STRATEKI MENADMENT

1. Strateki menadment je kompleksan pojam koji se odnosi na..?

Grupu ljudi u preduzeu (menaderi odgovorni za izbor, definiciju, provoenje
kontrole i procjenu strategije.
Menaderski proces (kontinuiran, iterativan proces koji je usmjeren ka ostvarivanju
cilja u okolini koja se konstantno mijenja. Skup radnji za osmiljavanje, provedbu i
kontrolu strategije.
Nauni disciplinu (znanje koje se odnosi na analizu okoline, odreivanje i primjenu
strategije, te provedbu kontrole i evaluacije strategije).- znanje veznao za analizu
okoline, postavljenje vizije, misije i ciljeva, uspostavu strategije, implementaciju i
kontrolu.
2. Zato je nastao strateki menadment? Objasni ukratko genezu koncepta
stratekog menadmenta?
Geneza koncepta SM:
O Strateki menadment kao koncept stratekog upravljanja promjenama je relativno
novijeg datuma.
O Prva meunarodna konferencija o stratekom menadmentu odrana je 1973. godine u
Nashvilleu Tennesse, pod sponzorstvom IBM i General Electric Company.
O Prva knjiga proistekla iz te konferencije je knjiga Igora Ansoffa, R. Declercka i R.
Hayesa.
Zato je nastao strateki menadment??? Zato je nastao strateki menadment???
O U drugoj polovici 20. v. pojavljuje se sve vei utjecaj eksterne okoline pojavljuje se sve vei utjecaj eksterne okoline u procesu donoenja
odluka, zbog sve vee dinaminosti, kompleksnosti, heterogenosti i neizvjesnosti okoline.
O Upravo iz tih razloga dolazi do nemogunost orijentacije menadmenta iskljuivo na interne dolazi do nemogunost orijentacije menadmenta iskljuivo na interne
aktivnosti, aktivnosti, ve na eksterne aktivnosti ope ili poslovne.
O Nakon 2. Svjetskog rata okolina se drastino sofisticira (razvoj novih tehnologija) i javlja se okolina se drastino sofisticira (razvoj novih tehnologija) i javlja se
potreba za novim pristupom potreba za novim pristupom.
Koncepti SM
O Koncepti SM stvoreni su kao potreba fleksibilnog/brzog odgovora na izazove i
diskontinuitete u uslovima u kojima se mnoge znaajne promjene razvijaju isuvie brzo da bi
dozvolile klasino vremensko predvianje.
O SM se usavrava sa potrebama organizacija i njihovog top menadmenta da zadre punu
responzivnost na izazove okruenja.
1
3. U emu je sutina i emu nas ui strateki menadment?
STRATEKI MENADMENT- sutina: STRATEKI MENADMENT- sutina:
nain razmiljanja o budunosti nain razmiljanja o budunosti
koncept upravljanja budunou koncept upravljanja budunou
proces koji je usmjeren na odreivanje i primjenu uinkovite (djelotvorne, proces koji je usmjeren na odreivanje i primjenu uinkovite (djelotvorne,
efikasne) strategije, u kontekstu povezanosti organizacije (preduzea, firme) i njegove efikasne) strategije, u kontekstu povezanosti organizacije (preduzea, firme) i njegove
relevantne okoline (okruenja, ambijenta), u svrhu ostvarenja (dugoronih) stratekih relevantne okoline (okruenja, ambijenta), u svrhu ostvarenja (dugoronih) stratekih
ciljeva ciljeva
Strateki menadment nas ui:
O pravilnom prosuivanju i procjeni strategije menadmenta s obzirom na niz
unutarnjih i vanjskih faktora,
O primjeni SWOT analize i drugih metoda i tehnika u procjenjivanju ponaanja
menadera i/ili pripremi pregleda situacije,
O identifikaciji strategije primjerene za svaku situaciju i procjenjivanju alternativa
prema razliitim kriterijima,
O kako pomou detaljnih strategija i planova preporuiti specifine tokove akcije,
O izotravanju analitike sposobnosti potrebne u funkcijskim podrujima,
O povezivanju teorije i prakse,
O pripremanju pisane analizu sluaja i daljnjih preporuke
O unapreivanju vjetine prezentiranja.
4. Navesti i objasniti nekoliko zadataka stratekog menadmenta?
Zadaci stratekog menadera: (1-14)
1.Utvrivanje misije 1.Utvrivanje misije - odluivanje o poslu ili poslovima na kojima e se preduzee
angairati. Misija je obino trajna i vremenski neograniena.
2.Formuliranje filozofije preduzea 2.Formuliranje filozofije preduzea - utvrivanje vjerovanja, vrijednosti, stavova i
nepisanih smjernica.
3.Utvrivanje politika 3.Utvrivanje politika - odluivanje o planovima akcija za voenje performansi svih glavnih
aktivnosti u izvoenju strategije u skladu s filozofijom preduzea.
4.Postavljanje ciljeva 4.Postavljanje ciljeva - odluivanje o provedbi zadataka u okviru definiranog vremena.
5.Razvoj strategije 5.Razvoj strategije - razvoj koncepata, ideja i planova za uspjeno ostvarenje ciljeva te
sustizanje i napadanje konkurencije.
6.Planiranje organizacijske strukture - razvoj plana organizacije i aktivnosti koje pomau
ljudima da rade zajedno na provedbi aktivnosti koje se odnose na strategiju, filozofiju i
politike.
7.Osiguranje osoblja 7.Osiguranje osoblja - regrutiranje, selekcija i razvoj ljudi kako bi popunili radna mjesta u
organizacijskom planu.
8. 8.Utvr Utvr ivanje ivanje procedura procedura - odreivanje i propisivanje kako e se izvoditi sve vane i tekue
aktivnosti.
9.Osiguranje opreme 9.Osiguranje opreme - osiguranje pogona, opreme i drugih fizikih resursa potrebnih za
2
izvoenje posla.
10.Osiguranje kapitala 10.Osiguranje kapitala - za izvoenje sigurnog posla potreban je novac i kredit za radni
kapital i fizike resurse.
11.Postavljanje standarda 11.Postavljanje standarda - utvrivanje mjerila performansi koje e omoguiti da se posao
najbolje obavlja u odnosu prema postavljenim ciljevima.
12.Utvrivanje menadmentskog programa i operaci 12.Utvrivanje menadmentskog programa i operacijskih jskih planova planova - razvoj programa i
planova upravljakih aktivnosti i koritenja resursa
13.Osiguranje kontrolnih informacija 13.Osiguranje kontrolnih informacija - nuenje injenica i pojava da se pomogne ljudi-ma
slijediti strategiju, politike, procedure i programe; da se dre u pripravnosti snage na radu
unutar poslova i izvan njih; da se mjere cjelokupne performanse preduzea u odnosu
prema postavljenom planu i standardima.
14.Aktiviranje ljudi 14.Aktiviranje ljudi - zapovijedanje i motiviranje ljudi za rad u odnosu prema filozofiji,
politikama, procedurama i standardima u izvoenju planova preduzea.
5. Objasnite pojam strategije kao temeljne odrednice stratekog menadmenta?
Strategija kao sredinja kategorija stratekog menadmenta
O Povijest pojma strategija
Sun Tzu: Strategija - sistem 5 elemenata Sun Tzu: Strategija - sistem 5 elemenata
E Put filozofija, strategija, ponajprije ivota, a zatim i borbe (ek. djelovanja);
E Nebo - tamno ili svijetlo, izvan naeg nadzora, ali utie na nas i nae akcije (vanjski
faktori);
E Voenje preduslov funkcionisanja svake org.-odgovornost za odluke, hrabrost,
inteligencija,pouzdanost,disciplina (menadment)
E Zemlja mjesto gdje se borimo i ono zato se borimo (trite)
E Metode organizacija, lanac komandovanja, logistika (procesi i postupci)
DEFINIRANJE POJMA DEFINIRANJE POJMA "strategija" "strategija"
pojam "strategija" je preuzet iz vojne terminologije, a pod njim se podrazumijeva pojam "strategija" je preuzet iz vojne terminologije, a pod njim se podrazumijeva
VOENJE VOJSKE VOENJE VOJSKE ali i postojanje odgovarajueg ali i postojanje odgovarajueg PRAVCA AKCIJE PRAVCA AKCIJE, prema kojemu , prema kojemu
su usmjerene odgovarajue aktivnosti. su usmjerene odgovarajue aktivnosti.
"Poslovna strategija" je "Poslovna strategija" je pojam koji se tek od sredine 50-tih godina koristi u pojam koji se tek od sredine 50-tih godina koristi u
ekonomiji ekonomiji
Danas je ovaj pojam prvenstveno vezan uz Danas je ovaj pojam prvenstveno vezan uz
POSLOVNO ODLUIVANJE POSLOVNO ODLUIVANJE
Strategija nekoliko definicija
Strategija je odreenje dugoronih ciljeva preduzea, kao i izbor akcija te alokacija resursa
kako bi se ostvarili ti ciljevi. (Chandler, 1962)
Strategija nije detaljan plan ili program upustava; ona je objedinjavajui okvir koji daje
koherenciju i usmjerenje akcijama i odlukama pojedinca ili organizacije.
3
6. ta oznaava ekonomsko poimanje strategije i ta obuhvata poslovna strategija u
njenom uem i irem smislu?
Ekonomsko poimanje strategije Ekonomsko poimanje strategije
Ekonomsko poimanje strategije oznaava Ekonomsko poimanje strategije oznaava NASTOJANJE ORGANIZACIJA DA NASTOJANJE ORGANIZACIJA DA
ANTICIPIRAJU PROMJENE, ODGOVORE NA IZAZOVE I PREIVE U ANTICIPIRAJU PROMJENE, ODGOVORE NA IZAZOVE I PREIVE U promjenjivom i promjenjivom i
stratekim prijetnjama bremenitom EKSTERNOM I INTERNOM stratekim prijetnjama bremenitom EKSTERNOM I INTERNOM OKRUENJU. OKRUENJU.
Osnivai "teorije igara" J. V. NEUMANN i O. MORGENSTERN definiraju Osnivai "teorije igara" J. V. NEUMANN i O. MORGENSTERN definiraju
strategiju kao: strategiju kao:
PLAN IGRE PLAN IGRE KOJIM NEKI IGRA ZAPOINJE IGRATI (analogija sa AHOM) KOJIM NEKI IGRA ZAPOINJE IGRATI (analogija sa AHOM)
Poslovna strategija Poslovna strategija
O Poslovna strategija Poslovna strategija obuhvata utvrivanje razliitih puteva (naina) za obuhvata utvrivanje razliitih puteva (naina) za
ostvarivanje misije i ciljeva preduzea, odnosno organizacije u irem smislu. ostvarivanje misije i ciljeva preduzea, odnosno organizacije u irem smislu.
O O Strategija je nauka i vjetina koritenja naina da se ostvare ciljevi. Strategija je nauka i vjetina koritenja naina da se ostvare ciljevi.
O O Strategija predstavlja racionalno reagovanje preduzea na dogaaje u sredini u Strategija predstavlja racionalno reagovanje preduzea na dogaaje u sredini u
kojoj obavljaju svoju poslovnu aktivnost. kojoj obavljaju svoju poslovnu aktivnost.
IRE IRE I UE shvaanje pojma "strategija I UE shvaanje pojma "strategija
IRE IRE shvaanje: Strategija podrazumijeva shvaanje: Strategija podrazumijeva
TEMELJNU TEMELJNU UPRAVLJAKU ODLUKU UPRAVLJAKU ODLUKU, kojom su obuhvaeni CILJEVI i POLITIKE. , kojom su obuhvaeni CILJEVI i POLITIKE.
UE UE shvaanje: Strategija predstavlja odreenu PLANSKU ODLUKU, kojom su shvaanje: Strategija predstavlja odreenu PLANSKU ODLUKU, kojom su
utvruju NAINI OSTVARIVANJA CILJEVA preduzea utvruju NAINI OSTVARIVANJA CILJEVA preduzea
7. Navesti etiri osnovne dimenzije i ukratko ukazati na njihov znaaj za razvijanje
dobre strategije koja razlikuje uspjene od neuspjenih?
>Dimenzije strategije
Dobra strategija razlikuje uspjene od neuspjenih Dobra strategija razlikuje uspjene od neuspjenih
Klasini autori o strategiji
O J J ednu od sveobuhvatnijih definicija strategije dao je ednu od sveobuhvatnijih definicija strategije dao je
A. D. CHANDLER A. D. CHANDLER
O O koji strategiju definie kao: koji strategiju definie kao:
odreivanje temeljnih dugoronih odreivanje temeljnih dugoronih CILJEVA I SVRHA CILJEVA I SVRHA jednog preduzea jednog preduzea
usvajanje usvajanje PRAVCA PRAVCA akcije i akcije i
alociranje alociranje RESURSA RESURSA nunih za postizanje tih ciljeva. nunih za postizanje tih ciljeva.
Prema A. D. CHANDLERU strategija je KONCEPT to ga odreuju Prema A. D. CHANDLERU strategija je KONCEPT to ga odreuju
UPRAVLJAKI ORGANI o: UPRAVLJAKI ORGANI o:
dugoronoj dugoronoj SVRSI i CILJEVIMA SVRSI i CILJEVIMA preduzea, preduzea,
MJERAMA I POLITIKAMA MJERAMA I POLITIKAMA koje u danoj situaciji ograniavaju aktivnosti preduzea, koje u danoj situaciji ograniavaju aktivnosti preduzea,
nizu tekuih nizu tekuih PLANOVA PLANOVA i kratkoronih i kratkoronih ZADATAKA ZADATAKA koji su odreeni namjenom koji su odreeni namjenom
4
postizanja ciljeva preduzea postizanja ciljeva preduzea
8. Navesti nekoliko pogleda na strategiju klasinih autora?
>Klasini autori o strategiji
O Alfred Chandler -Strategija i struktura (1962.)
O Strategija se moe definirati kao odreivanje temeljnih dugoronih ciljeva
preduzea (ili dr.org.) i usvajanje pravca akcija i alokacija resursa potrebnih za
ostvarenje tih ciljeva ...
O Istrauje kako velika preduzea prilagoavaju svoju strukturu stategiji rasta.
>Klasini autori o strategiji
O Learned et al.- Poslovna politika: tekst i sluajevi (1965.-69)
O Strategija je"obrazac ciljeva, svrhe ili ciljeva i glavnih politika i planova za
ostvarenje tih ciljeva
O Naslanja se na Chandler-a, definirajui 3 glavna pitanja:
O GDJE SMO SADA?,
O GDJE ELIMO STII?
O KAKO EMO TAMO STII?
H. I. ANSOFF jedan od utemeljivaa SM H. I. ANSOFF jedan od utemeljivaa SM
H. I. ANSOFF pod strategijom podrazumijeva H. I. ANSOFF pod strategijom podrazumijeva
KONCEPT POSLOVANJA PREDUZEA KONCEPT POSLOVANJA PREDUZEA koji osigurava integrativnu osnovu za sve njegove koji osigurava integrativnu osnovu za sve njegove
djelatnosti. djelatnosti.
H. I. ANSOFF definira strategiju kao: H. I. ANSOFF definira strategiju kao:
SKUP SMJERNICA SKUP SMJERNICA za upravljanje i rukovoenje, koje detaljno opisuju za upravljanje i rukovoenje, koje detaljno opisuju
POLOAJ preduzea na tritu POLOAJ preduzea na tritu
PRAVCE u kojima preduzee nastoji rasti i mijenjati se PRAVCE u kojima preduzee nastoji rasti i mijenjati se
INSTRUMENTE koje e upotrebljavati u konkurentskoj borbi, INSTRUMENTE koje e upotrebljavati u konkurentskoj borbi,
NAIN na koji e oblikovati svoja sredstva, NAIN na koji e oblikovati svoja sredstva,
MO koju e pokuati iskoristiti MO koju e pokuati iskoristiti
SLABOSTI koje e nastojati prevladati. SLABOSTI koje e nastojati prevladati.
>Klasini autori o strategiji
O Igor Ansoff -Korporacijska strategija (1965.)
Strategija ini "zajedniku nit" za pet meusobno povezanih pitanja:
O podruje proizvod - trite;
O vektor rasta;
O konkurentsku prednost;
O interno generiranu sinergiju
O donoenje odluka
5
9. Navesti i objasniti 5Ps za strategiju H.Mintzberga?
Henri Mintzberg, definie strategiju sa razliitih aspekata ili tanije "Pet Ps za strategiju",
gdje Ps predstavlja poetne uslove za strategiju:
O plan (plan),
O position (pozicija),
O pattern (obrazac ponaanjja),
O perspective (perspektiva) i
O ploy (trik, blef, manevar).
Problem odreenja strategije (H. Mintzberg)
O plan (plan). Strategija predstavlja Strategija predstavlja jedan plan, ili neto poput toga - pravac, pokaziva jedan plan, ili neto poput toga - pravac, pokaziva
smjera budue aktivnosti, stazu kojom e te ii da biste stigli sa jedne pozicije na smjera budue aktivnosti, stazu kojom e te ii da biste stigli sa jedne pozicije na
drugu, tj. ostvariti strateke ciljeve, misiju i viziju organizacije drugu, tj. ostvariti strateke ciljeve, misiju i viziju organizacije.
O pattern (obrazac). Strategija predstavlja obrazac, tj. dosljednost u ponaanju u obrazac, tj. dosljednost u ponaanju u
odreenom vremenskom periodu odreenom vremenskom periodu.
O position (pozicija). Strategija kao jedna pozicija predstavlja lociranje ili pozicioniranje lociranje ili pozicioniranje
jedne organizacije u njenom trinom i drugom okruenju jedne organizacije u njenom trinom i drugom okruenju.
O perspective (perspektiva). Strategija kao perspektiva gleda na strategiju kao glavnu kao perspektiva gleda na strategiju kao glavnu
viziju stratega viziju stratega i nain na koji jedna organizacija radi i nain na koji jedna organizacija radi. .
O ploy (trik, blef, smicalica). Strategija se predstavlja kao specifian "manevar" sa specifian "manevar" sa
namjerom da se nadmudri protivnik ili konkurencija namjerom da se nadmudri protivnik ili konkurencija
10. Osnovna karakteristika djelovanja preduzea u razvijenim privrednim
okruenjima?
Strategija i Strategija i strateki menadment? strateki menadment?
O OSNOVNA KARAKTERISTIKA djelovanja preduzea u razvijenim privrednim
okruenjima - neprestano traenje odgovora na izvanredno brze promjene u uem i u irem
okruenju.
O Prilagoavanje promjenljivom (stalno mijenjajuem) trnom i tehnolokom poloaju
je NUAN IZAZOV ZA PREDUZEE.
O To znai - neprestano TRAENJE , POTVRIVANJE I UVANJE (odravanje)
steenog poloaja na tritu.
11. Objasnite tvrdnju da se poslovanje savremenih preduzea odvija u ratnoj
sredini?
Strategija i Strategija i strateki menadment? strateki menadment?
O Poslovanje preduzea odvija se u "ratnoj" sredini i u uslovima koji su slini ratnom
stanju i koji zahtijevaju zahtijevaju stalnu borbu da bi se ostvario neki cilj.
O "Ratnu" sredinu predstavlja trite gdje se vodi stalna borba za opstanak isticanje
konkurentske prednosti da bi se dobilo povjerenje potroaa.
O Strategija obuhvata utvrivanje razliitih puteva (naina) za ostvarivanje misije i
6
ciljeva preduzea, odnosno organizacije u irem smislu.
12. ta postojei uvjeti (prilike) zahtjevaju od preduzea i koja su pitanja u fokusu
menaderske struke?
Postojee prilike zahtjevaju od preduzea da se prilagodi i da uvede nuno potrebne
promjene
Duboka pomijeranja ne utiu samo na preduzea ve prouzrokuju i promjene menaderske prouzrokuju i promjene menaderske
struke struke.
O U sreditu su pitanja kao npr.
oblikovanje inovativnog menadmenta
prilagodljivost preduzea,
traenje uspjenog i uinkovitog puta za izradu strategije,
poboljanje saradnje u radu
Traenje-podsticanje slobodne kreativnosti pojedinaca itd.
13. Navesti kljune atribute i ukratko objasniti sutinu stratekog menadmenta?
S Strateki menadment ukljuuje u sebe trateki menadment ukljuuje u sebe:
O STRATEKO PLANIRANJE STRATEKO PLANIRANJE kao svoj esencijalni dio (strateku analizu i strateki
izbor),
O STRATEKU PROMJENU STRATEKU PROMJENU (strateku implementaciju i kontrolu).
Zadatak stratekog menadmenta Zadatak stratekog menadmenta
Zadatak Zadatak stratekog menadmenta
omogui omoguiti ti organizaciji racionalno i blagovremeno reagovanje na promjene u sredini u organizaciji racionalno i blagovremeno reagovanje na promjene u sredini u
kojoj ona obavlja svoju poslovnu i iru aktivnost. kojoj ona obavlja svoju poslovnu i iru aktivnost.
U tom smislu, strateki menadment ukljuuje u sebe:
strateko planiranje kao svoj esencijalni dio (strateku analizu i strateki izbor), ali i
strateku promjenu strateku promjenu (strateku implementaciju i kontrolu).
14. Kako Certo i Peter posmatraju proces stratekog menadmena?
Certo i Peter proces strateog menadmenta (PSM) posmatraju kao kontinuirani, iterativni kontinuirani, iterativni
proces koji ukljuuje: proces koji ukljuuje:
analizu sredine, analizu sredine,
usmjeravanje organizacije (misija i ciljevi), usmjeravanje organizacije (misija i ciljevi),
formulisanje strategije, formulisanje strategije,
implementaciju strategije, implementaciju strategije,
strateku kontrolu. strateku kontrolu.
7
15. Proces stratekog menadmenta (PSM); pojam, faze i koraci?
>Proces stratekog menadmenta (PSM) >Proces stratekog menadmenta (PSM)
O Realizacija stratekog menadmenta Realizacija stratekog menadmenta odvija se u praksi preko procesa stratekog odvija se u praksi preko procesa stratekog
menadmenta menadmenta (PSM) (PSM). .
O O P PSM SM je je sastavljen sastavljen iz iz ve ve eg eg broja broja me me usobno usobno logi logi no no povezanih povezanih radnih radnih procesa procesa, , faza faza i i
aktivnosti aktivnosti. .
O Po sadrini PSM predstavlja:
l oblikovanje oblikovanje sveobuhvatnog sveobuhvatnog razvojnog razvojnog usmjerenja usmjerenja preduzea (od vizije, misije, do
globalne poslovne i funkcijske strategije)
l upotrebu funkcija menadmenta za nje upotrebu funkcija menadmenta za njegovu govu realizaciju realizaciju.
SM SM je je proces proces koji se izvodi u tri faze: koji se izvodi u tri faze:
U okviru svake faze odvija se niz koraka to sve skupa ini MODEL procesa stratekog
menadmenta (PSM)
Proces SM Proces SM
O O SM predstavlja SM predstavlja proces proces kojim menaderi kojim menaderi formuliraju i implementiraju strategije formuliraju i implementiraju strategije
usmjerene ka usmjerene ka optimiziranju naina za postizanje stratekih ciljeva, uz date uvjete koji optimiziranju naina za postizanje stratekih ciljeva, uz date uvjete koji
vladaju u sredini i u samoj organizaciji vladaju u sredini i u samoj organizaciji. .
O O Ova definicija podrazumijeva da je SM: Ova definicija podrazumijeva da je SM:
- - orijentiran prema postizanju dugoronih ciljeva orijentiran prema postizanju dugoronih ciljeva, ,
- - vaga va vaga va ne elemente sredine ne elemente sredine, ,
- - razmatra glavne interne karakteristike preduze razmatra glavne interne karakteristike preduze a a i i
- - obuhva obuhva a izradu konkurentnih strategija a izradu konkurentnih strategija. .
Proces stratekog menadmenta (PSM) Proces stratekog menadmenta (PSM)
O O Nema jedinstvene definicije Nema jedinstvene definicije PSM PSM. .
O PSM se najee prikazuje u obliku modela koga ini slijed radnih procesa faza i
aktivnosti.
O PSM je slijed poslovnih odluka na temelju informacija i vlastitog znanja, koji koji na na taj taj
na na in in udru udru uje uje pogled pogled na na proteklo proteklo sada sada nje nje i i budu budu e e poslovanje poslovanje preduze preduze a a povezano povezano
s s procesima procesima u u okru okru enju enju. .
K Koraci u procesu stratekog menadmenta oraci u procesu stratekog menadmenta
Osnovni cilj Osnovni cilj PSM PSM: odranje organizacije potpuno podesnom da odgovori prom j enama i
izazovima iz njene sredine.
a) Prvi korak Prvi korak u PSM odnosi se na strateku, situacionu analizu internih i eksternih
faktora sredine organizacije.
b) Kao logini drugi korak drugi korak u procesu stratekog menadmenta namee se (re)formulisanje
organizacionog usmjerenja putem vizije, misije i razvojnih ciljeva,.
c) Trei korak Trei korak je s strateki izbor, odnosno formulisanje strategija (njihovo generisanje,
vrednovanje i selekcija)
d) etvrti korak: implementacija, odnosno sprovoenje strategija u ivot organizacije i
e) Peti korak: s Peti korak: strateka trateka evaluacija evaluacija kontrola kontrola
8
16. Zajednike karakteristike razliitih modela i koncepata stratekog
menadmenta?
17. Koje tri sistemske prakse po miljenju P. Druckera treba ugraditi u
organizaciono tkivo savremenih preduzea?
Poveanje frekvencija i ubrzanje promjena i poveanje tzv. stope difuzije promjene
(brzine kojom novi proizvodi i usluge osvajaju trite),
imaju za rezultat imaju za rezultat da okolina u kojoj organizacije obavljaju svoju misiju postaje sve
turbulentnija i kompleksnija.
O (digresija: odrednice kompleksnosti i dinaminosti okoline digresija: odrednice kompleksnosti i dinaminosti okoline)
P. F. Drucker, (vodei autor i guru savremenog menadmenta),
O Takvo vrijeme i njegove karakteristike nazvao (je jo 60-tig g.) "doba
diskontinuiteta" ("The Age of Discontinuity"),
O poetkom 90-tih, novo drutvo naziva "postkapitalistiko drutvo" (Post-Capitalist
Society).
"Praktino je sigurno da e to novo drutvo biti i nesocijalistiko i postkapitalistiko.
Takoe je izvjesno da e njegov PREVASHODNI RESURS BITI ZNANJE.
To, takoe, znai i da e to drutvo morati da bude drutvo organizacija.
O O Svaka organizacija Svaka organizacija zahtijeva zahtijeva stalno unapreivanje svega to radi stalno unapreivanje svega to radi to je proces koji to je proces koji
Japanci nazivaju kaizen Japanci nazivaju kaizen. .
O O Svaka organizacija Svaka organizacija morae da naui da morae da naui da iskoriava, tj. da razrauje nove primjene iz iskoriava, tj. da razrauje nove primjene iz
sopstvenog uspjeha sopstvenog uspjeha (primjer, nain na koji je japanski proizvoa elektronske robe (primjer, nain na koji je japanski proizvoa elektronske robe
iroke potronje razvio jedan proizvod za drugim, razraujui jedno te isto ameriko iroke potronje razvio jedan proizvod za drugim, razraujui jedno te isto ameriko
dostignue magnetofon). dostignue magnetofon).
O O Svaka organizacija e Svaka organizacija e morati da morati da naui da inovira naui da inovira i da naui da inovacija moe i da i da naui da inovacija moe i da
treba da se organizuje kao sistematski proces. treba da se organizuje kao sistematski proces.
18. Koji se izrazi koriste za oznaavanje doba u kojem ivimo i u kome savremene
organizacije obavljaju svoju djelatnost?
esto se za oznaavanje doba u kojem ivimo koriste i izrazi:
O Daniela Bella "postindustrijska era",postindustrijsko drutvo postindustrijsko drutvo
O J. K. Galbraitha "doba neizvjesnosti",
O mnogi autori upotrebljavaju naziv "informacijsko drutvo",
O Alvin Toffler pie:o treem talasu :o treem talasu
ovjeanstvo je suoeno sa dosad najdubljom drutvenom promjenom i stvaralakim
prestrukturiranjem; mi smo se ve latili toga da iz temelja izgradimo jednu zamanu
novu civilizaciju.
To je smisao treeg talasa.
Na prelasku 70-tih u 80-te godine veliku pozornost pobudio je rad Trei talas (The
Third Wave) Alvina Tofflera
Toffler poistovjeuje pojedina razdoblja razvoja zapadne civilizacije s talasima.
Prvi talas predindustrijsko razdoblje.
Drugi talas industrijska era za koju su karakteristini sledei elementi: standardizacija,
specijalizacija, sinhronizacija, koncentracija, maksimizacija i centralizacija.
9
Trei talas, (zapoinje u SAD oko 1955. u deceniji)
O kada je prvi put u historiji ovjeanstva broj radnika u uslunim djelatnostima i
administraciji prevaziao broj proizvodnih radnika;
O i kada je dolo je do ekspanzije uvoenja raunara, putovanja u svemir reaktivnim
letjelicama i jo mnogo drugih revolucionarnih novosti
Promjene u novom treem talasu e stii na sva podruja naega rada i ivota.
Toffler trei talas
O Prvom talasu promjena Prvom talasu promjena - poljoprivrednoj revoluciji poljoprivrednoj revoluciji - bile su potrebne hiljade
godina da se iscrpi
O Drugom talasu usponu industrijske civilizacije usponu industrijske civilizacije - trebalo je samo tri stotine godina.
O Danas je historija jo ubrzanija, tako da e trei talas vjerovatno prohujati kroz
historiju i okonati se za nekoliko decenija.
19. Navesti i objasniti pet faza ukupnog toka razvoja preduzea?
Svaka od navedenih razvojnih stepenica preduzea predstavlja odreeno razdoblje u
kome su se pod uticajem unutranjih faktora u menadmentu razvili specifini
naini odazivanja na zahtjeve i izazove iz okruenja.
Iako se pojedino razdoblje zakljuuje s navedenom vremenskom granicom, ipak se i u
sljedeem razdoblju uvaju i koriste sve one karakteristike koje su u prolosti
preduzeu obezbjedile konkurentske prednosti, a nisu u suprotnosti sa zahtjevima
novog razdoblja.
1. Razdoblje proizvodne podeenosti (od konca II svijetskog rata do 60-tih g
O U sreditu je bio neogranieni rast trita i uveanje proizvodnih sposobnosti.
O O Naglasak je bio na rjeavanju proizvodnih problema. Naglasak je bio na rjeavanju proizvodnih problema.
2. Razdoblje trokovnog usmjerenja (do 70-tih godina).
O Pojavljuju se prvi znaci zasienosti trita.
O U elji za ouvanjem profitnih stopa preduzea se fokusiraju na trokovnu
uinkovitost.
3.Razdoblje marketinke podeenosti (do 80-tih godina).
O Konkurencijska bitka kao posljedica internacionalizacije svjetske privrede je snano
ojaala;
O Radi ouvanja stope dobitka menadment mora potraiti i uspostaviti kompleksnu
vezu izmeu preduzea i trita.
4. Razdoblje stratekog razmiljanja (do sredine 80-tih godina).
O Stalno ubrzanje dinamike na tritu stvorilo je nestabilne (turblentne) razmjere.
O Menadment ne moe vie odluivati na osnovu starih metoda i instrumenata
utemeljenih na proteklim trendovima.
O Zahtijeva se novi instrumentarij koji e uvaavati nastalo kompleksno okruenje i
to ukljuiti u sistem odluivanja i usmjeravanja preduzea

5. Razdoblje inovativnog razmiljanja (u 90-tim godinama).
O Brzina prilagoavanja novim zahtjevima trita postaje sve znaajniji faktor u
10
sticanju konkrentne prednosti.
O Inovativnost je kljuna osobina koja odvaja uspjena od neuspjenih preduzea.
20. Navesti podjelu i pristup razliitim historijskim razdobljima i izazovima koji su
imali odluujuu ulogu na menadment?
Druge podjele i pristupi razliitim historijskim razdobljima i izazovima, koja su imali
odluujuu ulogu na menadment
1. 1.Doba masovne industrijske proizvodnje, Doba masovne industrijske proizvodnje,
2.Doba masovnog marketinga, i 2.Doba masovnog marketinga, i
3.Postindustrijsko doba. 3.Postindustrijsko doba.
O Svako od navedenih doba stavlja preduzee u posebne uslove kojima MORA DA
ODGOVORI :
adekvatnim ponaanjem i
adekvatnim menadment sistemom .
1. 1. Doba masovne industrijske proizvodnje Doba masovne industrijske proizvodnje (1900-1930) karakterie se (1900-1930) karakterie se: :
O O Orijentacijom menadera na efikasnost proizvodnog mehanizma i operativnim Orijentacijom menadera na efikasnost proizvodnog mehanizma i operativnim
nainom ponaanja koji postaje dominantan. nainom ponaanja koji postaje dominantan.
O O Fokus industrijske aktivnosti odnosio se na usavravanju mehanizama masovne Fokus industrijske aktivnosti odnosio se na usavravanju mehanizama masovne
proizvodnje koji utiu na progresivno smanjenje trokova proizvoda po jedinici. proizvodnje koji utiu na progresivno smanjenje trokova proizvoda po jedinici.
O O Trina situacija je najee bila stabilna, izbjegavao se rizik ulaenja u nove Trina situacija je najee bila stabilna, izbjegavao se rizik ulaenja u nove
poduhvate, a pospjeivana poduhvate, a pospjeivana je to uspjenija realizacija postojeih. je to uspjenija realizacija postojeih.
O O Koncept marketinga je bio jednostavan: preduzee koje je nudilo standardan proizvod Koncept marketinga je bio jednostavan: preduzee koje je nudilo standardan proizvod
po najnioj ceni bilo je predodreeno za pobjedu. po najnioj ceni bilo je predodreeno za pobjedu.
1a. 1a. Doba masovne industrijske proizvodnje Doba masovne industrijske proizvodnje
O O Veina preduzea bila je zadovoljna ostvarenim tempom rasta i fokusom na Veina preduzea bila je zadovoljna ostvarenim tempom rasta i fokusom na
proizvodnu orijentaciju. proizvodnu orijentaciju.
O O Ovaj period je poznat i po Ovaj period je poznat i po uvoenju naunog menadmenta i organizacije uvoenju naunog menadmenta i organizacije u poslovanje u poslovanje
preduzea. preduzea.
O O Masovna proizvodnja i pojava menaderskih percepcija, stavova i preferencija koji se Masovna proizvodnja i pojava menaderskih percepcija, stavova i preferencija koji se
oznaavaju "proizvodnim mentalitetom" osnovna su obiljeja doba masovne proizvodnje. oznaavaju "proizvodnim mentalitetom" osnovna su obiljeja doba masovne proizvodnje.
O O Poslovanje preduzea bilo je dobro zatieno od spoljanjih uticaja. Poslovanje preduzea bilo je dobro zatieno od spoljanjih uticaja.
O O Politike i drutvene kontrole bile su minimalne. Politike i drutvene kontrole bile su minimalne.
O O Mijeanje vlade u trine procese bilo je vrlo rijetko. Mijeanje vlade u trine procese bilo je vrlo rijetko.
2. Doba masovnog marketinga
O O Nastupa poetkom tridesetih godina XX vijeka kada potroai poinju da trae Nastupa poetkom tridesetih godina XX vijeka kada potroai poinju da trae
mnogo vie od zadovoljenja osnovnih potreba. mnogo vie od zadovoljenja osnovnih potreba.
O Kompanije, iniciraju prebacivanje sa proizvodne na trinu orijentaciju.
O Nova tajna uspjeha poinje da se pomijera ka "marketing orijentaciji".
O O Promocija, reklama, prodaja i ostali oblici uticaja na potroae postale su od Promocija, reklama, prodaja i ostali oblici uticaja na potroae postale su od
primarne vanosti za menadment. primarne vanosti za menadment.
O Prebacivanje organizacija na marketing orijentaciju i filozofiju ponaanja znailo je i
njeno pomijeranje sa introvertne (interno fokusirane) ka ekstrovertnoj (otvorenoj)
perspektivi.
2a. 2a. Doba masovnog marketinga Doba masovnog marketinga
11
O Prodor marketing filozofije odvijao se razliitim intenzitetom u razliite vrste Prodor marketing filozofije odvijao se razliitim intenzitetom u razliite vrste
proizvodnje. proizvodnje.
(vrlo slabo se probijao u oblasti procesnih industrija, a daleko bre u proizvodnji robe
iroke potronje i tehnoloki intenzivnim proizvodnim industrijama).
O Za doba "marketing orijentacije" vezuje se razvoj novih proizvoda prije nego
procesa.
O Znaajna karakteristika ovog perioda bila je Znaajna karakteristika ovog perioda bila je uspostavljanje laboratorija za uspostavljanje laboratorija za
interna razvojna istraivanja u kompanijama interna razvojna istraivanja u kompanijama (kao npr. u: "DuPont", "Bell Telephone",
"General Electric".
O To predstavlja prvi korak institucionaliz ir anju inovacija u organizaijama .
3. Postindustrijsko doba
O Period od sredine 50-ih godina XX vijeka, koji se karakterie ubrzanjem
dogaaja i promjena koje su poele da mijenjaju granice, strukturu, dinamiku i
kompleksnost sredine organizacije.
O Preduzea su suoena sa novim i neoekivanim izazovima, koji nemaju nieg
zajednikog sa prolou.
O Turbulencije postaju sloenije s tehnolokim, politikim i drugim promjenama.
O Organizacije su primorane
- da se okreu svom okruenju i
- prihvataju promjene iz poznatog svijeta marketinga i proizvodnje ka
nepoznatom svijetu novih tehnologija, novih konkurenata, novih stavova potroaa,
novih dimenzija drutvenih kontrola, i
- preispitivanju svoje uloge u drutvu.
3a. 3a. Postindustrijsko doba Postindustrijsko doba
O O Duboki transformacijski procesi koji teku u razvijenim privrednim okruenjima Duboki transformacijski procesi koji teku u razvijenim privrednim okruenjima
oznaavaju oznaavaju KONAAN P KONAAN P RE RE OKRET OKRET
- - od logike masovne proizvodnje, ka logici inovativno podeene proizvodnje, od logike masovne proizvodnje, ka logici inovativno podeene proizvodnje,
- - to to postavlja u prvi plan dinamiku ciljeva, prilagodljive organizacijske strukture, postavlja u prvi plan dinamiku ciljeva, prilagodljive organizacijske strukture,
hitre odgovore, nestabilnost itd. hitre odgovore, nestabilnost itd.
21. Navesti i ukratko pojasniti osnovne karkateristike savremenog poslovnog
okruenja?
POSLOVNO POSLOVNO OKRU OKRU ENJE ENJE NA NA RAZMJENI RAZMJENI DVA DVA MILENIJA MILENIJA I I SAVREMENA SAVREMENA
PRAKSA PRAKSA MENAD MENAD MENTA MENTA
Krajem 90-tih i poetkom 2000-tih godina
O Osnovna karakteristika poslovnog okruenja je TURBULETNOST , a jedina
konstanta je PROMJENA.
SVE JE NESIGURNO, SIGURNE SU SAMO PROMJENE
O OSNOVNE KARAKTERISTIKE savremenog okruenja :
- Sve bri znanstveni i tehnoloki razvoj,
- Informatizacija poslovanja
- Drastino skraivanje ivotnog ciklusa proizvoda,
- Dinamine politike promjene,
- Pojava novih industrijskih drava,
12
- Komunikacijsko povezivanje i globalizacija svjetskog trita,
- Promjena vrijednosti pojedinaca itd;
a) Znanstveno-tehnoloki razvoj
XX-ti vijek je bio vijek eksplozivnog znanstveno-tehnolokog razvoja.
Danas ve moemo govoriti da su
O razvoj znanosti u cijelom drutvu
O i napredak istraivanja i razvoja u preduzeima
kljuni faktori konkurentne prednosti .
Navedene injenice je svjesna veina privredno najrazvijenijih drava i zato
O za znanstveno-tehnoloki razvoj namjenjuju sve vie sredstava,
O udio GNP namijenjenog znanstveno tehnolokom razvoju privredno
najarazvijenjijih drava stalno raste.
a a) ) Znanstveno Znanstveno- -tehnolo tehnolo ki ki razvoj razvoj
Znanstveno tehnoloki razvoj sa svojom dinamikom predstavlja osnovni faktor u
poslovnom okruenju preduzea.
Pojava
O novog proizvoda,
O materijala,
O tehnolokog postupka
O kljune tehnologije
znai konkurentsku prednost zbog niih trokova, boljeg kvaliteta, boljih usluga, bre
izrade itd.
Znaajna posljedica sve breg znanstveno tehnolokog razvoja i sve jae konkurencije je
skraivanje ivotnog ciklusa proizvoda.
Velika zabluda!!!
O U 1899 ef USA Ureda za Patente, dao je ostavku sveano izjavljujui da vjerovatno da vjerovatno
vie nita nije preostalo da se otkrije vie nita nije preostalo da se otkrije.
O Gledajui na otkrie u 1800-im koja su uticala na komunikacije lako je i razumjeti
njegov poloaj.
O Gotovo preko noi svijet je mogao komunicirati izmeu gradova, drava, zemalja i
okeana brzinom koja je bila revolucionarna.
Digresija: znanje ovjeanstva se udvostrui svake dvije i pol Digresija: znanje ovjeanstva se udvostrui svake dvije i pol godine!
O Prema grkoj legendi bog znanja Proteus je bio sin Posejdona koji je znao sve o
prolosti, sadanjosti i budunosti.
O Ako cjelokupno ljudsko znanje koje je postojalo na poetku prvog milenijuma
oznaimo kao 1 Proteus, na tabeli i slici emo vidjeti kako se odvijao eksponencijalni porast
tog znanja i gdje se nlazimo na poetku treeg milenijuma. Naime ljudsko znanje se za dva
milenijuma povealo za 16.394 puta. 1850. godine informacijama je trebalo 45 godina da se
udvostrue. Danas se to, u odreenim segmentima trita dogaa svake godine.
b b) ) Globalizacija Globalizacija tr tr i i ta ta
S razvojem savremenih komunikacijskih i prometnih sredstava meunarodno
ekonomsko povezivanje je u stalnom porastu
O integracija i meusobna privredna povezanost izvanredno se poveala.
Globalizacija trita
O NE ZNAI DA NESTAJU nacionalna trita i razliiti oblici regionalnog
13
povezivanja,
O ve znai da preduzea moraju respektovati neke svjetske standarde u svojoj grani.
Globalizacija znai Globalizacija znai: :
O veu konkurentnost za preduzee
O i time neprestani pritisak na promjenu trnih pomaka i traenje odgovora na
njih.
Posljedica navedenog djejstva je:
O poveanje kompleksnosti menaderskog procesa
O bre otkrivanje slabosti preduzea.
Ali globalizacija
O ne znai samo nesigurnost i pritiske.
O globalizacija predstavlja POVEANJE MOGUNOSTI menadera za
najracionalniju meusobnu kombinaciju proizvodnih resursa.
GLOBALIZACIJA JE SVOJEVRSNA PRILIKA KOJA SE MORA ISKORISTITI. GLOBALIZACIJA JE SVOJEVRSNA PRILIKA KOJA SE MORA ISKORISTITI.
c c) )Informatizacija preduze Informatizacija preduze a a
Podrazumijeva:
O O Uvoenje i Uvoenje i upotrebu informacijske tehnologije upotrebu informacijske tehnologije u cjelokupnom poslovnom procesu. u cjelokupnom poslovnom procesu.
U 70-tim i jo intezivnije u 80-tim godinama i na ovamo
O informacija je zahvatila i dosegla sva podruja poslovnog procesa.
O S uvoenjem raunarsko-upravljakih proizvodnih strojeva i sistema izvandredno se
poveala fleksibilnost proizvodnih procesa i
O s time i prilagodljivost preduzea zahtjevima trita.
Uvoenje informatizacije u proizvodni proces je uticalo takoe
O na sniavanje trokova i
O poveanje produktivnosti.
Informatizacija Informatizacija
O nije zahvatila samo proizvodne procese
O nego je odluno zahvatila i proces planiranja proizvodnje
O i u velikoj mjeri skratila te, pojednostavila dosadanje postupke i naine rada.
Pored ulaska na podruja kao to su
O planiranje, upravljanje i sama proizvodnja
O nalazimo informatizaciju jo mnogo prije u ostalim dijelovima poslovnog
procesa.
Od menadera se danas zahtijeva
O da imaju osnovna znanja iz oblasti informatike,
O te da su upoznati sa aplikativnim mogunostima informacijske tehnologije.
Informatizacija Informatizacija
Sve vie je u sreditu i zahtjev
O da menaderi ne poznaju samo temeljna informacijska znanja,
O nego da u svom svakodnevnom radu upotrebljavaju razliite programske pakete razliite programske pakete
za pomo u odluivanju.
Informatizacija preduzea je prouzrokovala i prouzrokuje duboke posljedice prouzrokuje duboke posljedice: :
14
O Promijenila je sadrinu radnih procesa,
O obrazovnu strukturu zaposlenih i
O otvorila nesluene mogunosti njene upotrebe ZA POVEZIVANJE I
UMREAVANJE KOMPANIJA (dojueranjih LJUTIH konkurenata).
d d) ) Promjena Promjena vrijednosti vrijednosti
Duboke rasprave o promjeni vrijednosti pojavile su se u drugoj polovici 70-tih godina.
Tradicionalne vrijednosti su potisnute u pozadinu,
O u sredite stupaju nove do sada zanemarivane vrijednosti.
Najei uzroci promjena u sistemu vrijednosti su Najei uzroci promjena u sistemu vrijednosti su:
O O promjene kolskog sistema, promjene kolskog sistema,
O O dostignuta stopa materijalnog standarda, dostignuta stopa materijalnog standarda,
O O socijalizacijski proces, socijalizacijski proces,
O O opaanje odstupanja od postavljenih ciljeva i dostignutih rezultata. opaanje odstupanja od postavljenih ciljeva i dostignutih rezultata.
d d) ) Promjena Promjena vrijednosti vrijednosti
Menaderi koji neposredno usmjeravaju rad podinjenih
O moraju razumjeti i uzimati u obzir globalne pomake u sistemu vrijednosti
pojedinaca.
Stari uzorci voenja koji su utemeljeni iskljuivo na osnovu autoriteta su ve due
prevazieni.
U sredite nastupaju potinjeni kao cjelovite linosti s kreativnim eljama i
individualnou.
e) e) Ekologija Ekologija
Ekologija danas postaje sve vie faktor koga menadment mora respektovati faktor koga menadment mora respektovati
Zatita okoline nije samo u domenu jednoga preduzea ili jednoga naroda.
TETNI UTICAJI DJELUJU GLOBALNO.
Dimenzije ekologije su viestruke C1-6)
1.briga za to manje zagaivanje okoline - kako s proizvodnim procesima tako i s
proizvodom - predstavlja trokove za svako preduzee.
O EKOLOGIJA JE ( odnosno mora biti) SASTAVNI DIO SVAKE
KALKULACIJE.
2.preduzea su pod sve veim pritiskom novog zakonodavstva s podruja zatite okoline.
PROIZVODNJA KOJA JE DANAS DOZVOLJENA SUTRA MODA MORA
OKONATI.
Ekologija Ekologija
3. pritisak javnog mnijenja je izrazito uperen protiv zagaivaa okoline. Stvaranje
javnog mnijenja o preduzeu kao zagaivau okoline moe za preduzee biti
pogubno.
4. pod pritiskom javnog mnijenja zakonodavstvo o zatiti okoline postaje sve
restriktivnije. Posljedice navedenih dejstava su VISOKE OTTETE ZA NASTALU
EKOLOKU TETU pri najrazliitijim nesreama.
5. reakcija trita na ekoloki sporne proizvode je nemilosrdna. Danas sve vie kupaca
uzima u obzir pored standardnih zahtjeva kao to su cijena i kvalitet i ekoloku
komponentu.
6. pojava supstituta kao posljedica istraivanja na podruju ekologije.
f f) ) Kompleksnost Kompleksnost
Poslovno okruenje je zbog trendova (koje smo nakratko naprijed opisali) postalo vrlo
kompleksno.
Za kompleksan sistem je karakteristino:
15
O da su meusobne veze brojne s promjenljivim meusobnim uticajem.
(znai da nijedna varijabla ne utie na drugu, a da nije i sama izloena povratnom uticaju)
MENADER je
O postavljen pred kompleksan sistem meusobnih veza,
O on promjene prati pomou svog vlastitog sistema opaanja i odazivanja i
O tako se bar djelimino odaziva na promjene i zahtjeve okruenja.
22. Savremena praksa menadmenta u kontekstu promjena i izazova okruenja?
Savremena menaderska struka
O stalno trai odgovore na aktuelne probleme preduzea
O PONUDA RJEENJA JE VRLO VELIKA.
Ponuene odgovore na aktuelne probleme menadmenta najee nalazimo u obliku
RAZLIITIH METODA I TEHNIKA RADA.
O Rjee se pojavljuju kao NOVA TEORETSKA USMJERENJA.
O Ponueni odgovori su esto samo MODNI TRENDOVI.
esto pojedina metoda i tehnika menadmenta
O dostie i udruuje vie razliitih teoretskih pristupa
O i tako pokuava povezati pozitivne doprinose pojedinih znanstvenih kola.
STRATEKI MENADERI
O Rezultati istraivanja pokazuju da e menader budunosti biti menader budunosti biti
koordinator i strateki planer .
diplomata, 'ovjek preporoda', diplomata, 'ovjek preporoda',
onaj koji donosi odluke, pregovara, ubejuje, zalae se za konsenzus, onaj koji donosi odluke, pregovara, ubejuje, zalae se za konsenzus,
O Kenichi Ohmae (poznati konsultant i direktor "McKinsey and Company", Inc.), navodi:
"ono ono to to nam nam danas danas treba treba, , mo mo da da, , nije nije nova nova teorija teorija, , koncepcija koncepcija ili ili okvir okvir, , ve ve ljudi ljudi koji koji
mogu mogu strate strate ki ki da da razmi razmi ljaju ljaju .
....Neophodno Neophodno je je da da savremeni savremeni (posebno) top (posebno) top menad menad eri eri, , posjeduju posjeduju odgovaraju odgovaraju a a " "know know
how how" " o o konceptima konceptima i i aplikaciji aplikaciji strate strate kog kog menad menad menta menta.
O Teite panje generalnih direktora prebacivae se sve vie sa internih problema
organizacije na eksterne aktivnosti.
O Generalni direktori e sve vie troiti svoje vrijeme na probleme i mogunosti koji
proizlaze iz okruenja organizacije.
O Roberto Goizueta, bivi predsjednik upravnog odbora i generalni direktor "Coca-Cola
Company", je izjav!o: "Izuzimajui gaenje poara tu i tamo, 90 % svog vremena
posveujem stratekom planiranju".
Odgovornost SM Odgovornost SM
O Odgovornost stratekog menadmenta je izgradnja i odravanje ljudskih
potencijala tako da se interesi ljudi u organizaciji interesi ljudi u organizaciji usklade usklade sa interesima organizacije. sa interesima organizacije.
O Sve ovo ovo zahtijeva zahtijeva liderstvo liderstvo i i podesnu podesnu karizmu karizmu izvjesnog izvjesnog broja broja menad menad era era. .
23. Ukratko opisati aktivnosti stratekog i operativnog menadmenta?
Aktivnosti stratekog i operativnog menadmenta
O Treba imati u vidu aktivnosti stratekog i operativnog menadmenta aktivnosti stratekog i operativnog menadmenta.
16
O Strateki menadment Strateki menadment (jedna strana medalje), tj. odgovornosti koja pripada generalnom
(optem- top) menadmentu - bavi bavi se se :
- kreiranjem strateke pozicije koja obezbjeuje budui ivotni vijek organizacije,
- - kontinuirano kontinuirano se se brine brine o profitnim potencijalima o profitnim potencijalima
- - usmjeren na usmjeren na uspostavljanje odnosa uspostavljanje odnosa organizacije i njenog okruenja organizacije i njenog okruenja
Razlozi koji potvruju znaaj SM su : Razlozi koji potvruju znaaj SM su :
Preduzea u kojima postoji strateki menadment efikasnija su;
SM omoguuje sistematizaciju najvanijih poslovnih odluka omoguuje sistematizaciju najvanijih poslovnih odluka;
Upravljaima daje mogunost utvrivanja bitnih problema preduzea; daje mogunost utvrivanja bitnih problema preduzea;
Pridonosi efikasnijem komuniciranju unutar sistema, poboljanju koordinacije Pridonosi efikasnijem komuniciranju unutar sistema, poboljanju koordinacije
izmeu pojedinih projekata, te poboljanju rasporeda sredstava i kratkoronog izmeu pojedinih projekata, te poboljanju rasporeda sredstava i kratkoronog
planiranja planiranja.
Omoguuje utvrivanje ansi u okolini, i smanjenje rizika- stvara mogunost
potpunog korienja vlastitih ansi;
Precizno odreuje usmjerenje i ciljeve preduzea-ljudi zaposleni u takvom sistemu zaposleni u takvom sistemu
vre svoj posao bolje vre svoj posao bolje, jer poznaju te ciljeve i rezultate koji se oekuju od njihovog rada;
Operativni menadment Operativni menadment
O Operativni menadment (druga strana medalje) odgovornosti - bavi bavi se: se:
- iskoriavanjem trenutne strateke pozicije za ostvarenje operativnih ciljeva iskoriavanjem trenutne strateke pozicije za ostvarenje operativnih ciljeva
organizacije. organizacije.
- brine se kako da pretvori potencijal u stvarni profit.
- - usmjeren usmjeren je je na pretvaranje inputa u outpute u organizaciji. na pretvaranje inputa u outpute u organizaciji.
Aktivnosti stratekog Aktivnosti stratekog i operativnog i operativnog menadmenta menadmenta
Strateka aktivnost koristi resurse i na taj nain, Strateka aktivnost koristi resurse i na taj nain, gledano na kratki rok gledano na kratki rok, , umanjuje umanjuje
kratkoronu profitabilnost. kratkoronu profitabilnost.
A Aktivnosti ktivnosti SM obuhvataju: SM obuhvataju:
O O analize i anticipacije ansi i prijetnji, jakih i slabih strana organizacije, analize i anticipacije ansi i prijetnji, jakih i slabih strana organizacije,
O O da bi se preispitala i/ili formulisala misija i globalni, dugoroni ciljevi i da bi se preispitala i/ili formulisala misija i globalni, dugoroni ciljevi i
O O pravac, metod i tempo rasta i razvoja, pravac, metod i tempo rasta i razvoja,
O O izvrila njihova implementacija, izvrila njihova implementacija,
O kao i implementacija adekvatne organizacione strukture, poslovne kulture i kao i implementacija adekvatne organizacione strukture, poslovne kulture i
kontrole u organizaciji. kontrole u organizaciji.
A Aktivnosti stratekog i operativnog karaktera esto su konfliktne ktivnosti stratekog i operativnog karaktera esto su konfliktne, ali, na dugi rok
gledano,
O ukoliko je efektivan strateki menadment ("raditi prave stvari"),
O onda se stvaraju pretpostavke za efikasnost operativnog menadmenta onda se stvaraju pretpostavke za efikasnost operativnog menadmenta ("stvari
raditi na pravi nain").
17