PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH OPA POVIJEST PRAVA I DRAVE

STARI VIJEK BABILON 1. Povijesni razvoj U 19. stoljeu pr.n.e. dinastija u Babilonu se osamostalila od amoritskog vladara koji je tada vladao iz Larse. Babilon se uzdie kao samostalna grad-drava i iri se na prostor Akada. U razdoblju od 18. stoljea Babilon iri svoju vlast, naroito za vrijeme 40-godinje vladavine vladara Hamurabija, na prostor koji daleko prelazi granice Mezopotamije. Ukljuivanjem u svoju dravu sumerskih ostataka amorianske vlasti Hamurabi se proglaava kraljem Amorita. Hamurabijeva drava slabi ve za njegova sina nasljednika Samsuiluna. Dravegradovi neprestano se bune i ele samostalnost. Pleme Kasita ugroava granice i stalno se infiltrira u sjeverne dijelove drave. Oslabljena drava poetkom 16. stoljea postaje plijen Helita koji osvajaju i pljakaju Babilon. Tri stoljea Babilonske drave su epizoda u dravnom ivotu Mezopotamije, ali su nov kvalitet u kulturnom i dravno-pravnom ivotu. Drutvo i gospodarstvo Poljoprivreda je bila visoko razvijena. Zemlja je obraivana kolektivnim radom kojim je rukovodila drava, gradovi i seoske opine, a koji izvode slobodni ljudi i robovi. Veliki poljoprivredni vikovi (ito, ulje, stoni proizvodi) su rasprodavani na domaem tritu ili ih je drava razmjenjivala za drvo, kamen, kou, stoku robove, zaine a naroito kovinu. ito postaje ope sredstvo razmjene plaanja, kasnije i kovine najvie srebro ali ito je bilo najee plateno sredstvo. Razvijeno je i stoarstvo, ribolov a naroito obrt. Vanost obrta pokazuje njegova organiziranost. Obrtniki ceh je bio nezavisna organizacija ali pod vladinim nadzorom. Cehovska disciplina, monopol, poslovna tajna odravani su stoljeima pa ih je i drava potivala ali i pomagala. Bogatstvo itarica ali nedostatak drveta, kamena, kovina dovelo je do razvitka trgovine. Drava je trgovaku djelatnost smatrala vrlo vanom te ju je nadzirala putem obiajnih i zakonskih propisa. Trgovaki poslovi su se morali odvijati pismeno da bi mogli biti kontrolirani, lako dokazivi i radi prometne sigurnosti. Drava je kontrolirala mjere i utege, tad poinje igosanje komada kovine radi potvrde istoe. 2. Dravno ureenje (Neograniena monarhija) Po obliku vladavine Babilon je despotska monarhija koja se za razliku od ranijih hramovnih drava pokuava zasnovati kao svjetovna vlast. Iako i ova vlast ima veze s bogovima nastoji se odvojiti od sveenstva i hramova a u osvojenim dijelovima nasloniti posve na vojno-inovniki aparat. elei uspostaviti pravno jedinstvo u najvanijim pravnim podrujima babilonska vlast dokida ulogu sveenstva u podruju sudstva. Vlast se zasniva kao svjetovna i teritorijalna. Na osvojenim podrujima vlast se temelji na naelu ratnog osvajanja (occupatio bellica) pa su stoga svi dijelovi drave ovisni od sredinje vlasti. Svi dijelovi vlasi su ujedinjeni, tj. naelo jedinstva vlasi u rukama vladara a na niim razinama to je jedinstvo vojne, upravne i sudske

vlasti u rukama lokalnih dravnih organa. Vladar lugal je nosilac sve vlasti, sudstvo i uprava su u rukama drave u svemu to je od interesa za nju. Sredinja dravna vlast je u rukama vojnog i upravno-sudskog inovnitva. Nubanda je najvii inovnik, vladarev pomonik, upravitelj dvora i carskih imanja. Rukovodio je javnim radovima te je upravitelj dravnih financija. Iaku je drugi najvii slubenik sredinje vlasti, on upravlja dravnom upravom na cijelom dravnom podruju. Drava je bila podijeljena na upravne pokrajine a one su se dijelile na upravne kotareve. akanaku je bio na elu upravne pokrajine i upravljao je svim granama dravne uprave. Prema ovome babilonska uprava bila je monokratska jer je na elu svake upravne jedinice bio jedan slubenik, to je takoer oblik vojne uprave obzirom da je upravitelj bio vojni komandant. Porezi Zakupci su zakupninu davali u plodinama a kao porez dravi davali su desetinu od plodina. Kolektivni vlasnici zemlje (hramovi, gradovi, opine) plaali su takoer isti porez na prirod. Vlasnici stoke su takoer plaali porez u naturi, vuna i mlado od stoke. Obrtnici i trgovci porez su plaali u djelu proizvoda ili u koliini plemenite kovine. Babilon je znao za carinu i maltarinu na poljoprivredne proizvode koji su unoeni u grad. Ovako ubrane proizvode drava je koristila za izdravanje stajae vojske, za plau osoblju ili za razmjenu i prodaju. Ovim poslovima upravljali su mjesni upravitelji. Uz ovo drava je koristila i kuluk kao porez na osobu (radna snaga) i na taj nain gradila gradske zidine, utvrde, hramove, kanale, putove itd. Vojska Dijeli se na avilu naoruana vojska, i mukenu pomono vojno osoblje. Postojala je i profesionalna vojska ne velika stajaa vojska stalno pod orujem, kasarnog tipa, i mnogo vea polu-stajaa vojska ilku-koji nisu bilu u kasarnama nego rasuti po irokom dravnom podruju oni su vojni profesionalci. Svi vojnici su za vrijeme aktivne slube dobivali plau koja pada na teret gradova i hramova. Smjetaj i prehrana vojske pada na teret stanovnitva gdje se vojska nalazi. Hamurabijev zakon titio je vojnike od samovolje njihovih pretpostavljenih, ak je i brak vojnika bio pod posebnom zatitom: ena zarobljenog se smije preudati ako nema sredstava za ivot a ako se mu vrati i ena mu se mora vratiti, vojni bjegunac gubi pravo na enu, a ako zarobljeni vojnik dospije kao rob na prostor babilonske drave mora biti osloboen. Sudstvo U Babilonu je bilo dravno, svjetovno sudstvo, ono je dio dravne uprave i drava je to podruje imala u rukama koliko je eljela. Vladar najvii sudac a umjesto njega ponekad sude carski suci kao njegovi ovlatenici u predmetima koji ga zanimaju. Sud pokrajine koji ine upravitelj pokrajine (akanaku) sa 6 10 prisjednika. Mjesni sud to je redoviti sud koga ine upravitelj grada (rabinau) kao predsjedatelj i 4 8 prisjedenika (gradski odlinici). Uz ove sudije u svakoj pokrajini postoji sudsko vijee sastavljeno od 4 8 profesionalnih sudaca koji uz sud vre i upravne poslove najee oko dravne imovine. Svaki od ovih sudova imao je sudske vojnike (policija), sudske pisare i arhivare. Zavisno od vanosti i vrsti spor je nekada poinjao na mjesnom sudu a nekad odmah pred carskim sudom. Sveenstvo nije sasvim potisnuto, pred njima su polagane zakletve, oni su bili posrednici u pozivanju na sud, a esto su i suci, arbitraa, biljenici, vjetaci, porota.

3. Drutveno ekonomsko struktura stanovnitvo U Babilonu nije bilo kasta, pripadnost odreenom drutvenom sloju je posljedica zanimanja, imovinskog stanja i osobne slobode, a promjenjivost tih prilika je posljedica promjenjivosti ivotnih okolnosti. Osnovna pravna podjela drutva je: slobodni (robovlasnici) i neslobodni (robovi). Slobodni ljudi po Hamurabijevom zakonu dijele se na dvije skupine: avilu (gospodin) i mukenu (siromah). Mjerilo razlikovanja je imovinska sposobnost a bitna razlika na podruju prava je bila sankcija za zloin protiv ivota i tijela. Za povredu avilua primjenjivan je lex talioni, a kada bi avilu povrijedio pripadnika nieg sloja kanjavan je novanom kaznom. Avilu je bio gornji sloj birokracija i vojska a mukenu nii proizvoaki drutveni sloj koji je u vojsci sluio kao pomone, nenaoruane slube. U klasi slobodnih imamo vie slojeva. Na samom vrhu sveeniko-birokratski i komandni vojni element, neto manje vaan sloj bili su trgovci, obrtnici i novari. Najiri sloj je slobodnih seljaka koji su ivjeli u okviru seoskih zajednica i obraivali dravno-hramovsku zemlju. Bilo je i malo privatnog vlasnitva i privatnih zakupaca zemlje. Slobodni ljudi su bili duni sluiti vojsku i upravo ta dunost je bila znak njihove slobode. Pored ope vojne obveze i stalne stajae vojske (ne brojne) postojala je i polustajaa vojna formacija: ilku. Ilku je dio vojske koji nije bio stalno na okupu, ali je bio stalno spreman i lako ga se pozivalo u biti bili su glavna udarna snaga. Kao plau za slubu dobivali su komad dravne zemlje koju su sami obraivali i na taj nain uzdravali obitelj. Zemlju su mogli dati u zakup samo dok su bili u ratu. Pravo na zemlju i slubu gubili su ukoliko uzastopno 3 godine zemlja nije obraivana. Nisu je mogli zaloiti niti prodati. Promet ilku zemljom po Hamurabijevom zakonu mogli su vriti jedino damgari. Zemlja je bila nasljedna. Nije mogla biti predmet sudske pljenidbe kao sredstvo naknade kakvih obveza uivaoca ilku. Ilku nisu plaali porez. Iako nisu bili bogati spadaju u razred avilu. Ovaj poziv je bio jako privlaan. Drugu klasu inili su roboviljudi koji su u neijem vlasnitvu i nisu osobno slobodni. U najstarije doba robovi su bili zarobljeni stranci, ali kasnijim klasnim raslojavanjem pojedini slobodni lanovi zajednice padaju u dugovinsko ropstvo i u svojoj vlastitoj dravi. Robom se moglo postati na razne naine: zarobljavanjem u ratu, sudskom presudom, samoprodajom u ropstvo (ovjek je vlasnik svoje slobode te je slobodan raspolagati njome), glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ropskog stanja roenjem od oba roditelja roba. Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Po Hamurabiju dugovinsko ropstvo je ogranieno na 3 godine, nakon ega je rob oslobaan bez obzira na dug. Ukoliko bi dugovinski rob umro od zlostavljanja zakon je odreivao da se ima ubiti gospodarev sin. Pomou adopcije ove odredbe o ogranienju dugovinskog ropstva esto su izigravane. Kasnije ove odredbe nisu vrijedile i osobe koje su pale u dugovinsko ropstvo ostajale su robovi dok ne odrade dug. Rob je imao odreenu pravnu i poslovnu sposobnost. Mogao je zakljuivati brak i s osobom ropskog poloaja ali i slobodnom. Djeca su nasljeivala status majke, a slobodan ovjek svoju djecu s robinjom mogao je uiniti slobodnima izjavom vi ste moja djeca odnosno adopcijom.

Rob je bio vlasnik svoje imovine i s njom je mogao nastupati u pravnom prometu kao i slobodni. Vlasnik nije smio ubiti roba ali ga je mogao kanjavati. Mogao je upravnom prometu zastupati gospodara ali su ugovori tada morali biti sainjeni u pismenoj formi ili pred dvasvjedoka. Smru je kanjavan pokuaj bjegstva, prikrivanje ili pomaganje bjekstva i prikrivanje odbjeglog roba. Rob je smatran pokretnom imovinom gospodara pa je mogao biti predmet svih pravnih transakcija. 4. Izvori prava (Hamurabijev zakonik!!!!!, princip taliona!!!!) O pravu Mezopotamije i pravnom ivotu saznajemo na osnovi: a) zakonskih tekstova zakoni koji su donoeni u ovo vrijeme imali su veliku vanost i nakon to je propala vlast koja ih je donijela. Razlikujemo: Ur-Namu - izdao ga je vladar Ura kasnije Sumera i Akada, sauvan u fragmentima, Lipid Itar izdao ga je vladar Isina, sauvan je u veim dijelovima i znaajan je za razvoj kaznenog prava, izdan je i zakon u dravi Enun koji je po vladaru nazvan Zakon vladara Bilalame. Najvaniji Zakon vladara Babilonije je Hamurabijev zakonik koji poznat skoro u cjelini i koji je vrlo znaajan za poznavanje prava u Mezopotamiji jo stoljeima nakon nestanka njegove drave. b) vladarska pisma su drugi znaajni izvor za poznavanje dravnog prava i uope drutvenog ivota Mezopotamije, to su upute koje je vladar upuivao niim dravnim inovnicima. c) isprave o pravnim poslovima su najpotpuniji izvor koji daju jasan uvid u ivot. To su isprave o pravnim poslovima i drugim pravno relevantnim injenicama, katastarske isprave, popisi stanovnitva, vjerska knjievnost (himne, tualjke, mitovi), profana knjievnost, znanstveni tekstovi (astronomija, filologija, povijest itd). Hamurabijev zakonik oblik kazuistikog kaznenog zakona, ima odreenu sistematizaciju: 1. o sudu predvia kazne protiv sudaca, tuitelja, svjedoka 2. o stvarima odredbe o stvarnim pravima, njihovo stjecanje, prenoenje i povrede 3. o braku i obitelji odredbe o zakljuenju braka, odnosima meu suprunicima, o mirazu, odnos izmeu roditelja i djece, o nasljeivanju 4. o zatiti ivota i tijela govore o raznim povredama 5. o radu odreuju odgovornost za izvreno djelo, rad, tete i povrede, sredstvima za rad i njihovoj upotrebi. Princip taliona (lex talionis) naelo po kome se vri odmazda (zub za zub oko za oko) 5. Stvarno pravo Stvarno pravo, zatita stvarnih prava, zauzima najvei dio Hamur.zakona. sadri najvanije odredbe o vlasnitvu i povredama tog prava. Razlikujemo kolektivno i privatno vlasnitvo. Subjekti kolektivnog vlasnitva su drava-vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekt ovog vlasnitva su najvie zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine, stoka, robovi, orue i dr. Zemlja je obraivana davanjem u zakup a zakupci su se periodino mijenjali da se ne bi ustalili. Zakup nije mogao biti predmet pravnog prometa, niti inter vivos niti mortis causa. Privatno vlasnitvo je predmet prometa kako inter vivos tako i mortis causa. Privatni vlasnici porez su plaali u plodinama. Promet nekretnina se obavlja pismenim ugovorom.

Vlasnitvo, naroito dravno i hramovno vrlo je strogo zatieno. Kraa se nadoknaivala trideseterostrukom vrijednosti ukradene stvari, a ako lopov nije bio u stanju nadoknaditi, osuivan je na smrt. Hamurab.zakon titi posjed i slunosti pravo prolaza pre4ko tue zemlje, to ima oblik zakupa. 6. Obvezno pravo (openito, kupoprodaja, zajam i dugovinsko ropstvo, najam i zakup, ugovor o djelu i radu, ostava, nalog, ugovor o drutvu) Uvjeti ivota su vrlo rano potakli razvitak trgovine u Mezopotamiji. Razmjena je dovela do sloenih poslovnih odnosa koje je trebalo pravno uobliiti, tako su nastajali mnogi sloeni pravni instrumenti. Za mnoge ugovore su postojale stalne forme formulari. Najvei dio Ugovora je pisan na nain da sadre bitne odrednice sadraja, imena prisutnih svjedoka, potpise (peate) stranaka, da su ugovori zatvoreni u glinenu ovojnicu na kojoj je saeto ispisan sadraj ugovora (tako da se neodpeauje da bi se to saznalo), da su se ugovori pohranjivali u hramovima. Zakljuivanje nije bilo sloeno a ni posebno sveano cilj je bio da ugovor izraava pravu namjeru stranaka. Za neizvravanje ugovora postojale su razne odgovornosti regulirane zakonom ili ugovorom. Uglavnom imovinska odgovornost a ako odgovorni nije imao imovinu da nadoknadi tetu padao je u dugovinsko ropstvo da bi svojim radom isplatio tetu. Obvezno pravni ugovori su: kupoprodaja, zakup, najam, osobni najam (ugovor o radu), zajam, ugovorna pogodba, ostava, nalog, ugovor o drutvu, (ortakluk), posebni trgovako-bankarski ugovori (ugovori izmeu novara i njihovih izvritelja) i dr. Kupoprodaja je obavljana uz predaju stvari i isplatu kupoprodajne cijene. Postojala je i prodaja na kredit, tada su se stranke dogovarale da kupac isplati cijenu ali da prodavalac odmah istu svotu kupcu pozajmi tako da se istovremeno radilo o zakljuenju kupoprodajnog ugovora i ugovora o zajmu. Predmet kupoprodaje su nekretnine i pokretnine (ukljuujui i ljude, bilo robove, bilo slobodne). Postojala je samoprodaja a i domain je mogao prodati lanove svoje obitelji. Babilon je poznavao i etano vlasnitvo promet i vlasnitvo djela kue. Plateno sredstvo je ito, ulje, kovine (srebro). Dagmari trgovci koji su se profesionalno bavili prometom nekih dobara a pored njih su to radili i dravni slubenici (kao dravni agenti) i sveenici (agenti hrama). Novarima bi mogli smatrati trgovce dragocjenim kovinama, Babilon nije imao novac nego su tu ulogu imale kovine. Zakup- predmet zakupa je zemlja, najee, ali i stan. Zakupni rok je kratak 1.g, ili dug 5.g. Zakupnina za zemlju je dio plodina ili 1/3 a za vrtove 2/3. Slunost prolaza ima oblik zakupa. Najam predmet najma su vol, magarac, kola, brod, rob, slobodan ovjek (osobni najam). Ugovori o najmu odreuju cijenu najmu najamninu a ham.zakon ima dosta odredaba o odgovornosti za oteenje ili unitenje stvari ili osobe koja je predmet najma. Osobni najam (ugovor o radu) ovaj ugovor je zakljuivan slino ugovoru o najmu robova. Razliiti radnici su zakljuivali ove ugovore ciglari, zidari, koari, krojai i dr. Ovdje spadaju i naknade lijeniku, veterinaru, graevinaru za njihove usluge. Najamnina je plaana u itu ili

drugim proizvodima i novcu. Zajam jedan od najeih ugovora. Ovaj ugovor je bio nain pretvaranja slobodnih u robove, on je oblik klasnog raslojavanja kao i nain erozije drutvene osnove drave i njene vojne moi. Zakonom su bile ograniene kamate na zajam, za ito i srebro. Vraanje duga se osiguravalo zalogom. Zalog su mogle biti pokretne i nepokretne stvari ili sva dunikova imovina. Ostava ugovor o uvanju tue stvari, morao biti zakljuen pismeno i uz svjedoke, katkad je oznaavan kao zakup. Za ostavu se plaa, a uvar koji utaji uvano vraao je dvostruko a ako netko potrauje neto to nije ostavio daje dvostruku vrijednost optuenom onoga za to lano tvrdi da je dao na uvanje. Nalog ugovor o izvrenju neke inidbe za nalogodavca. Sredstva potrebna za izvrenje naloga davana su nalogoprimcu u obliku zajma tako da je i ovaj ugovor povezan s zajmom. Ham.zakon sadri odredbe za ugovor izmeu trgovca (dagmar, novar) i njihova izvritelja (amalu). Ugovor o drutvu (ortakluk) cilj ovakvog ugovora je zajedniko davanje ili uzimanje zajma, zajedniko voenje nekog posla i sl. Gubitak i dobitak dijele se na jednake dijelove, ulozi udruenih su imali jednaku vrijednosti iako su mogli biti razliite vrste. 7. Brano i obiteljsko pravo Bitna drutvena svrha braka je raanje zakonitog potomstva. Brak je bio monogamni, ali ako u braku nema potomstva, a smatralo se da je krivnja uvijek na eninoj strani, bio je doputen ili drugi brak ili robinja-konkubina koja bi dala potomstvo. Ako9 je supruga nerotkinja bila uzorita imala je pravo na donoenje odluke o drugom braku i to: ako ne eli biti druga supruga mogla je brak razvesti, moe pribaviti robinjukonkubinu, ili moe prepustiti muu odluku da pribavi robinju ili da zakljui drugi brak. Ako nije bila uzorita supruga nije imala ove prednosti i mu je moe zadrati kao robinju. Ako mu raskida brak s suprugom nerotkinjom koja je bila uzorita supruga mora je obetetiti. Prva uzorna supruga zadrava prvenstvo a robinjukonkubinu koja izrodi djecu i koja se nadmee s njom mogla joj je staviti oznaku i ubrojiti meu ostale robinje. ena robinja koja rodi djecu ne moe se prodati. Izjavom vi ste moja djeca otac-robovlasnik djecu robinje izjednaava sa svojom branom djecom, a ako to ne napravi do smrti, ta djeca zajedno sa svojom majkom postaju slobodni, ali ne mogu biti nasljednici svoga oca. Brak je zakljuivan ugovorom, inae bi bio nitavan, ovaj ugovor nema nita posebno u odnosu prema drugim ugovorima. Zakljuivao ga je mladoenja i djevojin staratelj. Ugovorom suprunici su oslobaani odgovornosti za prijebrane imovinske odgovornosti ali za obveze i imovinu nastalu za vrijeme braka odgovarali su zajedniki. Prilikom zakljuenja ugovora mladoenja je davao enidbeni dar (tirhatu), a mlada je prilikom dolaska u kuu donosila miraz (eriktu). Vrijednost miraza je prelazila tirhatu iz razloga to je miraz ustvari dio nasljea enskog djeteta i zato kasnije ensko dijete nije nasljednik svojih roditelja. Kod poremeaja branih odnosa razvoda bitno je tko je kriv, ako je to mu (esto odlazi od kue i zanemaruje enu) ena ima pravo na razvod, uzima svoj miraz a mu gubi pravo na tirhatu ili plaa odtetu ako je nije dao. Ako je ena kriva (nije dobra domaica, rasipnica, zanemaruje mua) mu

razvodi brak, zadrava miraz, eni ne daje nikakvu odtetu, ima pravo na povrat tirhatu a enu pogaa smrtna kazna ukoliko joj mu ne oprosti i tad je zadrava kao robinju. Ako do razvoda dolazi bez enine ili mueve krivnje, ako ena ima djecu, mu joj vraa miraz i daje zemlju da bi odgojila djecu, a kad djeca odrastu ena zadrava dio plodouivanja koji joj treba za ivot i moe se udati. ena s maloljetnom djecom moe se udati samo uz sudsko odobrenje, tada je ona i novi mu staratelji djece i imovine kojom upravljaju dok djeca odrastu. Ako u braku nema djece mu eni vraa miraz i obeteuje je od imovine koju je dao kao enidbeni dar. Ako je ena bolesna mu moe oeniti drugu ali ne moe traiti razvod od bolesne ene, ali bolesna ena ima pravo na razvod i tada uzima svoj miraz. Iako je ena daleko od ravnopravnosti s muem ipak je daleko od pokornosti koju poznaju drugi kasniji pravni sustavi. ena u Babilonu ima pravnu i djelatnu sposobnost, moe biti svjedok i esto u pravnom prometu nastupa u vlastito ili muevo ime, moe voditi obrt, trgovinu. Obiteljski odnosi imaju patrijarhalno obiljeje ali su daleko od rimske oinske vlasti (patria potestas). Roditeljska vlast pripada ocu a na majku prelazi smru oca. Otac je mogao djecu prodati u ropstvo ili ih dati u dugovinsko ropstvo ili da ih drugi usvoje, ensku djecu mogao je dati u sveenice. Djeca su bila duna na poslunost ali roditeljska vlast je bila pod nadzorom suda, roditelj se mogao odrei djece samo ako to dopusti sud i jedino iz razloga tekog ponovljenog zloina protiv oca. Babilon je poznavao i otro kanjavao rodoskrvne odnose. Usvojenje je vrlo esto koritena institucija. Razlozi su: stjecanje potomstva, odreivanje nasljednika, legitimacija vanbrane djece, stjecanje hranitelja, prikrivanje ropstva, oblik oslobaanja robova i dr. Usvojenje moe biti prekinuto i to dragovoljno i nekanjivo ili kao oblik kazne a postoji i neraskidivo usvojenje. 8. Nasljedno pravo Sinovi su nuni zakonski nasljednici, enska djeca svoj dio dobivaju pri udaji kao miraz, a neudana enska djeca i neoenjeni sinovi dobivaju miraz prije raspodjele nasljedne mase. Nasljednici (sinovi od supruga, priznati sinovi od robinja, usvojenik, neudane keri ili keri udane bez miraza) dijele na jednake dijelove, znai prvoroenje ne daje prednost, ali djetetu koje najvie voli otac za ivota moe darovati dio imovine a majka u asu smrti ostaviti svu svoju imovinu. Ako ostavitelj nema sinova, nasljednici su unuci, ako nema unuke nasljednici su braa umrlog, a ako nema ni njih onda strievi umrlog znai samo muki srodnici. U Babilonu je postojalo samo zakonsko a ne i oporuno nasljeivanje. 9. Kazneno pravo (ubojstvo, tjelesne povrede, kraa, razbojstvo) Kazna ima svojstvo odmazde i time se postie drutvena svrha kazne, generalna i specijalna prevencija. Izreenom kaznom je trebalo postii popravljanje kanjenog, ali taj popravak se postie logikom, ako u asu delikta poinitelj nije imao suosjeanje za patnje koje nanosi kazna-odmazda je tjelesno-iskustveno sredstvo da se u svijesti poinitelja stvori predodba o patnji koju je nanio. Zato se odmazda vri kroz naelo taliona, a cilj joj nije samo tjelesna nego i duhovna patnja (ako graditelj loim radom prouzroi smrt vlasnikovog sina, bit e kanjen tako da se ubije

graditeljev sin). Tjelesna odmazda je sve vie zamjenjivana novanom i imovinska kazna je najei nain kanjavanja. U Hamurabijevom zakoniku nabrojano je 69 krivinih djela. U krivinom pravu manifestuju se mnogi relikti iz preddravnog ureenja, prvenstveno krvna osveta i kolektivna odgovornost za delikt u sluaju da ne bude uhvaen poinilac na podruju gdje je krivino djelo uinjeno. Djeca su odgovarala za delikte svojih roditelja. Sudski organi nisu poznavali princip krivice, pa se ovo pravo moe nazvati kazneno, a ne krivino. U sistemu kanjavanja primjenjuje se princip taliona, odnosno kazna se odmjerava na isti nain na koji je izvreno krivino djelo. Praktikovan je i simbolini talion, kada se kanjavao onaj dio tijela koji je navodno poinio delikt (sjeenje ruke doktoru koji nije s uspjehom izvrio operaciju).U sistemu kanjavanja otvoreno je naglaena pravna nejednakost. Za isto krivino djelo razliito su kanjavani pripadnici odreenih drutvenih slojeva. (npr. ako je ubijena kerka aviluma, ima se ubiti kerka poinioca. Ako je rtva kerka mukenua, poinilac je trebao platiti pola mine srebra, a ako je kerka roba 1/3 mine srebra). Najea je smrtna kazna, u 30 sluajeva, koja se izvravala na razliite naine, ovisno o teini poinjenog djela (bacanje u vodu, spaljivanje, vjeanje, nabijanje na kolac). Praktikovane su i tjelesne kazne (sjeenje ruku, jezika, uiju, batinanje). Interesantno je da se u Hamurabijevom zakoniku vrlo malo govori o krivinim djelima protiv politikog i pravnog poretka. Vjerojatno se pretpostavljala notornost takvih krivinih djela, te zakonodavac uope nije smatrao potrebnim da ih uvrsti u zakonik. Krivina djela protiv imovine zatiena su strogim kaznama. Veina kraa kanjavana je smru ili nadoknadom ukradene stvari u njenoj viestrukoj vrijednosti. Kraa iz hramova i dvora kanjavana je smru. Drakonske kazne bile su predviene za delikte kojima se vrijeao interes robovlasnike klase. Smrtna kazna je npr.bila predviena za otpremanje odbjeglog roba iz grada, prikrivanje i zadravanje odbjeglog roba itd. 10. Sudski postupak Sudstvo nije odvojeno od uprave, ali upravni organi kada sude, zbog porotnog sudovanja, drugaiji su nego kad nastupaju kao ista uprava. Zbog toga se sudski postupak samo malim djelom razlikuje od upravnog, a graanski i krivini postupak su isti. Sudski postupak pokree oteeni, drava samo onda kada je povrijeen neposredni interes kralja. Postupak je usmen, kontradiktoran i javni. Svoje tvrdnje stranke dokazuju pomou isprava, svjedoka, zakletve i ordalija. U pojedinim sluajevima zakon odreuje vrstu dokaza. Ordalije - su koritene kao dokaz samo za odreene injenice i kad se pretpostavlja da nema drugih dokaza. Ordalije vodom kao oblik dokazivanja razlikuju se od kazne osude bacanja u vodu, ordalije vodom daju mogunost spasa (ako potone kriv je ako ispliva slobodan je), dok osuda na smrt znai biti baen svezan u vodu. Zakletva takoer samo u odreenim sluajevima a Zakon odreuje koja stranka e se zakleti. Zakletva je nepobitan dokaz. Svjedoci kao dokaz su oni svjedoci koji su prisustvovali, vidjeli, uli znai neposredni svjedoci. Oni dokazuju injenice koje su predmet spora a ne neto iz ega bi se zakljuilo da se navodima stranke moe vjerovati. Zbog ovakve dokazne snage

svjedoci su prisutni u svim ugovorima. Za razliku od zakletve kod svjedoenja postoji protusvjedoenje. Svjedoenje ima presudnu vanost u postupku i svjedoci su snosili odgovornost, lanom svjedoku je izricana kazna koja bi bila izreena stranci protiv koje se svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito. Novana kazna kao i naknada tete sva pripada stranci. Sudske presude napisane su kao ugovori na ploici je napisan bitan sadraj izjava stranaka, zakletve stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. STARA GRCKA ATENA 1. Nastanak drave (struktura drutva i organi vlasti) Na Atiki poetkom 1. tisuljea pr.n.e. ivjela su etiri jonska plemena (Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti), okrueni Doranima. Zbog stalne ugroenosti od Dorana ova etiri plemena ine trajni obrambeni vojni savez (simahiju), a branim povezivanjem ova plemena se jo vie pribliavaju. Zbog svoga poloaja Atika je u odnosu na zalee imala odreene prednosti, a i plemena su gospodarski razvijenija u odnosu na Dorane i trgovaki povezana s Jonjanima. Na Atiki se die strma uzvisina (akropola) koja je bila pogodna za utvrdu kao zbjeg u ratu i mjesto za zajednikog zatitnika sva etiri plemena- obitavalite boice Atene. Ovo mjesto, Atenin hram Atena postaje okupljalite za sva etiri plemena, takoer i trgovite. Ovdje se skupljaju razne vrste trgovaca, kako iz ovih plemena tako i iz drugih krajeva. Ti stranci (metoikoi) se naseljavaju u velikom broju, postaju dio ivota Atike, ali i problem. Svijetu plemena obiaj je privilegija koju se stjee krvlju, tj plemenska pravda vrijedi samo za pripadnike plemena. Atensko drutvo se nalo pred neizvjesnou popu ove koju danas pokuava rijeiti meunarodno privatno pravo. Tada poinje stvaranje zajednikih obiaja, a obiaj trai i provoditelja, znai organe koji bi bili nadleni za odnose koji prelaze okvir jednog plemena a i za strance meteke. Tezejeve reforme su donekle rjeenje za ove probleme. Bit ovih reformi je synoikismos savez sva etiri plemena. Taj savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja koji je poput bazileja svakog plemena doivotno vrio sve poslove koji se tiu sva etiri plemena, bio je vojskovoa, prvosveenik i sudac. Izbor je obavljan tako da su plemena davala po jednog kandidata a kockom je izabran jedan koji je bio zajedniki bazilej. Tezeju se pripisuje podjela drutva na eupatride (plemeniti, nasljedna plemenska aristokracija) geomore (zemljoradnike) i demiurge (tvorci obrtnici). Tezeju se pripisuje i podjela Atike na naukrarije (naus = laa) tj. 48 oblasti (12 po plemenu) i svaka je bila duna sagraditi ratni brod i opremiti njegovu posadu te dati dva naoruana konjanika. O ovoj obvezi u svakoj oblasti brinuo je naukrar. Znai Atena je imala 48 brodica, 96 konjanika, 48 naukrara i zajednikog bazileja. U ovim reformama je prvi traak dravnosti, kao klasne organizacije koja je na odreenom prostoru i svim ljudima koji se na njemu nau nadreena. Poinje uobliavanje atenskog polisa kao drave, raste drutvena uloga drave a umanjuje se uloga plemena dokidanjem istog kao osnove na kojoj poiva drutvo. Samostalni ivot Atene kao drave moemo promatrati u dva razdoblja, doba Atene kao aristokratske republike i razdoblje Atene kao demokratske republike. Aristokratska

republika na poetku doivotno izabrani bazilej je jedini stalni slubenik sva etiri plemena. Kako raste broj poslova on ih ne stie sve obaviti te uz njega biva uspostavljen jo jedan zajedniki meuplemenski i nadplemenski organ: polemarh zajedniki vojni zapovjednik, a kasnije i slubenik za sudske i s tim u vezi upravne poslove : arhon eponymos. Sva tri su birana na stari nain, bacanjem kocke, izmeu kandidata koje predlau plemena. Sve vei znaaj ove slube ostali ele umanjiti tako to te slube vie nisu doivotne nego 10-godinje, i netko samo jednom moe biti biran. Aristokracija vrlo pomno nadzire izrastanje ove vlasti i njene moi. Tu mo eupatridi ele skriti jo veim ogranienjem tako da slube traju samo godinu dana, nain biranja ostaje isti i to da se netko moe birati samo jednom. Svi ovi bivi arhonti se poinju sastajati te od njih nastaje zbor iskusnih i utjecajnih poznavalaca arhonske slube. Ovaj zbor se zove areopag. Areopag u 7.stoljeu postaje sva vlast. Kako su za arhonte mogli biti birani samo eupatridi a kako areopag ine bivi arhonti, sve slube su u rukama eupatrida Atena je znai aristokratska republika. Bio je to oblik oligarhije sva vlast u rukama nekolicine. Javlja se sve vea potreba za odreenjem prostornog obiaja (obiajno pravo) a ujedno i do opeg zahtjeva da se zakoni ispiu. Aeropag je odluio da radi otklanjana sumnje u sadraj zakona uspostavi 6 novih slubenika: tezmoteti poznavatelji zakona. Tako Atena sada ima ukupno 9 arhonta. Tezmoteti su imali teak zadatak, jedni su upirali na postojee drugi na davne ili pradavne obiaje, a sam nain odluivanja je bio usporen tako da je aeropag ovaj zadatak povjerio arhontu Drakonu. 2. Drakonove reforme Drakonovi zakoni su najvie sreeni obiaji koje su skupili tezmoteti. Ovim zakonima Atenska drava izrasta kao sudac i time plemenu oduzima jednu od bitnih nadlenosti, krvna osveta je zamijenjena novim oblicima kanjavanja meu kojima je i smrt esta kazna. Uz bazileja (kao suca za vjerske delikte), polemarha (vojnog i suca za strance), eponima (suca za brane i obiteljske sporove i delikte), areopaga (koji sudi delikte: poar, trovanje, ubojstvo slobodnog Atenjanina s predumiljajem) osniva se i novi sudski organ: sud efeta koga ine bazilej, polemarh, eponim te 48 naukrara. U nadlenosti ovog suda je nehotino ubojstvo i pokuaj ubojstva slobodnog Atenjanina, ubojstvo meteka ili roba, delikti teke tjelesne ozljede. Efeti sude u tri vijea po 17 lanova. Ovi zakoni nisu rijeili bit. U 7.stoljeu kovani novac ulazi u promet a s njime trgovina postaje nepotedna utakmica. Seljaci su uvueni u novarsku igru. Trapezitai (novari) daju zajmove uz zalaganje zemlje i uvjet da dunik odradi svoj dug dugovinsko ropstvo. Seljaci su nezadovoljni, takoer i trgovci pa ak i mnogi eupatridi koji su uvueni u igru trita i osiromaili. Areopag je svjestan dubine krize i da moe izgubiti sve pa se sloio da se rjeenje prepusti estitosti jednoga i to nekoga tko potuje i nosi potvrdu pradjedovski zasluga ali ujedno zna navade novog vremena, tako je zadatak preputen eponimu Solonu. 3. Solonove reforme (drugo razdoblje demokratska republika) Solon nije promatrao politiku samo kao organizaciju, niti kao bitak neovisan o gospodarstvu. Svjestan je klasnosti kao slojevitosti drutva ali i granica klasnosti u

drutvu. Ove reforme tiu se gospodarstva i politike. Solonove gospodarske reforme imale su za cilj spasiti irinu politike osnove vlasti. Zato je izrabljivanoj klasi zbaen teret zaduenosti i ropstva, provedena je sisahtija (stresanje tereta). Atenjanin ne moe vie pasti u dugovinsko ropstvo a oni koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodni. Svi dugovi koji su slobodnima prijetili ropstvom ukinuti su. Izvrena je devalvacija, ukinuta hipoteka. Ovim je Solomon pomogao irokom krugu dunika a otetio bogate koji su bili zajmodavci. Solonove politike reforme poivaju na prirodu sa zemlje. Potaknuta su ulaganja u poljoprivredu i podignuta vrijednost zemlje. Ova mjera je bila uperena protiv trgovako-novarskog sloja. Na osnovi priroda sa zemlje svi slobodni graani se dijele na: Pentakosiomedimnoi (imaju vie od 500 medimna priroda sa zemlje 500 mjera ulja, vina ili ita) Hipeis (konjanici koji imaju izmeu 300-500 medimnosa) Zeugiti (jarmai koji imaju izmeu 200 do 300 medimnosa) Thetes (eteoci koji imaju manje od 200 medimnosa ili uope nemaju prihoda) Prema pripadnosti razredu odreivane su dunosti- graanske i vojne i politika prava. Organizacija vlasti u Ateni po Solomonovim reformama poiva na navedenoj drutveno ekonomskoj slojevitosti i to tako da su politika prava razmjerna dunostima a ova imetku. Politika ast (time) mjerena poljoprivrednim prirodom je osnova vlasti pa se takva politika organizacija zove timokracija. Atena uz ranije organe (aeropag, arhonti, sud efeta) dobija i nove: Narodna skuptina (ekklesia) je organ neposredne demokracije, jer su svi slobodni Atenjani njeni lanovi, ona je organ jedinstva atenskog drutva. Vijee (bule) je tijelo za koje svako pleme bira po stotinu lanova, dakle ima 400 lanova, bule je izraz federalizma i jednakosti etiri plemena koji ine Atenu. Sud (heliaia) je vrhovni sudski organ izraz najvie jedinstvene i jedine pravde za sve Atenjane, to je sud obiajne i narodne pravde, iako je biran iz plemena ovdje sudi narod bez obzira na plemensku pripadnost. Ovaj sud je stvaralac jedinstvenog obiajnog prava. Ova reforma se moe smatrati demokratskom i njome je ukinuta plemensko aristokratska republika. Plemena su i dalje u vlasti, jer osim narodne skuptine svi organi vlasti su birani u plemenima. Aeropag je kao tijelo koje je trajno i koje sainjavaju iskusni dravnici najvaniji organ vlasti. Solonove reforme su ublaile drutvenu krizu iako nisu rijeile ni zaustavile klasno raslojavanje. Iako je uveo podjelu prema prirodima s zemlje znaajna je i stara podjela prema zanimanjima (eupatridi, geomori, demiurgi). Imetak nije potisnuo razlike po zanimanju (i porijeklu) kao ni privrenost plemenskoj tradiciji. Na ovaj nain Atena je ivjela tridesetak godina bez veih potresa, poslije dolazi Pizistrat koji e biti u sreditu politikog ivota narednih 50 godina. 4. Pizistratova tiranija Pizistrat (Solonov roak, ali politiki neprijatelj zbog koga je Solon ostatak ivota proveo u izbjeglitvu) pokazao je snagu demokracije, ali i mogunost da pojedinac kroz nju provodi svoju osobnu vlast. On je prvi atenski demagog voa, to je demokracija jednog u ime veine. Postao je toliko utjelovljenje vlasti da se oko njegove osobe isprepliu politike igre. Nije imao nikakvu slubu ali je snagom svog govora u skuptini i snagom politike spletke postao neto poput stranakog voe.

Znao je osnove voenja pa je svoju imovinu koristio za davanje jeftinih zajmova, uveo je pokretne sudove koji su odlazili na selo i tamo dijelili pravdu, izgrauje Atenu i tako zapoljava gradsku sirotinju, podie trgovinu te tako privlai trgovaki sloj. Sve su ovo elementi jedne nove drave, drave kao gospodarskog imbenika i vlasti kao kolovanog i poduzetnog inovnitva. U isto vrijeme otro je progonio svoje neprijatelje koji su se spaavali bjekstvom tako da njegova tiranija postaje dio meudravnih odnosa. Iako su protivnici ukazivali na to da Pizistrat ima apsolutnu vlast nisu mogli zanijekati da je ipak vladao pomou skuptine ije su odluke ustvari njegova volja. Pomou Sparte eupatridske izbjeglice sruile su Pizistrata. Pod vodstvom Klistena narod nastoji uspostaviti demokraciju kao vlast samog naroda. 5. Klistenove reforme (509. godine pr.n.e.) Ove reforme preko Perikla i Alkibijada traju oko stotinu godina a Klisten se smatra utemeljiteljem demokratske struje dravnika. Bit ovih izmjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, njegove politike i interesa to jest pobjeda robovlasnike buroazije. Ove reforme su konano nakon nekoliko stoljea ukinule pleme kao osnovu atenske drave, plemena su ustvari postala samo podruje socijalne psihe, a prostor postaje bitna osnova drave.. Atenski dravni prostor podijeljen je na treine (tritie): seosku, gradsku i primorsku. Treine nisu bile jednake a cilj im je bio da se najprostorniji i najbrojniji seljaki sloj podredi gradskom. Tritije su se dijelile na opine (deme, ukupno ih je bilo 100), a deset kotareva (file) stvoreno je tako da je drijeb odluio koje deme e biti u istom kotaru. Svaki kotar je imao deset dema i to tako da je treina dema bila iz seoske, treina iz gradske i treina iz primorske tritije. Ni file nisu bile jednake ni povrinom a ni brojem stanovnika. Kako su deme koje su ulazile u sastav kotareva bile razbacane po itavom dravnom prostoru nije postojala mogunost da doe do sukoba meu kotarevima na osnovi prostornih posebnosti. Opine (deme) imaju skuptinu (agora) i predsjednika (demarh), mjesnu samoupravu, one su najnia jezgra vlasti gdje zapoinje put kandidature za vrhovne (sredinje) organe vlasti. Kotar (fila) takoer ima svoju skuptinu (agora) koja zasjeda po tritijama, tj. deme iz gradske titrije te file ine jednu cjelinu, isto tako seoske i primorske, tako da agora file zasjeda poput tri stalea parlamenta i odluuje po tritijama, to odlue dvije tririje to je odluka skuptine file. Predsjedatelj te trodijelne skuptine je epimelet. Sredinji dio vlasti je i dalje izraz dijelova jer su svi izborni organi birani po filama koje su sada prostorne a ne plemenske jedinice. Svaka fila (kotar) u svojoj agori (skuptini) drijebom je birala izmeu kandidata koje su predlagale deme te file (opine tog kotara): jednog arhonta, 50 buleuta, 500 redovitih i 100 dodatnih helijasta. Tako su sredinji izborni organi sastavljeni su od delegacija fila: 10 arhonata (drijeb je odluivao koju slubu e koji od njih preuzeti) 500 buleuta, 5.000 redovitih i 1.000 dodatnih helijasta. Ovdje je uspostavljena atenska organizacija svih organa, sredinjih i mjesnih, i ovakva e ostati za vrijeme postojanja Atene a i kasnije kad je Atena izgubila samostalnost ti organi su postali organi gradske samouprave. Jedino se mijenjala nadlenost i meusobni odnosi izmeu ovih organa. Sve to ovim reformama nije

promijenjeno ostalo je isto areopag, arhonti, narodna skuptina, bule, heliaja, sud efeta i neke nie slube. Narodna skuptina je i dalje skup svih slobodnih Atenjana, sastaje se 10 puta godinje na redovita zasjedanja (unaprijed odreen dan i sadraj rada svakog zasjedanja) te moe biti sazvana na izvanredna zasjedanja po potrebi. Ovim reformama skuptina je dobila neke znaajne nadlenosti: svake godine je birala 10 stratega (vrhovni vojni komandanti9 te druge vojne i financijske slubenike iz kruga svih atenskih graana (znai nisu jednako zastupljeni po filama). Uz ovo narodna skuptina je dobila vano demokratsko sredstvo ostracizam. Svake godine na estom redovitom zasjedanju skuptine predsjedatelj je postavljao pitanje. misli li narod da treba pripremiti ostrake?. Ako je veina bila za onda je sazivana nova skuptina na kojoj je trebalo biti prisutno najmanje 6.000 graana da bi skuptina imala kvorum, svaki prisutni je na komadu glinene ploice (ostrakon) mogao ispisati ime onoga za koga misli da je stekao veliki politiki ugled i utjecaj. Onaj ije je ime na najmanje 3001 ploici morao je u roku od 10 dana napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. Ostracizam je jedini sluaj kad se u skuptini traio kvorum, jedini sluaj tajnog glasanja i glasanja bez ikakva predlaganja ili rasprave. Atena je ovim prognanima odreivala mjesto boravka tako da ih u sluaju potrebe moe pozvati da slui domovini. Atena je na ovaj nain prognala mnoge velike sinove (Aristid, Temistoklo, Kimon itd) neke od njih je vraala ovjenane slavom (Aristid) da joj slue, neki su zavrili kao izdajnici (Tenistoklo). Ovim reformama Atena je zakoraila na put stoljetne slave i suprotstavila se Perziji. Obvezna vojna sluba za sve mukarce sa 18 godina uvedena je 501 godine pr.n.e. ratovi protiv Perzije ojaali su politiku ulogu konjanika a tu slubu su obavljala prva dva razreda (pentakosiomedimnoi i hipeisi), to je razlog da arhontska sluba postaje pristupana i razredu hipeis a, kasnije i zeugitima. Tako sada sve asti pripadaju ovim trima razredima a najbrojniji razred ima pristup samo u narodnu skuptinu a za ostalo samo pasivno birako pravo (bira). Atena postaje sredite otpora Perziji a njezin politiki voa Aristrid postaje utemeljitelj Delskog (kasnije nazvan atikodelski) saveza. Ovaj savez (477g.pr.n.e.) je obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu. O poslovima saveza lanice su odluivale na skuptini delegata svih polisa (synedrion) a kao svoj prilog (phoros) vojnoj moi daju ili brodovlje ili mornaricu ili novac za izgradnju brodova i njihovu posadu. Masa vojnika trai novo mjesto u vlasti, dolazi do sukoba izmeu aristokratske (konzervativne9 i demokratske stranke koju vodi Efijalt. Predmet spora nije postojea organizacija nego je sporan udio postojeih organa u cjelini dravnog ustroja, naroito uloga areopaga. Atena nije imala ustav u formalnom smislu (kao pisani dokument) ali obiaji i navike predaka su vrsta ivog ustava i svaki novi zakon je morao biti u skladu tim, pa je dio zakonodavnog postupka tekao tako da zakonski prijedlog nakon to ga usvoji skuptina razmotri areopag da bi ustanovio usklaenost s obiajima predaka. On je to obavljao tako da je demos (narodna struja) to tumaio kao gerontokraciju konzervativizam pa ak i antidemokraciju. Voe demosa u to doba su Temistokla (uskoro prognan ostracizmom), Periklo i Efijalt koji predlae nove

reforme. 6. Efijaltove reforme (462g.pr.n.e.) Ove reforme su areopagu oduzele mnoge nadlenosti, veinu su prenijele na heliaju i bule tako da je areopag zadrao nadlenost vjerskog autoriteta, brine o vjerskim sveanostima, odravanju hramova, njihove imovine, o udoreu kao i o prijestupima protiv toga sudi o tim predmetima. Sredite reformi je ocjena usklaenosti novih propisa s obiajima predaka a to je povjereno heliaji. Da bi reforme uspjele Efijalt je ishodio da se protivnici ovoga prognaju bilo ostracizmom bilo atimijom, a to su uglavnom lanovi areopaga. Kada su provedene, Efijalt je postao rtva urote i ubijen je. U odreenim razdobljima nakon ovih reformi areopag kao vjersko moralni autoritet poprimit e obiljeja voe. Nekoliko godina nakon ovih reformi (457 g.) u vrijeme kad je skuptinu vodila aristokratsko-konzervativna struja (voa je Kimon) a kad se kao voa protivne demokratske struje javlja Periklo u Ateni su sva zvanja postala dostupna i treem razredu (zeugitai). Glavni predmet spora meu strankama postaje uloga Atene u Delskom savezu. Atena kao gospodarica saveza nastoji osigurati svoju imperiju. Svoju unutarnju demokraciju nastoji nametnuti u pojedinim polisima, ali tu demokraciju nadziru atenski biri i vojska. Na ovaj nai Atena se pretvara u gospodarsko-politikog pa i pravnog gospodara saveza. Atena je blagajnu saveza prenijela na Akropolu i tako simbolino pokazala tko je gospodar. Novac koji kuje iodreuje mu istou namee svim lanicama saveza, tako i mjere i utege. Uvoz ita za sve vri se pod Atenskim nadzorom i Atena ga dalje dodjeljuje (mogunost izgladnjivanja). Atena odreuje doprinose lanicama saveza. Atenska skuptina odluuje o svim poslovima saveza a atenska heliaja postaje prizivni sud za najvanije sporove lanica saveza. Atena je na vrhuncu moi a Periklo je skoro demokratski kralj i svake godine od 443 429 pr.n.e. biran je za stratega. Vrene su dalje demokratske reforme koje nose njegovo ime. 7. Periklovo doba Za odravanje atenske vojne moi i unutarnjeg politikog mira Periklo misli da je bitno da narod osjea, preuzima odgovornost, da se poistovjeti s vlasti. Bit ovih reformi je da se jasno odrede nadlenosti svih organa uz isticanje prvenstva skuptine. Da bi u skuptinu privukao to iri sloj pa i siromane seljake i graane proveo je reformu misthoforia plaa za obavljanje i udio u dravnim poslovima. Takoer je odreeno da atenski graanin moe biti samo onaj koji je reen u braku gdje su oba roditelja Atenjani, ovim postaje vana i majina krv, dravljanstvo, a Atena se zatvara za brakove s neatenjankama. Uveden je institut grafe paranoumon to je javna tuba (svatko je moe podii) protiv zakonskog prijedloga, ili njegova predlagaa, ili ve donesenog zakona a s obrazloenjem da je ta zakonska odredba protivna demokraciji. U Periklovo vrijeme dolazi do nezadovoljstva saveznika a i ravnotea u helenskom svijetu je naruena (odnos Atena Sparta) kao i ravnotea meu silama istonog Mediterana. Otpoinju peleponeki ratovi od 431 do 404 g. pr.n.e. i Atio-Delski savez je rasputen. Zbog neuspjeha na vojnom planu skuptina je 411 pr.n.e. priznala odreenu krivnju nekih demokratskih institucija u uvjetima

rata pa ih je ukinula - grafe paranomon, ostrakizam, neke tube itd. Nakon samo pola godine odbaene su ove izmjene i Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama a njihovu povredu zaprijeila Demofantovim zakonom svatko moe ubiti onoga koji obara demokratski poredak. Rat je zavren 404. pr.n.e. porazom Atene. Godine 338 pr.n.e. Atena ulazi u Korintski savez i postaje oblik manje ili vie gradske samouprave, dio je makedonske drave i njenih nasljednica te zajedno s njima 146 pr.n.e. postaje dio Rimske imperije. 8. Dravno ureenje ( Eklezija), zakonodavna procedura, vijee Bule, Heliaja, Aeropag, atenski slubenici, sudovi !!!!!!!!!!!!) Narodna skuptina (ekklesia) postaje organ vlasti Solonovim reformama. To je skup svih Atenjana (oblik neposredne demokracije) starijih od 20 godina (20.000 do 40.000 ljudi). Skuptina je pravovaljana bez obzira koliko bilo prisutnih kvorum samo kod ostracizma. Skuptina se sastajala u redovita i izvanredna zasjedanja. Atenska politika godina je dijeljena na 10 pritanija (razdoblje od 35 dana), svakog prvog dana u pritaniji zasjedala je redovita skuptina a u svakoj pritaniji je bio odreen dnevni red. Stalni organi vlasti (bule) mogli su uvijek sazvati skuptinu (vatre na Atiki-pozivni znak). Rad se odvijao po obiajima, predsjednik skuptine (predsjedavao je predsjedatelj bule) je davao rije, svi su mogli govoriti a nakon rasprave odluka skuptine je ono to se glasovanjem pokazalo kao miljenje veine. Glasalo se uvijek javno (osim ostracizma) dizanjem ruke, ustajanjem, premjetanjem, brojenjem i sl. Zasjedanje skuptine je trajalo jedan dan, zato je vrijeme za govor bilo ogranieno kao i broj predmeta o kojima se odluivalo. Nadlenost Skuptine je: donoenje zakona, odluka o ratu i miru, o dizanju vojske, potvrivala je meunarodne ugovore, razmatrala je odnose s drugim dravama, nadzirala dravne financije, vrila razne izbore, nadzirala i opozivala dravne slubenike, a mogla se izjasniti o bilo emu ili o bilo kom odreenom odnosu izmeu svojih lanova, atenskih graana. Vijee (bule) ovaj organ vlasti postoji od Solonovih reformi (595 g.pr.n.e.), sastoji se od 400 lanova (vjenika, buleuta), koji su birani u svakom plemenu po stotinu, na vrijeme od godinu dana. Za vijee i za sve druge organe zajednike vlasti, osim skuptine, plemena su izborne jedinice. Klistenovim reformama (508 pr.n.e.) izmijenjena je priroda vijea, vijenici su birani po kotarima, vijee ima 500 lanova po 50 drijebom izvuenih u svakom kotaru izmeu kandidata koje su predloile opine (deme). Pleme vie nije osnova za izbor sredinjih organa vlasti, to su postale opine, odnosno kotari. Vijee povremeno zasjeda u punom sastavu (opa sjednica vijea). Izmeu ovih zasjedanja tekue poslove obavlja delegacija vijenika iz jednog kotara. drijebom je odluivano koja e to delegacija biti i u toku godine su se sve izredale po jednom. Svaki dan je bio drugi predsjedatelj - pritan Vijee je imalo dvije vrste poslova: one koje samo priprema za odluku skuptine i one o kojima vijee odluuje samo. Svaki slubenik ili vijenik prolazi dokimazije, javno ispitivanje zbog provjere moralnih vrlina, da li je graanin, koji razred, jel plaa porez, jel io u vojsku itd Areopag ( vijee areopagita), arhonata - najvaniji organ sve do klistenovih projemjena 508.

- arhonti nakon zavrene slube postaju lanovi - do solona samo eupatridi, nakon toga pentakosiomedimni, poslje i hipeis i zeugiti - lanstvo doivotno - gerontokracija - kao vrsta ustavnog suda ali politiziranog, odluka je neopoziva i ima svojstvo aposlutnog veta - nakon efijaltovih promjena funkcija ispitivanja zakona sa obiajem predaka prenesena je na heliaju Heliaja - zasjeda na otvorenom pod vedrim nebom zbog bogova - postoji od solona - svake godinne se bira 5000 redovitih i 1000 dodatnih sudaca - kockom se odluuje koji suci e sudjelovati i u kojem vijeu za koji predmet - postoje vijea od 1501, 501, 201 lanova a sude po vanosti sluaja Dravni slubenici - birani na rok od godinu dana, obino kockom izmeu kandidata koje su birali kotarevi - izabrani mora proi dokimaziju koju obavlja bule ili heliaja, prisee na zakone eunomija - mogua popularna tuba protiv njih - nakon slube podose izvjetaj epicheirotonia - do klistena najvaniji: bazilej, polemarh, eponim, est tesmoteta; nakon klistena: 10 stratega, 10 taksijarha (zapovjednici pjeadije), dva hiparha (zapovjednici konjice), 10 filarha (zapovjednici vojske file) - atena nema pojam poglavar drave, ak ni kao najvii organ koji nadgleda ostale 9. Drutvena struktura (graani, meteci robovi je li demokracija u Ateni zbilja demokracija?) 10. Izvori prava 11. Stvarno pravo - ne poznaju privatno vlasnitvo i njegovo raspolaganje - neija imovina se uvijek zove kleros od rijei kocka, uglavnom zemljini posjed - strancima zabranjeno imati nekretnine preko odreene vrijednosti - postoji tuba o plodovima, zatim tuba o samom pravu vlasnitva i tuba o smetanju posjeda - uz vlasnitvo i posjed razvila se i hipoteka kao zalono pravo na neijoj nekretnini, ugovorom ili presudom, ta imovina ostaje u posjedu vlasnika ali je izvan pravnog prometa - vjerovnik neisplatom duga postaje vlasnik nekretnine, a tek ako dunik to ne dopusti pokree se sudski postupak 12. Obvezno pravo - nema razgranienja obvezno pravnih odnosa iz ugovora i delikata - radi dokazivanja esto se koriste pisani ugovori, ili se potpisuju, ili ga samo potpisuje osoba koja ima obvezu, ako ih potpisuju obadvije stranke to je onda

syngraphai, ako potpisuje samo jedna onda je cheirographa - izvrenje se osigurava hipotekom, kaparom, zalogom, jamstvom i osobnim jamstvom - kapara je iznos koji stranka gubi ako odustane od ugovora - jamstvo je odgovornost jamca da e izvriti obvezu glavnog dunika ako je ovaj ne izvri - ugovor o kupoprodaji: neformalno, kupac postaje vlasnikom tek nakon isplate kompletne cijene ak i ako je roba u posjedu kupca, rizik propasti stvari snosi kupac od samog zakljuenja ugovora, prodavalac odgovara za kakvou te jami za evikciju - ugovor o zakupu (zemlje, kue, stana) i najmu (stoke, broda) bio je est, zakup zemlje najee na 10 godina - ugovor o osobnom najmu je ugovor o radu, ugovor o djelu kojim se jedna strana obvezuje neto nainiti za cijenu - ugovor o zajmu, ugovor o posudbi, ugovor o ostavi, ugovor o drutvu ili ortakluk radi voenja zajednikog posla 13. Brano i obiteljsko pravo - brak je bio moralna dunost - brak sklapa mladoenja sa starateljem djevojke, iznimno na sudu ili pred dravnim slubenikom - enidbeni dar/hedna pokazuje svojstvo prividne kupnje, miraz nije obavezan ali se esto davao, za vrijeme braka mu upravlja mirazom koji je ujedno nasljee za sinove iz braka - brak monogamni, mu enin staratelj - konkubinat je est, konkubina nema pristup u branu zajednicu, samo djeca iz braka nasljeuju oca, vanbrana djeca su meteki, za enu nema takve mogunosti - razvod mu ini vraanjem ene obitelji i vraanjem miraza, ena to mora uiniti preko arhonta eponima kojemu mora priopiti valjane razloge - atimija ili ropstvo mua povlaili su razvod braka - o ivotu novoroeneta odluuje otac - robovi u ateni su se takoer enili Nasljedno pravo - sinovi su nuni zakonski nasljednici i djele nasljee na jednake dijelove - enska djeca ne sudjeluju u raspodjeli nasljea, samo ako su neudane braa im moraju dati miraz - vanbrana djeca ne nasljeuju - ukoliko nema sinova, nasljeuju braa umrlog, zatim sestre umrlog, zatim djedovi i njihovi potomci - od solona ostavitelj koji nema sinova moe napraviti oporuku - poseban sluaj ako ostavitelja nadivi jedina kerka, ako ne ostavi oporuku za nju se brine arhont eponim, ali najblii oev srodnik po mukoj liniji ima pravo uzet ju za enu a s njom i imovinu umrlog 14. Kazneno pravo

- izmeu odgovornosti za tetu i odgovornosti iz delikta nema bitne razlike osim u stupnju - dostojnije je slobodnog atenjanina osuditi na smrt nego na prodaju u ropstvo - za atenjane nema tjelesnih kazni ni okrutnih smrti - samo srodnici oteenoga mogu zatraiti osvetu i naknadu tete, dok trei moraju stvar iznijeti pred sud - krivac sve moe izbjei dobrovoljnim izgnanstvom iz atene ime se stavlja izvan atenskog prava - kazna zatvora ne postoji - atimija je kazna graanske nedostojnosti, lienje pojedinih graanskih prava ili potpuna atimija s konfiskacijom imovine - glava obitelji odgovara za djela onih za koje skrbi, kao i za robove i ivotinje, ali ih se moe odrei - elemenat i stupanj svijesti kod poinitelja nekog djela ili onog koji ga zastupa se posebno ne dokazuje ve je vidljiv iz okolnosti sluaja 15. Sudski postupak - postupak pred sudom pokree glava obitelji odnosno umjesto meteka njegov zastupnik prostates, samo punoljetni atenski graani - dvije vrste postupka privatni/dike i javni/graphe - dike se provodi kad je povrijeen tuiteljev privatni interes a graphe kad se titi opi interes - dike postupak pokree oteeni i moe odustati u toku postupka, presudu izvravaju stranke, trokove snosi tuitelj - graphe pokree bilo tko, odustajanje ili gubitak pranice pokree kaznu od 1000 drahma, tuitelj nema imovinske koristi - tuitelj poziva protustranku na sud, pred dr. slubenikom tuitelj iznosi svoj tubeni zahtjev a tueni stavlja prigovore, potom strane prinose svjedoke i dokaze, zvretkom tog postupka stranke gube pravo na daljnje podnoenje dokaza, dalje ide na sud gdje se ita tuba, odgovor tuenog i sud pristupa glasovanju. dva glasovanja : prvo o osnovanosti tube a drugo o obeteenju.