18. p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave izvana upravljanim usisnim ventilom a puno optereenje; od a do b istiskivanje plina (ventil podignut), u b poinje kompresija Jo manja dobava je kad je od a do c istiskivanje plina i tek u c pone kompresija.
Vremenski promjenjiv dodatni tetni prostor Ako se predvidi dodatni tetni prostor koji ima podesivi stap (djelovanjem sila opruga i tlakova, ili upravljano izvana servomotorom) moe se omoguiti kontinuirana promjena veliine dodatnog tetnog prostora. Jedan primjer dan je na slici 6.16.

Kod pune dobave ventil b je zatvoren (dodatni je prostor iskljuen). Sila u opruzi je F = 0 . Proces u dijagramu predoen je povrinom 1-2-3-4. Promjene su slijedee: 1-2 ekspanzija plina iz tetnog prostora; 2-3 usis; 3-4 kompresija; 4-1 istiskivanje. to je podeena sila u opruzi vea, to e dobava biti manja. Sila u opruzi je u ravnotei sa silom kojom mali stap d djeluje na oprugu. F = As p z gdje je Ap povrina stapa d, a p z tlak u cilindru. Ventil b se zatvara kad je tlak u cilindru vei od p z i otvara kad je tlak u cilindru manji od p z . U toki 6 se otvara ventil b, pa se ekspanzija nastavlja po liniji 6-2'. Kompresija tee od 3 do 5, a u toki 5 se ventil b zatvara, tetni prostor je manji i kompresija tee po strmijoj liniji od 5 do 4'. Novi je proces 1-6-2'-3-5-4'-1. Promjene su slijedee: 1-6 ventil b je zatvoren; 6-2' ventil b je otvoren; Za vrijeme usisa od 2' do 3 ventil b je otvoren, kao i za vrijeme kompresije od 3 do 5; od 5 do 4' ventil b je zatvoren. Vidi se da je od 3 do 5 linija kompresije poloitija nego to bi bila da je ventil b zatvoren. Od 5 do 4' linija kompresije je strmija jer je tetni prostor iskljuen.

112

TEHNIKA HLAENJA

Ako je dodatni tetni prostor a dovoljno velik, moe se provesti kontinuirana regulacija od 0 do 100% optereenja. Promjena sile opruge e moe se izvriti runim kolom ili pomou servomotora.

a e d b c

p2 pz1 pz pz2 p1

1 y 6 d 2

4' x

5 c 2' Vmin Vz Vs Va 3

V0d

V0

Vs

Sl. 6.19. Regulacija dobave s vremenski promjenjivim dodatnim tetnim prostorom

113