KARLO VELIKI

Karlo Veliki franaki kralj i rimsko-njemki car roen 747., a umro u Aachen, 28. I. 814. Sin je Pipina Malog, u poetku (76871) vladao zajedno s bratom Karlmanom, a potom samostalno. Vodio mnoge uspjene ratove (protiv Sasa, Arapa, Avara, Langobarda, Slavena), osobno sudjelovao u vie od 30 vojnih pohoda. Znatno proirio granice naslijeenoga kraljevstva i postao gospodarom gotovo cijele zapadne i srednje Europe; radi uvrivanja granica osnovao Avarsku, Furlansku i panjolsku marku. Papa Lav III. u Rimu je okrunio Karla na Boi 800. godine za cara, a prijestolnicom odredio Aachen. Viegodinje sukobe s Bizantom okonao Aachenskim mirom (812). Dravu podijelio na upravna podruja (markgrofovije), odrao vie saziva dravnih skuptina, poticao izdavanje zakona (kapitulari), uveo sustav kraljevih vazala i obdario ih nasljednim posjedima (feudima) te omoguio stvaranje klase krupnih veleposjednika feudalaca. Iako nepismen, bio je velik poticatelj znanstvene i kulturne djelatnosti, a na svojem je dvoru okupljao vodee znanstvenike i umjetnike svojega vremena (karolinka renesansa). Njegov ivotopis napisao je kroniar Einhard (ivot Karla Velikog). U slavenskim jezicima ime Karlovo (Carolus) postalo je sinonim za kralja, ba kao i Cezarovo za cara