SKRIPTA

KOMPARATIVNI PORESKI SISTEMI

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin

1. RAZLIKE U SISTEMIMA OPOREZIVANJA SAVREMENIH DRAVA

OECD, EU (EEZ), imaju razliite porezne sisteme. Ove zemlje lanioce imaju relativno stabilne sisteme oporezivanja- sisteme koji nisu podloni estim promjenama. Ovo nije sluaj sa dravama koje su izvan OECD-a pogotovo ako se radi o zemljama koje su u tranzicciji. U zemljama u tranziciji dolo je do velikih promjena u poimanju uloge drave i trita jer se u njima uvodi trini nain privreivanja, pluralizam vlasnitva-privatizacija, deregulacija i debiroktatija, tako se mijenja i sistem oporezivanja-moemo rei da je to prelazni sistem. irolikost u porezivanju- poreznim sistemima meu savremenim dravama vea je nego to se misli, npr. sudjelovanje poreza u GDP, struktri poreznih prihoda, posredni i neposredni porezi, visina poreskog optereenja po stanovniku, sudjelovanje poreznih prihoda u finansiranju javnih prihoda. Te su razlike znaajne i tamo gdje se i neoekuju, npr. izmeu federativno ureenih ili unitarnih drava koje su lanice iste ekonomske asocijaceje.

Sudjelovanje poreza u GDP-u

Sudjelovanje prihoda ubranih oporezivanjem u GDP-u meu savremenim dravama je veliko. Znaajne razlike u sudjelovanju poreza u GDP-u se zapaaju meu zemljama lanicama OECD-a koje nisu lanice EU, kao i meu zemljama lanicama EU. Na poveano sudjelovanje poreza u GDP-u odnosno na poveanje poreskog optereenja utiu mnogi razlozi. Kako su poreski prihodi samo druga strana finansijske aktivnosti drave-ona koja se odnosi na njezine rashode, razumljivo je da se poveanje izdataka drave nuno reflektira i na javne prihode, pa tako i na poreze kao najznaajniji izvor dravnih prihoda. Na poveanje javnih rashoda utie poveanje broja zadataka iz nadlenosti drave, kao i proirenje njezinih funkcija. Brojni finansijski teoretiari Wagner, Popitz, Brecht i Wieseman nastojali su ponuditi zadovoljavajui odgovor na pitanje zato se javni prihodi pa i time porezi poveavaju. Razlozi su: izdaci za socionalno osiguranje, vojni rashodi, rashodi dravne uprave i sudstva, komunalni razlozi pa i drugo.

Finansijska uloga pojedinih grupa poreza u poreskom sistemu

Usporeuju li se finansijska uloga pojedinih grupa poreza u poreznom sistemu zapaaju se razlike meu dravama, neovisno o tome da li su lanice EU, lanice OECD-a, lanice nekoh drugih (ekonomskih) asocijacija. Razlike u strukturi poreznih prihoda isto su toliko velike kao to je to bio sluaj i s razlikama sudjelovanja u GDP-u. Ne postoje dvije drave, neovisno da li se radi o federativno ureenim ili unitarnim dravama, prema broju stanovnika ili per capita dohotku slinim dravama, koje imaju istu ili priblinu strukturu poreznih prihoda. Govorei o finansijskoj ulozi pojedinih grupa poreza u poreznim sistemima savremenih drava, treba spomenuti i postojanje ne tako malih razlika u finansijskoj ulozi neposrednih i posrednih poreza u njihovim poreznim sistemima, kao i sudjelovanju ovih poreza u GDP-u.

Porezno optereenje po stanovniku

Porastom dohotka po stanovniku poveava se udio drave u GDP-znai granica poreznog optereenja se poveava. istraivanja pokazala da postoji pozitivna korelacija izmeu poveanja ekonomske snage graana i porasta poreskog optereenja. u draavama sa najniim dohotkom po stanovniku skroman je udio poreza u GDP.Do neke date visine dohodak po

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin stanovniku porezno optereenje se zaustavlja, a nakon toga dolazi do pada udjela poreza u GDP.

Raspodjela (pripadnost) poreznih prihoda

Sistemi oporezivanja savremenih zemalja meusobno se u manjoj ili veoj mjeri razlikuju ne samo u sudjelovanju poreza u GDP-u, mjestu pojedinih grupa poreza u poreznom sisitemu, poreznom optereenju po stanovniku nego i prema nekom drugim kriterijima uporeivanja, npr prema kojoj teritorijalnoj jedinici ti prihodi pripadaju Federativno ureene zemlje. Vee razlike mogu se zapaziti pri analizi raspodjele poreznih prihoda kad se uporeuje struktura poreznih prihoda federalnih jedinica i lokalnih tijela vlasti.

Uloga poreza u finansiranju javnih rashoda

Sredstva ubrana oporezivanjem najznaajniji su prihodi savremenih drava. Porezi ine 70%80% javnih prihoda.Ubiranje poreza nije samo sebi svrha, porezima se finansiraju javne potrebe. Finansijska uloga poreza u finansiranju javnih rashoda se moe dobiti ako se ukupni porezni prihodi stave u odnos prema ukupnim javnim rashodima.

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin

3. OSNOVE POREZNIH SISTEMA SAVREMENIH DRAVA

Preraspodjela velikog dijela drutvenog proizvoda instrumentima porezne politike u savremenim dravama, uvijek iznova aktualizira potrebu da se preispitaju postojea i utvrde nova naela oporezivanja. Pri tome treba voditi rauna o mjestu i ulozi poreza u drutvu. Po prirodi stvari jedna porezna naela ne moraju nuno biti u skladu s drugima, kao posljedica injenice s jedne strane da se (1) ona odnose na razliita podruja u kojima porezi djeluju, a s druge strane (2) ni ciljevi oporezivanja nisu identini posmatraju li se sa stajalita pasivnog, odnosno aktivnog poreznog subjekta. ADAM SMITH je svoja porezna naela formulirao prije vie od dva stoljea, gdje se zalagao da se porezni sistem zasniva na ova etiri naela: 1. ravnomjernost stanovnici svake drave duni su sudjelovati u podmirivanju njenih rashoda razmjerno dohotku koji uivaju pod njenom zatitom 2. odreenost porezna obaveza mora biti tano utvrena, kako ne bi dolo do samovolje nadlenih tijela. Potrebno je da se utvrdi vrijeme plaanja poreza, porezni oblik i ubiranje poreza, te visinu poreznog optereenja. 3. ugodnost ubiranje poreza treba biti to ugodnije za porezne obveznike 4. jeftinoa trokovi utvrivanja poreza i njihova ubiranja moraju biti to nii A.WAGNER je prikupio i temeljno obrazloio porezna naela za koja se zalagao. Svrstao ih je po odreenoj slinosti i meusobnoj povezanosti u etiri grupe: 1. finansijsko politika naela 2. ekonomsko politika naela 3. socijalno politika naela 4. porezno tehnika naela Jedan od najpoznatijih teoretiara dvadesetog stoljea FRITZ NEUMARK porezna je naela grupisao na sledei nain: 1. porezno budetska naela 2. etiko socijalnopolitika neela 3. ekonomsko politika naela 4. porezno tehnika i porezno pravna naela Porezna naela iz razumljivih razloga nisu nepromjenjiva, ali neka od njih, tj.samo mali broj ipak imaju apsolutnu vrijednost. To su npr. naelo pravednosti u oporezivanju i naelo odreenosti poreza. Naela trebaju biti u skladu sa sadanjim i nekim predvidivim buduim potrebama. Osvrnuemo se na ona porezna naela na kojima su zasnovana savremena dostignua u teoriji i praksi. U veini se savremenih drava postojei sistem oporezivanja odreenim promjenama u oporezivanju nastoji to vie pribliiti racionalnom poreznom sistemu koji u datim uslovima moe biti ocijenjen idealnim poreznim sistemom.

3.1. Pravednost u oporezivanju

Porezna su naela bila predmetom potrebnog prilagoavanja. Samo je njih nekolicina prisutno jednako tako dugo kao to je prisutno i oporezivanje. Ono koje meu tim 'vjenim' poreznim naelima ima sasvim istaknuto mjesto je naelo pravednosti. Naelo pravednosti u oporezivanju se moe oznaiti prvim osnovnim naelom na kojem treba graditi porezni sistem. Zahtjev za pravednim oporezivanjem je visoko postuliran meu poreznim naelima 4

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin danas, kao to je bio i jue, kao to e to jednako tako biti i sutra. Realiziranjem zahtjeva za pravednou u oporezivanju obrazlae se kako poveanje tako i smanjenje poreznih stopa, ali isto tako i/ili uvoenje odnosno izostavljanje raznih poreznih osloboenja i olakica. Osnovno naelo na kojem se streba temeljiti sistem oporezivanja svake savremene drave je pravednost. Porezi se u porezni sistem uvode zato da bi se njihovom praktinom primjenom ostvarili neki unaprijed predvieni ciljevi. Porezi e uz predvieni cilj tokom praktine primjene proizvesti i druge, usputne uinke. Poreznom obvezniku e plaanjem dunog iznosa poreza ostati ekonomska (kupovna) snaga manja nego to je bila prije oporezivanja. Plaanje poreza za poreznog obveznika uvijek predstavlja odreeni teret. Zahtjev za pravednou u oporezivanju star je koliko i oporezivanje. Odgovor o tome ta je pravedno openito, pa tako i u oporezivanju, ovisi o nizu faktora: drutveno ekonomskom i politikom ureenju, stepenu ekonomskog razvoja, kulturi, religiji itd. Povijest pokazuje da ono to je pravedno za jednog nije nuno pravedno i za drugog. Danas su u svim savremenim poreznim sistemima prisutni napori i nastojanja da se postigne pravedno oporezivanje. Oporezivanje e biti pravedno ako zadovolji oposti u oporezivanju i zahtjevu za ravnomjernou u rasporedu poreznog tereta. Naela kojima se nastoji uvesti i primjeniti pravedno oporezivanje jesu: 1) naelo ope porezne obaveze 2) naelo ravnomjernosti u oporezivanju Naelo ope porezne obaveze Kad je plaanje poreza opa obaveza svih stanovnika neke zemlje, govorimo o opoj poreznoj obavezi. Postoje skupine stanovnika neke drave koji zbog male ekonomske snage (slabog imovinskog stanja) ne mogu platiti porez, odnosno kojima bi plaanje poreza ugrozilo egzistenciju. Stoga sva savremena porezna zakonodavstva predviaju oslobaanje ili olakice kod plaanja poreza za one kategorije graana koji toj obavezi, bez tete za svoju egzistenciju i egzistenciju lanova porodice, ne bi mogli odgovoriti. Taj iznos koji je osloboen od oporezivanja zove se egzistencijski minimum. Egzistencijski minimum je onaj iznos dohotka ili vrijednosti imovine za koji se smatra da je svakom lanu zajednice potreban za podmirenje odreenog broja osnovnih potreba. Egzistencijski minimum se izuzima od oporezivanja upravo iz socijalno politikih razloga. On je ugraen u moderne porezne sisteme kao bitan preduvjet za pravedno oporezivanje. Iznos egzistencijskog minimuma se utvruje u zavisnosti o ekonomskom, kulturnom, socijalnom i drugom razvoju zajednice. On se jo naziva i ''neoporezivi dio''. Naelo ravnomjernosti Naelo ravnomjernosti u noenju poreznog tereta drugi je dio pojma pravednosti u oporezivanju. Sam zahtjev za ravnomjernou u noenju poreznog tereta treba tumaiti tako da svako svaki porezni obveznik mora nositi odreeni dio poreza i time pridonositi podmirenju drutvenih potreba. Upravo u odgovoru na pitanje koliki taj dio treba biti lei bit ravnomjernosti u oporezivanju. Finansijska je teorija saglasna da se o ravnomjernosti u noenju poreznog tereta moe govoriti kada se oporezivanje obavlja prema ekonomskoj snazi. Drugim rijeima, kad porezni sistem predvidi oporezivanje prema kojem e svaki porezni obveznik odvajati na ime oporezivanja odreeni dio koji e ovisiti o veliini njegove ekonomske snage, moe se govoriti o oporezivanju provedenom prema ekonomskoj snazi.

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Stav moderne finansijske teorije jeste u tome da se naelo ravnomjernosti moe realizovati samo primjenom progresivnih poreznih stopa. Nije dovoljno samo da se pri oporezivanju primjenjuje progresivna porezna stopa, nego je vrlo vana i visina primjenjenih poreznih stopa kao i regresivni uinak posrednih poreza. Progresivno oporezivanje ima nesumnjivu prednost. Meutim, javlja se problem utvrivanja progresije. Dok je relativno lagano utvrditi donju granicu zahvaanja ekonomske snage poreznog obveznika mjerama porezne politike (egzistencijski minimum odnosno neoporezivi dio), to nije sluaj kada treba donijeti odluku kada porezne stope prestaju rasti i prelaze u proporcionalne stope. Kod vrlo strme progresije gdje se na novozaraenu jedinicu primjenjuje visoka porezna stopa, porezni obveznik moe zakljuiti da nema vie motiva koji bi ga ''tjerali'' da zaradi neku dodatnu svotu. Danas opeusvojeni stav da se ravnomjernost u oporezivanju moe postii upravo primjenom progresivnog oporezivanja podupire se obrazloenjem da graani neke drutvene zajednice imaju odreene obaveze koje se ogledaju u plaanju poreza kojima se finansiraju akcije i zadaci to znae zadovoljenje opih i zajednikih potreba. A plaanje poreza primjenom progresivnih poreznih stopa omoguuje da se jedan socijalni princip princip solidarnosti i ostvari. Sadraj tog naela se tumai tako da ekonomski snaniji porezni obveznici iz svoje ekonomske snage izdvoje relativno veu stopu za podmirenje ope i zajednike potronje nego ekonomski slabiji porezni obveznici. Ocjena o pravednosti u oporezivanju, o pravednoj raspodjeli poreznog tereta, determinirana je vremenski ( vertikalna komponenta), prostorno ( horizontalna komponenta) i grupno ( socio ekonomska komponenta). Oporezivanje koje se danas ocjenjuje pravednim nije takvim bilo ocijenjeno jue, odnosno nee takvim biti vrednovano sutra. Oporezivanje koje se smatra pravednim u jednoj dravi i kod jednog naroda, ne mora tako biti ocijenjeno u drugoj dravi i kod drugog naroda. Opeprihvaeno je stajalite da se o pravednosti u oporezivanju moe govoriti kada se porezi plaaju ovisno o ekonomskoj snazi poreznih obveznika, tako da onaj ko ima vie, treba platiti postotno vie poreza ( tzv. vertikalna jednakost), kao i naelo da jednake treba oporezivati jednako ( horizontalna jednakost). Opredjeljenje za pravednou u oporezivanju, toliko je vana komponenta poreznih sistema odnosno mjera porezne politike, da je kao postulat normirano u ustavima mnogih savremenih drava.

3.2. Pojednostavljenje oporezivanja i transparentnost poreznog sistema

Brojni porezi, mnotvo raznih poreznih osloboenja, izuzea, olakica i sl., este izmjene i dopune propisa, uinilu su da je sistem oporezivanja u mnogim savremenim zemljama postao nepregledan, kompliciran i izvanredno skup. Za pojednostavnjenje oporezivanja, za to jednostavniji sistem uvoenja i utvrivanja porezne obaveze, naplate poreza, kontrole ubiranja poreza i sl., trebali bi biti zainteresovani ne samo porezni obveznici, ne samo porezna vlast, nego i politiari, sindikati, komore i slino. Pojednostavljenje u oporezivanju ostvaruje se: Smanjenjem broja poreznih oblika (ukidanje tzv. bagatelnih poreza) Smanjenjem broja raznih poreznih osloboenja i olakica Pojednostavnjenjem postupka utvrivanja visine poreza i njegove naplate 6

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Nespornim i razumljivim utvrivanjem porezne obveze Pojednostavnjenim postupkom oporezivanja malih poreznih obveznika (paualno oporezivanje, pojednostavnjeno raunovodstvo i sl) Jednostavnim i brzim postupkom zatite prava poreznih obveznika pred drugostupanjskim poreznim tijelima (porezne albe), u upravnom sporu idr. Donoenjem kvalitetnih propisa kako bi se izbjegla potreba za njihovim izmjenama i dopunama, za donoenjem raznih pravilnika, tumaenja, uputa i sl., pojava poreznih praznina-rupa i slino.

Jednostavnost sistema oporezivanja u velikoj mjeri pridonos njegovoj kvaliteti, tome da on bude dobro prihvaen i pozitivno ocijenjen od poreznih obveznika. Poduzete mjere koje dovode do pojednostavljenja u oporezivanju utiu na: 1. smanjenje trokova utvrivanja i naplate poreza, te kontrole ubiranja poreza 2. smanjenje poreznog optereenja kao posljedice poveanja neto uinka oporezivanja(iznos koji ostaje nakon odbitka svih trokova) 3. lake snalaenje poreznih obveznika kao i svih ostalih u poreznoj materiji Jedan od glavnih problema poreznih sistema savremenih drava jeste njihova sloenost. Jako su karakteristini prezni sistemi SAD-a i Njemake, gdje se u dungli poreznih propisa teko snalaze i oni koji ih primjenjuju, tj porezna administracija. Ameriki porez na dohodak npr za objanjenje nekih pojmova upotrebljava nekoliko stotina rijei. Neke reenice odreenih propisa i prateih akata su toliko dugake da je prosjenom itatelju bilo nemogue dakuiti njihov smisao. (jedna reenica sadri ak 506 rijei) Za sistem oporezivanja u kojem su svi porezi ili njihov najvei broj regulisani jednim propisom (porezni kodeks), odnosno u kojem su sve ope odredbe utvrene u jednom zakonu, umnogome pridonosi jednostavnosti poreznog sistema, olakava snalaenje u poreznoj materiji kako poreznim obveznicima, tako i poreznim slubenicima. Pri regulisanju porezne materije treba voditi rauna o tome da to porezna vlast uini dovoljno jasno. To mora biti uinjeno na nain da je zakonska odredba razumljiva svakom poreznom obvezniku, a ne tako da su mu potrebna objanjenja ili pomo drugih da shvati to se od njega trai. (oko 45% amerikanaca treba/ima poreznog savjetnika). Porezni savjetnici su u savremenom drutvu prijeko potrebni. Zbog poveanja broja gospodarskih subjekata i raznih oblika njihovog udruivanja i zajednikog djelovanja, pa sve vee saradnje gospodarskih subjekata razliitih zemalja i s time povezane potrebe poznavanja, ne samo, poreznih propisa tih zemalja. Porezni savjetnik moe u mnogoemu otklonitiminimizirati rizike odreene poduzetnikove odluke. Porezni savjetnik je dio pravnog poretka, on je ovlaten da svog klijenta savjetuje u poreznim stvarima, da ga zastupa pred nadlenim poreznim tijelima i sudovima. Posao poreznog savjetnika je savjetovanje, zastupanje i pomaganje poreznom obvezniku u poreznim stvarima. Nerazumljivost, brojnost i sloenost poreznih propisa pridonose: 1. Stvaranju nepovjerenja poreznih obveznika u poreznu vlast i ispravnost utvrivanja porezne obaveze

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin 2. Poveanju nezadovoljstva poreznih obveznika s radom poreznih slubenika i openito izvrne i zakonodavne vlasti, i 3. nedoumicama domaih i stranih ulagaa hoe li, gdje, kako, i koliko sredstava ulagadi u domau privredu. Kada govorimo o pojednostavljenju poreznog sistema, govorimo o smanjenju broja poreznih razreda, o smanjenju broja poreznih oblika, te o smanjenju broja raznih osloboenja i olakica, to se sve moe odraziti na metod ubiranja poreza.

3.3. Neutralnost poreza

3.4. Stari porezi dobri porezi

Candarovo pravilo Samo su stari porezi dobri porezi kao zakljuak teorije difuzije o prevaljivanju poreza Porezni teret se uljed promjene cijena i promjene ponude i potranje rasporedjuje na sve subjekte ekonomije. Poreski teret se ravnomjerno rasporedjuje prema ekonomskoj snazi po sistemu spojenih posuda (Optimisticni ogranak teorije difuzije) Takvo poimanje prevaljivanja poreza je i dovelo do shvaanja izraenog u Canardovu pravilu da su stari porezi - porezi na koje su se gospodarski subjekti nauili, koji su se ravnomjerno rasporedili na sve njih - dobri, a da se tako ne mogu ocijeniti i novi porezi, jer oni dovode do naruavanja, do remeenja (iskrivljavanja) idiline slike, te mora proi odreeno vrijeme da bi se porezni obveznici prilagodili uinjenim promjenama. Spomenuto Canardovo pravilo ne moe prihvatiti ni s teorijskog ni s praktinog stajalita. Dapae, jednom uvedeni porez (porezi) ili pak porezna rjeenja odnosno porezne mjere koje se konceptualno vie (protekom vremena ili promjenom prilika) ne mogu prilagoditi poreznom sustavu - treba mijenjati, jer u takvim uvjetima vie nema argumenata kojima bi se mogla braniti takva rjeenja koja stre, koja se ne mogu dovesti u sklad s promjenama u gospodarstvu i drutvu, koja su izvan ili ispod potreba i mogunosti. Ako je zbog potrebe uklanjanja propusta korisno i potrebno uiniti promjene u oporezivanju, onda to i treba uiniti, vodei uvijek rauna o tome da se te promjene obave tako da kod poreznih obveznika izazovu to manje tetnih posljedica. Prema tome, veu ili manju promjenu u oporezivanju treba dobro pripremiti, a to znai: tono utvrditi to se promjenama u oporezivanju eli postii, te kako eljeno ostvariti. Bez jasne koncepcije o cilju koji promjenama treba ostvariti, nerealno je oekivati da e se pronai mjere adekvatne da se taj cilj i dosegne. Naime, kako su porezi sastavni dio i derivat socio-ekonomskog i politikog sustava svake zemlje, razumljivo je da rjeenja (mjere) ugraena u porezni sustav i mjere porezne politike u visoko industrijaliziranim zemljama razliito manifestuju nego u dravama u tranziciji gdje se ne mogu i nee harmonizirati poreski sustav s njihovim socio-ekonomilcim i politikim sustavom. Sa stanovita privrednih subjekata, privlaenja FDI, bitno je da su sadanji i budui porezni obveznici upoznati sa uvjetima privreivanja. Porezno optereenje igra znaajnu ulogu u poslovnom odluivanju, pa tako privui ili otjerati strane investitore. 8

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Svaka promjena u oporezivanju mora biti dobro promiljena i do-miljena, kako se ne bi dogodilo da su svi - i nadlena dravna tijela i porezni obveznici, iznenaeni uincima tih promjena, te shodno tome, da se jasno uoi potreba za izmjenama, dotjerivanjima, prilagoavanjima potrebama. Brzopletosti u oporezivanju nema mjesta. Promjene moraju biti rezultat savjesnog i ada strunih osoba. Prijedlozi za promjene ne smiju se temeljiti na impresijama, nego na stvarnim potrebama i mogunostima. Na kraju valja rei da zahtjev za relativnom nepromjenjivou (konstantnou) sustava oporezivanja ne treba shvatiti tako kao da je upitna svaka promjena u tom sustavu, nego da do tih promjena ne treba, dapae ne smije, dolaziti uestalo, nepripremljeno, nedovoljno utemeljeno, bez za to dovoljno opravdanih razloga. Takav zahtjev ne treba generalizirati u smislu kao da je svaka promjena u oporezivanju nepotrebna i tetna.

3.5. Smanjenje poreznog optereenja

Smanjenje poreznog optereenja je conditio sine qua non gospodarskog razvitka. Takvo je stajalite s puno opravdanja iroko rasprostranjeno i u teoriji i u praksi. Za smanjenje poreznog optereenja - u prvom redu smanjenje visine poreznih stopa pri oporezivanju dohodka i pri oporezivanju dobiti, zalau se ne samo gospodarski subjekti, nego i brojni politiari, gospodarske komore, udruge poslodavaca, ekonomisti kao i drugi nositelji gospodarske politike. Meutim, danas bi bilo neozbiljno, ak bi se moglo rei i smijeno, da iko brani, opravdava ili ak zagovara potrebu oporezivanja argumentom da postojanje porezne obveze potie porezne obveznike na gospodarsku aktivnost, kao i na njezino intenziviranje, te da pridonosi stvaranju osjeaja neke posebne vanosti koju porezni obveznici imaju (u vlastitim oima, kao i U odnosu prema drugima) zato to plaaju porez, te daje ta vanost (tovie) to vea, to je plaeni iznos poreza vii. Kao to je poznato, najznaajnija pokretaka snaga suvremenog ovjeka je materijalni interes, i on je taj koji pokree gospodarsku aktivnost poreznih obveznika. Naprotiv, visoki porezi, tj. visoko porezno optereenje djeluju u suprotnom smjeru. Visoko porezno optereenje - posebno ono koje porezni obveznici doivljavaju kao svojevrsni oblik konfiskacije, pogubno djeluje na visinu tednje i obujam investicija, poveanje gospodarske aktivnosti, spremnost da se bolje i due radi, preferiranje rada slobodnom vremenu (neradu, dokolici, uivanju v si.) - rijeju, na sveukupnu aktivnost koja pridonosi gospodarskom razvitku. Porezima se smanjuje ekonomska snaga poreznih obveznika i mijenja njihov drutveni status. Mali porezi dovode do malog smanjenja ekonomske snage poreznih obveznika i male promjene njihova drutvenog statusa, dok veliki porezi vie utjeu na smanjenje ekonomske snage poreznih obveznika (samim tim se smanjuje tednja, investicije i dr.) i pogoravaju njihov poloaj u drutvu mjeren njihovim dohodkom i imovinom koju posjeduju. Vii porezi poveavaju i otpor plaanju poreza, i to osobito onih poreza koji su vidljivi i koje porezni obveznik osjea kao posebni teret, kao to su to porez na dohodak i porez na dobit. Kritiari dravnog (poreznog) intervencionizma - posebno zagovornici tzv. ekonomike ponude, s mnogo uvjerljivih argumenata zagovaraju motrite o potrebi snienja poreznih stopa odnosno smanjenja poreznog optereenja. Sve do Drugog svjetskog rata porezna obveza, posebno obveza plaanja direktnih poreza, nije predstavljala neko posebno teko breme kojim je drava opteretila svoje porezne obveznike. Porezne stope poreza na dohodak bile su relativno niske, a najvei broj stanovnika nije ni bio obuhvaen obvezom plaanja tog poreza. Porezni obveznici poreza na dohodak bili su, u

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin pravilu, via srednja klasa i bogati dio stanovnitva. Porezni propisi bili su relativno jednostavni, a njihova primjena efikasna. Javno miljenje u Velikoj Britaniji (domovini poreza na dohodak) kao i u SAD (dravi koja je s tim porezom privremeno eksperimentirala u drugoj polovici prolog stoljea, a definitivno ga ukljuila u svoj porezni sustav nakon to je 16. amandmanom promijenila svoj Ustav), porez na dohodak ocijenilo kao jedan iznimno fer porez. Meutim, takvo se stajalite o porezu na dohodak u Velikoj Britaniji i u SAD iz temelja promijenilo nakon Drugog svjetskog rata. Naime, za vrijeme Prvog, a posebice Drugog svjetskog rata, dolo je do znaajnog poveanja poreznog optereenja posebice stoga to se proirio obuhvat primjene poreza na dohodak, a dolo je i do poveanja visine stopa tog poreza. Veina je stanovnitva takvo poveanje prihvaala kao nunost, kao mjeru drave koja je u vrijeme rata sama po sebi razumljiva. U tim godinama, u kojim je u svim slojevima drutva bio snano izraen patriotski naboj, u kojima se bude i njeguju patriotski osjeaji, u kojima buja patriotsko oduevljenje, a graani se identificiraju s dravom odnosno s dravnom politikom, bilo je lagano braniti poveanje poreza. U godinama za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata dolo je do dramatinog poveanja stopa poreza na dohodak, koje je nuno imalo za posljedicu poveanje otpora plaanju poreza i time povezano dovelo do poveanja porezne evazije. Ta pojava izraava proces opisan odnosno definiran u tzv zakonu o opadajuem prihodu. Lafferova kriva: porezne su stope podlone zakonu opadajuih prihoda. Ako se porezna stopa povea iznad optimalne visine, ukupni e se porezni prihodi zapravo smanjiti Stope poreza na dohodak dosezale su visinu, koja se - moe se slikovito rei - vinula nebu pod oblake. Od skromnih nekoliko postotaka koliko je stopa poreza na dohodak iznosila u vrijeme njegova uvoenja u porezni sustav, stopa poreza na dohodak se poveala i za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata dosegnula teko pojmljive visine Visoka stopa gospodarskog rasta, kao i openito prosperitet na svim podrujima koji je u drugoj polovici prolog stoljea zabiljeen u Velikoj Britaniji, objanjava se - meu ostalim, i relativno niskim stopama poreza na dohodak, kao i openito malim poreznim optereenjima. Naime, marginalno porezno optereenje u poetku uvoenja tog poreza u porezni sustav Velike Britanije iznosila je 3%, da bi u drugoj polovici 19. stoljea iznosila 7%, a prosjeno je porezno optereenje dohodka iznosilo 2-3%. Meutim, u godinama Prvog svjetskog rata, marginalna je stopa bila 30%, tijekom Drugog svjetskog rata i poslije njega ona se popela na 50%. (1986. godine stopa poreza na dohodak bila je utvrena u visini od 60%, a od poetka devedesetih u visini od 40%). Visokim se poreznim optereenjem objanjava relativno skroman gospodarski rast tijekom nekoliko desetljea poslije Drugog svjetskog rata. Britanski ekonomisti su u visokoj marginalnoj stopi poreza na dohodak vidjeli glavni uzrok malog rasta britanskog gospodarstva, jer je takva politika obeshrabrivala odnosno tetno utjecala na gospodarsku aktivnost, tednju i investicije te poticala odljev mozgova najkreativnijih strunjaka - posebno onih mladih, u prekomorske zemlje. Visoke porezne stope obeshrabruju gospodarsku aktivnost poreznih obveznika. Visoke porezne stope smanjuju elju Za radom, tednjom i investiranjem, zato to smanjuju dohodak koji ostaje nakon oporezivanja. Nie porezne stope uveavaju poticaj da se radi, tedi i investira, jer je dohodak koji preostaje nakon oporezivani* njihovom primjenom vei. Postojanju pozitivne korelacije izmeu poreza i gospodarskog rasta: Tridesetih godina u veini poreznih sustava saveznih drava SAD nisu bili ukljueni porez na promet i porez na dohodak, dok danas ti porezi nisu lanovi poreznih sustava samo nekoliko saveznih drava.

10

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Na pitanje je li uvoenje tih poreza utjecalo na gospodarski razvitak tih drava, istraivai su ponudili nedvosmisleni odgovor da. Uz druge razloge koji su doveli do pojave daje gospodarski rast u New Hempshiru bio bri od onog u dravi Delaware, u New Jersevu dva puta vei nego u New Yorku, u saveznoj dravi Mississippi vei negoli u Louisiani, u Junoj Dakoti vei negoli u Sjevernoj Dakoti, Vedder veliko znaenje pridaje porezima. Porezi su - uz ostalo, zasluni (ili krivi) da su se Texas i Florida razvijali bre negoli Kalifornija. Sluaj triju najveih drava onog dijela SAD koji se naziva sunani pojas, Texasa, Floride i Kalifornije, zasluuje da ga se podrobnije prikae u kontekstu analize meuovisnosti i uvjetovanosti poreznog optereenja i gospodarskog rasta. No, zbog sporog rasta od navedenih godina naovamo, per capita dohodak u Kaliforniji je danas jedva 3% vii od onog u Floridi, a samo 13% vei negoli u Texasu. Golema superiornost koju je Kalifornija imala u ekonomskom bogatstvu gotovo je nestala. Neke drave koje su 1929. smatrane siromanima - a meu njima su bile Texas i Florida, danas se smatraju umjereno bogatima. Nasuprot tome, neke 1929. godine ocijenjene kao bogate drave, od tada iskazuju polaganiji rast. Znaajno je pritom istaknuti da Kalifornija nije u spomenutom pogledu iznimka, pa je tako npr. 1929. per capita razina dohodka u dravi Delavvare bila vie negoli 50% via od one u saveznoj dravi New Hempshire, meutim ona je 1994. godine bila oko 3% nia. Realni dohodak po stanovniku porastao u prosjeku za 80% u dravama s niskim porezima a za samo 61% u dravama u kojima je porezno optereenje visoko. (Ova razlika od 20% stvarno znai razliku koja se izraava s nekoliko tisua dolara godinjeg dohotka po jedinici oporezivanja. Drava s visokim poreznim optereenjem ponovno moe ostvariti prosperitet ublaavanjem odnosno snienjem poreznog optereenja. Do rezultata koji potvruju tezu da se porezno optereenje i gospodarski rast nalaze u negativnoj korelaciji, da poveanje poreznog optereenja uzrokuje odnosno utjee na pad ekonomskog rasta, dolazi se i onda, promatraju li se drave u razliitim razdobljima, kad se usporeuju one koje su geografski razliito locirane, kad se rabe razliite metodologije pri analizi podataka, pa ak i onda, kad se rabe razliita mjerila ekonomskih rezultata pojedine drave. Od 1960. do 1973. godine zemlje-lanice Evropske Zajednice imale su godinju stopu rasta od 4,7%. Meutim, od 1973. do 1990. godine, stopa rastaje smanjena, te je iznosila samo 2,4% godinje. Do daljnjeg smanjenja gospodarskog rasta dolo je od 1991. do 1995. godine, kad je stopa ekonomskog rasta iznosila 1,4%. Odgovor na pitanje stoje uzrokovalo ekonomsku sklerozu u Zajednici za Veddera lei u obrazloenju koje izvire i iz podataka o porastu poreznog optereenja. Dok je sudjelovanje poreza u BDP-u 1965. godine u dravamalanicama Zajednice iznosilo 28,3%, a 1973. godine 32,9%, ono je u vremenu od 1973. do 1990. godine poveano sa 32,9 na 41,3%, da bi u 1994. godini iznosilo 42,5%. Drave s najviim porezima imaju najnie stope ekonomskog rasta. Obrazac prema kojem uveani porezni teret vodi niem ekonomskom rastu ponavlja se diljem Zapadne Europe. Isto onako kao stoje drava guila ekonomski rast i kvalitetu ekonomskog ivota u Istonoj Europi za vrijeme komunistike ere, porezi i proraunski deficit koji financiraju nezasitnu dravu blagostanja imaju isti uinak danas na Zapadnu Europu. Kao primjer stimulativne porezne politike istie se sustav oporezivanja Hong Konga, posebno u odnosu prema oporezivanju dohotka. Porezni sustav Hong Konga ne poznaje progresivni porez na dohodak. Naime, umjesto tog poreza kojim se oporezuje dohodak kao izraz

11

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin ekonomske snage poreznih obveznika, u primjeni su etiri posebna direktna (izravna, neposredna) poreza i to: porez na plae, porez na imovinu, porez na kamate i porez na dobit. Pri oporezivanju plaa u primjeni je progresivna tarifa s time daje minimalna stopa utvrena u visini od 5%, a maksimalna u visini od 25%. Zbog relativno velikih osobnih osloboenja i olakica, porezno optereenje plaa ne prelazi visinu od 15%. Stopa poreza na imovinu (uz primjenu razliitih olakica) utvrena je u visini od 15%, a kamate se oporezuju po stopi od 10%, time da se npr. ne oporezuju kamate na depozite u stranoj valuti. Nositelji financijske politike u Hong Kongu stalno su naglaavali konstantu svoje porezne politike: nisko porezno optereenje primjenom direktnih poreza pridonijeli su brzom ekonomskom rastu sve do juer britanskog teritorija na Dalekom istoku. Veliki javni prihodi kao rezultat brzog ekonomskog prosperiteta omoguavali su Hong Kongu da uspjeno ostvaruje brojne programe u podruju kulture, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, stambene izgradnje, infrastrukture. Na primjeru Hong Konga moe se uspjeno braniti motrite, koje smo vie puta spominjali, naime da nisko porezno optereenje potie investicije i pridonosi ekonomskom prosperitetu. Niski porezi ne znae i budetski deficit, nego - naprotiv, tamo gdje su u primjeni, osiguravaju dostatna sredstva za financiranje javnih izdataka. U posljednjih 20 godina stopa ekonomskog rasta u Hong Kongu bila je godinje 9%. Od 1976. godine ta je stopa iznosila ak 10,7%, pa je time ekonomski rast u Hong Kongu bio meu najviima u svijetu usporeuju li se industrijski razvijene zemlje svijeta. Poduzetnici, ulagai, bankari, vladini slubenici, znanstvenici, objanjenje za takve rezultate koji se mogu ocijeniti kao privredno udo vide u niskoj stopi oporezivanja. Porezima se gospodarska aktivnost moe poticati, ali djelovati i u suprotnom smjeru. Sustav oporezivanja koji potie ljude da vie rade i vie .h'ilr, da investiraju i tako utjeu na smanjenje nezaposlenosti, moe se oi ijeniti pozitivno. Visoko porezno optereenje, posebno visoke marginalne stope poreza na dobit i poreza na dohodak, izravno je usmjereno protiv rada, tednje i investicija. Predstavnici ekonomike ponude posebno vrsto vjeruju daje sustav oporezivanja s niskim marginalnim poreznim stopama klju za ostvarenje visoke stope ekonomskog rasta. Sustav oporezivanja koji ne potie porezne obveznike na rad, na tednju, na investiranje, koji destimulira zalaganje na radu, tednju i invasticije, ne moe dobiti prolaznu ocjenu. Meutim, iz izlaganja o toj problematici, nikako se ne smije zakljuiti da ekonomski rast jedne zemlje (iskljuivo) ovisi o tome je li marginalna stopa poreza na dohodak ili poreza na dobit niska ili visoka (neovisno o tome to se pod tim tono razumijeva). Ekonomski rast jedne zemlje ovisi o mnogim imbenicima, meu kojima odreeno mjesto imaju i porezi. Bilo bi pogreno zakljuiti da bi drava u kojoj je porezno optereenje npr. dvostruko manje (nie) negoli u susjednoj dravi, morala imati znatno veu stopu ekonomskog rasta negoli je ima druga drava, ili pak da stope gospodarskog rasta u njima nuno moraju biti razliite. Stopa ekonomskog rasta u toj susjednoj dravi moe biti ak i via, i unato tome to je u njoj porezno optereenje vie. Tako npr. stopa ekonomskog rasta u Poljskoj, ekoj i Maarskoj promatrana kroz due vrijeme moe biti mnogo vea nego u Njemakoj ili Austriji, i unato tome to se u njima porezno optereenje znatnije ne razlikuje, ili pak u Velikoj Britaniji, gdje je to optereenje znatno nie.

4. FAKTORI KOJI UTIU NA SISTEM OPOREZIVANJA

Sustav oporezivanja dio je socio-ekonomskog i politikog sustava svake zemlje, njegov je derivat i njime je uvjetovan, pa je stoga i odraz i izraz tog sustava. 12

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Sistem oporezivanja zavisi od Da li je zemlja lanica integracije Da li je lanica neke regionalne ili druge ekonomske asocijacije

Ne postoje ni dvije drave s istim sustavom oporezivanja, to je i razumljivo, kada se zna da medu dravama postoje mnogobrojne i raznovrsne razlike koje ih karakteriziraju i koje vie ili manje determiniraju i njihove sustave oporezivanja. Produbljivanje integracijskih odnosa e smanjivati razlike medju poreskim sistemima medju zemljama, ali e razlike jo uvijek postojati. Na sustav oporezivanja i razlike u tim sustavima meu dravama utjeu mnogi imbenici, od kojih posebno prikazujemo sljedee: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ustavno ureenje, veliina teritorija i broj stanovnika, veliina javnog sektora i obujam nadlenosti drave, stupanj centralizacije odnosno decentralizacije, pripadnost politikim i ekonomskim asocijacijama i geopolitiki poloaj, ekonomska razvijenost i dohodak po stanovniku, nezaposlenost, zaduenje drave i budetski deficit, povijesni razvitak, neki drugi imbenici

Iako izmeu pojedinih poreznih sustava suvremenih drava nesumnjivo postoje odreene slinosti, meu njima su prisutne i manje ili vee razlike, koje proizlaze odnosno mogu se i shvatiti i objasniti postojanjem razlika u socio--ekonomskom i politikom ivotu suvremenih drava.

4.1. Ustavno ureenje, veliina teritorija i broj stanovnika

Sustav oporezivanja jedne federativno ureene drave u pravilu se razlikuje od onog u unitarnoj dravi. Te se razlike oituju kao rezultat razlika u raspodjeli funkcija izmeu pojedinih razina vlasti (politiko-teritorijalnih jedinica u federativno, odnosno administra-tivno-teritorijalnih jedinica u unitarno ureenim dravama), koje dovode do razlika u financijskim odnosima izmeu irih i uih javnopravnih tijela, odnosno do razlika u irini njihove financijske autonomije. U federativno ureenim je dravama, u pravilu, nadlenost drave decentralizirana u veem stupnju nego u unitarnim dravama (npr. kolstvo, kultura, sport, policija), i financijska autonomija u federalnim jedinicama ira. Federalne jedinice i su vezne drave, pokrajine, kantoni i si.) najee raspolau i dijelom finansijskog suvereniteta, tj. iskljuivim pravom da reguliraju materiju pojedinih poreza, a u pojedinim federativnim dravama federalne jedinice imaju i slubu za njihovo ubiranje, to inae nije sluaj kod administrativno-leni.orijalnih jedinica u unitarnim dravama. Iako i u unitarnim dravama postoje razlike u fiskalnom kapacitetu (tj. mogunosti ubiranja odreene mase poreznih prihoda) izmeu uih teritorijalnih jedinica (upanije, prefek-i ure, okrui i

13

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin si.), problem financijskog izravnanja u tim dravama ni izdaleka naglaen i politiki osjetljiv, kao to je to sluaj u federativnim dravama, zato to je u federativnim dravama u pravilu, decentralizacija naglaenija negoli u unitarnim dravama. Financijski suverenitet kao i raspodjela funkcija (nadlenosti) pridonose tome daje u federativnim dravama struktura poreznih prihoda u veoj ili manjoj mjeri razliita od one kakva postoji u unitarnim dravama. Drave se meusobno razlikuju po veliini teritorija. Nepotrebno je obrazlagati da postojanje tako velikih razlika u veliini teritorija nuno mora utjecati na postojanje razlika u sustavu oporezivanja. Tako npr. izgradnja i odravanje prometnica (eljeznikih pruga, cesta), obrana granica, izdatci za komunalne djelatnosti, razrez poreza, njihovu naplatu i kontrolu njihova ubiranja i dr., pred sustav oporezivanja nameu posve drukije probleme i iziskuju drukija rjeenja npr. u unitarnom Portugalu, negoli je to sluaj u federativno ureenoj Australiji. Broj stanovnika, kao i gustoa naseljenosti, mogu imati nemalog utjecaja na sustav oporezivanja. Naime, u uvjetima postojanja viegodinjeg obveznog kolovanja, potrebno je osigurati pohaanje nastave uenicima koji su desetke pa i stotine kilometara udaljeni od kole, odnosno pribliiti kolu tim uenicima, to i u jednom i u drugom sluaju pridonosi tome da su obrazovni rashodi neusporedivo vei (prijevoz uenika, mali broj uenika u razredu, prijevoz natavnika i si.) u dravama s malom gustoom stanovnika, negoli u dravama u kojima su stanovnici na okupu, gdje se kolski prostor, kolska oprema mogu racionalnije koristiti i u kojima je lagano osigurati propisani odnos nastavnika i uenika. Mala gustoa stanovnika po 1 km2 poskupljuje zdravstvenu zatitu, poveava trokove uprave pa tako i rad porezne slube, iziskuje postotno vee izdatke po stanovniku pri zadovoljavanju zajednikih potreba i dr., to ima (moe imati) utjecaja na mjere porezne politike, na organizaciju i funkcioniranje porezne slube, na financijsku ulogu pojedinih poreza u ukupnim poreznim prihodima. Prilikom razmatranja utjecaja broja stanovnika na sustav oporezivanja valja uzeti u obzir i starosnu strukturu stanovnitva. Svjedoci smo injenice da je broj osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika sve vei. Dok su npr. na poetku devedesetih godina osobe starije od 65 godina sudjelovale u ukupnom broju stanovnitva Japana sa 11%, SAD sa 12%, a Njemake sa 15%, oekuje se da e se to sudjelovanje stalno poveavati, tako da e 2030. godine iznositi u Japanu 22%, u SAD 20%, a u Njemakoj ak 26%. (Te e godine broj stanovnika Indije biti dvostruko vei nego u svim razvijenim dravama zajedno). Poveanje broja starijih osoba u ukupnom stanovnitvu ne znai samo veliko optereenje penzijskih fondova, nego namee potrebu rjeavanja i brojnih drugih problema povezanih sa sve veim udjelom starijih osoba u populacijskoj strukturi neke zemlje, kao to su to problemi izgradnje, opreme i odravanja domova za starije osobe, posebnih zdravstvenih ustanova, gerijatrijskih centara, organizacije transporta i dr., ije rjeavanje iziskuje ne samo dopunska sredstva, nego utjee i na sustav oporezivanja. Problem broja stanovnika i njegova utjecaja na sustav oporezivanja drukije se postavlja u zemljama u razvoju, a drukije u razvijenim dravama. Dok se npr. u prvima mjere porezne politike rabe kako bi se stopa nataliteta uskladila s ekonomskim mogunostima zemlje, u drugima se (i) porezi koriste za ostvarenje posve suprotnog cilja - pronatalitetne politike. Stoga su u mnogim dravama mjere porezne politike - razna porezna osloboenja i olakice uvjetovane stai-osnom strukturom stanovnitva, brojem djece poreznih obveznika, odreenim aspektima njihova obrazovanja, zdravstvenom zatitom i si. Broj stanovnika, njihova obrazovna struktura, odnos radno sposobnog stanovnitva i umirovljenika i dr., utjecali su i utjeu i na sustav oporezivanja.

14

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin

4.2. Veliina javnog sektora i obujam nadlenosti drave

Sudjelovanje javnog sektora u bruto drutvenom proizvodu se poveava. Dok je to sudjelovanje na poetku ovog stoljea iznosilo oko 10%, sredinom tridesetih godina oko 25%, a 1965. godine kretalo se oko 30% (bez bivih europskih socijalistikih zemalja), toje sudjelovanje u 1993. godini dosegnulo u vedskoj visinu za koju se desetak godina ranije mislilo daje nedostina-od ak vie od 70% (tonije, iznosilo je 71,3%).

Prikupljanje poreznih prihoda (kao i drugih javnih prihoda) nije samo sebi svrha - njihovom se primjenom osigurava financiranje zadataka i mjera iz nadlenosti drave. Kako meu dravama postoje manje ili vee razlike u nadlenosti, obujmu, vrsti, kvaliteti i krugu korisnika pri zadovoljavanju npr. odgojnih, obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, sportskih i drugih potreba, kako postoje razlike i u izdvajanju sredstava za podmirenje vojnih i drugih javnih rashoda, razumljivo je da veliina javnih rashoda ima odreenog utjecaja i na sustav oporezivanja. Razlozi koji su doveli do poveanja javnih rashoda, i time povezano do porasta prihoda iz kojih e se ti rashodi financirati, su brojni. Na ovom mjestu bit e spomenuti samo neki od tih razloga. 1. Poveanje broja stanovnika. Broj stanovnika stalno se poveava. 2. Posebice poslije Drugog svjetskog rata - premda je taj trend zapaen i ranije - dolo je do velikog poveanja obrazovnih rashoda. Broj godina obaveznog kolovanja je povean, poboljanje odnos broja nastavnika prema broju polaznika obrazovnih ustanova, znatno je povean broj osoba koje nakon zavrenog obveznog kolovanja nastavljaju obrazovanje u srednjim kolama, na fakultetima i drugim visokokolskim uilitima 3. Vei broj stanovnika i sve vie godine starosti koje ono doivljava (rastui udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika) iziskuje da se kvantitativno (broj zdravstvenih ustanova) i kvalitativno (vrsta zdravstvenih ustanova za primarnu zdravstvenu zatitu, klinika, specijaJi-stikih medicinskih ustanova, gerijatrijskih ustanova i dr.) pojaa mrea zdravstvenih ustanova, da se one opreme novom suvremenom (obino i skupom) medicinskom opremom, te da se zaposli velik broj adekvatno obrazovanog medicinskog osoblja 4. U industrijski razvijenim dravama je radno vrijeme gotovo tri puta krae negoli je ono bilo stotinjak godina ranije. Radni dan i tjedan su krai, a godinji odmor za neke osobe iznosi i vie od trideset radnih dana. Osim toga, u svim se dravama ne radi za vrijeme nekih vjerskih i dravnih blagdana. Broj radnih dana u pojedinim je dravama razliit 5. Proirenje nadlenosti drave i poveanje kvalitete obavljanja njezinih funkcija (u dravnoj upravi, pravosuu, obrazovanju, odgoju, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu, znanosti i dr.) dovelo je do poveanja broja dravnih slubenika (u nas se rabi termin dravna birokracija koji ima negativnu konotaciju). Poveanje broja dravnih slubenika, u pravilu, izaziva otpor kod poreznih obveznika, koji u tom poveanju vide (nepotrebni) napad na njihovu ekonomsku i kupovnu snagu, jer na ime poreza trebaju izdvojiti dodatna sredstva kojima e se podmiriti rashodi dobro plaene i prekobrojne 15

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin dravne uprave. Osim toga, da bi dravni slubenici mogli brzo i kvalitetno obaviti povjerene im poslove, potrebno je da budu ne samo struno osposobljeni i dobro organizirani, nego im treba osigurati i uvjete (prostor, adekvatnu opremu) za rad, te za to osigurati potrebna sredstva. Broj zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenih, i pored brojnih mjera usmjerenih na smanjenje tog sektora, u veini je zemalja u proteklih petnaestak godina povean.

4.3. Centralizacija odnosno decentralizacija

U svakoj je savremenoj dravi, neovisno o njenom ustavnom ureenju, prisutna decentralizacija njenih funkcija. Razmjera te decentralizacije, odnosno stepen centralizacije funkcija drave, ovisi o mnogim imbenicima, a na prvom mjestu o tome, jeli drava urena na federativnim osnovama ili se pak radi o unitarnoj dravi. Osim toga, stepen centralizacije i decentralizacije zadataka i mjera iz nadlenosti drave ovisi o ulozi drave u ekonomskom ivotu, stepenu urbanzacije, veliini teritorije, historijskom razvoju, dohotku po stanovniku i dr. O raspodjeli funkcija imeu irih i uih (viih i niih) teritorijalnih jedinica ovisi i (a) raspodjela izvora javnih prihoda(samim tim i poreznih prihoda) kojima se finansiraju rashodi uvjetovani ostvarivanjem tih funkija, (b) modaliteti njihovog prikupljanja, kao i (c) visina prihoda kojima e pojedine teritorijalne jedinice podmirivati rashode iz svoje nadlenosti. Podjela nadlenosti izmeu teritorijalnih jedinica i time povezana podjela javnih prihod kojimae se finansirati rashodi koji se javljaju pri ostvarivanju javnih funkcija, odnosno reguliranje finansijskih odnosa izmeu irih i uih teritorijalnih jedinica kao i teritorijalnih jedinica istoga ranga ima iznimno znaenje u svakoj dravi. Osobito je problem raspodjele javnih funkcija i sredstava za njihovo finansiranje sloen i politiki osjetljiv u vienacionalnim dravama, u kojima postoje vee razlike u privrednoj razvijenosti izmeu pojedinih federalnih jedinica. Rasprostranjeno je shvatanje da se problemi ekonomskog sustava, njegovog skladnog razvoja i dr. Bre i uspjenije mogu rjeavati u uslovima centralizacije. Centralizacija u odluivanju i finansiranju je pogotovo potrebna u nekim specifinim uvjetima, kao to je to sluaj prmjerice u ratnim uvjetima, odnosno u uvjetima prpreme za rat, kada je potrebno angairati sve resurse (ljudske,finansijske i dr.) za odbranu zemlje. Centralizacija funkcija i sredstava pojavljuje se kao nunost u uvjetima veih poremeaja, jer se tako (a) bre , uinkovitije, cjelovitije kriste odreene komparativne prednosti zemlje, a i (b) lake i bre dolazi od usvajanja i primjene mjera kojima se ne samo uklanjaju odnosno smanjuju nepovoljni procesi i pojave, nego se djeluje i na uzroke koji su ih izazvali. Zagovornici decentralizacije vlasti odnosno decntralizacije nadlenosti drave (a time povezano i decentralizacije sredstava za njihovo finansiranje) stu da je javne potrebe lake utvrditi, te da je lake prikupiti sredstva za njihovo finansiranje ako je finansiranje tih potreba u nadlenosti jedinica lokalne samouprave, odnosno uih teritorijalnih jedinica. Nadleno tijelo lokalne samouprave bolje poznaje problematiku za ije je rjeavanje zainteresiran graanin na njegovom podruju. Decentralizacija zadataka i mjera iz nadlenosti drave omoguuje i osigurava (a) neposredniji uticaj graana na utvrivanje vrste i opsega javnih potreba kao i prioritet njihova zadovoljavanja , (b) veu uinkovitost troenja javnih prihoda, (c) veu odgovornost nadlenih za obavljanje povjerenih im poslova, (d) bolju kontrolu zakonitosti i svrsishodnosti obavljanja odreenih javnih poslova i sl.

16

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Decentralizacija je izrazitije odnosno naglaenije prisuna u federativno ureenim dravama no ima i unitarnih drava u kojima je stupanj decentralizacije vei (Finska, Austrija, panija) nego u federativnim dravama kao to su Austraija i Belgija. Postojanje brojnih i raznovrsnih razlika meu dravama utjecalo je na to da nema ni dvije drave u kojima su finansijski odnosi regulirani na jednak nain. Iako je baviti se predvianjima u poreznim stvarima nezahvalno, moe se s odreenom sigurnou oekivati da e u godinama koje su pred nama doi do do jaanja lokalne samouprave. Demokratski razvoj sve vei uticaj graana na utvrivanje i ostvarenje zadataka i mjera iz nadlenosti drave, iziskivat e proirenje prava koja se zadovoljavaju na razini lokalnih organa vlasti.proirenje prava jedinica lokalne samouprave odnosno prenoenje nadlenosti sa irih na ue teritorijalne jedinice, nametnut e i potrebu za osiguranjem dodatnih sredstava, da bi se prenijete funkcije mogle ostvariti. Svakako da taj proces nee tei jednako i istom brzinom u svim dravama to je i dosad imalo i to e i dalje imati uticaj i a sustav oporezivanja u pojedinim dravama.

4.4. Pripadnost pojedinim ekonomkim asocijacijama i geopolitiki poloaj

Bolje koritenje komparativnih prednosti pojedinih drava, proirenje gospodarske suradnje meu dravama posebice poveanje meusobne trgovinske razmjene, prednosti veeg trita, zatita domaeg trita od poplave jeftinije robe iz drugih regija i s drugih kontinenata i sl., uvjerljivi su razlozi za postojanje i djelovanje odreenih regionalnih ekonomskih zajednica. Broj tih organizacija takoje velik da bi iziskivalo mnogo prostora da h se sve makar i spomene. Stoga emo se ograniiti na samo neke od njh, meu kojima osobito: EEZ, EFTA, EEA, ASEAN, APEC, OPEC, SADC, UMA... Treba napomenuti i sporazum NAFTA, koji su zakljuile Kanada, SAD i Mexico, a stupio je na snagu poetkom 1994. godine. Potpisivanjem sporazuma Svjetske trgovinske organizacije WTO u Marakeshu 1994. godine okonana je je sedam godina duga rund najkompleksnije i najambicioznije runde multilateralnih pregovora ikada voenih, ime je poela nova ere u mneunarodnoj trgovinskoj razmjeni. eka, Maarska, Poljska, Slovaka i Slovenija (potpisnice CEFTA) sloile su se da do kraja 1997. godine formiraju znu slobodne trgovine. Rimskim ugovorom iz 1957. godine kojim je formirana Evropska ekonomska zajednica, eksplicite je utvrena obaveza harmoniziranja indirektnih poreza zemalja lanica. Premda se u ovom ugovoru ne govori o harmoniziranju direktnih poreza, i tu je dolo do odreenog zbliavanja pri utvrivanju poreskog tretmana dobiti preduzea, kao i dohotka fizikih lica. Naime, i pored injenice da se Rimskim ugovorom ne utvruje obaveza harmoniziranja direktnih poreza, potreba za tim je evidentna, kako bi se tim putem ostvarili ciljevi osnivanja EEZ, te kako bi se promjenama u oporezivanju dobiti i dohotka omoguilo i osiguralo da sustav oporezivanja ne bude konica slobodnom kretanju kapitala, roa, usluga i ljudi. Stoga je u okviru EEZ doneseno tridesetak direktiva i preporuka, koje se odnose na harmonizaciju indirektnih poreza i poreza na dobit, kao i na meusobno pomaganje u poreznim stvarima izmeu zemalja-lanica te zajednice. Drave koje nisu lanice pojedinih ekonomskih asocijacija, ali su zainteresirane da odre i proire suradnju s njhovim lanicama, ili apak ele postati lanicama neke od tih asocijacija, i te kako vode rauna o sustavu oporezivanja koje primjenjuju zemlje-lanice tih organizacija (iha harmonizacija). Prema tome, samo postojanje asocijacije zemalja formirane s ciljem to

17

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin vee integracije gospodarstva njezinih lanica, ima odreenog uticaja na sustave oporezivanja ne samo zemalja koje su lanice asocijacije, nego i na sustave oporezivanja nekih drugih zemalja. Svaka bi drava maksimalno morala voditi rauna o tome da sustav oporezivanja koji u njoj vrijedi, ne bude zapreka njenom ekonomskom i dr. Razvoju. Veliki uticaj na harmonizaciju carinskog sustava i mjera carinske politike u svetskim razmjerama imao je GATT, mnogi pregovori unutar GATTa oveli su do snienja carinskog optereenja, kao i do uklanjanja raznih drugih zapreka na poruju vanjskotrgovinske razmjene, kao to su npr. Utvrivanje kontingenata ili pojednostavljivanje postupka carinjenja s ciljem da se uvoz odnosno izvoz robe ubrza. Na ovom mjestu treba spomenuti tzv. Urugvajsku rundu, dugogodinje pregovore odrane u okviru GATT-a, a kojom je postignut sporazum o daljnjem snienju carinskih stopa, kao i detaljnijem reguliranju carinskog tretmana nekih proizvoda.

4.5. Nezaposlenost
Nezaposlenost je prolem s kojim suoene mnoge suvremen drave. Za mnoge, nezaposlenost je jedan od problema koji najvie zabrinjava suvremena ovjeka, a njegovo rjeavanje jedan je od najteih i politiki najosjetljivijih problema s kojima su suoene vlade pojedinih zemalja. Treba istai da problem nezaposlenosti nije samo prisutan u zemljama u tranziciji. Tako je npr. U njemakoj na poetku 1997. godine bilo oko 4,5 miliona nezaposlenih. Uz Njemaku, problemom visoke nezaposlenosti koja se izraava dvocifrenim brojevima, suoene su i neke druge zemlje lanice EU, kao npr. panija, Finska, Francuska, tako da je 1997. godine bilo oko 20 miliona nezaposlenih. U mnogim se izvorima spominje da je broj nezaposlenih mnogo vei nego to to pokazuju slubeni podaci, jer pojedine drave nemaju taan uvid u broj nezaposlenih. Privatizacija kako u istonoj tako i u Zapadnoj Evropi, u mnogome je pridonijela poveanju stope nezaposlenih. Naime, nakon to je privatizacija provedena, oitavao se svom silinom problme prekobrojnih uposlenih u bivim dravnim poduzeima. Posebice je sloeno rjeavanje problema nezaposlenih u zemljama u tranziciji, kojeg dodatno pootrava i problem koritenja one radne snage, koja u postojeem broju nije potrabna, a koju iz raznoraznih razloga (socijalnih, politikih i dr.) nije mogue otpustiti, premda s ekonomskog stajalita, predstavlja balast. Meu mnogobrojnim mjerama koje vladama stoje na raspolaganju za poticanje veeg zapoljavanja, mnoge e od njih posegnuti i za mjerama porezne politike. Tako se u cilju poveanja broja zaposlenih, mogu propisati razna poreska osloboenja i olakice za sve one koji e otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nove osobe, kojima e se ograniiti izvoz kapitala kako bi se on koristio u domaem gospodarstvu, ili se ipak moe propisati da se uvoenjem novih poreza tj. Poveanjem poreskog optereenja kod nekih ve uvedenih poreza, prikupe namjenska sredstva, koja e se koristiti za zapoljavanje nezaposlene radne snage.

4.6. Zaduenje drave i budetski deficit

Sudjelovanje javnog duga u GDPu i s time povezano servisiranje duga kao i postojanje budetskog deficita, u savremenim dravama mogu utjecati na mjere porezne politike. Takozvana dunika kriza, odnosno prezaduenost mnogih drava, uzrokovana injenicom da nisu mogle na vrijeme ispuniti obaveze sadrane u ugovoru o zajmu, a koja je poela na poetku osamdesetih goina nemogunou Meksika da udovolji preuzetim obavezama

18

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin prisutna e, istnia, i danas, ali nije takvog intenziteta kao to je to bio sluaj u prolom desetljeu. Mnoge zemlje dunice morale su, uz ostalo, uiniti i odreene promjene u sustavui oporezivanja, kao i openito u fiskalnoj sferi, kako bi zaustavile poveanje zaduennja, ili pak smanjile visinu javnog duga, donosno budetski deficit svele na neku podnoljivu mjeru. S problemom visokog zaduenja suoene su ne samo ZUR nego i industrijski najrazvijenije zemlje svijeta, s tom razlikom da se u ovim potonijim u pravilu, radi o unutranjem dugu. Prvenstveno zbog nedovoljne vastite akumulacije, ZUR prisiljene su zaduivati se u inozemstvu. Najvei vjerovnici ZUR su strane vlade i njihove agencije, te Svjetska banka i njene agencije. Privati zajmodavci te MMF sudjeluju u ukupnom zaduenju tih zemalja u manjem procentu. U knjizi su u nastavku ove lekcije prikazani i analizirani statistiki podaci ove tematike, pa ili su svi vani, ili su ne vani... Ko smatra da jesu, neka proita u knjizi, jer se ne moe diferencirati ta je vano a ta ne... Visoko zaduenje drave, kao i postojanje velikog budetskog deficita, namee pred odgovarajua dravna tijela nemale zadatke. Svoenje zaduenja drave ibudetskog deficita u okvire utvrene maastrichtskim ugovorom nije laga zadatak, ali je neophodan da bi se tako ozdravile dravne finansije, da bi se uticalo na uinkovitije troenje javnih prihoda, tj. Da bi se osigurao onaj obim javne potronje koji se moe u pretenom dijelu finansirati iz postojeih, a ne anticipiranih poreza. Naime, javni zajam ima sve karakteristike budueg poreza, jer e se otplatiti poreskim prihodima koji e biti ubrani u narednim godinama. Stoga, opredjeljenje za ograniavanje visine zaduenja drave, kao i injenica da dravelanice EU samo iznimno i u skromnim iznosima pribjegavaju deficitarnom finansiranju, sigurno e pozitivmo uticati i na druge zemlje. Primjer ponaanja zemalja lanica EU slijedit e i druge drave, jer e se pozivanjem na taj primjer moi zaustaviti apetiti pojedinih politiara i lanova vlade da lakomislenim zaduivanjem drave stiu poene u javnosti.

4.7. Povijesni razlozi

Razlike u politikomozraju, u kojem su nastali i u kojem su se razvijali porezni sustavi poedinih drava, imali su i imaju uticaja na postojanje razlika u sustavima oporezivanja suvremenh drava. Tako su npr. Sve zemlje biveg socialistikog bloka svoje porezne sustave izgradile po uzoru na porezni sustav Sovjetskog Saveza. Porezni sustavi zemalja koje su prije bile kolonije nekih evropskih drava imale su mnoge slinosti s poreznim sustavom zemlje matice. Za subremene porezne sustave najveeg brja drava moe se rei da su to poviejsni porezni sustavi porezni sustavi koji se ne mogu definirati kao skup poreznihoblika koji su povezani nekom zajedniikom idejom koja se oporezivanjem eli ostvariti, nego kao odreen (velik) broj poreza neke drave koji su u porezni sustav bili uvedeni u razliito vrijeme i iz razliitih razloga od kojih su neki zadrani u njima i nakon to su nestali razlozi njhova uvoenja. Monoge su drave u svojim sustavma oporezivanja zadrale rjeenja koja su se primjenjivala jo na poetku stoljea. U nekim se sluajevima primjenjuju rjeenja ije uvoenje se opravdalo pripremama za sudjelovanje u ratu ili pak namicanjem sredstava za uklanjanjne ratnih razaranja. Praksa mnogih zemalja ukazuje na pojavu d je relativno lagano uvesti neki

19

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin novi porez ili porezu slian prihod, ili pak neko novo porezno osloboenje ili olakicu, ali da je iznimno teko porez ili takva osloboenja i olakice izbaciti iz poreznog sustava.

4.8. Drugi razlozi koji mogu uticati na sustav oporezivanja

Na sustav oporezivanja jedne zemlje, uz navedene, mogu utjecati i drugi razlozi, kao npr.: blizina ratnog arita ili neposredno sudjelovanje u sukobima lokalnog karaktera. Zemlje susjedne onima koje su u ratu odnosno u kojima postoji realna opasnost da se rat prenese i na njihov teritorij moraju obaviti odreene pripreme kako bi uklonile opasnost da se rat ne proiri i na njihovo podruje. Dodatni trokovi koji su time iazvani, mogu se podmiriti i odg. Promjenama u poreznom sustavu (izostavljanje poreskih olakica, uvoenje novih poreza, poveanje poreskih stopa...). ZUR kojima je poljoprivreda glavna privredna grana imaju sustav oporezivanja, koji se u mnogoemu razlikuje od onog u industrijski razvijenim zemljama. Ralike se oituju u ueu prihoda od pojedinih poreza u ukupnom prihodu. U zemlji u trnaziciji i porezni sustav je u tranziciji. Razlog tome moe biti da neka zemlja u tranziciji svoj porezni sustav ne izgrauje na sliku i priliku poreznog sustava neke njoj susjedne zemlje, kako bi olakala i ubrzala razdoblje tranzicije. Islamske drave, odosno drave u kojima Kur'an vie ili manje opredjeljue njihov socio-ekonomski i politiki poloaj, imaju porezni sustav koji se razlikuje ne samo od sustava oporezivanja kakav vrijedi u demokratskim dravama Zapadanego i drugih islamski zemalja. Sustavi oporezivanja socialistikih drava, npr. Kube, Vijetnama, kine, razlikuju se od onih u kapitalistikim zemljama. Naime, u uvjetima palniranja, u uvjetima dravng vlasnitva sredstava za proizvodnju, u uvjetima kad su poduzea u rukama drave, ne udi da su i modaliteti prikupljanja prihoda za finasiranje javnih rashoda prilagoeni spomenutim okolnostima, kojih u drugim dravama nema, te se od njih razlikuju. Ekoloka svijest graana neke drave, i time povezana potreba za poduzimanjem odreenih mjera i u podruju oporezivanja, u nekoj zemlji moe biti naglaenije prisutna (vicarska, Njemaka, vedska) nego u drugoj (Albaniji, Rumuniji, Tunisu), to moe imati za posljedicu da su u prvo navedenim dravama uvedeni eko-porezi. Razlike u starosnoj strukturi stanovnitva, natalitetu, slonosti tednji, oekivanom ivotnom vijeku kao i postojanje niza drugih razlika, utie na to da se socioekonomski i politiki sustav jedne drave vie ili manje razlikuje od onog u drugim. Postojanje razlika moe dovesti do potrebe da se neka drava odlui poreskim mjerama poticati pronatalitetnu politiku. Drave koje su suoene sa problemom inflacije mogu se koristiti i mjerama poreske politike, kako bi utjecale na smanjenje stoper inflaciej odnosno sprijeile njezino poveanje. Zato je i razumljivo da se u dravama u kojima stopa inflacije iznosi 10, 20 ili vie posto, susreemo sa sustavom oporezivanja koji se vie ili manje razlikuje od sustava koji se primjenjuje u dravama u kojima je stopa inflacije zanemarljive visine. OPOREZIVATI DOHODAK ILI POTRONJU? 1.1 Prednosti i nedostaci oporezivanja ekonomske snage porezom na dohodak

20

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Uvoenje svakog novog poreza u porezni sistem praeno je skepsom, negodovanjem kao i nevjericom u opravdanost odluke da se ba tada i u tom obliku uine promjene u oporezivanju. Tako je bilo i sa sluajem Engleske potkraj 18. stoljea, kada je Wiliam Pitt, 1798. godine privolio Parlament da u porezni sistem uvede porez na dohodak pod imenom Aid and Contribution Tax, koji je u javnosti bio poznat kao razni porez. Nepopularnost ovog poreza, odnosno negodovanje graana je dovelo do toga da ne samo da je dolo do ukidanja poslije poraza Napoleona, nego su svi akti u kojima se spominje porez na dohodak spaljeni. U raspravama o oporezivanju potrkaj prolog stoljea, u prvi plan je izbio zahtjev za oporezivanjem u skladu sa ekonomskom snagom poreznih obveznika. Osnovna ideja vodilja pri izgradnji modernog poreznog sistema bila je traenje odgovora na pitanje: a) kako ostvariti naelo plaanja poreza shodno ekonomskim mogunostima poreznih obveznika i b) kako ostvariti zahtjev za takvim oporezivanjem. Prema tradicionalnom shvaanju finansijske nauke i poreznog prava, naelo plaanja poreza prema ekonomskoj snazi moe se ostvariti oporezivanjem: a) samog dohotka, b) uporabe dohotka, c) ukupne imovine. Stariji teoretiari su tvrdili da prednost meu ekonomskim snagama ima sama injenica postojanja dohotka kojim moe raspolagati obveznik. Nakon toga se poeo poveavati broj teoretiara koji su zagovarali ideju o oporezivanju potronje, odnosno uvoenja modaliteta oporezivanja ekonomske snage poreznih obveznika, koji bi s ekonomskog ( poticaj na tednju i investicije), socijalnog ( pravednija raspodjela ekonomskog tereta), poreznotehnikog (jednostavnost i jeftinoa) stajalita bili prihvatljiviji. Porezu na dohodak se zamjera sljedee: 1. Osnovni problem oporezivanja primjenom poreza na dohodak jeste utvrivanje dohotka; 2. Porez na dohodak nije neutralan u svom djelovanju (porez moe uticati na ponaanje poreznog obveznika , na njegovu tednju i formiranje kapitala , veliinu i strukturu ulaganja, na pravnu formu obavljanja ekonomske aktivnosti; 3.Razliiti porezni tretman pojedinih dijelova dohotka moe se ocijeniti kao povreda naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi; 4. U finansijskoj teoriji nema jedinstvenog stajalita o tome to je zapravo objekt oporezivanja , broju i vrsti poreznih osloboenja i olakica, utjecaju osobnih svojstava poreznog obveznika na visinu poreznog optereenja.

1.2 Oporezivanje prema ekonomskoj snazi Naelo plaanja poreza u skladu sa ekonomskom snagom uvrteno je prvi put u francusku Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina iz 1789. godine , u kojoj je utvreno da porezni teret mora biti podjednako rasporeen na graane u skladu s njihovim imovinskim mogunostima. Ostvarenje naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi zapravo u sebi obuhvaa porezna naela univerzalnosti ( ope porezne obveze) , jednakosti (horizontalna i vertikalna) i ravnomjernosti u oporezivanju, odnosno naelo pravednosti. Horizontalna jednakost pri oporezivanju je kada osobe s jednakom ekonomskom snagom jednako oporezuju, a o vertikalna jednakost je kada poreski obveznik s veom ekonomskom snagom plaa postotno vii porez , odnosno osoba koja ima manju ekonomsku snagu plaa nii porez. 1.3 Promjene u oporezivanju dohotka

Najvei problem poreza na dohodak je bio njegova kompleksnost, nepreglednost i sloenost , tako da se najvie zalagalo za pojednostavljenje tog poreza , to bi uticalo na: a) smanjenje trokova utvrivanja i naplate poreza, b) smanjenje poreznog optereenja, c) lake snalaenje 21

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin poreznih obveznika u poreznim propisima, d)lake ostvarenje prava poreznih obveznika, e) ravnomjernu raspodjelu poreznog tereta. Ove karakteristike su se pokuale rijeiti s 2 vrste poreza: dvojni ili dualni porez na dohodak i tkz. Proporcionalni porez na dohodak. 1.4 Dvojni ili dualni porez na dohodak Dvoji porez na dohodak se definira kao porez na dohodak koji ima elemente i sintetikog i analitikog poreza na dohodak. Kod sintetikog poreza na dohodak , oporezuju se svi oporezivi prihodi uz koritenje progresivne tarife , dok analitiki pretpostavlja proporcionalno oporezivanje pojedinih prihoda iz posebnih izvora, tako da dvojni porez obavlja se tako da se dohodak poreznog obveznika podijeli na dva dijela i to na dio koji ine 1) prihodi od kapitala i 2)ostali prihodi koji se zbroje i tako zbrojeni prihodi zasebno se oporezuju. Dvojni porez je prvi put naao pratkinu primjenu u Danskoj 1987. godine , a prva osoba koja je predloila dvojni porez je Niels Christian Nielsen. Danas se dvojni porez na dohodak koristi u svim skandinavskim zemljama, ali ne na isti nain ( vedska, Norveka, Finska i Danska).

1.4 Proporcionalni porez na dohodak

Ideja o primjeni proporcionalnog dohotka se javila u SAD-u , to ne udi, jer je njihov porez na dohodak bio ekstremno kompliciran, nepregledan, skup i nestimulativan. Ideja se vee za ime Milotna Friedmana, a najpoznatiji protagonisti ovog poreza su bili Robert Enest Hall i Alvina Rabushkau. Ovaj porez se jo zvao horizontalna jednakost, pritom mislei da osobe u slinim uvjetima trebaju nositi jednaka poreska optereenja , to je zadovoljeno primjenom proporcionalnog , odnosno poreza sa samo jednom poreznom stopom ( uniformni porez). Hall i Rabushka su se zalagali za porez po jedinstvenoj stopi od 19% , koji je porez na dohodak trebao uiniti jednostavnijim i preglednijim. Meutim, treba rei da jedinstveni porez na dohodak nije imao primjene, jer su bile uvedene 2 stope i to od 15% i od 28%. Kasnije su se te stope poveavale na krajnjih 5 stopa i to od 15% , 28%, 31%, 36% i 39,6% koje su uvedene za vrijeme predsjednika Billa Clintona. Treba jo napomenuti da je porez na dohodak imao sljedee uloge: a) stabilizacionu ulogu , b) uloga za ostvarenje nekih ciljeva konjunkturne politike , c) mogunost ostvarenja alokativnih ciljeva . 1.5 Oblici poreza na potronju

O oporezivanju potronje se govori onda kada se porez plaa na onaj dio dohotka koji se troi za kupnju (nabavu) proizvoda i usluga. Osnovni problem poreza na potronju je bio izbor mogueg modaliteta. Prijelaz na oporezivanje potronje moe se ostvariti primjenom: 1. Osobnog poreza na potronju, odnosno tzv. Osobno orijentiranog oporezivanja potronje. U tom se sluaju radi o porezu na izdatke.

22

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin 2. ope oporezivanje potronje (opi porez na promet) , kada se radi o kolektivnom oporezivanju potronje na razini poreznog obveznika, koji moe biti pravno lice(preduzee) ili fiziko lice. Zagovornici prve ideje, poreza na izdatke su govorili da uz primjenu progresivne tarife u sistemu oporezivanja stimuliu se obveznici na tednju to utie na obujam investicija, jer su tvrdili da iznos namjenjen potronji je determiran visinom dohotka. Najpoznatiji zagovornik poreza na izdatke je N.Kaldor. On je smatrao da se individualna potronja moe utvrditi tako da se zabrani plaanje gotovinom. Sva se plaanja moraju obavljati nekom vrstom kreditne kartice. Svaki porezni obveznik bi imao svoj raun kod porezne uprave , to bi omoguilo da se na osnovu tih podatak obavi individualno oporezivanje. Ova teorija je odbijena, zbog svoje kompleksnosti i rasta trokova. ( svaki ovjek bi morao imati karticu i svaki prodavac bi morao imati aparat za kreditnu karticu.) Brani par Musgrave je iznio prijedlog rjeavanja problema utvrivanja oporezive potronje, tako da bi svaki porezni obveznik morao odrediti svoju godinju potronju, oduzeti osobna izuzea ili odbitke i primijeniti progresivnu stopu na ostatak iznosa oporezive potronje. Najbolja i najostvarljivija procedura bila bi odrediti potronju sljedeom shemom:

1. bankovni saldo na poetku godine 2. + prihodi 3. + neto uzeti zajmovi( uzeti zajmovi minus vraeni dugovi ili davanje zajmova) 4. neto investicije (troak kupljenih sredstava minus prihodi od prodanih sredstava) 5. bankovni saldo na kraju godine 6. = potronja u tijeku godine Ni ova metoda nije liena slabosti, jer se pri utvrivanju potronje postavljaju pitanja na koja nije uvijek lagano dobiti zadovoljavajui odgovor. Uspjena primjena posredne metode predpostavlja: utvrivanje gotovine na poetku primjene te metode obavezu registriranja svih zajmova sprjeavanje izbjegavanja plaanja poreza utvrivanje jasnih, nespornih kriterija razlikovanja izmeu osobne potronje i nabave dugoronih potronih dobara uklanjanje potekoa koje se javljaju zbog elemenata koji imaju meunarodnu dimenziju problem poreznog tretmana nasljedstva

23

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Ovi problemi koji se javljaju kod poreza na izdatke mogu se smanjiti , ako se potronja ne utvruje individualno nego kolektivno , kao to to kae opi porez na promet. Porez na promet se plaa iz dohotka kupaca oporezivanih proizvoda i usluga u prometu i primjenjuje se u stotinjak zemalja. Iznos poreza na promet je sadran u cijeni oporezivanih proizvoda i usluga, prevaljuje se na kupce tih prozivoda i usluga koji taj porez plaaju iz svog dohotka. N taj nain, neutroeni dio dohotka, tj. tednja se ne oporezuje, kao i investicije. Kod ove vrste poreza javlja se regresivno djelovanje, tj. uticaj na dohodak ekonomski slabijih poreznih obveznika. Treba jo spomenuti da je uvoenjem poreza na dodanu vrijednost u najveem broju zemalja lanica OECD-a dolo do poveanja ope stope ovog poreza, to se odrazilo na sudjelovanje prihoda poreza na dodanu vrijednost u ukupnim poreznim prihodima.

HARMONIZACIJA PORESKIH SISTEMA EU

3.1. FISKALNA HARMONIZACIJA Fiskalna harmonizacija je dokaz da izmeu vie nivoa vlasti kao i meu samim zajednicama nastaju fiskalni dispariteti koji izazivaju ekonomske poremeaje, remete uslove slobodne konkurencije, ometaju mobilnost faktora proizvodnje i utiu na formiranje takve alokacije resursa koja je protivna racionalnim impulsima trita. Mjere fisklane harmonizacije podrazumjevaju postupak uklanjanja fisklanih prepreka i neusklaenosti poreskih sistema u meudravnim zajednicama ili regija unutar iste zemlje u cilju jaanja unutarnjeg ekonomskog prostora i veoj efikasnosti makroekonomske politike. EU je donijela nekoliko posebnim smjernica (direktiva) o harmonizaciji pojedinih poreza, a nadalje je otilo u harmonizaciji sistema oporezivanja prometa u zemljama EU.Te smjernice predstavljaju svojevrstan vodi kojeg bi se zemlje lanice EU trebale pridravati u izgradnji i reformama svojih poreznih sistema. Kao razlog fiskalne harmonizacije u EU najee se spominje nesklonost zemalja lanica da prepuste mo oporezivanja na vii nivo, pa harmonizacija oporezivanja slui kao alternativan pristup koordinacije poreznih sistema. Fisklani dispariteti oituju se iz razlika u poreznom optereenju u odnosu na drutveni proizvod, zatim zbog fiskalne diskriminacije raznih proizvoda, odreenih kategorija prihoda i imovine. Na fiskalne disparitete imaju uticaja razlike u strukturi poreznih sistema koje se posebno odnosi na odnos direktnih i indirektnih poreza, te na razlike u poreznim stopama i osnovicama. Na fiskalne razlike utie nejednaka primjena poreznih osloboenja i olakica kao i ostali faktori koji utiu na naruavanje naela horizontalne pravednosti u oporezivanju. Koncept fisklane harmonizacije u dravama mora biti fleksibilan i ne dovoditi u pitanje osnove decentraliziranih odnosa i samostalnosti niih nivoa vlasti. Mjere fiskalne harmonizacije ne mogu zadirati u osnove suverenosti zemalja lanica. Politika fiskalne harmonizacije mora biti usmjerena na uklanjanje onih elemenata i razlika u fiskalnim sistemima koji naruavaju slobodnu konkurenciju, sputavaju mobilnost faktora proizvodnje i oteavaju racionalnu alokaciju resursa. Politika fiskalne harmonizacije trebala bi uvaavati dinamiki pristup i prilagoavati se ekonomskim i drutvenim promjenama. Porezni sistemi zemalja lanica se razlikuju po broju poreznih oblika, poreznim stopama, osnovicama, olakicama i osloboenjima. Sve te razlike bi bez postupka harmonizacije uticale

24

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin na stvaranje tetne porezne konkurencije i neostvarivanje navedenih ciljeva, pogotovo stvaranje zajednikog trita kao temeljng cilja stvaranja EU. Osnovni instrument, odnosno pravni akt kojim se harmoniziraju porezi jesu SMJERNICE. Smjernice predstavljaju dio sekundarnog zakonodavstva koji je drugi po jaini pravni instrument u EU iza ugovora. Smjernice ureuju okvir unutar kojeg lanice imaju vie izbora kako da urede svoje porezno zakonodavstvo. Harmonizacija oporezivanja u EU postala je proces koji se proirio izvan granica EU. Usklaivanje poreznog sistema s poreznim sistemima zemalja lanica EU jedan je od osnovnih uslova pristupanja lanstvu EU. Opredjeljenje nekih drava izvan ekonomskih integracija, da svoje sisteme oporezivanja usklade s onima to se primjenjuju u drava koje su njihovi susjedi i znaajni vanjskotrgovinski partneri, a lanice su tih asocijacija se zove TIHA HARMONIZACIJA. ORGANIZIRANA HARMONIZACIJA je u sluajnu zemalja koje su ve lanice ekonomskih integracija, tj. usklaivanje sistema oporezivanja unutar ekonomskih integracija koje proistiu iz zakljuenih ugovora, dogovora, zajednikih odluka i slino.

Osnovno naelo koje je uticalo na proces harmonizacije poreznih sistema u EU je naelo SUPSIDIJARNOSTI. Prema ovom naelu sredinji nivo vlasti EU treba donositi odluke samo ako ciljeve koje njima eli postii moe bolje i uinkovitije postii od samih zemalja lanica. U suprotnom, takve odluke treba prepustiti niim nivoima vlasti- to jeste zemljama lanicama to i jeste sluaj kod harmonizacije oporezivanja u EU. Teorija fiskalnog federalizma preporuuje koje bi poreze trebalo harmonizirati. Najprije bi trebalo harmonizirati poreze s pokretljivom poreznom osnovicom- to se odnosi na korporativne poreze jer kompanije lako mogu preseliti kapital u porezno povoljnije podruje (porezne oaze). Takoer teorija preporuuje harmonizaciju poreza na dohodak pojedinca (plae i sl.). Porez na dodanu vrijednost takoer bi trebalo harmonizirati jer njegova eventualna neujednaenost moe uticati na stvaranje konkurentnih razlika u cijenama raznih dobara i usluga to vodi ka jaanju prekogranine kupovine i neuinkovitom ubiranju poreznih prihoda zemalja lanica EU.

3.1.2. Oporezivanje po razliitim nivoima vlasti Teorijski koncept-

Musgrave (1983) je postavio nekoliko kriterija prema kojima bi se odreeni porezi mogli ubirati na odreenom nivou vlasti: 1. Porezi prikladni za ekonomsku stabilizaciju trebaju se ubirati na sredinjem nivou, dok oni porezi koji se ubiru na lokalnom nivou moraju biti neutralni na ciklika kretanja. 2. Progresivni porezi koje slue u redistributivne svrhe, kao porez na dohodak trebaju se ubirati na sredinjem nivou. 3. Ostali progresivni porezi trebaju se ubirati na onom nivou koji najbolje obuhvaa poreznu osnovicu.

25

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin 4. Nii nivoi vlasti trebaju porezom obuhvatiti one porezne osnovice ija je mobilnost niska. 5. Porezi ija je osnovica izrazito neravnomjerno rasporeena po cijeloj dravi trebali bi se ubirati na sredinjem novou. Musgrave (1983) kategorizira pojedine skupine poreza na kojem nivou bi se trebali uborati. Na sredinjem nivou bi se trebali ubirati sintetiki porez na dohodak, kao i porez na potronju, tj. pormet, pogotovo PDV, porezi (naknade) za koritenje prirodnih resursa. Porezna osnovica je u tom sluaju neravnomjerno rasporeena po cijeloj dravi i zbog alokacijske uinkovitosti bolje ju je zahvatiti porezom na nivou cijele drave.

Harmonizacija opeg poreza na promet

Najvie u smjeru harmonizacije oporezivanja ne samo u europskim nego i svjetskim razmjerima, uinjeno u podruju oporezivanja prometa primjenom poreza na dodanu vrijednost. Opredjeljenje za porez na promet se odvijalo tkz. SMJERNICAMA. Prva smjernica nalae svim zemljama lanicama EEZ da do poetka 1970. godine u svoje porezne sisteme ugrade PDV, dok se Drugom smjernicom uz ostalo, utvruje primjena potronog tipa PDV-a. Meu zemljama su postojale razlike u visini ope, sniene i poviene stope PDV-a , u Luksemburgu je bila znatno nia negoli u njegovih susjeda, pa se zvala i porezna oaza. Harmonizacija posrednih poreza u Zajednici moemo podijeliti u vie faza. U prvoj fazi je donesena odluka zemalja lanica EEZ da u svoje porezne sisteme ugrade PDV, dok se odluka o usklaivanju osnovice tog poreza(druga smjernica, a posebno esta smjernica iz 1977. godine) moe smatrati drugom fazom. U treoj fazi harmonizacije trebalo je doi do ukidanja granine kontrole u trgovinskim odnosima meu zemljama lanicama Zajednice, odnosno Unije, smanjenja razlika u poreznom tretmanu proizvoda i usluga u prometu , zamjene naela zemlje odredita robe naelom zemlje podrijetla robe.

Oporezivanje prometa u saveznim dravama SAD-a

Za SAD je karakteristino da u razliitim dravama postoje razliite stope poreznog optereena robe i usluga , to govori da trite moe efikasno funkcionisati i kada su razliite stope poreza u razliitim dravama, za razliku od EU koja eli da stope budu skoro pa jednake u svim dravama. Promet proizvoda i usluga oporezuje se jednofaznim porezom na promet u trgovini na malo. Stopa poreza na promet u mnogim saveznim dravama se poveala od 1978. do 1992. godine. A u nekim raspon u visini poreznih stopa smanjio sa 2% do 7% , na 3% do 7%.

26

Amila,Merima,Selma,Aida,Admir,Aldin Primjer SAD-a moe posluiti kao uvjerljiv argument u prilog konstatacije da unutranje trite moe i te kako uspjeno funkcionisati uz istodobno postojanje odreenih razlika u visini poreznog optereenja proizvoda u prometu.

27