Inz Grafika Knjiga Lucic 1

You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.
com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
SADRAJ
1. UVOD U TEHNI KO CRTANJE 1
1.1. Tehni ki crte 1

1.2. Pribor za tehni ko crtanje 1
2. STANDARDI U TEHNI KOM CRTANJU 5
2.1. Vrste tehni kih crtea 5

2.2. Vrste crta 8
2.3. Namjena crta 8
2.4. Standardna mjerila u tehni kom crtanju 9
2.5. Standardni formati papira za crtanje 10
2.6. Zaglavlja i sastavnice 12
2.7. Tehni ko pismo 14
Pitanja i zadaci 15
Prvi samostalni program (standardi) 17
3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 19
3.1. Konstrukcija simetrale duine 19

3.2. Konstruiranje okomice iz to ke na pravac 19
3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove 19
3.4. Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela 20
3.5. Konstrukcija istostrani nog trokuta u krunici 20
3.6. Konstrukcija trokuta zadanih stranica 20
3.7. Konstrukcija kvadrata zadane stranice 20
3.8. Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj krunici 21
3.9. Konstrukcija pravilnog esterokuta u zadanoj krunici 21
3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice 22
3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice 22
3.12. Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj krunici 23
3.13. Konstrukcija pravilnog viekutnika (n stranica) u zadanoj krunici 23
3.14. Spajanje krunica tangentama 23
3.15. Spajanje pravaca lukovima (kruni prijelazi) 24
4. KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA 25
4.1. Konstrukcije elipse 25

4.1.1. Konstrukcija elipse pomo u konjugiranih promjera diobom 25
4.1.2. Konstrukcija elipse pomo u dviju koncentri nih krunica 26
4.1.3. Konstrukcija elipse pomo u estara unutar romba 26
4.1.4. Konstrukcija valjka i polukugle pomo u estara u izometriji 27
4.2. Konstrukcija parabole 27
4.3. Konstrukcija hiperbole 28
4.4. Konstrukcija Arhimedove spirale 29
4.5. Konstrukcija evolvente krunice 29
4.6. Konstrukcija cikloide 30
4.7. Konstrukcija zavojnice 31
4.8. Konstrukcija sinusoide 31
Zadaci i pitanja 32
Drugi samostalni program (poligoni i tehni ke krivulje) 36
5. KOTIRANJE 37
5.1. Elementi kota 37

5.2. Op a pravila za nanoenje kota 37
5.3. Primjeri kotiranja s objanjenjima 37
5.4. Sustavi nanoenja kota 42
Pitanja za ponavljanja i zadaci 43
Tre i samostalni program (kotiranje) 44
6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 45
6.1. Vrste projiciranja 45

6.2. Kvadranti, oktanti i koordinate 46
6.3. Pravokutno projiciranje na dvije ravnine 47
6.3.1. Projiciranje to ke na dvije ravnine 47
6.3.2. Projiciranje duine na dvije ravnine 47
6.3.3. Projiciranje pravca na dvije ravnine 48
6.3.4. Projiciranje ravnine na dvije ravnine 48
6.3.5. Prodori i probodita 49
6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine 50
6.3.7. Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine 51
Pitanja za ponavljanje i zadaci 52
6.4. Pravokutno projiciranje to ke, duine i likova na tri ravnine 53
6.5. Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine 55
6.5.1. Smjer pogleda i raspored projekcija 55
6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 56
6.5.3. Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 58
Zadaci za vjebu 59
Pitanja za ponavljanje 61
etvrti samostalni program (pravokutno projiciranje) 62
II
7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREE TIJELA 63
7.1. Mree pravilnih geometrijskih tijela 63

7.2. Razvijanje plateva pravilnih geometrijskih tijela presje enih ravninom 66
7.2.1. Kosi presjek prizme 66
7.2.2. Presjeci piramide ravninom 68
7.2.3. Kosi presjek stoca i mrea 70
7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea 71
7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva 71
7.2.6. Crtanje prodora tijela 72
Zadaci za 5. samostalni program (mree i prodori) 74
8. PROSTORNO PREDO AVANJE I KOTIRANJE 75
8.1. Uvod 75
8.2. Metode prostornog predo avanja 75
8.3. Perspektiva 75
8.4. Dimetrija 77
8.5. Kosa projekcija 77
8.6. Izometrijska projekcija (izometrija) 78
Zadaci za vjebu 79
Primjeri za vjebu crtanja u izometriji 80
Zadaci za 6. samostalni program 82
9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 83
9.1. Uvod 83
9.2. Prikaz i rafiranje presjeka 83
9.3. Trag ravnine presjeka 84
9.4. Vrste presjeka 84
9.5. Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku 86
9.6. Prijelomi i skra ivanja 87
Sedmi samostalni rad 88
10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE 89
10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 89

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta 90
11. SKICIRANJE 91
11.1. Uvod 91
11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodbi 91
III
11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodbi 92
12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA 95
12.1. Tolerancije duinskih mjera 95

12.1.1. Vrste mjera 95
12.1.2. Elementi tolerancija 95
12.1.3. Kvaliteta tolerancije i poloaj tolerancijskih polja 96
12.1.4. Unoenje tolerancija na crte 96
12.2. Dosjedi i njihovo ozna avanje na crteima 98
12.3. Tolerancije oblika i poloaja 99
12.4. Hrapavost povrina 108
12.4.1. Uvod 108
12.4.2. Primjeri ozna avanja povrinske hrapavosti 109
Osmi samostalni rad 112
13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA 113
13.1. Izrada crtea i shema 113

13.2. itanje crtea i shema 116
Deveti samostalni program (izrada radioni kog i sklopnog crtea) 120
14. SIMBOLI U TEHNI KOM CRTANJU 121
14.1. Pojam i podjela simbola 121

14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici 122
Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje) 128
15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA 129
15.1. Tehni ka dokumentacije 129

15.1.1. Pojam i vrste dokumentacije 129
15.1.2. Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji 129
15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata 131
15.2.1. Mikrofilm 132
15.2.2. Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata 132
16. PREDO AVANJE STROJNIH ELEMENATA 133
16.1. Predo avanje navoja i vijaka 133

16.2. Predo avanje klinova 134
16.3. Predo avanje zavarenih spojeva 134
IV
16.4. Predo avanje opruga 135
16.5. Predo avanje zup anika 135
16.6. Predo avanje valjnih leaja 136
17. GRA EVINSKI NACRTI 137
17.1. Uvod 137

17.2. Vrste gra evinskih nacrta (projekata) 137
17.3. Oprema nacrta 139
17.4. Sadraj nacrta (tlocrt, presjek, pogled) 140
17.5. Kotiranje gra evinskih nacrta 141
17.6. Skra enice i grafi ke oznake 142
17.6.1. Grafi ke oznake materijala 142
17.6.2. Grafi ke oznake opreme i namjetaja 142
17.6.3. Simboli raznih instalacija 143
17.6.4. Grafi ke oznake i prikazi otvora u tlocrtu 144
17.7. Prikaz stuba u nacrtima 144
17.8. Gra evinske podloge za projektiranje instalacija 145
17.9. Crtanje prometnica 146
18. Crtanje u AutoCAD-u 147
18.1. Uvod u AutoCAD 147

18.1.1. Uporaba ra unala u konstrukcijskom uredu 147
18.1.2. CAD Computer Aided Design (projektiranje pomo u ra unala) 148
18.1.3. CAD radno mjesto 149
18.1.4. CAD radne tehnike 149
18.1.5. O programu AutoCAD 151
18.1.6. Elementi korisni ke radne povrine AutoCAD-a 152
18.1.7. Namjetanja korisni kih postavki AutoCad-a 161
18.1.7.1. Namjetanje bje polja za crtanje i veli ine krinog pokaziva a 161
18.1.7.2. Vidljivost kartica (Tabs), plo a (Panels) i traka s alatima 162
18.1.7.3. Ostala namjetanja u prozoru Options 163
18.1.8. Funkcijske tipke AutoCAD-a 164
18.2. Alati AutoCAD-a 165
18.2.1. Pokretanje AutoCAD-a 165
18.2.2. Koraci pri crtanju crtea detalja 165
18.2.3. Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe 166
18.2.4. Pomo na mrea (Grid) 166
18.2.5. Odre ivanje granica crtea na kojemu ete crtati 166
18.2.6. Pomo ni alat za pravokutno crtanje (Ortho) 166
18.2.7. Ciljanje to aka mree (Snap) 167
18.2.8. Postavljanje i namjetanje pomo ne mree (Grid) 167
18.2.9. Postavljanje slojeva (Layers) 167
18.2.10. Izbor boje sloja 168
18.2.11. Izbor vrste i irina crte sloja 168
18.2.12. Priprema crtea: vo enje slojeva 168
18.2.13. Odabir mjernih jedinica za crtanje 169
18.2.14. Predloci crtea 169
18.2.15. Koordinatni sustavi World Coordinate System (WCS) 170
18.2.16. Korisni ki koordinatni sustav (UCS) 170
18.2.17. 2D koordinate apsolutni koordinatni sustav 171
18.2.18. Relativni koordinatni sustav 171
18.2.19. Unos polarnih koordinata 172
18.2.20. Crtanje pojedina nih crta (Line) 172
18.2.21. Crtanje segmentnih crta (Polyline) 173
18.2.22. Crtanje pravilnih viekutnika (Polygon) 173
18.2.23. Ra unanje razmaka (Distance) 174
18.2.24. Dijeljenje duine na jednake dijelove (Divide) 175
18.2.25. Vo enje prikazivanja crtea (Zoom naredbe) 175
18.2.26. Naredba Pan Realtime 176
18.2.27. Postavljanje kriterija za ciljanje to aka objekata (Osnap) 176
18.2.28. Crtanje krunica (Circle) 178
18.2.29. Crtanje krunih lukova (Arc) 179
18.2.30. Crtanje elipse (Elipse) 181
18.2.31. Crtanje pravokutnika (Rectangle) 182
18.2.32. Crtanje glatkih krivulja (Spline) 183
18.2.33. Crtanje obla i a (Revision Cloud) 183
18.2.34. Crtanje zraka (Ray) 183
18.2.35. Crtanje pomo nih linija konstrukcija (Construction Line) 183
18.2.36. Dijeljenje objekta na jednake dijelove 184
18.2.37. Ure ivanje objekata na crteu 185
18.2.38. Preinake objekata (Modify) 186
18.2.39. Brisanje objekata (Erase) 186
18.2.40. Preslikavanje objekata (Copy Object) 186
18.2.41. Zrcaljenje objekata (Mirror) 188
18.2.42. Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) 189
18.2.43. Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) 189
18.2.44. Rastavljanje sloenih objekata (Explode) 190
18.2.45. Kra enje objekata (Trim) 190
18.2.46. Produljenje objekata (Extend) 190
18.2.47. Usporedne preslike skupa objekata (Offset) 191
18.2.48. Premjetanje objekata (Move) 193
18.2.49. Zakretanje objekata (Rotate) 193
VI
18.2.50. Viestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) 194
18.2.51. Viestruko preslikavanje objekata u krunom rasporedu (Polar Array) 194
18.2.52. Istezanje objekata (Stretch) 197
18.2.53. Promjena veli ine objekata i crtea (Scale) 198
18.2.54. Produljivanje i skra ivanje objekata (Lengthen) 199
18.2.55. Prekidanje objekata (Break)i pridruivanje dijelova objekta (Join) 199
18.2.56. Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) 200
18.2.57. Mijenjanje svojstava objekata (Properties) 201
18.2.58. Ispisivanje teksta na crteu(Text) 202
18.2.59. Kreiranje tekstnog stila (Style, St) 203
18.2.60. Pisanje teksta u jednom retku 204
18.2.61. Ure ivanje teksta pisanog u vie redaka (Text Formatting) 204
18.2.62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) 205
18.2.63. Oblikovanje zatvorenih podru ja (Region) 206
18.2.64. Rad s podru jima 207
18.2.65. rafiranje povrina 209
18.2.66. Naredba za rafiranje (Hatch) i sjen anje (Gradient) 209
18.2.67. Prilago avanje svojstava rafure 211
18.2.68. Ure ivanje rafura (Edit Hatch) 212
18.2.69. Sjen anje povrina (Gradient) 212
18.2.70. Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) 214
18.2.71. Unoenje kota na crte (Dimensions) 215
18.2.72. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) 216
18.2.73. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) 217
18.2.74. Alati za kotiranje 219
18.2.75. Primjeri kotiranja razli itim alatima za kotiranje 219
18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisa u ili na ploteru (crtalu) 223
18.2.77. Postavke Layout-a 223
18.2.78. Odabir postavki za ispis i ispis crtea (1) 224
18.2.79. Odabir postavki za ispis i ispis crtea (2) 225
18.2.80. Blokovi (Block) 226
18.2.81. Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) 226
18.2.82. Umetanje blokova u teku i crte (Insert Block) 227
18.2.83. Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) 228
18.2.84. Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) 229
18.2.85. Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu 230
18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box) 230
18.2.87. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Polysolid) 232
18.2.88. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) 232
18.2.89. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) 234
18.2.90. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix 235
18.2.91. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix) 236
VII
18.2.92. Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) 236
18.2.93. Stvaranje sloenih 3D objekata 239
18.2.94. Pravokutne projekcije 3D modela 242
18.2.95. Navigacija u 3D na inu crtanja 242
18.2.96. Uporaba drugih alata za 3D modeliranje 245
19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA 251
20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA 267
LITERATURA 277
VIII
STANDARDI U TEHNI KOM CRTANJU Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
1. UVOD U TEHNI KO CRTANJE
1. 1. Tehni ki crte
Tehni ki crtei predstavljaju najvaniji dio tehni ke dokumentacije. U razli ite svrhe njima
se koristi velik broj tehni kog osoblja razli itog stupnja naobrazbe. Crtei slue kao polazna
osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i ra-
zumljiv na in jednozna no definirati prikazani objekt ili sustav.
Tehni ki je crte sredstvo sporazumijevanja i veza izme u razli itih dijelova jednog lanca u
kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao preta u u konkre-
tan proizvod, djelatnici koji izra uju proizvod i kupci. Crtei moraju potpuno jasno predo a-
vati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crte (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naz-
na eni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s
drugim crteima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada,
materijal i drugo). Podaci na tehni kom crteu moraju biti jednozna ni, potpuni i razumljivi
svakoj tehni ki obrazovanoj osobi.
Zajedni ki jezik tehni kog crtanja temelji se na pravilima tehni kog crtanja, koja su odre ena
i propisana normama (standardima) u tehni kom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i
drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):
ISO International Organization for Standardization (me unarodne norme)
HRN hrvatske norme
DIN Deutsches Institut für Normung e. V. (njema ke norme)
CEN Comité Européen de Normalisation (europske norme)
HRN-ISO me unarodne norme preuzete za hrvatsku normu
CEN-ISO me unarodne norme preuzete za europske norme i druge.
Ovdje ete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehni kom crtanju:
- standard crta (ISO 128)
- standard tehni kog pisma (ISO 3098/1)
- standard mjerila u tehni kom crtanju (ISO 5454)
- standard formata papira (ISO 5457)
- standard zaglavlja i sastavnica (HRN)
- standard kotiranja (ISO 129) i dr.
1.2. Pribor za tehni ko crtanje
Ve i dio pribora za tehni ko crtanje danas bi

se mogao smjestiti u povijest. Izrada crtea
ru no, olovkom, priborom i potom u tuu uz
pomo pera za crtanje (rapidografa) i dr., ne-
ma nikakva smisla prema izradi na danas i-
roko dostupnim ra unalima te njihovim iscrta-
vanjem na ploterima (crtalima) i pisa ima. No
ipak potrebno je upoznati se s priborom koji
se koristio, a i danas se koristi za tzv. ru nu
izradu crtea pomo u pribora.
Slika 1. Tehni ke olovke Slika 2. Trokuti

1
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNI KOM CRTANJU
Osnovni pribor potreban za crtanje bilo

kakvog tehni kog crtea ini:
a) grafitna olovka (tehni ka)
b) dva trokuta
c) kutomjer
d) estar
e) krivuljari
f) gumica za brisanje.
Osim toga za izradu tehni kih crtea u
konstrukcijskim uredima koristili su se: Slika 3. Krivuljari i kutomjer Slika 4. estari
a) crta i stolovi
b) crta e daske
c) razne vrste estara (nul-estar, prijenosni estar)
d) razmjernici (za lake crtanje crtea u mjerilu)
e) abloni za slova i posebni abloni za crtanje simbola
f) pera za tuiranje, tzv. rapidografi i drugi pribor.
Slika 5. Pribor za brisanje Slika 6. Crta a plo a Slika 7. Crta i stol
Slika 8. abloni za slova Slika 9. abloni za znakove Slika 10. Rapidografi
Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara
Danas se za izradu crtea koriste ra unala s CAD (Computer Aided Design) programima
(AutoCAD i dr.) kojima se crtei izra uju puno bre i lake. Samo iscrtavanje crtea izvodi
se na pisa ima (za manje formate) ili na ploterima crtalima (za velike formate papira).
Slika 12. Crte izra en u ra unalnom programu AutoCAD
Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom Slika 14. Na elo rada plotera (crtala) s valjkom
Prije zapo injanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime ome ujemo povrinu za crtanje.
Okvir se crta punom irokom crtom najmanje 0,5 mm irine. Na slici 26. vide se razmaci
linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veli ine papira (formati tipa A)
MJERE
OZNAKA MJERE FORMATA U POVRINA u
2 NEOBREZANOG
FORMATA mm m FORMATA u mm
A0 841 x 1189 1 -
A1 594 x 841 1/2 660 x 900
A2 420 x 594 1/4 450 x 660
A3 297 x 420 1/8 330 x 450
A4 210 x 297 1/16 225 x330
A5 148 x 210 1/32 165 x 225
A6 105 x 148 1/64 112 x 165 Slika 26. Okvir crtea
Svi formati ve i od A4 trebaju se, zbog ulaganja u

mapu, sloiti na veli inu formata A4 (210 x 297).
Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na
prvom mjestu (naprijed i dolje desno).
Ako se crta predmet ve e duljine u odnosu na irinu,
doputeno je produljivati formate (sl. 27.).
Tablica: prelamanje ve ih formata na veli inu A4 Slika 27. Produljeni format
11
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNI KOM CRTANJU
2.6. Zaglavlja i sastavnice
Svaki tehni ki crte treba imati zaglavlje, a sastavni crte (crte sklopa) i sastavnicu. Zag-
lavlje je ome eno mjesto na crteu koje sadri podatke potrebne za ozna avanje, razvrsta-
vanje i uporabu crtea. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga
tko je crtao, naziv tvrtke ili kole, broj crtea, naziv dijela koji se crta itd. Smjeta se u donj-
em desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvanijim podacima za
crte. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radioni ki crte.
Sastavnicu mora imati sastavni crte, crte sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa poseb-
no sadri podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crtea kojemu
pripada, materijalu od kojeg je izra en i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje
i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.
Bri crtea: Naziv dijela:
32 98
Slika 28. Osnovno zaglavlje
20 15 35 20 45
Datum Ime i prezime Potpis
Projektirao
Razradio PRVA SREDNJA KOLA
Crtao
Pregledao
Objekt: Objekt broj:

R. N. broj:
Napomena: Kopija
Materijal: Masa:
Naziv: Pozicija:
Format: A4
Mjerilo:
Listova:
Crte broj: 01 List:
25 25 15 20
135
Slika 29. Zaglavlje za radioni ki crte s dimenzijama
12
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
3.1. Konstrukcija simetrale duine

Postupak:
Oko to aka A i B opiite krune lukove s promjerom
R> 1/2 duine AB, zatim spojite sjecita C i D(slika li-
jevo).
3.2. Konstruiranje okomice iz to ke na pravac

Postupak:
Oko to ke M nacrtajte kruni luk polumjera R prema
elji. On sije e pravac p u to kama A i B. Zatim oko
to aka A i B opiite lukove polumjera R1, koji se sijeku
u to ki N. Spoj to aka M i N predstavlja okomicu na
zadani pravac (slika dolje).
3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove
Postupak:
Iz to ke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite est
jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju to ku 6 spojite s to kom B i povucite
paralele s njom iz svih to aka pravca do duine AB.
19
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice
Postupak:
Prema postupku koji je opisan pod to kom 3.1. (simetrala duine), na ite simetralu duine
AB. Ubodite estar u to ku 2, otvorite do A i opiite kruni luk. Sjecite ovog luka i
simetrale ozna ite s 3. U sjecitima tih triju lukova ozna ite to ke 4 i 5. Iz to ka 4 i 5
povucite zrake (crtkano) kroz to ku 3. Iz to aka A i B opiite kratke luk ove polumjera R
koji presijecaju ove zrake. Dobili ste to ke E i C. Na koncu, iz to aka E i C opiite lukove
polumjera R da dobijete posljednju to ku D peterokuta.
3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice
Postupak:
Iz to aka A i B opiite lukove polumjera a. Njihovo sjecite bit e sredite opisane krunice
O. Ubodite estar u O, otvorite do A i opiite krunicu. Na krunicu nanesite jo pet puta
stranicu a.
22
KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
4. KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA
4.1. Konstrukcije elipse

Elipsu ine to ke ravnine iji je zbroj udaljenosti
od dviju vrstih to aka (F1 i F2) stalan i jednak
duljini velike osi 2a(slika lijevo).
Za sve to ke elipse, tako er i to ke A, B,C, i D
vrijedi:
F1P + F2P = 2a
Elipsa nastaje ako se valjak ili stoac presije e s
ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovi-
cama (slike dolje).
4.1.1. Konstrukcija elipse pomo u konjugiranih promjera diobom
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija.
2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova.
3. Spojite to ke A i 1, potom A i 2.
4. Iz to ke B povucite zraku tako da sije e duinu A1, a potom iz to ke B da sije e A2.
5. Isti postupak ponovite za sva etiri kvadranta elipse.
6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri to ke elipse.
25
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA
4.6. Konstrukcija cikloide

Cikloida je krivulja koju opisuje to ka na krunici koja se valja po pravcu.
Postupak:
1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz to ke O opiite krunicu polumjera R=15 mm.
2. Krunicu razdijelite na 12 jednakih dijelova.
3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova.
4. Iz ozna enih to aka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecita s produenom
vodoravnom osi krunice (to ke O1 do O12.)
5. Iz sredita O1 do O12 nacrtajte krunice.
6. Iz to ke 1 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O1. Dobili ste prvu to ku
cikloide.
7. Iz to ke 2 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O2. Dobili ste drugu to -
ku kroz koju e prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 to aka
cikloide.
8. Kroz dobivene to ke nacrtajte cikloidu (slika dolje).
30
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA
15. Zadane krunice spojite tangentama.
16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.
17. Kako nastaje elipsa? Odgovorite na pitanje!
U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm kon-

18.
struirajte elipsu pomo u konjugiranih promjera
Konstruirajte elipsu pomo u dvije koncentri ne krunice

19.
polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.
20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.
Konstruiraj valjak ija baza ima promjer d = 50 mm, a

21.
visina valjka je h = 60 mm.
22. Konstruirajte polukuglu promjera S 40.
34
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om KOTIRANJE CRTEA
Primjer 2. (sl. 4.): Cilindri ni oblici ( ) moraju sadravati sredinje osi (sredinjice), odnos-
no u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak ( ) ispred
kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predo en. Ravne plohe trebaju biti ozna ene dijagonalama
(uske pune crte, vrsta crte B).
Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodba)
Primjer 3. (sl. 5.): Simetri ni obrisi sadravaju

simetrale, pri emu e mjernice biti nanesene
simetri no. Poloaj provrta treba biti mjeren
(kotiran) od njihovih sredinjica. Kvadrat se oz-
na ava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred
mjere ako nije mogu e kotiranje u nekoj drugoj
projekciji u kojoj e biti o ito da se radi o kvad-
ratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne
smije ni u kom slu aju biti presje en mjernim
crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili prek-
lapati sa sredinjicama.
Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetri nih oblika
Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suvie mali, onda
mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije mogu e kotni broj
se moe izvu i s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba za-
mijeniti to kama.
Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija
38
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
6.3.5. Prodori i probodita
Slika 16. Probodite stoca i piramide s pravcem Slika 17. Probodite kugle s pravcem
Slika 18. Probodita prizmi s pravcem
49
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
Zadatak 13. Zadatak 14.
Zadatak 15. Zadatak 16.
Pitanja za ponavljanje:
1. Navedi tri projekcije kojima naj e e predo avamo tijela u pravokutnom na inu projici-
ranja?
2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?
3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?
4. Kakav je me usobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
5. Kakav je me usobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema ameri kom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
61
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine

Ravnim likovima nazivamo sve slike ije sve to ke lee u istoj ravnini. Dijele se na:
1. pravocrtne (viekuti)
2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi).
Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakteristi nih to aka tih likova. Spajanjem
projekcija tih to aka odre enim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane
su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.
1 (H) (T) vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt).
2 (V) (N) uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).
Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1i 2
Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1
50
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u ameri kom na inu projiciranja
6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine

PROSTORNA PROSTORNA
PRAVOKUTNE PROJEKCIJE PRAVOKUTNE PROJEKCIJE
PREDODBA PREDODBA
ETVEROSTRANA PRIZMA TROSTRANA PRIZMA
ESTEROSTRANA PRIZMA VALJAK
56
PRESJECI I MREE TIJELA Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea (slika dolje)
7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva
Na slikama koje slijede predo en je kosi prodor dva valjka s razvijenim platevima.
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.).
2. Desno od tlocrta nacrtajte krunicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.).
3. Na kosom valjku nacrtajte polukrunicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.).
4. Spajanjem odgovaraju ih to aka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.
Slika 1. Slika 2.
71
PROSTORNO PREDO AVANJE I KOTIRANJE Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predo ava najvaniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu x-
osi prikra ene su na polovicu stvarne veli ine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z
crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42°, a za os y on iznosi 7°.
8.5. Kosa projekcija

Kako vidimo (sl. 10.), kod
ovog na ina aksonome-
trijskog projiciranja, osi y i
z su pod pravim kutom ta-
ko da se prednje strana ti-
jela potpuno vidi i prikaza-
na je u pravoj veli ini crta-
nja (1:1). Os x moe se
crtati pod kutom od 30°,
45° ili 60°, a duina tijela
predo ena u smjeru te osi
dva je puta manja od dru-
Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predo enog u kosoj
gih dviju dimenzija.
projekciji
PRESJECI Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA
9.1. Uvod
Pri izradi tehni kih crtea esto ete se susresti s dijelovima koji ima-
ju provrte, utore i sli ne upljine pri emu nije dovoljno predo iti ih u
dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crte mogao biti prili no sloen.
U tom slu aju za preglednije predo avanje predmeta upotrebljavamo
presjeke. Pomo u presjeka moemo unutarnje nevidljive bridove pre-
dmeta crtanja u initi vidljivima (sl. 1.). Osnovno na elo za predo ava-
nje upljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da
mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada
se vidljive povrine presjeka trebaju zasjeniti (rafirati).
Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku Slika 2. Presjek
Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela puni presjek)
9.2. Prikaz i rafiranje presjeka

Sve povrine presjeka nekog tijela moraju se rafirati s dovoljnim i jednakim razmakom
crta rafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45°). Razli iti se materijali rafi-
raju razli itim rafurama (sl. 5.). Rubovi povrine presjeka predo eni su irokim punim cr-
tama kao i pravi bridovi tijela. Pri predo avanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrta-
vaju.
Slika 4. Razmaci i kut crta rafure (odstupanje od 45°)
83
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE
10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

Predo avanje provrta, navoja i vij anih spojeva moe se pojednostaviti. Na in pojedno-
stavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje
Tablica 1. Pojednostavljeno predo avanje
PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI

Pojednostavljeno pre-
Potpuni prikaz,
Potpuni prikaz do avanje, pojedno- Objanjenje
pojednostavljeno kotiranje
stavljeno kotiranje
Provrti, unutarnji navoji, sko-
enja i upusti crtaju se pojed-
nostavljeno.
a) Kod provrta s dvije veli ine

promjera, promjer ve eg pro-
vrta ili skoenja bit e napis-
an u prvom, a promjer manj-
eg u drugom retku.
b) Oblik dna provrta bit e oz-

na en slovnim simbolima U,
V ili V.
c) Kod skoenja i upusta bit

e zadani ve i promjer i kut
skoenja (u prvom), a drugi
promjer u drugom retku.
d) Pri kotiranju navoja duljina

navoja i dubina provrta bit e
me usobno razdvojene kos-
om crtom. Dubina navoja i
provrta bit e odvojena zna-
kom x od nazivnog promjera
navoja.
90
SKICIRANJE Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
Primjer: Na osnovi predodbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravoku-

tnih projekcije tijela.
Prostorna predodba tijela
1. korak 2. korak
3. korak 4. korak
5. korak 6. korak
93
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om TOLERANCIJE I HRPAVOST
Slika 6. Na ini nanoenja tolerancija na Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO
crte
12.2. Dosjedi i njihovo ozna avanje na crteima
Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor odre uje kakav e
odnos imati primjerice ep i provrt, tj. kakve e mjere imati jedan dio u odnosu na drugi.
Prema me usobnom odnosu veli ina unutranjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:
a) labavi dosjed (slika 9.) pri kojem nakon spajanja dijelova moe nastati samo zra -
nost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja grani na mjera provrta ve-
a od gornje grani ne mjere epa (osovine),
b) vrsti dosjed (slika 10.) pri kojemu nakon spajanja dijelova moe nastati samo
prisnost, odnosno dijelovi su tako izra eni (u granicama tolerancije) da je uvijek do-
nja grani na mjera osovine ( epa) ve a od gornje grani ne mjere provrta,
c) prijelazni dosjed (slika 11.) pri kojem su odstupanja tako propisana da moe nas-
tati ili prisnost ili zra nost to ovisi o veli ini stvarne mjere.
Slika 9. Labavi dosjed Slika 10. vrsti dosjed
Izbor dosjeda prema ISO normama

izvodi se tako da se za osnovni ele-
ment, kojemu se prilago ava onaj
drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga
imamo dva sustava za ozna avanje
zajedni ke tolerancije nekog sklopa:
a) sustav zajedni kog vratila
b) sustav zajedni kog provrta.
Slika 11. Prijelazni dosjed
98
SIMBOLI U TEHNI KOM CRTANJU Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
ispravlja cos mjera
zavojnica dioda
zavojnica sa eljeznom jezgrom PNP tranzistor
priklju ak za mikrofon NPN tranzistor
priklju ak za magnetofon poja alo
antena zvu nik
elektri ni ure aj elektri ni tednjak
stroj za pranje su a stroj za pranje rublja
hladnjak zamrziva
ure aj za klimatizaciju mikrovalna pe nica
grija a plo a elektri ni ventilator
Pitanja za ponavljanje:
1. to je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crtei?
2. to su simboli?
3. U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli?
4. Kako se dijele grafi ki simboli prema njihovoj namjeni?
5. U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?
6. Objasni zna enje simbola .


13. Objasni simbole na elektrotehni kim shemama dolje.
127
DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEA Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
TEHNOLOKI LIST
OPERACIJA ALATI VRIJEME IZRADE:
PODACI O STROJU SKICA:
FAZA STEZNI REZNI MJERNI Tpz ti Tu
Naziv pozicije: DATUM IME POTPIS List:

Broj nacrta: TEHNOLOKI LIST IZRADIO
Materijal: KONTROL
15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata

Dokumentacija ispisana na papiru jo je uvijek prisutna u stvaranju,
obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve
tee pristupa na a zauzima veliki i skup prostor. Najve i problem pred-
stavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehni kih crtea i cjelokupnih
projekata, pri emu uvijek postoji opasnost od ote enja ili unitenja
dokumenata. Osim toga, troe se sati i sati za pretraivanje, pronala-
enje ili kopiranje dokumenata. Uvo enjem elektroni kih informacijskih
sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovara-
ju e organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom
sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese.
Kako bi se pronaao naju inkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata,
neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
- kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crtea (dokumenata),
- kojom rezolucijom je potrebno skenirati crtee,
- koliko je esto potrebno pristupati skeniranom crteu,
- u kojem formatu treba arhivirati crtee,
- kolika je veli ina datoteka, pojedina no i zbirno,
- koji se medij za digitalno arhiviranje eli koristiti,
- na koji se na in eli indeksirati datteke i sl.
Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD
131
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om PREDO AVANJE STROJNIH ELEMENATA
e=53,1
3/45° m=0,8d x=3 s=0,866e

b=50
l=70
Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom
16.2. Predo avanje klinova
Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje vrsti razdvojivi spoj.
Uzduni klin s nagibom Uzduni kukasti klin Uzduni klin bez nagiba Segmentni klin
16.3. Predo avanje zavarenih spojeva

Zavareni spojevi pripadaju skupini vrstih nerazdvojivih spojeva.
134
GRA EVINSKI NACRTI Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
17.5. Kotiranje gra evinskih nacrta
Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice
kota u gra evinskim nacrtima naj e e se ozna avaju kratkim debljim kosim crticama pod
kutom od 45° (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu gra evinu. Duinske mjere u gra evinskim nacrtima dane su u centimetrima.
Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Povrine prostorija izraene
se u etvornim metrima (m2). Duinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih
metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veli ine, osim u detaljnim nacrtima, koti-
raju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne obrade (buka, obloge i sl). Veli ine pravokutnih
presjeka (drvena gra a, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova ozna a-
vaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a nazivnik visina elementa.
Sl. 9. Kotiranje gra evinskih nacrta
Visinske kote u tlocrtu ozna avaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima,
proziran lijevo iznad crte, a crno osjen an desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad
crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije. Visinske
se kote daju u odnosu na visinsku kotu ±0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog
prostora prizemlja i unose se u metrima. Tako er se visinske kote odre uju i samo jednim
zatamnjenim pravokutnim trokuti em kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota
upisuje uz njega.
Sl. 10. Kotiranje visinskih kota

4
141
Tehni ko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
Preporu ena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:

procesor Intel Pentium IV ili bolji
Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)
Microsoft® .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX® preinstalled*
2 GB RAM
1 GB HDD za instalaciju
grafika 1024×768 truecolor
Internet Explorer 9 ili via ina ica.
Preporu ena konfiguracija za 3D modeliranje:
procesor Intel 3.0 GHz ili ja i
Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8
4 GB RAM
2 GB HDD slobodno, ne uklju uju i instalaciju
grafika 1280×1024 truecolor
OpenGL-kompatibilna grafi ka kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.
18.1.6. Elementi korisni ke radne povrine AutoCAD-a
Ovdje e biti objanjeni dijelovi radne povrine programa. Osnovna obiljeja radne povri-
ne i su elja vidite na sl. 8.
Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u na inu rada 2D Drafting&Annotation
152
Crtanje u AutoCAD-u Tehni ko crtanje s AutoCAD-om
Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crtea
Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crtea u programu AutoCAD.
Ispod okvira s pogledom na otvorene crtee nalazi se mala traka s etiri gumba .
Ovdje je mogu e klikom na prvi gumb na zaslonu zadrati pregled crtea, klikom na
gumb zapo eti crtanje jo jednog novog crtea, klikom na gumb otvoriti neki ve na-
crtani crte i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crtee. Istovremeno, iznad
prikaza otvorenih crtea male sli ice prikazuju sve kreirane postave crtea koji se trenut-
a no nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokaziva em prije ete s pogleda na crte na neki od
postava (Layouta) slika se mijenja tako to se pregled svih crtea smanjuje, a pregled svih
Layouta pove ava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zas-
lonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crta-
lu ili pisa u) postava i gumb za publiciranje crtea na internetu i sl.
Slika 36. Pregled svih otvorenih crtea s pogledom na kreirane postave crtea koji je trenuta no na
zaslonu ra unala
Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crtea
159
18.2.28. Crtanje krunica (Circle)
Naredbu za crtanje krunice Circle moete

zadati na jedan od na ina prikazanih na slici desno.
Standardna, od programa pretpostavljena, mogu -
nost je da utvrdite sredinju to ku krunice, a potom
odaberete broj anu vrijednost polumjera. U ishoditu
koordinatnog sustava nacrtajte sredinjice budu e krunice. Zadajte naredbu Circle, upii-
te koordinate sredita 0,0 , upiite polumjer 25 . Dobili ste crte kao na slici 1.
Mogu nost crtanja krunice kroz dvije (2P) to ke namijenjena je crtanju krunice ako su
poznate dvije to ke kroz koje e prolaziti. Naredbom point postavite dvije to ke po elji.
Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da elite nacrtati krunicu
kroz dvije to ke upisom 2p . Lijevom tipkom mia kliknite u prvu to ku (1P) krunice. Pro-
gram trai da odredite krajnju to ku ili promjer krunice. Kliknite potom u drugu to ku (2P).
Dobit ete crte kao na sl. 2.
Sljede a mogu nost je crtanje krunice kroz tri to ke (3P). Naredbom point nacrtajte tri
to ke po elji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upiite 3p . Kliknite
redom na sve tri to ke. Crte moe izgledati kao na sl. 3.
etvrta mogu nost je crtanje krunice koja e dodirivati dvije zadane tangente i imati zada-
ni polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije duine pod kutom od 90°.
Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upiite ttr (tangenta,
tangenta, radijus) Enter. Program trai da odaberete prvu crtu koja e tangirati kruni-
cu. Postavite pokaziva na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom mia. Sada se trai da od-
redite drugu tangentu krunice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upiite 25 . Krunica
je gotova (sl. 4.).
Vjeba
Slika lijevo prikazuje pre ace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circ-
le). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte krunice kao na slikama dolje.
178
vie kopija ovih objekata, kod starijih ina ica programa treba upisati slovo m (multiple) .
Povucite mi udesno i upiite razmak izme u bazne to ke originala i te iste to ke prve ko-
pije (60). Zatim to u inite jo jedanput, svaki put kliknuvi lijevom tipkom na mjesto gdje e-
lite postaviti presliku (upiite 120). Kod novih ina ica postupak je neto druk iji jer je ve u
startu naredbe uklju ena mogu nost Multiple, kojom se omogu ava kopiranje vie primje-
raka samo klikom mia na eljeno mjesto kopiranja.
Vjeba
1. primjer: nacrtajte crte kao na slici dolje primjenjuju i naredbe ovim slijedom:
1. Rectangle (100,30),
2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
3. Divide (number of segments: 6),
4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
5. Copy ( etiri puta kopirati krunicu na razmak).
2. primjer: uporabom ve spomenutih naredaba nacrtajte crte kao na slici dolje. Nacrtani
pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po elji.
187
Vjeba
1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomo u
naredbe Rectangular Array u tri retka i etiri stupca (slika u sredini). Gotov crte vidite
na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogu nosti ovoga alata tako da primjerice u polje
Angle of array upiete 45 (stupnjeva) dobit ete zanimljivu sliku (sasvim desno).
2. primjer: koriste i naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu plo u (sl. dolje lijevo) i
lan anik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste ve ranije upoznali.
3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika
dolje lijevo predo ava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circ-
le, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.
195
Vjeba
1. primjer: kreirajte rafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju

predmete bez rafure, slike b prikazuju granice povrina rafiranja, slike c prikazuju isti
predmet s gotovom rafurom. Lijevo je prostorna predodba presjeka.
2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i rafirajte povrine ka-
ko je prikazano na sl. 2c.
3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjen ajte i rafirajte ih na sli an na in
kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite razli ite kombinacije dviju razli itih boja
te sjen anje i rafiranje pod razli itim kutovima.
213
18.2.74. Alati za kotiranje
Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je uklju ivanje alata Osnap kojim ete to -
no pri vrstiti po etnu i krajnju to ku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela
(Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u
mogu nosti odre ivanja prave veli ine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Ne-
dostatak ovakvog unoenja kota je to ih ne moete vidjeti i ure ivati u prostoru modela.
Na ve spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili plo i glavnog izbornika Annotate
Dimensions nalaze se sljede i alati za kotiranje:
Slika NAREDBA NAMJENA

dimlinear Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama
dimaligned Kotiranje neortogonalnih objekata
dimarc Kotiranje lu ne duljine krunog luka
dimordinate Kotiranje koordinata to ke
dimradius Kotiranje polumjera
dimjogged Kotiranje krunog luka velikog polumjera
dimjogline Kotiranje dugih linearnih dimenzija
dimdiameter Kotiranje promjera
dimangular Kotiranje kuta
qdim Kotiranje vie kota u nizu jednim potezom
dimbaseline Kotiranje od zajedni ke osnovne crte
dimcontinue Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti
tolerance Kotiranje tolerancija (doputenih odstupanja)
dimcenter Obiljeavanje sredita krunice ili krunog luka
diminspect Kontrola kote
dimbreak Prekid kote
dimedit Mijenjanje kotnog teksta
dimtedit Mijenjanje poloaja kotne linije i poloaja kotnog teksta
dimstyle Kotni stil
18.2.75. Primjeri kotiranja razli itim alatima za kotiranje
a) ( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim

kotnim stilom.
219
18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisa u ili na ploteru (crtalu)
Sada kada ste nacrtali vae crtee, bilo bi poeljno da ih prenesete na papir kako biste s
njima mogli lake rukovati, to jest kako biste ih mogli prakti no upotrijebiti na mjestu na ko-
jem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ete uraditi tako da podatke s vaeg ra unala
poaljete na jedan od ure aja za ispis: to moe biti crtalo (ploter) ili ve poznati i u svim
drugim programima koriteni pisa (printer). Pretpostavimo da elite na pisa u koji ispisuje
najve i format A4 ispisati crte stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethod-
no izvriti odgovaraju e pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crtea, opazit ete znak koordinatnog sustava UCS
(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenuta no nalazimo u tzv. Mo-
delspace-u ili vaem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crtee ili 3D
modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ete pre-
zentirati svoj crte. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokut-
nog trokuta.
Crte ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najprakti niji na in
crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crte STAN 1 i kliknite
na postav Layout1 na dnu povrine za crtanje (vidi sliku dolje). Va stan se pojavio unu-
tar jednog pravokutnika u bijeloj povrini (povrini papira za ispis), a na samom dnu prozora
na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 polo-
eni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrite. Ako kliknete dvostrukim
klikom unutar tog pravokutnika njegove crte e postati ire. Tada u njemu moete pomicati
crte, zumirati i ure ivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrita, a u granicama
ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predo ava granicu ispisa na papiru.
18.2.77. Postavke Layout-a
Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam ba dobro postavljen crte stana u
prostoru papira za ispis. Sada to moete promijeniti. Program doputa umetanje novih La-
yout-a (postava) i izmjene postoje eg. Desnim klikom mia kliknite na postoje i . Ot-
vara se padaju i izbornik (slika na sljede oj str. desno). Ovdje vidite vie mogu nosti.
223
18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu
Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i etiri pogleda (tabli-
ca dolje).
POGLED SW Isometric SE Isometric NE Isometric NW Isometric

SIMBOL NA
TRACI VIEW
IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA
Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru,

odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju so-
lida ( vrstih objekata) duina objekta se crta u pravcu osi x, irina
u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri
osi). Za navigaciju u prostoru u novim ina icama i za promjene po-
gleda slui novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici des-
no moete vidjeti izgled tog alata.
Poloaj to aka u prostoru s njihovom udaljeno u od ishodita ko-
ordinatnog sustava moe se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i
smjerove crtanja veli ina vrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.
18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box)
Radi lake izrade 3D crtea, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno
Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih vrstih objekata. Novije
ina ice imaju vrpcu s nekoliko plo a s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).
230
na donjoj bazi prizme nacrtajte stoac promjera baze 50 i visine - 10

naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stoca od glave vijka
naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5)
naredbom chamfer ukosite rub zavretka navoja na vijku za 2
naredbom union ujedinite nacrtana tijela
vijak osjen ajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovaraju om bojom
alatom slice na inite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).
Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crtea vijka.
3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema

zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region na i-
nite zatvorena podru ja. Prije ite u pogled SW Isomet-
ric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275.
Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Sty-
les ) dobit ete 3D prikaz stana sa skriven-
im bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na pre ac (u
drugom krugu iste trake) osjen ajte zidove (sl. dolje de-
sno).
238
b) ( ) revolve
Na primjeru modeliranja jedne ae isprobat ete alat Revolve. Nacrtajte 2D crte prema
sl. 1. Nakon toga zaoblite krune prijelaze (sl. 2.). Klikom na pre ac zadajte naredbu re-
volve. Na zahtjev Select objects to revolve: ozna ite sve crte koje ine obrise modela .
Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na
to ku 1 i to ku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prije ite na izo-
3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjen ajte kreirani model (sl. 6.).
Vjeba
1. primjer: na osnovi 2D crtea (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D mo-
del. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upiite 180 (stup-
njeva). Slika desno prikazuje rjeenje.
246
Vjeba
1. primjer: otvorite ranije izra eni crte stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata
ali nema otvore za prozore. Te otvore ete sada na initi uz pomo alata presspull. Pomo-
u naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte
pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje
lijevo). Klikom na pre ac zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika
(1) i povucite pokaziva u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite
jo jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6)
i izreite. Osjen ajte zidove i dobit ete sliku dolje desno.
2. primjer: na struku vijka (crte na str. 236.) izradite navoj. Otvorite ve izdra eni crte vij-
ka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244.
Prvo, pomo u naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljede im podacima: Com-
mand: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base
radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis
endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i
fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metri ke navoje (M30), slika u sredini.
Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).
248
271
273
274
275

Inz Grafika Knjiga Lucic 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Inz Grafika Knjiga Lucic 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.

1.1. Tehni ki crte 1

2. STANDARDI U TEHNI KOM CRTANJU 5

2.1. Vrste tehni kih crtea 5

3.1. Konstrukcija simetrale duine 19

4. KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA 25

4.1. Konstrukcije elipse 25

5.1. Elementi kota 37

6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 45

6.1. Vrste projiciranja 45

7.1. Mree pravilnih geometrijskih tijela 63

8. PROSTORNO PREDO AVANJE I KOTIRANJE 75

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 83

10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE 89

10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 89

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA 95

12.1. Tolerancije duinskih mjera 95

13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA 113

13.1. Izrada crtea i shema 113

14. SIMBOLI U TEHNI KOM CRTANJU 121

14.1. Pojam i podjela simbola 121

15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA 129

15.1. Tehni ka dokumentacije 129

16. PREDO AVANJE STROJNIH ELEMENATA 133

16.1. Predo avanje navoja i vijaka 133

17. GRA EVINSKI NACRTI 137

17.1. Uvod 137

18. Crtanje u AutoCAD-u 147

18.1. Uvod u AutoCAD 147

19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA 251

20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA 267

1. UVOD U TEHNI KO CRTANJE

1.2. Pribor za tehni ko crtanje

Ve i dio pribora za tehni ko crtanje danas bi

Slika 1. Tehni ke olovke Slika 2. Trokuti

Osnovni pribor potreban za crtanje bilo

Slika 5. Pribor za brisanje Slika 6. Crta a plo a Slika 7. Crta i stol

Slika 8. abloni za slova Slika 9. abloni za znakove Slika 10. Rapidografi

Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

Slika 12. Crte izra en u ra unalnom programu AutoCAD

A1 594 x 841 1/2 660 x 900

A2 420 x 594 1/4 450 x 660

A3 297 x 420 1/8 330 x 450

A4 210 x 297 1/16 225 x330

A5 148 x 210 1/32 165 x 225

A6 105 x 148 1/64 112 x 165 Slika 26. Okvir crtea

Svi formati ve i od A4 trebaju se, zbog ulaganja u

Tablica: prelamanje ve ih formata na veli inu A4 Slika 27. Produljeni format

2.6. Zaglavlja i sastavnice

Bri crtea: Naziv dijela:

Objekt: Objekt broj:

Slika 29. Zaglavlje za radioni ki crte s dimenzijama

3.1. Konstrukcija simetrale duine

3.2. Konstruiranje okomice iz to ke na pravac

3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove

3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice

3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice

4. KONSTRUKCIJE TEHNI KIH KRIVULJA

4.1. Konstrukcije elipse

4.1.1. Konstrukcija elipse pomo u konjugiranih promjera diobom

4.6. Konstrukcija cikloide

15. Zadane krunice spojite tangentama.

16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

17. Kako nastaje elipsa? Odgovorite na pitanje!

1.1. Tehni ki crte 1

2.1. Vrste tehni kih crtea 5

3.1. Konstrukcija simetrale duine 19

7.1. Mree pravilnih geometrijskih tijela 63

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA 95

12.1. Tolerancije duinskih mjera 95

13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA 113

13.1. Izrada crtea i shema 113

19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA 251

Slika 8. abloni za slova Slika 9. abloni za znakove Slika 10. Rapidografi

Slika 12. Crte izra en u ra unalnom programu AutoCAD

A6 105 x 148 1/64 112 x 165 Slika 26. Okvir crtea

Bri crtea: Naziv dijela:

Slika 29. Zaglavlje za radioni ki crte s dimenzijama

3.1. Konstrukcija simetrale duine

3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove

3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice

15. Zadane krunice spojite tangentama.

Konstruirajte elipsu pomo u dvije koncentri ne krunice

Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodba)

Primjer 3. (sl. 5.): Simetri ni obrisi sadravaju

6.3.5. Prodori i probodita

Slika 18. Probodita prizmi s pravcem

ESTEROSTRANA PRIZMA VALJAK

7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea (slika dolje)

7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva

Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela puni presjek)

9.2. Prikaz i rafiranje presjeka

Slika 4. Razmaci i kut crta rafure (odstupanje od 45°)

c) Kod skoenja i upusta bit

Primjer: Na osnovi predodbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravoku-

12.2. Dosjedi i njihovo ozna avanje na crteima

zavojnica sa eljeznom jezgrom PNP tranzistor

elektri ni ure aj elektri ni tednjak

18.1.6. Elementi korisni ke radne povrine AutoCAD-a

Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crtea

18.2.28. Crtanje krunica (Circle)

Naredbu za crtanje krunice Circle moete

1. primjer: kreirajte rafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju