JEDNO JE DRVO

INTERAKTIVNE RADIONICE O RJEAVANJU KONFLIKTA I RAZVOJU TOLERANCIJE, DEMOKRATIJE I LJUDSKIH PRAVA

Skriptu pripremili: Vera Kelava Sran Duani Milica Drobac Tehnika priprema: Jugoslav Jevti Sinia Konjevi 2001. godina, Banja Luka OMLADINSKI KOMUNIKATIVNI CENTAR
1

Mavanska 10, 78 000 Banja Luka, Republika Srpska, BiH Telefon: +387 51 43 00 70 Fax: +387 51 46 14 42 E-mail: okc@inecco.net Web: http://www.okcbl.org

INI

D O B R O!

ovjek je nerazuman, nelogian i sebian, nije vano, voli ga! Ako ini dobro, pripisae to tvojim sebinim ciljevima, nije vano - ini dobro! Ako ostvari svoje ciljeve, nai e lane prijatelje i iskrene neprijatelje, nije vano, ostvaruj svoje ciljeve! Dobro koje ini sutra e biti zaboravljeno, nije vano, budi poten i iskren! Ono to si godinama stvarao u asu bi moglo biti razrueno, nije vano, stvaraj! Ako pomae ljudima, moe loe proi, nije vano, pomai im! Daje svijetu najbolje od sebe, a on e ti uzvratiti udarcima, nije vano, daj najbolje od sebe!

(Zapis sa zida Djeijeg doma u Sishu Bhavani, koji je osnovala Majka Tereza)

Sadraj:
Neto malo o pripremi i voenju radioniarskog procesa 11

RADIONICE NA TEMU NENASILNE KOMUNIKACIJE I RAZRJEENJA KONFLIKATA

Upoznavanje, lini znak Atlantida Pria sa krokodilske rijeke Poar Kopa na kaiu Komunikacioni lanac Aktivno sluanje Ja govor Neverbalna komunikacija Kola Tajanstveni predmeti Filmske audicije Stolica u sredini Predrasude Bargoti i Ruteri Razliite take gledita Konflikt Oamuene poslovice Probanje vode Vjeba sa rukama Vodi za pobjednik / pobjednik rjeenje Razliiti naini reagovanja na sukob 17 19 20 21 23 24 26 28 30 32 33 34 35 36 38 40 42 46 47 48 49 50

Tri za jedan Dvostruka ljutnja Pomozite mi da rijeim problem Proces izgradnje partnerstva u konfliktima za efektivno rjeavanje konflikta i izgradnju odnosa Tvornica

52 53 54 55 57

RADIONICE NA TEMU TOLERANCIJE

Baloni Dragi prijatelju... Snovi U naem kvartu Nacionalni praznik Na stazi razvoja Lini idoli Portreti Stvaranje vijesti Pristranost medija ta vidite? Moja pria Antonio i Ali Kulturnica Euroeljeznica "a la carte" Prvi dojmovi Pogodi ko dolazi na veeru Izbjeglice Gdje stojite? Jedan jednako jedan Pravila igre Podjela diskriminacije 59 60 62 63 66 68 73 74 76 78 80 81 82 83 85 87 88 90 92 94 96 97

RADIONICE NA TEMU DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

Sistem vrijednosti Filozofija ivota Stablo ljudskih prava Vonja balonom 99 100 101 102

elje i potrebe Prvi utisci Svi mi imamo predrasude Svi smo jednaki, ali neki su to vie od drugih Turisti To nije pravedno Slagalica Uloga zakona Stavovi o pravdi Utopija? Ideologije Stav prema moi Razmjena moi Statue moi Uzimanje kontrole Manipulativni trikovi Spisak asertivnih prava Osnovna pravila pregovaranja Situacija: 1 do 5 Projekt ureenja Da sam arobnjak Zid utnje Upitnik o stavu Igra politike Upropateno vee Manjine

103 104 105 106 107 108 109 110 111 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 128 129 131

KATALOG IGARA
Kod tebe mi se svia Imena Imena i pridjevi Imena A Ha Intervju I Intervju II Nadimak 134 134 134 134 134 134 134

Pitaj me Pitam te Lea uz lea Pravljenje bedeva sa sliicama Pravljenje bedeva sa porukama line prirode Slinosti i razlike Znam ta volim Znam ta volim i ta ne volim Rukovanje Grimase Imitiranje udesni poklon Talas Ja apatom, a ti glasno Trai me, traim te Atom Pomjeaj se! Godinja doba Jedan, dva ili tri? Da Ne Ne volim kada mi neko Osobine koje cijenim kod sebe Poruke Dodirivanje dlanova Ljuljaka Hajde da se opustimo Stonoga Vrba vor Skriveno blago Ogledalo Harmonika Bombardovanje pohvalama Lijepa rije gvozdena vrata otvara Nevidljivi prijatelj Ostavi poruku Energija

134 135 135 135 135 135 135 136 136 136 136 136 136 136 137 137 137 137 137 137 138 138 138 138 138 139 139 139 139 139 139 139 139 140 140 140

Veliki vjetar duva Zlatna ribica Zum krip Da li si ti Prui? Draga da li me voli? Ima li memle u vaim mutiklama? Glasanje Zraci upoznavanja Talas raspoloenja Koliko me je dotaklo Linija dopadanja Ocijenite nas Mahnite ili odmahnite Meta Konfliktorarazmrsivaometar Semafor osjeanja Kad ujem... znau Kome u da kaem Da ne zaboravim novu ideju U tuim cipelama Koristometar Vladobijes Ogledalo ruku Povjerenje Isprepletanje ruku Napravi rije svojim tijelom Zaarani zamak Nevidljiva lopta Lovac i zvearka Prikriveni dirigent Zmajevi Glas Pogodi ta je... (zvuci) Pogodi ta je... (dodiri) Pogodi ta je... (njukanje) Ukus, dodir, miris

140 140 141 141 141 141 141 141 142 142 143 143 143 143 143 143 144 144 144 144 144 144 145 145 145 145 145 145 146 146 146 146 146 146 146 147

Tema Ritmina pantomima Lanana pantomima Glumac pred ogledalom Parovi u ogledalu Recepcionar Veliko malo ta bi bio kad bi bio... Razliite namjene Amblemi To mi mnogo znai Stvari nisu ono to izgleda da jesu Kako bi to izgledalo kad bi... Ko sam ja? Priam ti priu Sve ima bar dvije strane Sluaj paljivo Ogledalo moje kai mi... Bomba i tit igra zagrijavanja Brojanje Brzo voe Cip Cep Boing Cipelii orava kola Igra lopticama Imitiranje pojedinaca iz grupe Kaem A, radim B Kia Ledeni ika Lisica Lovac, baka, lav Maka i mi Masaa Most Otvoreno zatvoreno Pet samoljepljivih traka

147 147 147 147 147 148 148 148 148 148 149 149 149 149 149 149 150 150 150 150 150 150 150 150 151 151 151 151 151 151 151 151 152 152 152 152

Piju, piju igra zagrijavanja Pozdrav u krugu Praonica Putovanje u Jerusalim u parovima Raii Ribica Rukovanje Rukovanje i zagrljaj Slijepe flae Staklena zmija ine to manji prostor Toster, kengur, slon Traenje ruke na slijepo Tri reenice o meni... Vampir Vuneno klupko Imena i loptice Moje ime znai Podjela na parove pomou kanapia Podjela u male grupe balonima Pljes znak uzvika Traim svoga para arobna kutija Jedan, dva, tri Nadovezivanje Osjeaj izraen brojem Voenje dlanovima Voenje po zvuku

152 152 152 152 152 152 153 153 153 153 153 153 153 153 153 154 154 154 154 154 154 154 154 154 155 155 155 155 155 157

Literatura

NE[TO MALO"O PRIPREMI I VO\ENJU RADIONI^ARSKOG PROCESA

10

Ne znamo da li e vam ovo pomoi u radu, ali neka vam se nae pri ruci. Ivdje e vam u nekoliko teza biti predstavljeni osnovni principi rada i neke od tehnika. Panja e biti posvjeena slijedeim oblastima: Kreiranje strukture radionice. Priprema prostora. Priprema materijala. Uspostavljanje grupnih pravila. Neke od tehnika koje koristimo u radu: Brainstorming (u maloj grupi). Akvarijum (u velikoj grupi). Diskusija. Igranje uloga.

Struktura radionice
Pretpostavimo da ve imate grupu koja je formirana vaim izborom ili nekog drugog, zavisno od okolnosti. Po pravilu biste vi, kao voditelji, trebali formirati grupu na osnovu vaih kriterijuma (zavisno od toga ta elite da postignute radionicom), Tada biste znali ko vam dolazi i ta moete oekivati od grupe. Meutim, esto nismo u situaciji da znamo ta nas eka i zato trebamo biti spremni na iznenaenja i improvizacije. Da se vratimo na poetak. Recimo da znamo ko nam dolazi. Slijedei korak je da kreiramo strukturu. Moda vam neke od ovih smjernica mogu pomoi: Koji cilj elite da postignete (koje teme elite pokriti). Kako uvezati aktivnosti da na kraju one zajedno ine cjelinu (rijeka). Igre za uvoenje i izvoenje iz radioniarskog procesa. Koje ete tehnike koristiti u radu. ta oekujete da e grupa dobiti od vae radionice (nerealna oekivanja). ta oekujete da ete vi dobiti od radionice (nerealna oekivanja). ega se najvie plaite, a da se moe dogoditi. Misliti na vrijeme (dodatne aktivnosti u depu). Kostur jedne radionice obino izgleda ovako: Uvodna igra. Glavna aktivnost (ili vie manjih aktivnosti koje su uvezane). Diskusija. Izlazna igra. Evaluacija. Koji cilj elite da postignete To je prvo pitanje koje se bi postavljate kada elite da kreirate radionicu. Koje teme ete obraditi upravo zavisi od tog cilja. Inae samo da spomenemo da postoje tri vrste radionica, a to su: edukativne, psiholoke i kreativne. Postoje meu njima razlike, ali i slinosti. Mi emo panju posvetiti

11

edukativnim radionicama. Konkretno na temu nenasilne komunikacije i kreativnog rijeavanja konflikta, mada ovaj dio o pripremi radionica i voenju procesa odnosi se na sve kreativne radionice bez obzira na temu. Znai izabrali smo temu. Slijedei odgovor koji traimo je kako da uveemo aktivnosti koje e nas na kraju dovesti do cilja? Prvo moramo napraviti uzbor aktivnosti. Veoma je vano da postoji veza izmeu aktivnosti. To emo pokuati da objasnimo slijedeom analogijom. Recimo da je ispred vas potok koji nije toliko dubok. Pred vama se nalazi jedan cilj prevesti grupu preko tog potoka, ada niko ne upadne u potok. Jedino to vam moe biti od pomoi je kamenje preko kojeg ete prevesti grupu. Na vama je da razmislite kako ete postaviti kamenje. Hoe li biti veliko ili malo, stabilno ili nestabilno, previe udaljeni jedan od drugog ili e biti jedan pored drugog... to sve zavisi od vas. Isto je tako i kad kreirate radionicu. Samo aktivnosti zamjenite kamenjem. Ovim elimo rei da kad vodite radionicu mislite na sigurnost, bezbjednost uesnika i postavljeni cilj.

Kojom igrom da ponemo? Na vama je odluite. Ako vam nije prva radionica i ako ne morate raditi igre upoznavanja, onda se obino poinje sa nekom igrom koja e podii nivo energije u grupi i istovremeno napraviti mali uvod u radionicu koja je planirana. To su uglavnom kratke igre, dinamine, i podsjeaju na djeije igre. Moete ih koristiti i u toku rada, ako primjetite da se grupa uspavala ili da im je pala koncentracija. Zavrne igre mogu biti i za oputanje. esto nisu povezane sa sadrajem kojim smo se bavili tokom radionice. Njihova svrha je da izvede grupu iz procesa (grupne dinamike) i zatvori dan ili radionicu. Koje tehnike da koristimo u radu? Obino se u toku rada kombinuje vie tehnika. Najee se koriste: Uvodne i zavrne igre (njih smo ve opisali). Simultana individualna aktivnost (od uesnika se trai usmjerenost na sebe, bilo kao prizivanje neke emocije, prisjeanje, matanje, procjena, crtanje, pravljenje pokreta...). Rad u parovima. Rad u malim grupama. Akvarijum. Razmjena u cijeloj grupi. Grupne diskusije. "Brain storming". Voena fantazija. Vajanje ili kipovi. Igranje uloga. Davanje povratne informacije. U scenariju radionice je uvijek navedena tehnika koja se primjenjuje i na koji nain organizovati grupu za svaku pojedinu aktivnost. Meutim, voditelj pored navedenih tehnika proces vodi i uz pomo svojih sposobnosti i kreativnih ideja. Koja su vaa oekivanja? Obino voditelj prije ulaska u prostoriju ima neka oekivanja. Ponekad se moe desiti da ta oekivanja budu nerealna i prevelika, pa voditelj izae sa radionice razoaran. Treba biti svjestan koliko se moe ponuditi grupi i to se tie sadraja i to se tie vas kao voditelja radionice. Vae je da ponudite, a koliko e grupa, ili pojedinac u grupi, da uzme od ponuenog, to je sad njihov izbor. prilikom kreiranja strukture radionice treba uzeti u obzir i vaa oekivanja. prepoznati ih, i ako su realna, u skladu sa njima kreirati proces na papiru. U toku rada ete saznati i oekivanja grupe kojim ete se prilagoditi u hodu. I za kraj, mislite na vrijeme dok budete radili strukturu. Bilo bi dobro kada biste orjentaciono znali minutau svake aktivnosti tako da moemo kontrolisati vrijeme u toku rada. Meutim, ni to vam ne prua veliku sigurnost. Svaka grupa je drugaija i nikad ne moete predvidjeti ta se moe desiti u toku rada. Zato trebate biti spremni na improvizacije. Imajte negdje sa strane pripremljene bar jo dvije ili tri dodatne aktivnosti u sluaju da vam ostane vie vremena ili pak ostane malo, pa morate zamjeniti aktivnost koja dugo traje sa nekom kraom.

12

Priprema prostora i materijala

Dobro uraena priprema prostora i materijala nam omoguava ugodan i uspjean rad. Kada uradimo pripremu prostora, onda trebamo obratiti panju na slijedee: Veliina prostorije. Oblik prostorije. Osvjetljenost (poloaj i veina prozora). Povrina slobodnih zidova. Namjetaj koji se nalazi u prostoriji. Izlovanost prostorije. Nama je za rad potrebna prostorija veliine prosjene uionice, topla, osvjetljena, velikih prozora, izolovana, slobodnih zidova, bez lomljivih predmeta i namjetaja, u kojoj se nalaze stolice, flip chart (pokretna tabla) i kutija sa materijalom. Prostorija bi se trebala nalaziti u blizini toaleta zbog biolokih potreba uesnika. Naravno, radionica se moe odrati i u prostoriji koja ne ispunjava ni pola ovih uslova, ali e vam zato rad biti otean i neugodniji. Mislimo da se ne treba posebno objanjavati zato prostrana, osvjetljena, topla i izlovana (u smislu da ima vrata i da zvuk spolja ne ometa rad). Htjeli bismo objasniti zato treba obratiti panju na zidove, kako postaviti stolice i flip chart. Zidovi bi trebali biti potpuno slobodni kako bi na njih mogli lijepiti ispisane papire koji su nam potrebni za dalji rad. Ako se na zidu nalaze slike, tapiserije i slno, onda ih treba skloniti kako bi dobili slobodnu povrinu. Stolice se postavljaju u krug. Potrebno je onoliko stolica koliko je uesnika + voditelj + dve ili tri vie u sluaju da se pojavi vie uesnika od oekivanog broja ili nam zatreba za neku aktivnost. Mogu se postaviti u obliku punog kruga ili u oblik potkovice, zavisno da li se radi teoretski dio ili se radi o emocijama. Kada se radi teorija onda se postavi u obliku potkovice, a kad se ispoljavaju emocije onda se postave u puni krug jer se tad uesnici osjeaju sigurnije i blii jedni drugima. Flip chart se uvijek postavlja nasuprot prozora, ako to oblik prostorije to dozvoljava. Ne bi bilo dobro da se prozor nalazi odmah iza flip chart-a jer e ueesnicima smetati svjetlost i bie im naporno pratiti rad. Postavlja se malo izvan kruga, jer ako je krugu osobe koje sjede odmah do njega ne mogu da vide ta piete. Zato ga malo izvucite iz kruga. Pripremili smo prostor, namjestili stolice, postavili flip chart. Sada prelazimo na pripremu materijala. Svaka aktivnost zahtjeva poseban materijal, to je i logino, mada postoji odreeni univerzalni materijal koji se koristi u svakoj radionici. To je veliki papir za flip chart, markeri, papir A4, olovke, flomasteri, selotejp, makaze... Na flip chart postaviti dovoljan broj listova papira (oko 10). Pripremiti dovoljan broj markera u razliitim bojama. Uglavno se koristi plavi i crni. Provjerite da li su svi ispravni. Isjeckati selotejp i zalijepiti iza flip chart-a koji ete koristiti za privrivanje ispisanih listova na zid. I za kraj provjeriti da li imate pripremljen sav ostali materijal koji ete koristiti u radu prilikom izvoenja odreenih aktivnosti. Kutiju sa materijalom postaviti izvan kruga, a da vam se nae u blizini.

Uspostavljanje grupnih pravila

Imate strukturu, pripremljen materija i prostor. Doekali ste uesnike. Predstavili ste se i poeli sa voenjem procesa. Jedan od prvih koraka koji se poduzimaju u toku kreiranja grupne dinamike je uspostavljanje grupnih pravila. Uspostavljaju se uglavnom u svakoj grupi, a posebno kada se radi sa djecom. Na taj nain voditelj uspostavlja dogovor sa grupom, na koji nain e se raditi i poziva grupu kao saveznika za voenje i kreiranje procesa. Voditelj objasni grupi na koji nain e donijeti pravila o zajednikom radu i da e doneena pravila svi potovati, ukljuujui i voditelja. Pravilo se usvaja ako se sva grupa sloi sa predloenim pravilom. Voditelj ih zapisuje na list papira koji e, nakon zavrenog usvajanja pravila, biti postavljen nazid i tu ostati tokom cijele radionice. I voditelj ima pravo da ponudi pravilo za koje smatra da e olakati rad, a grupa ga nije predloila. Neka od uobiajnih pravila su: Dok jedan pria ostali sluaju. Dignuti ruku za rije. Nema puenja za vrijeme rada. Pravilo "dalje". Diskrecija. Nema vrijeanja...

13

Naznaiti grupi da lista sa pravilima nije konana i da se nova pravila mogu dodati u toku rada ukoliko grupa, ili pojedinac, bude osjetio potrebu za novim pravilom. Ponekad se dogodi da u toku donoenja grupnih pravila grupa se ne sloi oko nekog predloenog pravila i da se razvija diskusija. U poetku dozvolite grupi da se sama izbori sa nastalom situacijom, ali ako osjetite da e ta diskusija otii u beskrajnu debatu, u tom sluaju preuzmite stvar u svoje ruke. Moete im predloiti da svi zajedno pokuate doi do rjeenja koje e biti prihvatljivo za sve. Kao tehniku u tom procesu moete koristiti "brainstorming", jer tu nema vrijednovanja (to spreava dalje konfrontiranje), ve se prikupljaju sve mogue ideje koje mogu pomoi u rijeavanju nastale situacije (to podstie saradnju unutar grupe).zatim sve dobijene prijedloge zajedniki procijenite i izaberite one koje vode ka rjeenju. Ukoliko doe do krenja pravila, to se esto deava, onda bi za voditelja bilo najbolje da se odmah pozove na pravilo. osnovni cilj pozivanja na pravilo jeste da omogui uesnicima da postanu svjesni konrektnog ponaanja i da budu u stanju da i sami procjene u kojoj mjeri ono kri dogovoreno pravilo.

Neke od tehnika koje koristimo u radu

Kada smo govorili o kreiranju strukture radionice spomenuli smo da treba obratiti panju i na tehnike koje emo koristiti. Naveli smo i koje tehnike se najee koriste. U svakom opisu aktivnosti se navede koja tehnika se koristi, ali ne i kako se ta tehnika koristi. Zato emo sad vie posvetiti panju njima. "Brainstorming" Ili na naem jeziku mozgalica; bujica ideja; modana oluja... Razliito se prevodi. Veoma jednostavna tehnika koja poziva grupu na zajedniki rad. Uglavnom se koristi da grupu uvede u temu kojoj e posvetiti panju toku radionice. Voditelj je u ulozineutralnog, to znai da ne vrednuje prijedloge uesnika. Skoncetrisan je na proces, a ne na ishod. To znai da sa jedne strane omogui svim uesnicima ravnopravno uee i sa druge strane da grupu uvede u proces i vodi je ka postavljenom cilju. Ne smije dozvoliti razvijanje diskusije i vrednovanje ideja od strane uesnika. Zato treba biti oprezan kako e tema biti postavljena na koju ete voditi "brainstorming". To moe biti rije, pitanje ili reenica. Ako se postavlja pitanje voditi rauna da ne bude zatvoreno ili da pred sobom ne postavi izbor moguih odgovora koje uesnici mogu da izaberu, jer u tom sluaju se nee dobiti veliki broj ideja, ve e se razviti diskusija, a to nam nije cilj. Da biste sprijeili razvijanje diskusije, kako oko same teme (ta vi traite od grupe postavljenim pitanjem), tako i oko neije ideje. Potovanje slijedeih principa moe pomoi da uspije u tome to moda izgleda teko, ali zapravo je veoma jednostavno. 1. Ukljuiti sve pripreme: Biti otvoren prema svakom licu i njegovim idejama. Stvoriti neprijeteu atmosferu. Ne komentarisati iznesene ideje. Voditi rauna da se svi osjete dijelom grupe. Oslobodite se sopstvenih predrasuda. Voditi rauna da svako eli i da bude sasluan. 2. Pozdraviti ideje: Prema svakoj ideji se odnositi jednako. 3. Koncentrisati se na postupak i potovati vremenske okvire: Opiite sam postupak na samom poetku rada. Dogovorite se koliko ete vremena posvetiti ovom postupku. Odredite nekog ko vam moe mjeriti vrijeme ukoliko radite sami. Ako je neophodno vie vremena, dogovorite se o tome sa grupom. 4. Potovanje uspostavljenih pravila: Ne suditi o izneenim idejama. Drati se procesa u grupi Pozivati se na uspostavljena pravila ponaanja. U toku "brainstorming"a obratite panju na pisanje. Pri tom elimo rei da na samom poetku provjerite da li svi vide flip chart sa svojih mjesta. Prilikom pisanja pazite da ga ne zaklanjate. Nemojte pisati i govoriti u isto vrijeme, jer moe nastati zbrka. Ponovite ta ste zapisali da biste provjerili sa uesnikom, koji je dao taj prijedlog, da li ste ispravno napisali. Piite brzo i itljivo. Ne upotrebljavajte skraenice koji nisu optepoznate i ukoliko se uesnik ne slae sa vam skraenicom. Piite plavim i crnim markerom, dok druge boje moete koristiti za podvlaenje. Ne koristite brojeve, jer se moe pomisliti da brojevi imaju neku vrijednost, a rekli smo da nema vrijednovanja. Objasnite da redoslijed zapisanih ideja nije bitan.

14

Akvarijum Koristi se u radu sa velikim grupama ili kao prelazni oblik iz rada u maloj grupi u veliku grupu. Voenje procesa je slino kao kod "brainstorminga" samo to se grupa dijeli na dva dijela. Sjedala su rasporeena u dva polukruna reda. Oni koji sjede u prvom redu uestvuju u postupku aktivno (a postupak je isti kao kod "brainstorming"-a), dok oni koji sjede u drugom redu podravaju postupak (vode zabiljeke, pomau voditeljuoko zapisivanje ideja, prate vrijeme, lijepe ispisane listove papira na zid, itd.). Po isteku vremena treba zamjeniti redove i nastaviti postupak sa zamjenjenim ulogama. Diskusija Tehnika koja se esto koristi u radioniarskom radu. Najuspjenije su ukoliko se vode poslije neke intenzivne aktivnosti. Za voenje diskusije potrebna je velika panja i usresreenost voditelja, naroito u odravanju predvienog pravca razgovora, kanalisanja njegovog toka, praenja redoslijeda govorenja uesnika kao i uklapanje diskusije u vremenske okvire. Ponekad je teko sve ispotovati, ali zato moete koristiti doneena pravila kao sredstvo kontrole diskusije. Diskusija se moe voditi na dva naina. Jedan je da se diskusija poinje postavljanjem otvorenih pitanja koja e inicirati diskusiju, a zatim e se kontrolisati postavljanjem odgovarajuih zatvorenih pitanja. Zato je vano znati kako da postavite pitanje jer upravo postavljenjem pitanjima vi dajete na neki nain instrukciju grupi u kom pravcu da se kree. Sjetite se analogije sa rijekom. Ne smijete dozvoliti da vam se diskusija raspri. Drugi nain je da zatvorenim pitanjima grupu dovedete na eljeno mjesto (temu) sa koje ne moete otii i tu im daljim postavljanjem otvorenih pitanja dati vremena i prostora da tu temu obrade. Samo da spomenemo da su zatvorena pitanja ona na koja moe dobiti odgovor "da" ili "ne", dok na otvorena pitanja moete dobiti daleko ire odgovore. Igranje uloga Prvo, ona nam omoguuje sagledavanje situacije iz druge perspektive, razliite od sopstvene to je najefikasniji i istovremeno najnematljiviji nain da se kod djece podstakne decentracija. Premjetanjem iz uloge u ulogu i vienje raznih situacija iz razliitih perspektiva obogatie djeije shvatanje o sloenosti meuljudskih odnosa i interakcije u konfliktnim situacijama. Drugo, sticanje socijalnih vjetina trai njihovo intenzivno uvjebavanje, to igra uloga omoguuje. Da bi efekti ove tehnike bili to bolji, situacije i uloge koje se biraju moraju biti to uvjerljivije, to ivotnije i za uesnike to smislenije.

15

RADIONICE NA TEMU NENASILNE KOMUNIKACIJE I RAZRJE[ENJA KONFLIKATA

16

UPOZNAVANJE, LINI ZNAK

Aktivnosti: Ime i pokret. Lanano pamenje imena. Moje ime i Ja. Pravljenje beda. Jo neto o sebi. ta nam je zajedniko. Na sreu, na nesreu. Intervju. Plakat "Ovo smo mi". Ime i pokret Uesnici stanu u krug i redom svako izgovori svoje ime ("Ja sam Jovanka") i istovremeno izvede neki svoj pokret (npr. mahanje, naklon i sl.). Grupa ga pozdravi tako to svi istovremeno ponove njegov pokret i kau glasno: "Zdravo Jovanka!" Na ovaj nain bude pozdravljen svaki lan grupe. Lanano pamenje imena Uesnici se rasporede u krug tako to prave azbuni niz koristei poetno slovo svog imena. Uesnik ije ime poinje slovom A ili nekim od poetnih slova azbuke ili abecede, zapoinje krug, a ostali se raporeuju po redu , pratei liniju kruga u desno. Kad se napravi azbuni niz, svako jo jednom izgovori svoje ime i provjeri da li je na pravom mjestu. Zatim uesnik koji je prvi u krugu izgovara svoje ime i pridjev (npr. Jovanka jedinstvena) koji poinje poetnim slovom njegovog imena. Naredni u krugu ponavlja njegovo ime i pridjev i dodaje svoje ime i pridjev. Trei ponavlja prethodna dva i kae svoje i tako redom do zadnjeg uesnika, iji je zadatak da ponovi sva imena i pridjeve redom kojim su izgovarani, dodavi i svoje na kraju. Moje ime i ja Od uesnika se trai da jo malo usmjere panju na ime i ispriaju priu o svom imenu. Voditelj ih podstie i usmjerava pitanjima kako su ga dobili, da li njihovo ime ima neko znaenje, da li misle da im odgovara, da li im se dopada, da li imaju nadimke i dr. Svaki uesnik kae koliko eli o svom imenu. Izrada beda Uesnici dobijaju kartonie za izradu beda. Svaki je oblikovan kao dio dvodjelne pazle (obratite panju da iskrivljena linija bude oznaena). Svako pravi svoj bed tako to na linijom oznaenoj strani ispie krupno svoje ime i pored njega neku poruku (moto) koja mu je znaajna, vredna ili eli da je razmjeni sa ostalima. Kad zavre izradu beda, uesnici pokazuju sve i upoznaju se sa ostalim bedevima. Razgovor se usmjerava pitanjima: Dali ima slinih poruka vaoj? Dali su vam neke poruke bliske? Da li imate potrebu da svoju poruku pojasnite grupi? Jo neto o sebi

17

Uesnici pronalaze svog para sa odgovarajuim bedom (spajanje dvodjelnih pazli), sjednu zajedno i u nekoliko minuta razmjenjuju jo neto o sebi, ta vole, kako provode slobodno vrijeme....) Ova aktivnost je istovremena za sve parove. Zatim svaki uesnik predstavi svog para grupi na osnovu onaga to je saznao o njemu iz prethodnog razgovora. ta nam je zajedniko Parovi imaju jo jedan zadatak, a to je da otkriju po emu su sve slini (npr. koje su im zajednike karakteristike, interesovanja, osobine...), i da ono to izdvoje kao zajedniko zapiu na jednom papiru koji su dobili od voditelja. Zatim se parovi predstave tako to proitaju po emu su sve slini i potpisane ceduljice zalijepe na hamer, odnosno na plakat " ta nam je zajedniko...". Na sreu, na nesreu Jedan od uesnika zapoinje aktivnost nekom reenicom npr. " Jue sam se okliznula na koru od banane." Naredni u krugu nastavlja reenicom koja poinje : "Ali na sreu...(nisam pao ili neko me je pridrao). Prvi do njega dodaje:"Ali na nesreu kora od banane mi se zaljepila za cipelu". I tako redom. Vano je da se rijei "srea" i "nesrea" smjenjuju, stvarajui udne, duhovite, mogue i nemogue kombinacije.

Intervju Svaki lan grupe dobija list papira i ima zadatak da smisli jedno zanimljivo, originalno, neobino pitanje koje ispie na vrhu papira (npr."ta eli za roendan? ta bi rekao Marsovcu da ga sretne u liftu? ...) Svi uesnici postaju novinari, reporteri i intervjuiu svojim pitanjima svakog lana grupe zapisujui njegov odgovor. Istovremeno imaju zadatak da odgovaraju na pitanja ostalih uesnika - novinara. Nakon to dobiju odgovore od svih uesnika "novinari" sa svojim zabiljekama sjedaju u krug i voditelj usmjerava razgovor na slijedei nain: "ta smo sve saznali o Jovanki?" Ostali iz grupe pronalaze Jovankine odgovore i itaju ih naglas, tako da se dobije portret pria o osobi. Odgovori se ne itaju redom, ve se ubacuju, nadovezuju jedan na drugi. Takoe se ne forsiraju svi odgovori. Postupak je isti za sve lanove grupe. Napomena: Vano je da voditelj prati dinamiku grupe, da podstie vedru atmosferu u kojoj intervjuisanje nee biti shvaeno kao obavezan zadatak ve kao nain upoznavanja koji je interesantan, nenametljiv, duhovit, neugroavajui. Voditelj ne saoptava uesnicima ta e raditi sa pitanjima u radionici. Plakat "Ovo smo mi" Pravi se zajedniki plakat gdje se zalijepe svi listovi sa odgovorima.

18

ATLANTIDA
Cilj vjebe: Donoenje zajednikih odluka. Uesnicima se podijele papiri za crtanje. U toku 10 minuta uesnici treba da nacrtaju zastavu Atlantide, poslije proitane prie. Nakon to su zavrili individualne radove, uesnici se podijele u dvije grupe i dobijaju zadatak da za 30 minuta naprave i predstave svoju grupnu zastavu Atlantide koja e biti njihov simbol. Poslije predstavljanja zastava svake grupe, zastavu ocjenjuju lanovi druge grupe pojedinano (od 1 do 5) prema linom kriterijumu. Na kraju se svi bodovi saberu. Nakon ocjenjivanja, itava grupa treba da kroz diskusiju obradi slijedea pitanja: Koja ponaanja su pomogla, a koja odmogla grupi u postizanju koncenzusa? Ko je preuzeo voenje grupe i kakav je bio njegov stil voenja? Koji lanovi grupe su imali najmanje/najvie uea i zato? Kako je grupa izlazila na kraj sa oponirajuim miljenjima? Pria o Atlantidi Geoloko udo ponovnog javljanja izgubljenog kontinenta Atlantide jo uvijek zapanjuje i uzbuuje naunike, politiare i naravno itavu javnost. Sada kada se lava ohladila i biljke poele rasti, Ujedinjene Nacije su rijeile problem stalnih prepirki oko suvereniteta 6-tog kontinenta predlogom da ovaj kontinent "koloniziraju" interkontinentalni stanovnici. Kao to znate, Atlantida se pojavila na pola puta izmeu Maroka i Floride i otprilike je veliine Islanda. Planirano je da svaki kontinent izabere 100 mukaraca i ena volontera da nasele Atlantidu i stvore civilizaciju. Ovih 500 pionira e biti oevi i majke osnivai nove planetarne rase i kulture-predstavnici mira i harmonije. Kao jedan od prvih ciljeva, Ujedinjene Nacije trae od Vae grupe da dizajnira zastavu Atlantide!

19

PRIA SA KROKODILSKE RIJEKE

Jednom davno ivjela je djevojka Nomsa koja je bila zaljubljena u mladia Thabo. ivjeli su na suprotnim stranama rijeke koja je bila puna krokodila ljudodera. Nomsa je htjela prei rijeku da bi bila sa Thabo ali je bujica odnijela most. Zato je Nomsa otila pitati Sinbada, vlasnika male rijene barke da je prevede preko rijeke. Odgovorio joj je da e je rado prevesti ako ona bude spavala s njim prije puta. Nomsa je rekla NE i otila je svom prijatelju Sipho da mu se poali. Siho joj je odgovorio da se ne eli uplitati u situaciju. Nomsa je mislila da nema drugog izbora nego da prihvati Sinbadove uslove. Sinbad je ispunio svoje obeanje Nomsi i preveo je preko rijeke u Thabin zagrljaj. Kada je Nomsa ispriala Thabi ta je morala uraditi da bi prela rijeku, Thabo je bio zaprepaten i zgaen, pa ju je otjerao. Nomsa je bila jako povrijeena i osjeala se odbaenom i ispriala je svoju tunu priu slugi. Sluga, poto mu je bilo ao Nomse, pronaao je Thabo i pretukao ga. Nomsi je bilo jako drago da vidi da je Thabo dobio ono to je zasluio. I dok je dan trajao mogao se uti Nomsin smijeh upuen Thabi. Grupna procjena U donju tabelu unesite rangove za svaki od likova koji su rezultat grupne odluke. Vama preputamo nain i tehniku donoenja grupne odluke. Va zadatak je da sami pronaete i uspostavite grupnu dinamiku koja e vas na najbolji nain dovesti do rezultata. Za zajedniki rad imate 30 minuta. IME OSOBE RANG 1. 2. 3. 4. 5.

20

POAR
Opis i cilj vjebe Uesnici prvo trebaju da individualno rangiraju redosljed spaavanja od 1 do 10. Predvieno vrijeme za individualni rad je 15 min. Nakon predstavljanja individualnih rangova cijela grupa koncenzusom treba da donese zajedniko rangovanje. Predvieno vrijeme za grupni rad je 50 min. Poeljno je da grupa to vie samostalno radi. Napomena: Jedan od objektivnijih naina da se donese odluka je da uesnici predloe nekoliko bitnih kriterija za rangovanje, te da onda izvre rangovanje svake osobe po tim kriterijumima, i da te rezultate usaglase. Obratiti paju i izvriti analizu grupnog rada: Koje su aktivnosti pomogle i odmogle u donoenju odluke? Koji stil je koristio "voa grupe" u voenju? Koji su lanovi dali najvei/najmanji doprinos i zato? Do koje mjere su izraavana potiskivana osjeanja? Kako je grupa izlazila na kraj sa konfliktnim miljenjem? Pria Vi ste helikopterski tim za spaavanje. elite da spasite 10 ljudi u planinskoj kolibi koju je zahvatio poar kao i ume oko nje. Helikopter ne moe da poveze vie od jedne (1) osobe. Procjenjujete da ete imati vremena da spasete samo pet (5) osoba a moda i manje. Ljudi u kolibi ne ele da donesu odluku o redosljedu spaavanja. Tu neprijatnu odluku zato morate da donesete vi!!! Osobe koje se nalaze u kolibi su: Mamadou: Mamadou ima 39 godina i roen je u Senegalu. ivi u Dakaru sa svojom enom i njihovo devetoro djece uzrasta od 4 19 godina. Osniva je drutva za zatitu Senegalske kulture. Po zanimanju je novinar i pjesnik. Njegov hobi je ples i sviranje u kulturno - umjetnikom drutvu. Wilbur: Wilbur ima 57 godina. ivi u Pitsburgu, itav svoj ivot. On je potpuno samouk i sada radi kao zamjenik direktora tvornice za proizvodnju alata koja zapoljava 750 radnika. On i njegova ena su lanovi organizacije za promociju veliine Amerike nacije. Wilbur i njegova ena Hariet imaju dva odrasla sina koji su oenjeni i ive u Kaliforniji. Wilbur ima ovlatenje za potpis jednog izuzetno vanog ugovora izmeu Francuske i njegove kompanije a koju bi u sluaju da se potpie, omoguio otvaranje 400 novih radnih mjesta. On mrzi Engleze i na pola puta je da zavri knjigu o Amerikoj nezavisnosti. Raji: Raji je Pakistanac, ima 38 godina, oenjen je i ima sedmoro djece starosti 4-15 godina. ivi u Engleskoj ve 10 godina. Iako je po zanimanju kvalifikovani raunovoa, zadnjih 5 godina je

21

nezaposlen i ivi od socijalne pomoi. Nedavno je preao na hrianstvo i dobio je posao u optini gdje poinje raditi za dva mjeseca. Odluio je da se kao volonter prijavi na ovaj projekat, da bi prije novog posla sredio svoje misli. Marija: Marija je sedamnaestogodinja panjolka koja potie iz vrlo bogate porodice iz Barcelone. Trenutno zavrava kolu u vicarskoj. Njeni roditelji bi eljeli da se ona uda za jednog panskog aristokratu sa kojim je nedavno bila na krstarenju oko Grkih otoka. Aristokrata posjeduje dvorac u blizini imanja njenih roditelja. Za sada se ini da Marija nema drugog ivotnog izbora i vjerovatno je da e vjenanje biti ugovoreno im se Marija vrati sa svog "odmora". Ahmed: Ahmed je Alirac, oenjen je i ima 6 djece. Ima 35 godina i poznato je da je lan ilegalne organizacije po imenu Alirski Islamski Fundamentalistiki Front. On ima vrlo rigidna i kruta stanovita o eninoj ulozi u drutvu i do sada je imao nekoliko unih rasprava sa Ingrid, Mari-France i Wolfgangom o tome. Nije jasno zato se kao volonter pridruio IPC projektu.

Patrik: Patrik ima 44 godine i ve je dvije godine razveden. Poslije ravoda, Patrik je poeo mnogo da pije i upravo je puten iz zatvora prije dva mjeseca, zbog vonje u pijanom stanju. (On ima Ferarija). Roen je u Irskoj ali sada ivi u Engleskoj. Trenutno radi kao profesor na jednom od boljih stomatolokih fakulteta u Londonu i nedavno je postigao svjetsku slavu time to je otkrio revolucionarnu metodu ljeenja zuba. Odluio se pridruiti Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji u enevi i da svoja daljnja istraivanja posveti prilagoavanju svoje metode u zemljama u razvoju. Veina njegovih rezultata se nalazi u njegovoj biljenici od koje se on ne odvaja. Wolfgang: Wolfgang je neoenjen, ima 28 godina i radi kao trener u jednoj sportskoj dvorani u Minhenu. Njegov hobi je dizanje tegova i ve je dva puta osvojio ampionat Bavarske. Napustio je kolu kada je imao 16 godina i prijavio se u vojsku. Za njega se zna da je simpatizer desno orijentisanih pokreta. Ingrid: Ingrid ima 25 godina, dolazi iz vedske i upravo je zavrila doktorsku disertaciju iz biologije. Dobijala je stipendiju za taj rad i obeano joj je da e se njeno istraivanje iz genetike objaviti. Jako je zgodna i ima odlinu figuru ali dolazi iz siromane porodice koja nije mogla platiti njeno kolovanje te je morala povremeno pozirati gola za erotske asopise. Willi: Willi je pedesetdvogodinji nastavnik iz Belgije. Neoenjen je i predaje geografiju u privatnoj koli za djeake u Antwerpu. On je osnovao kolsko izviako udruenje i sve svoje slobodno vrijeme u organizovanju posjeta muzejima, ekskurzijama i ljetnim kampovima za oko 50 uenika. Naalost Willi je nedavno bio povezan sa velikim skandalom kada je nekoliko roditelja optuilo Willija da je imao manja seksualna iskustva sa djeacima od 8 - 10 godina. Jo uvijek nije jasno, niti dokazano da li ima istine u navodima. Mari-France: Mari-France je domaica, ima 33 godine i Francuskinja je. Ima troje djece, najmlae ima godinu i po, srednje 3 i najstarije 5 godina. Ona ivi u mirnom i ugodnom dijelu Pariza i dobre je financijske situacije. Njeni hobiji su kuhanje i odlazak na pop koncerte. Svima je poznato da ima ljubavnu aferu sa jednim od volontera uesnika (Wolfgang).

22

KOPA NA KAIU
Procedura Podijelite uesnike u grupe od 5-6 lanova. Neka svaka grupa izabere biljenika. Dajte svakoj grupi komad papira, ljepilo i flomaster. Proitajte im sledeu priu: "Vi i vaa grupa od etiri/pet ljudi ste pretrpili strano nevrijeme i more vas je izbacilo na pusto tropsko ostrvo. Sve ste izgubili osim kupaih kostima koje imate na sebi. Sve to je ostalo od broda jeste kai sa metalnom kopom kojeg je more izbacilo na obalu. Imate sedam minuta da smislite to vie ideja o tome na koji nain biste mogli iskoristiti ovaj kai. Molimo vas da ne kritikujete niije ideje. U ovom dijelu vjebe, bitnije je nabrojati to vie ideja no ocijeniti njihovu vrijednost." Nakon to je prolo sedam minuta, traite od svake grupe da ocijeni ideje tako to ete im saopiti sljedee: "Vaa grupa sad ima narednih sedam minuta da se odlui za tri najbolja prijedloga sa liste. Pravilo da se ne kritikuju niije ideje vie ne vai. Ocijenite kvalitet i korisnost ideja. Onda kad se odluite za tri najbolje ideje kako da se iskoristi kai, odaberite nekog u grupi ko e ih prezentovati ostalima." Kako vrijeme istie, upozorite uesnike koliko im je vremena jo ostalo. Traite od svakog predstavnika grupe da nalijepe svoju listu na zid. Neka svaki uesnik ukratko objasni zato se grupa odluila za te ideje. Moda e biti korisno da napiete sljedee prijedloge na papir tako da ih cijela grupa moe vidjeti: Korisni savjeti pri ocjenjivanju ideja. Sasluajte svaku osobu paljivo. Dopustite svima da zavre sa svojim izlaganjem. Ostavite drugima dovoljno vremena za izlaganje. Ako se ne slaete sa neim, onda to obrazloite. Nemojte govoriti drugima da su oni ili njihove ideje glupi. Ako niste sigurni ta je neko rekao, zamolite tu osobu da pojasni. Pitanja za raspravu: Kako ste se osjeali dok ste radili, a znali ste da vas niko nee kritikovati? Da li je bilo lake ili tee da budete kreativni? Da li je ikom bilo teko da se suzdri od kritikovanja i ocjenjivanja? Da li se desilo da su neke luckaste ideje dovele do toga da ste se sjetili nekih dobrih ideja? Kako ste se osjeali kad je pravilo o nekritiziranju ukinuto? Kako ste se osjeali ako vae ideje nisu bile izabrane u tri najbolje? Da li se vaa grupa koristila savjetima koji su ispisani za cijelu grupu? Mislite li da su ovi savjeti korisni da se koriste u drugim grupnim prilikama pri rjeavanju problema?

23

Vjeba br.2 Pusto ostrvo Zamolite svakog od uesnika da izdvoji 5 stvari koje bi ponio sa sobom na pusto ostrvo. Nakon toga ih podjelite u parove i zamolite ih da u paru razmjene svoje popise stvari i zatim da naprave zajedniku listu od 5 stvari . Nakon toga svakom oformite grupe od po tri para i ponovite postupak. U zavisnosti od veliine grupe moete jo jednom da sastavite dvije manje grupe i ponovite postupak pronalaenja zajednike liste . Na kraju itava grupa uesnika treba da napravi listu od 5 stvari koje bi sa sobom ponijeli na pusto ostrvo. Kada grupa zavri sa sastavljanjem liste diskutujte sa uesnicima o tome na koji nain su satavljali listu, koje su bile olakavajue, a koje oteavajue okolnosti, kako su se osjeali, da li su svi zadovoljni konanom listom itd.

KOMUNIKACIONI LANAC
Cilj: Da se razviju vjetine komunikacije i uvidi problematinost. Vjeba br.1 Opis 1. Traimo od uesnika da svi izau iz prostorije osim jednog dobrovoljca. Od njega traimo da to bolje upamti tekst koji emo proitati, a taj tekst glasi: "Nizak smeokosi djeak vie na visokog plavokosog djeaka zbog toga to je sestra niskog smoeokosog djeaka bila vrlo gruba prema bratu visokog plavokosog djeaka, ali sad su ponovo svi prijatelji." 2. Nakon toga dobrovoljac se trudi da ono to je upamtio to tanije prenese sljedeem uesniku koji ulazi u prostoriju. Taj prenosi narednom i sve tako dok svi uesnici se ne izredaju. Posljednji uesnik pred svima saoptava "verziju" prie koju je on uo. Voditelj upore|uje tu verziju sa poetnom priom. Diskusija: ta se desilo sa sadrajem prie? Zbog ega? Kako moemo poboljati svoje komunikacione vjetine? Koje su to vjetine? Voditelj istie znaaj pravilnog izraavanja (JA govor), aktivnog sluanja, neverbalne komunikacije. Vjeba br.2 Isti postupak zatim primjenjujete pokazujui prvom uesniku crte i koji on posmatra nekoliko minuta i zatim treba da to to je vidio prenese drugom uesniku ISKLJUIVO VERBALNIM putem. Zadnji uesnik treba da to to je uo od prethodnog da nacrta na tablu. Zatim prodiskutujte sa uesnicima ta se desilo koristei sev pitanjima iz prethodne vjebe.

24

25

26

AKTIVNO SLUANJE
Sluati drugoga ne znai popustiti mu! Sasluati ga, znai saznati njegove elje bez predrasuda i samopotvrujuih oekivanja. Sluanje druge osobe je izazov. Treba biti otvoren za drugoga i vidjeti ga kao bie slino sebi. To znai razumjeti ga. Ako ga gledamo kao protivnika, onda se nalazimo u procesima napada ili odbrane, projektiramo svoje strahove i loa oekivanja. Sluanjem vjebamo sposobnosti da znamo zaustaviti sopstvene predrasude, iskustva i oekivanja i uti drugoga. Prilikom sluanja treba vjebati i neverbalno ponaanje, tjelesni stav. Sve su to naini kako otvaramo komunikaciju, kako nekoga podravamo da govori i kako ga ohrabrujemo. Vano je sluati emocije, saosjeati i znati tumaiti neverbalne signale. Jedno je uti to se deavalo, a drugo je uti kako je to neka osoba doivjela. U vjetine sluanja spadaju: Parafraziranje. Otvorenost. Potvrda saglasnosti. Aktivno sluanje Kontinuum sluanja 1. Potpuno nesluanje (promjena teme, preuzimanje rijei, bavljenje sopstvenim sadrajem). 2. Selektivno (ne)sluanje (savjeti, dijagnoze, razuvjeravanje, pretjerana pitanja). 3. Kreativno sluanje (razumjevanje neiskazanih potreba sagovornika, empatija, tehnike preokvirivanja) Faktori koji utiu na (ne)spremnost da se saslua sagovornik Priroda odnosa sa sagovornikom. Okupiranost sopstvenim sadr`ajem. Jake emocije vezane za temu. Neslaganje sa temom. Fizika neugodnost. Nedostatak vremena. Naini (ne)sluanja 1. Lano sluanje (slualac neverbalno pokazuje da ne slua, gledanje na sat, gleda kroz osobu). 2. Jednostrano sluanje (slualac ne obraa panju na neverbalne poruke). 3. Selektivno sluanje (slualac prima samo ono to je po njegovim mjerilima vano). Poentiranje (e, tano sam znao da e to rei). Omalovaavanje (nije to tako strano). Preuveliavanje (pa to je gore nego to ti misli). Etiketiranje (pa to ti je tako jer si nesposoban, preosjetljiva si). 4. Otimanje rijei (isto tako je bilo i meni). 5. Djeljenje savjeta. 6. Zapitkivanje. Verbalni i neverbalni pokazatelji sluanja 1. Imam vremena za tebe (prostor, rijei i dranje, ritualni rekviziti) 2. Sluam tebe, a ne sebe (otvorenost(u zagradi oekivanja), neverbalna ekspresija osobe koja slua i neverbalna signalizacija osobe koja pria) 3. Da li sam te dobro razumjela? (postavljanje pitanja/dodatne informacije, parafraziranje/vraanje neizmjenjene poruke, sumiranje/rezime) 4. Uvaavam tvoje stanovite (pozitivan jezik, iz koe onoga ko je neke stvari proiveo, bez etiketiranja, vrednovanja i generaliziranja) Vjeba br.1 1. Uesnici se podijele u parove. Svi lanovi dobiju uputstva ta da rade tokom vjebe. U svakom paru jedan lan dobija uputstvo da pria tuan doga|aj iz ivota, a drugi lan treba da pokae odreene znake pasivnog sluanja (zijeva, okree glavu, odlazi u stranu, vee pertle i sl.) 2. Uesnici sada dobijaju nova uputstva. Priai ovaj put sluaju ali paljivo, aktivno, a sluai priaju sretan dogaaj iz ivota.

27

3. Stvore se dva koncentrina kruga tako da svako iz unutranjeg kruga ima svog para u vanjskom. U prvom dijelu vjebe osobe iz unutranjeg kruga saoptavaju svoju ivotnu priu i to neverbalno (pantomima). A osobe iz vanjskog kruga sluaju i trude se da razumiju. Nakon toga osobe iz vanjskog kruga na isti nain trude se da saopte vic. Diskusija Kakav je osjeaj kad vas neko ne slua, a kakav kad vas slua? Kako ste se vi osjeali dok ste bili slua odnosno neslua? U kojem dijelu vjebe vam je bilo najtee, a kad ste se najbolje osjeali? Vanost aktivnog sluanja u stvarnom ivotu? Navedite karakteristike aktivnog sluanja? Vjeba br.2: Test sluanja 1. Podijelite test svim uesnicima, ali ih zamolite da ne okreu papir i ne itaju tekst dok im vi ne proitate uputstva. 2. Zamolite uesnike da paljivo sluaju dok vi itate uputstva. Proitajte uputstva paljivo samo jednom - tano onako kako je napisano: "Sada ete raditi test. Vrijeme e vam biti ogranieno. Imaete tano tri minute da radite na testu od trenutka kada vam kaem da okrenete test. Test je zasnovan prije svega na logici i vaoj sposobnosti da slijedite uputstva. Paljivo proitajte sva pitanja prije no to ponete odgovarati na pitanja. Ne smijete se vraati na prethodno uraena pitanja da biste napravili bilo kakve izmjene. Sve odgovore zabiljeite u kolonama na desnoj strani testa. Okrenite papir... Ponite!" 3. Kada prou tri minute, uesnici treba da prestanu raditi na testu. Neki od njih e se moda smijati. Zamolite one koji nisu zavrili test da vam proitaju pitanja pod brojem 14. i 15. Obavijestite uesnike da veina ljudi koja radi ovaj test pone da odgovara na pitanja. Rasprava Koji su faktori sprijeili uesnike da ispotuju uputstva (da "paljivo proitaju sva pitanja prije no to ponu odgovarati na pitanja")? Da li su ti faktori prisutni i u konfliktnim situacijama? Test sluanja Tano Netano 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. U Skandinavskim zemljama nema 25. novembra. Nezakonito je da se neko ko ivi u Vatikanu sahrani nedeljom. U nekim zemljama, fotografisati ovjeka sa drvenom nogom se smatra nepristojnim. Postoji jedno ostrvo u Junom Pacifiku gdje je nezakonito da mukarac oeni sestru njegove udovice. Ugriz ajkule je manje bolan od ugriza pirane. Izuzetno je teko sii sa slona bez iije pomoi. ovjek moe da pregazi sam sebe. Nikada niko nije preplivao od Splita do Barija i natrag u jednom danu. Veoma malo ljudi zna za ime predsjednika SAD-a koji je bio na vlasti 1927. Prosjean mukarac sa Novog Zelanda doivi manje roendana od prosjene ene. U ovj kratkoj reenici posoje tri gre{ka. Postoji granica do koje najdalje moete zai u umu ako nemate dozvolu za lov. Mukarci su openito bolji u matematici od ena. U uputstvu je reeno da prvo proitate sva pitanja prije nego to ponete pisati odgovore. Ovaj test je test vaih sposobnosti sluanja i vaih sposobnosti da slijedite uputstva. Nemojte da odgovarate ni na jedno od gore navedenih pitanja. Ako ste uspijeli da nadmudrite ovaj test, molimo vas da utite dok drugi rade.

28

JA GOVOR
1. Uesnici se podijele u manje grupe po etvoro. Daje im se 10 minuta da osmisle scenu (konfliktnu) u kojoj dominira loa komunikacija. Nakon toga svaka grupa pred ostalim grupama odigrava svoju scenu. Poslije svake scene svi uesnici diskutuju o loim elementima komunikacije u toj sceni. Voditelj upoznaje uesnike sa teorijskim osnovama JA govora.

2.

JA govor ne ugroava drugog. Pozitivan je i konstruktivan. JA govor je konkretan i usresreen na specifian problem, jasno govori o osjeanjima. Omoguava zastupanje samog sebe, izotravanje problema i prava strana u sukobu. JA govor je tehnika nenasilne konunikacije, koja daje mogunost iskazivanja elja a da ne vrednujemo ponaanje drugog i ne izazivamo njegovu odbrambenu reakciju. JA govor otvara komunikaciju i usresreuje nas na ono to hoemo i stvarno trebamo. Struktura Ja gvora 1. "Kada vidim da..." govorimo o postupku druge osobe opis koji nije vrednovanje ni ocjenjivanje 2. "... ja osjeam..." ili "... poelim da..." 3. govorimo o svojoj reakciji bez samooptuivanja i pravdanja 4. "elio bih da..." ili "volio bih..." 5. govorimo o ishodu bez naredbi i ucjena Grupe ponovo igraju svoje scene ali ovaj put koristei elemente JA govora. Diskusija Kako ste se osjeali u prvoj sceni a kako u drugom izvoenju scene? Koja je razlika? Koliko u svakodnevnom ivotu upotrebljavamo JA govor a koliko TI govor? Vjeba "JA" poruke U praksi, konstrukcija "Ja" poruke zavisi oz same situacije. Ponekad raspored izjave/poruke moe biti izmjenjen, a ponekad se svi dijelovi poruke/izjave nee koristiti. Ono to je najbitnije da se upamti jeste da "Ja" poruka/izjava uvijek treba da je usmjerena na govornika, a ne na sluaoca/primaoca poruke. Ona treba da prenese govornikova osjeanja, a ne da prenosi krivnju na sluaoca/primaoca poruke. Uputstva Napiite po jednu "Ja" poruku za svaku od navedenih situacija. Situacija 1: Va najbolji prijatelj/ica uvijek ispravlja vae ponaanje i govori vam kako treba da se ponaate. Ne elite da vam ova osoba uvijek diktira ponaanje. Kad ti ________________________________________________________________________ (Opiite neko specifino ponaanje vae prijateljice) Osjeam se ___________________________________________________________________ (Opiite ta osjeate) Zbog toga ____________________________________________________________________ (Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas) A ono o bih ja ljela jeste ________________________________________________________ (Objasnite a bi situaciju unilo boljom za vas)

29

Situacija 2: Osoba u vaoj kancelariji vas neprekidno udno zagleda, ide vam na ivce i vi mu ne vjerujete. elite da vas ostavi na miru. Kad vi _______________________________________________________________________ (Opiite neko specifino ponaanje te osobe) Osjeam se __________________________________________________________________ (Opiite ta osjeate) Zbog toga ___________________________________________________________________ (Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas) A ono to bih ja eljela jeste _____________________________________________________ (Opiite ta bi situaciju uinilo boljom za vas) Situacija 3: Va susjed uvijek ima zabave i slua muziku veoma glasno. Ne moete da spavate. Kad vi ______________________________________________________________________ (Opiite ponaanje vaeg susjeda) Osjeam se __________________________________________________________________ (Opiite ta osjeate) Zbog toga ___________________________________________________________________ (Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas) A ono to bih ja eljela jeste _____________________________________________________ (Objasnite ta bi situaciju uinilo boljom za vas) Situacija 4: Va ef ne vidi zasluge vaeg rada, on/ona samo kritikuju va rad i za uzvrat od njega/nje ne primate niti jednu pozitivnu ocijenu vaeg rada. Kad vi ______________________________________________________________________ (Opiite neko specifino ponaanje vaeg efa) Osjeam se __________________________________________________________________ (Opiite ta osjeate) Zbog toga ___________________________________________________________________ (Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas) A ono to bih ja eljela jeste _____________________________________________________ (Objasnite ta bi situaciju uinilo boljom za vas)

30

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA "Gestovi ponekad govore jae od svake rijei"

Uvodna vjeba: Otvoreno - Zatvoreno Voditelj daje olovku osobi s desne strane i pri tom govori da li je olovku primio "otvoreno" ili "zatvoreno". Olovka krui krugom, a svaki uesnik treba da kae spomenute reenice. Voditelj ne daje uputstvo kad je "otvoreno", a kad "zatvoreno", to uesnici sami trebaju da spoznaju. Zavisno od toga da li je osoba pravilno rekla reenice sa "otvoreno" i "zatvoreno", voditelj govori "pogreno" ili "tano". Igra se nastavlja dok grupa ne shvati da "otvoreno" znai biti u stavu sa neprekrtenim nogama, a "zatvoreno" sa prekrtenim. Teorijski okvir: Tijelo i psiha su povezani. Svako nae jae unutranje osjeanje se automatski ogleda na nae tijelo (miie, boju koe, ivost pokreta, facijalnu ekspresiju i sl.). esto, prije nego to bilo ta popriamo sa nekom osobom ve imamo odreeni stav o njoj. Taj stav su stvorila naa iskustva iz prolosti ali i neverbalni govor te osobe. Velike i uzviene rijei reene uz neodgovarajue gestove i govor tijela mogu da dobiju sasvim drugaija znaenja. Zato je neverbalna komunikacija veoma bitna. Pod uticajem i vostvom voditelja grupa raspravlja o razliitim aspektima govora tijela: Znaaj linog prostora. Razliiti pokreti ruku (podrka, napad, odlunost, smirivanje, preciznost...). Zainteresovanost i nezainteresovanost. Superiornost i dominacija. Defanzivni gardovi. Znakovi privlaenja i neprivlaenja. Vjeba br.2: Lica osjeanja Svim uesnicima se podijele cedulje na kojima pie odreeno osjeanje. Ne govore jedni drugima ta im pie na ceduljama. Jedan po jedan izlaze ispred ostatka grupe i imitiraju to osjeanje, a ostatak grupe treba da pogodi o kom se osjeanju radi. Neka od moguih osjeanja mogu biti: uzbuenost, iznenaenost, ravnodunost, razoaranost, oduevljenje, strah, ljutitost... Paljivo proui ovih 20 izraza lica!

31

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Koja ti se lica ine iskrena? Koja ti se lica ine lana? Koje lice u tebi budi strah? Koje te lice smiruje? Iza kojeg lica se ti krije? Zato? Imenuj bar pet osjeanja koje prepoznaje. Nai lice koje ti je najprivlanije, imenuj osjeaj. Oponaaj izraz odabranog lica i pokai ga svom paru. Zamijenite uloge. Neka ti par zada osjeaj prema slikama, ti ga izvedi. Zamijenite uloge.

Odgovori 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U svojim odgovorima navedi uvijek i broj pod kojim se odabrana lica nalaze. Dodatni poeni se dobivaju ako doda i objanjenje: ZATO?

32

KOLA
Potreban materijal Novine (ilustovane i dnevna tampa). Kola papir, Nekoliko makaza Ljepilo i papiri. Uputstvo 1. Od uesnika zatraite da od gore navedenog materijala naprave kola na istom listu papira koji e na najbolji nain da oslika njih same (interesovanja, hobi, itd). 2. Nakon to su uesnici napravili kolae koji na najbolji nain oslikavaju njih same zamolite svakog od uesnika da pred itavom grupom objasne ta se nalazi na kolau, zato su izabrali ba to da prikau i ta to za njih znai.

33

TAJANSTVENI PREDMETI
Voditelj uvodi djecu u igru: "Naa sam jednu vre, tu u blizini, na njima je ceduljica koja pi za djecu iz Zvjezdanog gaja. vre se nalaze tajanstveni predmeti. Ako ih pogodite vrea e vas nagraditi. Pogaaemo samo na osnovu pipanja i crtanja a ne gledanja.To ete raditi tako to e jedni od vas vezanih oiju samo pipati predmete u vrei i govoriti ta napipavaju, a drugi e po tom opisu nacrtati nevidljivi predmet. Ali pazite, ko pipa ne crta i ko crta ne pipa." Nakon toga voditelj izabere dobrovoljce tj. pipai i crtae . U vrei se treba nalaziti jedan predmet i pipa povezanih oiju pipa predmet (ukoliko ga prepozna ne smije da ga sam imenje) i opisuje njegove karakteristike npr: dugako, pa usko, pa plastino, pa metalno itd. Za to vrijeme jedan uesnik crta crta na tabli ono to pipa govori. Cijela grupa posmatra postupak i pokuava da pogodi o kojem je predmetu rije. Uesnik koji pogodi predmet postaje naredni pipa ili crta. Vjeba se izvodi sve dotle dok se ne izredaju svi tajanstveni predmeti. Bilo bi poeljno da voditelji na neki nain vode rauna o tome da uestvuje to vie djece , po mogunosti sva djeca. Zbog toga je potrebno pripremiti to vie predmeta koji su poznati djeci npr: olovka, sat, budilnik, selotejp, naoale, svijea, upalja, knjiga, igraka itd. Voditelji moraju biti paljivi kada novi predmet stavljaju u vreu, najbolje je da se to radi van prostorije. Kao zadnji predmet u vreu se stavlja kesa sa bombonama (dovoljna za sve uesnike) i to e biti nagrada koja je obeana na poetku vjebe. Nakon toga zamolite djecu da nacrtaju ta bi oni voljeli da nau u tajanstvenoj vrei. Kad djeca nacrtaje diskutujte o njihovim eljama i zato su ba to izabrali da nacrtaju.

34

FILMSKE AUDICIJE
Ciljevi Na temelju ove lekcije uenici e biti kadri: 1. Navesti svoje sposobosti. 2. Govoriti pred svojim kolegama. 3. Izraziti pozitivne navode o sebi kred ostalima. Kljuni pojmovi Stavovi. Ponaanje. Osjeaji. Ponos. Samopotovanje. Vrijednosti. Pretpostavke Zdravo prihvaanje neijih pozitivnih atributa povezuje se s visokim stupnjem samopotovanja. To znai da osoba koja ima samopouzdanja i koja sebe cijeni u pravilu ima visok stupanj samopotovanja. Ova aktivnost doputa uenicima da javno pred razredom iskau neke od svojih pozitivnih kvaliteta. Tokom procesa uenici razvijaju osjeaj vlastite vrijednosti budui da ih razred slua s potovanjem. Ova aktivnost izgrauje i stupnjeve samopouzdanja uenika: uenici moraju smoi snage da kau pred razredom neto pozitivno o sebi. Da bi stali pred svoje suuenike i rekli neto pozitivno o sebi, potrebno je mnogo samopouzdanja i hrabrosti! Savjeti uitelju Ova aktivnost je vrlo dobra posebno ako stvorite atmosferu punu topline i prihvaanja. Prije nego pomognete odvijanju ove aktivnosti: 1. Moe biti od koristi da s razredom posegnete za jednom aktivnou u svrhu ugrijavanja. 2. Recite uenicima da podre svakoga u grupi - nitko ne smije dobiti lo komentar. Razjasnite svima u razredu da nikoga neete prisiliti da sudjeluje. Ako se uenici ne osjeaju ugodno ili ako su srameljivi, moete ih pitati bi li eljeli navesti svoje sposobnosti bez stajanja na stolcu.

35

Ako osjetite da je uenicima neugodno hvaliti se u prisustvu svojih kolega iz razreda, konzultirajte SAVJETE UITELJU iz lekcije pod nazivom "Jaanje samopotovanja" na stranici 39. Materijal vrst stolac (postavljen ispred uenika) Olovke, papir Aktivnosti Recite uenicima da imaju mogunosti da sudjeluju u filmu koji e se prikazivati na cijelom svijetu. Ako dobiju ulogu u tom filmu, igrat e pored najpoznatijih filmskih zvijezda. Da bi se izborili za ulogu, moraju uiniti sljede}e: 1. Napraviti popis pet stvari koje su ostvarili, a na koje su ponosni. Primjerice, uenici mogu biti ponosni to se tako dobro slau s prijateljima ili obitelji, da uvijek zavre zadau, itd. 2. Neka uenici pogledaju popis i izaberu neto na to su ponosni. 3. Vi kao uitelj izaberite jednog dobrovoljca koji e stati na stolac ispred svih. Uenik kae: "Neu se hvaliti, ali..." On/ona zavrava reenicu s neim na to je ponosan/na. Ostalima u razredu ste rekli da su reditelji, te da moraju sluati to i kako glumac govori. 4. Nakon to prvi uenik zavri razred pljee, a on ili ona sjedne nazad na svoje mjesto. Uenik koji je idui po abecednom redu staje na stolac te objanjava neto ime se ponosi. 5. Isti se postupak ponavlja sve dok svaki uenik ne stane na stolac i ne ponovi isto. 6. Nakon to je audicija zavrila, neka razred sam sebi zapljee. To e uenicima pomoi da se opuste prije nego li zaponu pitanja za diskusiju. Pitanja za diskusiju Kako ste se osjeali stojei na stolcu te razmjenjujui ono na to ste sposobni s razredom? Jeste li bili nervozni ili zaplaeni govoriti ispred cijelog razreda? Zato? Kako ste se osjeali dok ste sluali druge? Mislite li da su svi osjeali isto kao i vi kad su stali na stolac? Zasto? Mislite li da ste dobili ulogu u filmu? Zato ili zato ne?

STOLICA U SREDINI
Cilj Razvijanje povjerenja. Procedura: Uesnici sjede u krugu. U sredini kruga je stolica, a oko nje se napravi lavirint od svih predmeta koje imate na raspolaganju, na primjer: jastuci, knjige, prevrnute stolice, itd. Izabere se dobrovoljac kojem se veu oi i onda mu se daju uputstva kako da prou kroz lavirint da bi doli do stolice koja je u sredini. Uesnici u krugu govore jedan po jedan i daju kratke, izriite upute koje dobrovoljac treba da slijedi da bi doao do stolice u sredini. Na primjer: "Dva koraka naprijed." ili "Dva koraka desno." Kad dobrovoljac konano do|e do stolice u sredini lavirinta, okrenut leima prema stolici, voditelj treba da provjeri i da pita cijelu grupu da li smatraju da je sigurno da dobrvoljac sjedne. Dobrovoljac ne sjeda po uputi samo jedne osobe. Sjeda samo kad se cijela grupa sloi da je sigurno da on/ona sjedne. Cijela grupa kae dobrovoljcu da sjedne i on/ona to uradi drei ruke uz tijelo, a da po mogunosti ne opipava rukom da provjeri da li je stolica iza. Ovu vjebu moete uraditi vie puta i na taj nain omoguiti ostalim lanovima grupe da iskuse kakav je osjeaj biti povezanih oiju i slijediti uputstva do stolice. Pitanja za raspravu: Kako ste se osjeali dok su vam oi bile povezane? Da li je vama, dobrovoljcu, bilo teko imati povjerenja u grupu? Ako jeste, zato? Da li vi kao grupa smatrate da ste dobro saraivali na postizanju eljenog rezultata? Na koji nain je grupa mogla da dovede dobrovoljca do stolice? Da li mislite da vam povjerenje u ljude omoguuje da ostvarite svoje ciljeve? Koju bitnu pouku ste izvukli iz ove aktivnosti?

36

PREDRASUDE
1. Vrste pozitivnih i negativnih stavova koji nastaju kombinovanjem emotivnih ,ponaajnih i saznajnih reakcija prema objektu, ideji, dogaaju , osobi ili grupi. 2. Emotivno su obojene. 3. Logiki neosnovane. 4. Otporne na promjene, uporno se odravaju. 5. Utiu na ponaanje. 6. Stiu se uenjem , najee uenjem po modelu. Nastaju Konformiranjem (i predrasude ovako nastale najlake se suzbijaju). Tradicionalna shvatanja, nain ivota. Line osobine pojedinca, lina nesigurnost, nagomilana agresija (pomou njih se pokuavaju ublaiti line potekoe i ove se najtee suzbijaju) Nastaju pod uticajem dve vrste faktora 1. Drutveno ekonomski faktori/, kultura. 2. Faktori u vezi sa linou Suzbijaju se 1. Sistemskim informisanjem o neopravdanosti predrasuda. 2. Neposredni kontakti sa grupama. Vjeba br.1 Krugovi na elu Cilj Cilj ove vjebe je rasvjetljivanje predispozicije za pripadanjem grupi, a koju svi ljudi imaju; nekad ak i do take iskljuenja ostalih. Opis

37

S ciljem pripreme igre, facilitator treba pripremiti po jedan komad ljepljivog papira za svakog uesnika, a koje e zalijepiti na njihovo elo. Veina ovih papiria bi trebala biti oznaena crvenim, plavim ili zelenim krugovima (a koji oznaavaju grupe) itd. Jedan papiri bi trebao biti oznaen sa duplim krugom u dvije boje (oznaavajui mogunost prikljuivanja u dvije grupe), a jedan bi trebao biti oznaen sa nekim znakom (oznaavajui autsajdera). U grupi od 8 uesnika tako ete imati, npr., 3 crvena papiria, 3 plava papiria, jedan plavo-crveni papiri i jedan sa nekim znakom. Grupa se zamoli da sjednu u krug i da ne prave nikakve komentare, i ako mogu gledati koje papirie drugi imaju na elu. Zatim facilitator zamoli uesnike da ustanu i objasni im da je to igra u kojoj trebaju formirati grupe, a mogu komunicirati samo neverbalnim znacima. Vjeba br. 2 Poruke na elu Cilj Upoznavanje sa mehanizmom djelovanjem predrasuda i stereotipija i njihovim samoodravajuim krugom - nain na koji se obraamo ljudima i na koji ih tretiramo veoma je podloan naim stavovima prema njima i on odraava na odnos prema njima. Opis Pripreme se kape sa sljedeih 8 poruka na eonom dijelu (ili obine naljepnice). etiri poruke su sa pozitivnim predznakom, a etiri sa negativnim da se time dobije balans unutar same grupe: Potuj me. Pohvali me. Reci mi da sam u pravu. Brani me. Ignorii me. Kritikuj me. Reci mi da nisam u pravu. Ismijavaj me. Uesnike se zamoli da napuste prostoriju, i zatim se poziva jedan po jedan uesnik. Svakom od uesnika se stave kape na glavu, tako da drugi vide ta pie na njima, ali da oni sami ne vide poruku na njihovim kapama. Takoer im se kae da ne govore jedan drugom ta im pie na kapi. Uesnici sjednu u krug tako da svaki od uesnika moe dobro vidjeti poruke na kapama ostalih uesnika. Zatim dobiju uputu da pokuaju da razviju raspravu na temu "Da li smatrate opravdanom ljubavnu vezu sa oenjenim mukarcem ili udatom enom? ", te da se ostalim uesnicima u toku rasprave obraaju i ponaaju s obzirom na poruku koju imaju na kapi. Nakon to uesnici ponu diskusiju o zadatoj temi, voditelj se ne ukljuuje u diskusiju i dalje ima samo ulogu utljivog observera. Nakon 20 minuta voditelj prekida diskusiju. Od uesnika se trai da pokuaju da pogode koju su poruku imali na kapi, te da kau kako su se osjeali. Nakon toga mogu pogledati koja je poruka bila na kapi. Od svih uesnika trai da kau i kako su se osjeali dok su se drugima obraali u skladu sa njihovim porukama, te kakvi su bili njihovi odgovori na takvo obraanje. Nakon ovoga im se objasni da su u ovoj vjebi mogli da vide tipian primjer djelovanja stereotipa i predrasuda, tj. njihov samoodravajui mehanizam.

38

BARGOTI I RUTERI
Ciljevi Na temelju ove vjebe uenici e biti kadri: 1. Definirati predrasudu. 2. Objasniti kako nastaju i kako se razvijaju predrasuda i diskriminacija. 3. Opisati kakav je osjeaj imati predrasudu. Kljuni pojmovi Stavovi Diskriminacija Nacionalizam/etnocentrizam Predrasuda Pretpostavke Predrasuda je miljenje, esto nepovoljno, o osobi ili grupi koja je stvorena prije negoli su ispitani svi njezini aspekti. Diskriminacija je nepravedan nain tretiranja osobe koji se temelji na stavovima pod utjecajem predrasuda. Predrasuda je miljenje (vjerovanje), a diskriminacija je akt. Predrasuda se moe lako stvoriti. Sljedea aktivnost omoguuje uenicima da razumiju opasnosti miljenja stvorenih na brzinu bez potpunog razumijevanja problema. Materijal Olovke, krajoni. Ueniki radni listovi "Bargoti i Ruteri" (A&B). Umjesto aktivnosti na listu B moe se iskoristiti prazan komad papira. Aktivnosti 1. Svakom ueniku podijelite krajone, olovku i uenike radne listove "Bargoti i Ruteri" (A&B). Savjeti uitelju: Ovo je vrlo mona i uinkovita aktivnost. Zbog toga to se bavi osjetljivim pitanjima korisno bi bilo zapoeti sa aktivnosti u svrhu ugrijavanja. Takoer uenici mogu izrei svoja miljenja o

39

2. 3. 4. 5. 6.

osjetljivim pitanjima. Objasnite razredu da e itati o dvjema aktualnim grupama ljudi, Bargotima i Ruterima. Na plou napiite imena dviju zemalja i njihovih stanovnika (to su Bargonija, Bargoti, Rutrija, Ruteri). Sa uenicima proitajte radne listove A. Objasnite im da je te podatke pisao stanovnik Bargonije. Uputite uenike da krajonom nacrtaju tipinog Bargota iz Bargonije na lijevoj strani uenikih radnih listova B i tipinog Rutera na desnoj strani uenikih radnih listova B. Recite im da e imati priblino dvadeset minuta na raspolaganju da nacrtaju oba stanovnika. Nakon to je isteklo vrijeme, neka uenici oblikuju veliki krug. Neka dre svoje crtee na koljenima tako da bi ih svi mogli vidjeti.

Napomena Ovo moe biti zabavna aktivnost te je u redu ako se uenici smiju dok pokazuju svoje slike. Pitanja za diskusiju ta mislite kakva su vrsta ljudi Ruteri? Mislite li da su svi Ruteri takvi? ta mislite kakva su vrsta ljudi Bargoti? Mislite li da su svi Bargoti takvi? Zato ste tako nacrtali Bargote? Zato ste tako nacrtali Rutere? ta vas je natjeralo da pomislite da su svi Ruteri bijedni? to vas je natjeralo da pomislite da su svi Bargoti divni? U kom smislu bi opisi mogli biti razliiti da je svaka grupa napisala svoj opis? Recite uenicima da u stvarnosti ne postoje zemlje imenom Bargonija ili Rutrija. Objasnite definiciju predrasude. Potom prodiskutirajte kako vai pogledi i crtei prikazuju stav pod utjecajem predrasude prema stanovitoj grupi ljudi.

BARGOTI I RUTERI! RADNI LISTOVI (A) Bargoti i Ruteri ("napisao Bargot") Bargoti ive u zemlji zvanoj Bargonija. Ova je zemlja na drugoj strani svijeta, te se nalazi izmeu otoka Zether i Trebonija. Ljudi Bargonije su divni. Djeca se rijetko tuku, a odrasli rade u miru. Glavna hrana Bargonije je ria, ali tanjiri Bargota nisu nikad prazni. Tijekom godine vrijeme je u Bargoniji postojano: malo vjetrovito, te uvijek toplo i sunano. Ruteri su iz druge zemlje nazvane Rutrija. Ovo je zemlja, takoer, na drugoj strani svijeta te se nalazi izmeu otoka Bilbo i Treblin. Ljudi iz Rutrije vrlo su bijedni. Djeca uvijek viu jedana na drugu, a odrasli se esto tuku. Kad su na poslu, nikad se nita ne dovrI, budui da svatko uvijek spava ili vriti umjesto da radi. Dani u Rutriji su uvijek hladni, vjetroviti i kioviti. BARGOTI I RUTERI RADNI LISTOVI (B) Ime:__________________________ KAKO IZGLEDAJU??? TIPIAN BARGOT TIPIAN RUTER Dan:_____________

PREDRASUDE RAZLIITIH OBLIKA I VRSTA

40

RADNI LISTOVI: Ime:_________________________ 1. 2. Dan:_________________

ta je predrasuda? Ima razliitih vrsta predrasuda. Neke su ovdje objanjene. Ispod svake predrasude napiite situaciju u kojoj netko moe iskazati takvu vrstu predrasude.

Starosna predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihove dobi. Religijska predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihovih religijskih vjerovanja. Etnika predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju podatka o etnikoj grupi kojoj pripada. Drugi su podvrgnuti predrasudi zbog svoje kulture, jezika, obiaja, oblaenja, ishrane ili socijalne strukture. Nacionalna predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju porijekla njegovih roditelja. Fizika predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihova izgleda. Predrasuda o nesposobnosti: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihove fizike hendikepiranosti kao to su: sljepilo, gluhoa, nesposobnost uenja ili upotreba invalidskih kolica. Spolna predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju spola. Ekonomska ili klasna predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju toga jesu li bogati ili siromani. Rasna predrasuda: Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju boje njihove koe ili drugih karakteristika njihove rase.

RAZLIITE TAKE GLEDITA

Cilj Da se na aljiv nain ispita neka konfliktna situacija sa razliite take gledita. Procedura 1. Podijelite uesnike u grupe od po 4 do 5 lanova. Grupe treba da su to je vie mogue odvojene jedne od drugih. 2. Proitajte uesnicima priu "Zli vuk" (koju e uesnici imati u skripti). Ovo je pria o Crvenkapici sa vukove take gledita. 3. Neka svaka grupa izabere neku kratku bajku (izuzev Crvenkapice) i razmisli o njoj sa take gledita negativca. Grupe mogu da izaberu istu bajku. 4. Svaka grupa e prezentovati svoju "novu" priu u jednom od oblika dramskog izlaganja, kao kratku dramu, humoristiki ske, pjesmu ili neki drugi domiljati vid prezentacije. Rasprava: Nakon to je zavreno sa prezentacijom, pitajte uesnike: Kakav je bio osjeaj sagledati priu sa take gledita negativca? Da li je to bilo jednostavno? Da li je ova "nova" verzija promijenila neije miljenje o negativcu? Kako? Postavite pitanja o tome na koji nain nam naa spremnost da sagledamo situaciju sa stanovita druge osobe moe pomoi pri konstruktivnom rjeavanju konfliktne situacije? Kakav efekat na rjeenja konfliktne situacije ima nae drugaije vienje dogaaja? ZLI VUK uma je bila moj dom. ivio sam tu i volio je. Nastojao sam da je ouvam urednom i istom.A onda jednog sunanog dana, dok sam istio smee koje je za sobom ostavio neki kamper, uo sam neije korake. Sakrio sam se iza drveta i ugledao malu djevojicu kako ide stazom i nosi koaru. Odmah mi je ova djevojica bila sumnjiva jer je bila udno obuena - sva u crvenom, a glava joj je bila prekrivena kao da nije htjela da ljudi vide ko je ona. Kao to je normalno, zaustavio sam je da je ispitam. Pitao

41

sam je ko je ona, gdje ide, odakle je dola i slino. A ona mi je ispriala neku priu kao ide ona do kue svoje bake jer joj nosi ruak. inila mi se u principu kao potena osoba, ali ona je bila u mojoj umi i zaista je izgledala sumnjivo u toj udnoj odjei koju je imala na sebi. Zato sam odluio da joj odrim lekciju koliko je opasno tek tako skakutati po umi nenajavljen i obuen tako udno. Pustio sam je da ide svojim putem, ali sam otrao prije nje do bakine kue. Kad sam vidio tu krasnu staricu, objasnio sam joj u emu je moj problem i ona se sloila sa time da njena unuka zaista treba da naui lekciju. Starica se sloila sa time da se dri po strani dok je ja ne zovnem. Zapravo se sakrila ispod kreveta. Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u sobu u kojoj sam ja leao u krevetu obuen kao baka. Djevojica je ula u sobu sva zarumenjena i rekla je neto grozno za moje velike ui. I prije sam bio vrijean, te sam nastojao da preem preko toga na najbolji mogui nain time to sam rekao da e mi moje velike ui pomoi da je bolje ujem. A ono to sam mislio time da kaem jeste da mi je ona simpatina i da sam htio da obratim posebnu panju svemu to ona ka`e. Ali ona je onda napravila jo jedan uvrjedljiv komentar na raun mojih buljavih oiju. Sad vam je jasno to sam poeo da osjeam prema ovoj djevojici koja se pravila da je fina, ali u stvari je bila veoma gadna osoba. Ali, kako se ja ponaam po naelu da ako ne neko oamari ja mu okrenem drugi obraz, tako sam joj rekao da e mi moje velike oi pomoi da je bolje vidim. Ali kad me je ponovo uvrijedila, to me je zaista zabolilo. Imam taj problem da su mi zubi zaista veliki, a ta mala djevojica je upravo napravila uvredljiv komentar na raun mojih zuba. Znam da sam se trebao bolje kontrolisati, ali sam skoio iz kreveta i proreao da e mi moji zubi pomoi da je lake pojedem. Da bude svima jasno - niti jedan vuk ne bi mogao pojesti malu djevojicu - i to svi znaju - ali ta luda djevojica je poela da tri po kui i da vriti, a ja sam trao za njom da bih je smirio. Skinuo sam bakinu odjeu, ali je to samo pogoralo stvar. Iznenada, vrata su se otvorila sa treskom i na njima je stajao krupni drvosjea sa sjekirom. Pogledao sam ga i iznenada mi je postalo jasno da sam u nevolji. Iza mene je bio otvoren prozor i iskoio sam kroz njega van. I hou da vam kaem da je to sve to se desilo. Ali ta baka nikad nije ispriala ta se u stvari desilo. Nije puno prolo, a proulo se da sam ja zlobni, zli vuk. Svi su me poeli izbjegavati. Ne znam ta se desilo sa tom malom djevojicom u udnoj crvenoj odjei, ali ja poslije toga nisam ivio sretno do kraja svog ivota.

Vjeba br.2 Konstruktivni kriticizam Cilj Cilj ove vjebe je dozvoliti osobama u grupi da dobiju i daju konstruktivan pozitivni i negativni feedback. Opis Svaki lan grupe dobije 2 ista papira i olovke. Zamoli ih se da na prvom listu papira nacrtaju neto kao odgovor na neku pjesmu, muziku ili sliku koja im je prikazana. Zatim ih se zamoli da drugi papir podjele na dva dijela vertikalnom linijom i da napiu naslov "Pozitivno" na vrhu lijeve kolone i naslov "Negativno" na vrhu desne kolone. Zamoli ih se takoe da napiu svoje ime na oba papira i da ih daju osobe da svoje lijeve strane. Kada dobiju papire osobe koja sjedi do njega, svaki lan grupe treba da napie neto pozitivno o slici, u koloni sa nazivom "Pozitivno". Takoer, treba i da se potpie na taj komentar. Zatim dodaju te papire osobi sa svoje lijeve strane i tako sve dok svi papiri ne obiu krug i itavu grupu, te dok svaka osoba ne dobije nazad svoje papire sa pozitivnim komentarima o onome to je nacrtala. Zamoli ih se da proitaju komentare i prodiskutuju ih. Ovaj proces se zatim ponavlja ali ovaj put svaki uesnik treba napisati neto negativno o svakoj slici. Ponovo ih se zamoli da proitaju komentare i prodiskutuju ih. Slijedi grupna diskusija o tome kako tretirati kriticizam na konstruktivan i ne-osobni nain.

42

KONFLIKT
Sama rije konflikt je vrlo fluidna i nejasna u razliitim situacijama moe oznaavati razliite stvari razliitim ljudima. Obino ima negativnu konotaciju, suprotnu od kooperacije, harmonije, slaganja ili ak mira. esto se vee za nasilje i veina ljudi smatra da je konflikt destruktivan. Meutim konflikt je multidimenzionalan drutveni fenomen koji je integralan dio ljudskog postojanja, bitan za postojanje istorije, drutvenih promjena i transformacija. Sa obzirom da se moe konstruktivno odraziti poeljan je. KONFLIKT SE RAA KADA SE STRANE NE SLAU OKO PODJELE MATERIJALNIH ILI SIMBOLIKIH SREDSTAVA I DJELUJU NA BAZI OVIH SHVAENIH NESLAGANJA. Konflikt je Perceptivan (utie na ponaanje) Ispoljava subjektivnost neslaganja Generalan fenomen (nema razlike izmeu razliitih drutvenih nivoa na kojima se moe pojaviti) Interaktivan, dinamian proces Uzroci konflikta 1. Neposredni uzroci konflikta (dogaaji koji poteu nasilje) 2. Povodi (dui fundamentalniji uzroci koji kreiraju uslove u kojima se pojavljuju konflikti) Teorije koje pokuavaju da objasne uzroke konflikta Strukturalne teorije (strukturalno nasilje po Johanu Galtungu je ugra|eno u nejednake, nepravedne i nereprezentativne socijalne strukture). Teorije koje svoje objanjenje baziraju na djelovanju (locira uzroke konflikta na nivo individualnog ili kolektivnog djelovanja baziranog na ljudskom ponaanju. Agresivno ponaanje je bioloki determinisano. Psiholoanalitiki - rana diferencijacija izmeu sebe i drugih manifestuje se u kasnijoj dubokoj potrebi za neprijateljem.

43

Teorija o osnovnim ljudskim potrebama (ljudska bia e stremiti ka zadovoljenju svojih potreba pa makar i po cijenu drutvenih nemira.

Konflikti se razlikuju Po predmetu (igraka do dravnih granica). Po obimu (intrapersonalni, interpersonalni, intergrupni). Meunarodni. Po posljedicama (od banalnih do fatalnih) Obiljeja socijalnih konflikata Nuna su posljedica injenice da razliiti ljudi i razliite grupe ive zajedno. Kao takvi nisu ni dobri ni loi, izvor su promjena i razvoja, unitavanja i razaranja. Oni su destruktivni ili konstruktivni (tok konflikta) u zavisnosti ta uradimo sa njima. Ponaanje u konfliktu determinisano je i naim biolokim biem za koje je ouvanje vlastitog integriteta vrhunska vrijednost. Svaki napad na integritet (pa makar i implicitan u obliku optube, osramoenja ili okrivljivanja) izaziva neminovno odbrambenu reakciju, najee u vidu protivnapada. Nae vienje svijeta pa prema tome i konnflikta, druge strane u sukobu pa i naeg ponaanja nije direktno i neposredno, ve je posredovano kulturom tj. interpretacijom svijeta koju razliiti segmenti kulture nude. Otuda analiza konflikta nije kompletna bez analize znaenja kojima se nai doivljaji artikuliu prije svega preko sistema obrazovanja i masovnih medija ali i folklora, literature i porodice. Pona{anje u konfliktu determinisano je sa 2 zna~ajna faktora 1. Procjena vanosti predmeta sukoba 2. Procjene osobe ili grupe sa kojom smo u sukobu Kao trei faktor ne smijemo izostaviti procjenu koju e uraditi druga strana. Ako obe strane procjene da je druga strana manje znaajna od predmeta sukoba dobijamo pravu kompetitivnu situaciju(obe strane se odluuju da igraju na pobjedu) Dinamika sukoba Osnovni proces u dinamici konflikta kada obe strane igraju na pobjedu jeste proces eskalacije. Prvi znaci konflikta: nelagodnost, podozrenje, tenzija i esto elja da se susret sa drugom stranom izbjegne. Kada do susreta do|e nastaju nesporazumi, optube i takav konflikt preputen svom prirodnom toku tei da naraste i razbukta se. Ovome doprinose obe strane koje u sve veoj mjeri ulau cjelokupnog sebe u sukob. Vremenom obe strane postaju sve uvjerenije da su u pravu i odustajanje postaje sve tee. Vrtlog sukoba dopire do sri integriteta i sve odbrambene snage se angauju. To je jedno vrlo specifino psihiko stanje u kojem se moemo nai. Panja postaje suena i usmjerena na registrovanje signala koji potvruju nae pretpostavke; pamenje selektivno, a interpretativnost pojaana do te mjere da vie nismo kadri da komuniciramo sa drugom stranom, da ujemo bilo kakvu disonantnu informaciju. U toku eskalacije odigravaju se jo dva skrivena procesa Gubitak povjerenja u drugu stranu Doivljavamo drugu stranu sve vie kao neprijatelja, njeno ponaanje, sve signale koje alje, sve iskljuivije tumaimo iz tog okvira. Iza svakog poteza druge strane traimo skriveni neprijateljski smisao. Ova tendencija onemoguava okonanje sukoba, ak i ako bi druga strana bila spremna na izvjesna poputanja ili gest dobre volje, oni se nee prepoznati kao takvi ve, mnogo vjerovatnije, kao nova zamka kojoj se treba oduprijeti. Preobraavanje poetnog nivoa sukoba Ma oko ega je poeo sukob, prva faza eskalacije je obino takmiarsko odmjeravanje snaga. Tada obe strane pojaavaju svoj poetni motiv ili zahtjev i grevito se ukopavaju u svoje pozicije. Poetni motiv postepeno biva zamjenjen drugim - pobjedom nad drugom stranom, u bilo kom vidu. U krajnjim fazama motiv biva potisnut eljom da se nanese to vea povreda drugoj strani, makar i sami izgubili i nikad ne zadovoljili potrebu oko koje je konflikt poeo. Otuda, mnogi ozbiljni konflikti imaju nesrean zavretak u kojemu su obe strane mnogo vie izgubile, nego to je uopte bilo koja mogla dobiti. Eskalacija ipak ima svoj prirodan kraj: konflikt prije ili kasnije dospe u fazu da obe strane trpe vie nego to je potencijalna dobit pobjede (pat pozicija). Pat pozicija: obe strane su iscrpljene, povukle bi se rado, popustile ili odustale da imaju povjerenje u drugu stranu i da ne strahuju od pretjeranig gubitka dostojanstva i integriteta.

44

U ovoj fazi mnoge strane mogu tragati za novim rjeenjima, preformulacijama, obratiti se posredniku, ispitati neku od do tada neispitanu opciju. Otuda se miroljubive intervencije ili uopte cijeli paket nenasilnog rijeavanja konflikata najlake primjenjuje u ovoj fazi. Naravno cilj svake takve intervencije je da se pat pozicija ne saeka, ve da se sukobljene strane navedu na razmatranje drugih mogunosti znatno prije ove faze, prije nego to su pretrpjeli osjetne gubitke. Rasplet konflikta Ishodi konflikta najgrublje reeno svode se na pobjedu/gubitak, kompromis/obostrani gubitak. Ozbiljna analiza koja ukljuuje ne samo konaan ishod ve i utroeno vrijeme, energiju i resurse kao i predvianje budueg odnosa meu stranama obino otkriva obostrani gubitak u prva dva ishoda. Konflikt obino tinja i dalje i moe ponovo buknuti jo zamrenije i jae. ak ni kompromis ne garantuje stabilnu ravnoteu, jer obe strane su djelomino zadovoljne. Otuda se u teorijama konflikta i po svim obrascima nenasilnog razrijeenja konflikta, uvodi jo jedna kategorija mogueg ishoda, ishoda kojem se tei obostrani dobitak. Za ovaj ishod neophodno je razjasniti i izotriti pojmovne razlike meu moguim pozicijama ili motivima sukoba. Sa jedne strane je pozicija koju je strana u sukobu zauzela tj. postavljeni zahtjevi u vezi sa eljenim ishodom. Pozicija ukljuuje ve formulisano vienje rjeenja. Veina izreenih argumenata u toku sukoba slui za dokazivanje prava na formulisano rjeenje ili ishod. (Svi moji suradnjaci treba da ive u istoj dravi ili Ovaj posljednji komad torte treba da pripadne meni) Sa druge strane se moe govoriti o interesima i potrebama koji su po pravilu mnogo iri i otvoreniji tj. mogu se zadovoljiti na razliite naine ili razliite ishode i oni se dokazuju brigama i strahovima vezanim za neuspjeh, a ne argumentima. Reformulisani u interese, potrebe, brige i strahove prethodni primjeri bi glasili: Zabrinuti smo za ouvanje nacionalnog identiteta i kulture naeg naroda; Strahujemo za njegovu fiziku egzistenciju; Bojimo se asimilacije, nezaposlenosti itd ili Jako sam gladan moram neto odmah da pojedem; Imala sam teak dan, moram sebe neim da nagradim. Sueljavanje pozicija dve strane ne daje mogunost za drugaiji ishod sem za gubitak/pobjedu ili kompromis/obostrani gubitak, dok sueljavanje potreba ili interesa otvara ansu za obostrani dobitak. Vrlo esto potrebe i interesi , ak i ako su slini nisu neuklopivi, dakle mogue je smisliti rjeenje ili cijeli paket rjeenja kojim e se obe strane zadovoljiti. Meutim u dinamici eskalacije zbog podozrenja, sumnje i pod pretnjom gubitka i zbog postojeeg nepovjerenja teko je iskazati glavne potrebe, brige i strahove. Ponekad je to izuzetno opasno i time praktino nemogue. Najtee je uraditi ono to bi bilo u sukobu najkorisnije; najuhodanije, najprirodnije ljudske reakcije su upravo i najmanje produktivne za razrijeenje sukoba. Otuda je rjeavanje sukoba, njegova transformacija, iz destruktivan u konstruktivan tok, toliko teak zadatak. Razliiti pristupi nenasilnom razrijeavanju konflikata Vjerski (oslanja se na ideju pomirenja i esto se promoviu kroz Kvekerski pokret) Bihejvioralni (istiu vanost uenja tehnika i strategija ponaanja) Kominikacioni (fokusiraju se na efikasne komunikacione obrasce) Terapiski (bave se kanalisanjem osjeanja ak i u meunarodnim sukobima) Kognitivno - analitiki (oslanjaju se na rekonstruisanje problema) Svaki od ovih pristupa usredsreuje se na po jedan vaan aspekt konflikta. Najkorisnije je imati na repertoaru to vie raznovrsnih akcija i pri tome biti kadar odabrati one koje u datom trenutku odgovaraju ne samo prirodi konflikta koji stoji pred nama ve i naoj prirodi. Sedam dimenzija razrijeenja konflikata POTPUNOST ( sva pitanja ukljuena u konflikt su nestala ili prestala biti vana) PRIHVATLJIVOST ( ishod mora biti prihvatljiv za sve strane) SAMOPODRAVANJE( nema potrebe za sankcionisanjem od strane tree strane da bi se odrao dogovor) ZADOVOLJAVANJE ( sve strane prihvataju ishod kao validan po svim sistemima vrednovanja) NE PRIHVATANJE KOMPROMISA ( niiji ciljevi nisu rtvovani da bi se postigao kompromis) INOVACIJE ( rjeenje uspostavlja nove, pozitivne i legitimne odnose izmeu strana) NENAMETLJIVOST ( dogovor je postignut bez prisile od strane vanjskih sila) Ovi kriteriji su izuzetno zahtjevni i rijetki konflikti su ih ispunili u potpunosti. Dogovor koji zadovoljava sve strane je najee to se moe postii . Ali dobro je imati u vidu ove aspekte koji pomau da se naprave dogovori koji najvie zadovoljavaju i koje je lako dovesti do konanog rjeenja. Vjeba br.1

45

Moj crte sukoba Cilj Po zavretku ove vjebe uenici e moi ilustrirati svoje ideje sukoba. Kljuni pojmovi Analiza sukoba Empatija Pretpostavke Ovo je jedna od najpopularnijih aktivnosti koja se koristi da bi pomogla ljudima ispitati kako sagledavaju sukob. Upute za ovu aktivnost su neodreene, te omoguavaju uenicima da slobodno ispitaju i izraze svoje osjeaje. Vanost ove aktivnosti lei u tome to uenike osvjetava u vezi njihovih sadanjih (obino ogranienih) ideja koje imaju o sukobu. Sukob se uobiajeno procjenjuje i izraava kao loa, zastraujua ili nepoeljna situacija, a ne kao zdrava mogunost za razvoj. Samosvijest o predrasudama i stereotipima u vezi sa sukobom prvi je korak prema razumijevanju i promjeni. Materijal Papir i olovke. Aktivnosti 1. Uputite uenike da nacrtaju sukob. Recite im da mogu nacrtati togod ele da bi izrazili svoju ideju sukoba. 2. Neka uenici sjednu u krug. Svaka osoba razmjenjuje s drugima svoj crte i objanjava ta znai. Ako se uenici osjeaju neugodno, ne bi ih trebalo prisiljavati da razmjenjuju crtee. Savjet uitelju Iako ova aktivnost izgleda jednostavna, budite pripravni na to da bi neki uenici mogli postati osjetljivi. To je prirodna reakcija kad je rije o sukobu. Ako uenik postane osjetljiv, postoji nekoliko mogunosti koje moete slijediti: 1. Mogli biste ga smiriti umirujuim rijeima. Razgovor o sukobu bi mogao biti vrlo koristan za njega/nju. Iskoristite svoj vlastiti sud u procjeni situacije. 2. Mogli biste pozvati uenika nasamo na razgovor te iznai pojedinosti koje stoje iza emocionalnog izljeva. (Nekoliko osjetljivih mogli biste uputiti psihologu.) Aktivnosti (nastavak) Pitanja za diskusiju U emu su slinosti izmeu naih crtea? U emu su razlike? Kako veina nas sagledava sukob: pozitivno ili negativno? Zato? Vjeba br.2 Pismo nepoznatom: Konflikt je...? Opis Vjeba za itavu grupu koja objanjava znaenje rijei konflikt. Ciljevi Razjanjavanje ta mi podrazumijevamo pod konfliktom. Otkrivanje nivoa odgovornosti unutar grupe. Rad na zajdnikoj definiciji konflikta. Direkcija 1. Podijelite veliki list papira na kolone i svaku oznaite slovom azbuke. 2. Zamolite uesnike da pojedinano navode rijei koje ih asociraju na konflikt. Potrebno je da ispod svakog slova navedu po jednu rije (na primjer, A-agresija, B-brutalnost...) Rijei se navode jedna iza druge onih redom kako ih uesnici iskazuju bez diskusije ili postavljanja pitanja o tome zato je neka rije upotrebljena. (5 minuta) 3. Kada je lista kompletirana (dobro je da imate tano odreeno vrijeme), uesnici mogu da pitaju jedan drugog zato su ba tu rije odabrali, ta ta rije znai, u kakvoj je ona vezi sa konfliktom,

46

4.

5.

itd. Nikakvo presuivanje nije dozvoljeno. (3 minuta) Podijelite uesnike u parove ili grupe od po troje. Neka svaki par ili grupa odabere slovo sa liste (najbolje je ako svaki par odabere drugo slovo). Njihov je slijedei zadatak je da skiciraju razgovor sa vanzemaljcem koji nikad nije uo za konflikt i da mu objasne ta je to. Svaki par moe da koristi samo rijei koje su navedene ispod odabranog slova. Na kraju, razgovor koji su vodili u parovima razmjenjuju sa cijelom grupom. (10 minuta) Pomijeajte uesnike u nove grupe od po etiri ili pet lanova i zamolite svaku grupu da kreira kratku definiciju konflikta u obliku slogana. Svi slogani treba da ponu sa: "Konflikt je..." zatim, zamolite grupe da razmisle o nainu na koji bi mogli da predstave svoju definisiju konflikta. Oni mogu da koriste tablu i da sve uesnike ukljue u prezentaciju. Za pripremu prezentacije potrebno je da odvojite jo vremena. (10 minuta)

Feedback i diskusija Vratite se u veliku grupu i zamolite uesnike da pojedinano reflektuju svoja iskustva u radu sa ostalim lanovima grupe: Kako je grupa predstavila odabrano slovo vanzemaljcima? Kako se grupa sloila oko definicije konflikta? Da li je neko bio iznenaen neijom definicijom? Da li je bilo lako doi do slogana konflikta? Postoji mnogo pitanja koja se mogu postaviti? Da li su uesnici neto nauili o konfliktu iz ove vjebe? Da li im je sada neto jasnije? Da li osjeaju da su zaboravili neki presudni aspekt? (7 minuta) Primjedbe Moete da zamolite uesnike da definiciju konflikta razvijaju tokom cijelog kursa. Bilo bi vrlo vrijedno da sa na kraju kursa vidi da li se itava grupa slae oko zajednike definicije.

OAMUENE POSLOVICE
Opis Vjeba u malim grupama u kojoj se istrauju efekti nasilja i nasilnog ponaanja. Ciljevi Zapoinjanje debate o upotrebi nasilja prema drugima i njegovim efektima. Ohrabrite grupu da iskae svoje miljenje o tome. Ukljuenje grupe u donoenje novih poslovica. Direkcija 1. Podijelite uesnike u grupe od po troje ili etvoro. Koristei karte koje ste unapred podjelili, dajte svakoj grupi poslovicu koja je u vezi sa nekim aspektom nasilnog ponaanja. Slijedea dva primjera su afrike poslovice. Njima moete da dodate neke svoje: Kada se slonovi tuku, trava najvie trpi. Sjekira zaboravlja; deblo nikad ne zaboravlja. 2. Svaka grupa priprema interpretaciju poslovice. ta im ona znai? Na koje okruenje se ona odnosi? Da li grupa moe da razmilja o nekoj konkretnoj situaciji? Rezultati do kojih se dolo u malim grupama potom se razmjenjuju sa ostalima u velikoj grupi. Ako je mala grupa jednoglasna u razumijevanju poslovice tada samo jedan njen lan moe da iznese miljenje ostalima. Ako to nije sluaj, grupa treba da odlui ko e ta da kae. Vrlo je vano da se na ovom stadijumu uoe razliite interpretacije i odgovori. (10 minuta) 3. Zamolite lanove malih grupa da vizueliziraju poslovicu, kao tablo (zamrznuti likovi) ili seriju tabloa. (10 minuta) 4. Pozovite svaku grupu da svoj tablo predstavi ostalima iz grupe. Upitajte svaki od zamrznutih likova ta osjea i o emu razmilja. Ostali uesnici posmatraju tablo i pokuavaju da odgonetnu

47

koja bi to poslovica mogla da bude prije nego im se pokae tekst same poslovice. Ako imate vremena tablo moe da se razvije u kratku dramsku scenu to e pomoi dubljem razumijevanju poslovice. (5 minuta) Feedback i diskusija Da li grupa zna neku drugu poslovicu ili izreku koja se odnosi na situaciju nasilja i li konflikta? Moete da ih posavjetujete da pitaju svoje prijatelje, rodbinu ili ljude razliitog kulturnog naslje|a za neku poslovicu ili izreku. Na taj nain prikupljene poslovice mogu da se izloe na zidu prostorije za budui rad. (5 minuta) Primjedbe Uesnici mogu sami da razviju svoje izreke, koje e kasnije da upotrebe za rad. Da li u njima ima mudrosti ili predrasuda? Da li izreke treba promijeniti?

PROBANJE VODE
Opis Individualna vjeba line refleksije. Ciljevi Ohrabrivanje uesnika da reflektuju svoje najoptije obrasce ponaanja. Posmatranje kako nae ponaanje varira u zavisnosti od promjena u okruenju. Direkcija 1. Postavite pitanje: Ako se nalazite na morskoj obali, koji je va najomiljeniji nain za ulazak u vodu? Da li ete: Utrati i skoiti u more? Polako ui, kvasei dio po dio tijela privikavajui se na temperaturu mora? Pipnuti more prstima noge, pa potom odluiti da li ete ui ili ne? Ostati da sjedite na obali zamiljenog pogleda pitajui se ta da uradite? (5 minuta) 2. Poto je svako iz grupe odabrao jedan od naina ulaska u vodu, dodjelite svakom od tipova slijedea dva: "gnjurac", "barska ptica", "ispitiva", "oklevalo". Prodiskutujte osobine svakog tipa ponaanja. (5 minuta) 3. Sada zamolite svakog uesnika da razmotri da li je modus ponaanja koji je odabrao njegov najuobiajeniji nain ponaanja. Ako pak pojedinac izjavi da se ponaa razliito u zavisnosti od situacije, zamolite ga da opie te situacije i objasni svoje ponaanje. (5 minuta) Feedback i diskusija

48

Na koji nain se nae ponaanje mijenja u zavisnosti od razliitih situacija? Koje vrste konflikta mogu da nastanu izmeu "gnjurca" i "ispitivaa"? Kada zajedno rade? Kakve koristi mogu da imaju od zajednikog rada? Koje su pozitivni aspekti svakog prilaza? Iz kojih razloga ljudi prilagoavaju razliite prilaze? (5 minuta)

Primjedbe Ovdje je pretpostavka da e svijest o tome kako odgovaramo u razliitim situacijama poveati razumijevanje dinamike konfliktnih situacija.

VJEBA SA RUKAMA
Cilj Iskuati pretpostavke vezane za pristup konfliktu koristei se metodom takmiarski duh na suprot suradnji (takmiarski duh - suradnja), odnosno pobjedniki stav na spram gubitnikog (pobjednik gubitnik). Procedura Uesnici se nasumice rasporede u parove i sjednu nasuprot nedan drugog u tipinoj poziciji za obaranje ruku. Budite veoma oprezni da ne kaete da se ovdje radi o obaranju ruku jer na taj nain vaa vjeba nee imati smisla. Proitajte sljedea uputstva: 1. Cilj je osvojiti to vie poena; 2. Poene osvajate kad partnerova aka dodirne sto; 3. Ne smijete priati izmeu sebe; 4. Nemojte povrijediti partnera jer je ovo samo igra; 5. Imate 20-30 sekundi za ovu vjebu i morate upamtiti svoj rezultat. Moete posvetiti malo vremena da odgovorite ukratko na pitanja oko procedure ove vjebe. Nakon to odgovorite na pitanja zaponite sa vjebom sa "spremni... tri... etiri... sad!" Isto tako moete rei da e svi koji osvoje poen da dobiju malu nagradu (bombonu ili neki drugi slatki), ali morate imati te male nagrade spremne da podijelite kad se vjeba zavri, tj. jedan poen jedan slatki. Nakon to je 20-30 sekundi isteklo, traite od grupe da vas obavijesti koliko su pojedinano osvojili poena. Moete zapisati poene na tablu.

49

Onda im moete rei da e imati narednih 20 sekundi da razgovaraju jedni sa drugima da bismo vidjeli da li su u stanju da poprave rezultate. Kad proe ovih 20 sekundi opet ponovite vjebu, te zapiite rezultate na tablu pored rezultata prvog kruga da biste mogli da uporedite da li su se rezultati poboljali. Rasprava Pitajte ko se sjea prvih uputstava? Ponovite ih ako je potrebno. Pitajte kakva je bila reakcija na ovu vjebu. to se desilo? Kako ste se osjeali? Ukaite grupi da su mogli osvojiti najvei broj poena kroz suradnju (bez pruanja otpora kod obaranja ruku). Zato ste pomislili da je ovo obaranje ruku? ta ste pretpostavili? ta se desilo u 20 sekundi kojih ste imali da popriate izmeu sebe? Da li su se rezultati poboljali? Objasnite da ponekad ljudi misle da je jedini nain na koji mogu da reaguju na konflikt jeste na principu "ja pobjeujem, a ti gubi". Ilustrirajte na tabeli da postoje etiri mogua rezultata koja se dobijaju kad se dvije osobe nau u konfliktu, a to su: pobjednik/gubitnik, gubitnik/pobjednik, gubitnik/gubitnik, pobjednik/pobjednik. Najtee je otkriti da li postoji mogunost za saradnju i stvaranje situacije/rjeenja koja bi stvorila rezultat u kojem bi obje strane bile pobjednici, tj. pobjednik/pobjednik rezultat.

VODI ZA POBJEDNIK/POBJEDNIK RJEENJE

Cilj Uesnici e shvatiti da je konflikt normalna pojava u odnosima me|u ljudima, ali da je potrebno zauzeti pozitivan stav kad se reaguje na konflikt. Procedura: Objasnite da emo danas uiti neka pravila koja nam mogu pomoi da se nosimo sa konfliktnom situacijom na takav nain koji e rezultirati time da se svaka strana osjea dobro i da niko nije gubitnik. Pokaite ove vodie i pravila za upotrebu vodia uesnicima. Zamolite uesnike u grupi da proitaju jedno po jedno pravilo. Prodiskutirajte svako pravilo i pitajte ta ono u stvari znai. Prodiskutirajte znaenje rijei "obavezati se na neto". Podsjetite grupu da je to u stvari obeanje koje date sebi ili nekom drugom i koje ete odrati po bilo koju cijenu. Pojasnite da mi vrlo esto koristimo obeanja kad naiemo na prepreke. Obavezati se na neto znai da ete odrati svoje obeanje bez obzira na sve izazove i prepreke. Isto tako je potrebno podvui da je mogue koristiti uspijeno vodi za "pobjednik/pobjednik" rjeenje ukoliko se barem jedna strana obavezala na to da doe do uspjenog rjeenja. Pitajte uesnike: "Ako se naete u konfliktu sa drugom osobom, obje ste ljute i onda vas druga osoba pone zvati pogrdnim imenima, da li vi trebate prestati biti odluni da doete do rjeenja?" "Da li treba da se odluite da i vi postanete kao i druga osoba?" Diskutujte. Recite da ete sad glumiti neke konfliktne situacije. Upamtite da uvijek imate mogunost izbora kad doe do konflikta. Moemo se odluiti na pozitivnu ili na negativnu akciju. Ali kad se odluimo

50

na negativnu akciju, u tom sluaju moramo biti spremni snositi negativne posljedice. Diskutujte. Dajte svima po primjer vodia, a isto tako ga napiite na tablu tako da svi mogu da vide. Pitajte da li neko ima primjer konflikta koji bi se mogao koristiti kao primjer za rad u grupi. Naite dobrovoljce koji e simulirati taj konflikt pred grupom. Neka osoba iji je to primjer tiho objasni dobrovoljcima o emu se radi i neka im podijeli uloge. Neka dobrovoljci stanu u sredini kruga i predstave konflikt onako kako se on u stvari desio, ukljuujui i to kako se taj konflikt zavrio. Razgovarajte o tome kako su se osjeali dobrovoljci, o njihovim emocijama. Pitajte zato rezultat tog konflikta nije bio zadovoljavajui i ko je bio gubitnik. Ponovite simulaciju tog konflikta s tim da e dobrovoljci sad da koriste "pobjednik/pobjednik" vodi. Pomozite dobrovoljcima kroz svaku ovu stavku. Uesnici ne treba da naue napamet ovaj vodi. Korisnije je da ga usvoje kroz vjebu i ponavljanje.

Vodi za pobjednik/pobjednik rjeenje 1. Ako je potrebno prvo se smirite. Naite alternativne naine da ispoljite bijes. 2. Svaka osoba iskazuje svoje osjeaje i probleme onako kako ga ona vidi, koristei se "Ja izjavama". nema optuivanja druge strane, nazivanja pogrdnim imenima, nema prekidanja. 3. Svaka osoba iskae problem onako kako ga druga osoba vidi. 4. Svaka osoba kae na koji je ona nain odgovorna za taj problem. 5. Skupa nastojite da doete do rjeenja (koristite oluju mozga) i izaberite ono rjeenje koje zadovoljava obje strane pobjednik/pobjednik rjeenje. 6. Potvrdite dogovoreno, oprostite ili zahvalite.

RAZLIITI NAINI REAGOVANJA NA SUKOB

ivotinjska fantazija. Djeca zatvore oi, obrate pozornost na svoje disanje, opuste se i pokuaju vizualizirati ono to voditelj pria. "Zamislite se u obliku neke ivotinje. Kako izgleda ta ivotinja u ijem ste obliku... Obratite pozornost na okolinu u kojoj se nalazite. Kako se kreete? to vas okruuje?... Sada zamislite osobu s kojom ste u nekom sukobu, takoer u obliku ivotinje?... Ta ivotinja vam se sada pribliava... to inite?... to se dogodilo? Sada otvorite polako oi, opet smo ovdje, u sobi." Razgovor u krugu U obliku koje ivotinje ste se zamislili? Koja druga ivotinja je stupila na scenu? ta je uinila? Kako ste vi reagirali na njezin dolazak? Kako se osjeate povodom onoga to se dogodilo? Jeste li zadovoljni onim to ste uinili? Dok djeca opisuju svoje zamiljene slike, voditelj biljei na ploi razliite naine njihova reagiranja pod 2 naslova, na primjer: IZBJEGAVANJE SUKOBA bijeg skrivanje SUOAVANJE S PROTIVNIKOM napad pozdravljanje

51

ignoriranje tunjava

zajednika igra unitavanje protivnika rtvovanje

Nakon toga moemo porazgovarati o osnovnim tipovima ili stilovima ophoenja sa sukobom (vidi sliku). Djeca mogu sama odabrati simbole (ivotinje) za pojedini stil: prilagoavanje, kompromis, izbjegavanje, itd. Na kraju dajemo najvie prostora razgovoru o suradnji, poziciji u kojoj su obje strane pobjednici. Konfliktni stilovi: kad da se koji koristi Nadmetanje, pritisak i otvoreno sukobljavanje se odobravaju u sljedeim situacijama: U hitnim situacijama. Kad ste sigurni da ste u pravu i kad vam je bitnije dokazati da ste u pravu nego sauvati dobre odnose. Kad je problem beznaajan i drugima nije bitno o emu se radi A neprihvatljivi su: Kad se nije niti pokualo sa primjenom suradnje. Kad je suradnja od svake strane bitna. Kad se ove tri metode koriste rutinski za gotovo svaki problem. Kad se nepotrebno umanjuje samopotovanje kod drugih ukljuenih u konfliktnu situaciju. Saradnja i kooperativnost se odobrava u sljedeim situacijama: Kad jesu problemi bitni, ali isto tako i kad je bitno sauvati dobre odnose meu svim stranama. Kad je kooperacija veoma bitna. Kad je bitno doi do kreativnog rjeenja. Kad postoji opravdana nada da e rjeenje do kog se doe ovim stilom da zadovolji sve strane. A neprihvatljivi su: Kad nema dovoljno vremena. Kad problemi nisu od velikog znaaja. Kad ste pretrpani materijalom koji treba da se razmatra da bi se dolo do rjeenja. Kad su ciljevi druge osobe ukljuene u sukob oito pogreni. Kompromis se odobrava: Kad je suradnja bitna, ali ju je teko primjeniti zbog ogranienog vremena i nedostatka podataka. Kada e doi do nekog rjeenja, ak ako i nije najbolje mogue, bolje no ostati bez rjeenja. Kad bi se insistiranje na suradnji pogreno shvatilo, ili smatralo nametanjem. A neprihvatljiv je: Kad je veoma bitno da se nae to je mogue kreativnije rjeenje. Kad ne moete prihvatiti posljedice ovog rjeenja. Izbjegavanje/povlaenje je prihvatljivo: Kad je problem od manje vanosti. Kad je odnos izmeu stranki beznaajan. Kad nema dovoljno vremena, a odluka nije od velike vanosti. Kad nemate mnogo uticaja, ali jo uvijek elite da se barem nekako suprostavite svom suparniku. A neprihvatljivo je: Kad vam je stalo i do odnosa izmeu stranki i kad je problem bitan za vas. Kad se ovaj model najee koristi. Kad bi posljedica upotrebe ovog stila bila negativna osjeanja s druge strane. Ako bi zbog ovakvog vaeg ponaanja druga strana dola lake do svog cilja. Izlaenje u susret je prihvatljivo: Kad vam zaista nije stalo do problema. Kad nemate nikakvog uticaja, ali isto tako nemate namjeru da se suprostavite suparniku. A neprihvatljivo je: Kad e ovakvo vae ponaanje da izazove prezir.

52

Kad je uobiajena praksa da se ovaj model koristi sa ciljem da vas ljudi prihvate (Rezultat ovoga jeste depresija i nedostatak samopouzdanja). Kad druga strana eli da ostvari suradnju, i zbog vaeg izlaenja u susret ini se da oni nameu svoje rjeenje.

TRI ZA JEDAN
Opis Uzajamni rad u malim grupama sa tekim situacijama. Ciljevi Istraivanje razliitih odgovora u tekim situacijama. Prepoznavanje naih taktika i vjetina postupanja u takvim situacijama, kao i uenje na osnovu taktika i vjetina drugih. Pronalaenje odgovarajuih odgovora na sitacije za koje smo zainteresovani. Predvianje tekoa i pripreme odgovora. Direkcija 1. Zamolite uesnike da razmisle i zapiu jedan incident ili situaciju sa kojom su se suoili, bilo na poslu, kod kue ili drutvu, a da osjeaju da nisu efikasno postupali. (5 minuta) 2. Podijelite uesnike u male grupe. Unutar grupe uesnici zajedniki odluuju na ijem primjeru e raditi. U odnosu na izabranu situaciju, oni istrauju: najvjerovatniji odgovor; najprovokativniji odgovor "najuspjeniji odgovor" (to znai odgovor koji je djelovotvoran za tu osobu u toj situaciji -ne predstavlja univerzalni uspjeni odgovor). Grupa igranjem uloga predstavlja sva tri odgovora. Ukoliko najvjerovatniji odgovor odgovara provokativnom odgovoru tada e grupa imati da izvede samo dvije situacije. (25 minuta) 3. Cijela grupa mo`e zajedno da izvede neki od mogu}ih odgovora ili u parovima gdje }e jedan

53

drugom da prika`u svoje mogu}e odgovore na situaciju. (10 min.) Feedback i diskusija Koje razlike stvaramo razliitim prilazima? ta djeluje i zato? Koje vjetine ili taktike koristimo da bi smo izbjegli provokativne odgovore? Koliko esto je na odgovor provokativan, a koliko uspjean? (5 minuta) Primjedbe Odgovori koje najvie volimo nisu i odgovori koji uvijek djeluju. Ako grupa osjea, na primjer, da je odgovor koji najvie voli najuspeniji odgovor, onda facilitator mora da istrai faktore koji doprinose da doe do toga da je odgovor koji se najvie voli i najuspeniji.

DVOSTRUKA LJUTNJA
Opis Vjeba u malim grupama u kojima uesnici primjenjuju znanja koja su stekli u vjebi ishodita ljutnje. Ciljevi Vjebanje upotrebe etapa iz vjebe ishodite ljutnje u simuliranim situacijama pod pritiskom vremena. Uoavanje kako znanje o tome ta osjeamo i zato to osjeamo utie na nain nastavka konfrontacije ili argumentovanja. Vjebanje paljivog sluanja, brze analize dobijene situacije i jasna i koherentna komunikacija. Direkcija 1. Potrebno je da unapred pripremite parove karata za polemiku. Grupa od petoro je idealna za izvoenje ove vjebe. Dva lana svake grupe bie polemiari. Svaki od njih e dobiti kartu na kojoj je napisan kratki scenario u vezi sa kojim treba da improvizuje. Karte moraju da budu smiljene kao kompatibilni par. Npr poinje: Kolega se nije konsultovao u vezi sa vanom odlukom i ti si zbog toga bijesan. Kolega uvijek ometa tvoj posao i tvoju odgovnost i to te veoma ljuti.

54

2.

Druga dva lana grupe su pridodati svakom od polemiara kao "savjetnici". Peti lan grupe je posmatra i "vika". (10 minuta) Dva lana poinju sa polemikom, koristei scenario sa dobijene karte. Kada "vika" osjeti da su se dobro zagrijali, uzvikuje: Stop, i savjetnici stupaju na scenu i interveniu tako to saoptavaju svom partneru ta osjeaju, u emu se nalazi povrijeenost druge strane. "Vika" uzvikuje: akcija, i polemika se nastavlja s novim argumentima. Poto je diskusija napredovala, "vika" ponovo uzvikuje: stop. Ovoga puta savjetnici saoptavaju svojim partnerima ta oni vide kao potrebu druge strane. Nakon komande: akcija, polemika se nastavlja do slijedeeg stop, kada se savjetnici ponovo ukljuuju, ali ovog puta sa fokusom na strahove druge strane. Polemika se nastavlja. Na ovaj nain vjeba je kompletirana sa mogunou da se u zavrnoj rundi doe do sporazuma pod uslovom da je posljednja intervencija savjetnika uticala na bilo koji nain na osobe koje su vodile polemiku. Ako elite da uesnici promijene uloge i da se vjeba ponovi, moraete da obezbjedite dodatno vrijeme. (20 minuta)

Feedback i diskusija Na koji nain su razmijenjene informacije izmeu savjetnika i polemiara uticale na nastavak polemike? Koliko je teko usred borbe napraviti bru i taniju analizu situacije? Da li su savjetnici locirali kljune elemente - povreivanje, potrebe i strahove? Da li je poziva dobro kontrolisao i bio osjetljiv prema potrebama uesnika i dinamike vjebe? (10 minuta) Primjedbe Ako u grupi nemate petog lana, tada jedan od savjetnika moe da preuzme njegovu ulogu i da uzvikne "Stop", a drugi "Akcija". Mnogo je tee raditi vjebu sa savjetnicima kao pozivaima, pogotovo ako se grupa prvi put sree sa tim. Vjeba dalje moe da se razvija u dva razliita smjera. Polemiar moe izabrati da ignorie komentare savjetnika ili da ih uzme kao lagvort za dalju ljutnju. Sa druge strane komentar savjetnika moe da pomogne suprotstavljenoj strani da komunicira jasnije, a ne da krije svoja osjeanja ispod ljutnje.

POMOZITE MI DA RIJEIM PROBLEM

Uputstvo uesnicima: Desnom rukom, obrisnom linijom, ocrtati lijevu ruku (rairenih prstiju u obliku lepeze). U sreditu (dlana) upisati jedan svoj ("gorui") problem. Sve obrise ruku sa problemima izloiti na pano. Svi treba paljivo da proitaju izloene probleme. Svako se odlui kome e pomoi. Na obris jednog prsta napisati priloeno "rjeenje" za dotini problem. Treba popuniti sve "prste". Nakon to su svi problemi dobili po pet rjeenja, svaki uesnik uzme papir sa svojim "dlanom". Svaki uesnik u grupi diskutuje na koji nain on sad vidi svoj problem i osjeanja koja su se javila tokom rada u radionici.

55

PROCES IZGRADNJE PARTNERSTVA U KONFLIKTIMA ZA EFEKTIVNO RJEAVANJE KONFLIKTA I IZGRADNJU ODNOSA

Vjetina: Proizvedite "partnersku" atmosferu Drati na umu ire odnose u kojima je ovaj konflikt samo jedan dio. Mudar izbor pogodnog vremena i mjesta, ako je to mogue. Razvoj "mi" atmosfere, radije nego atmosfera "Ja protiv tebe/vas" Imati efektivan "poveziva" i "otvaranje" Vjetina: Pojasnite percepciju Odnosa Svaki konflikt je samo jedan dio irih odnosa. ta znae odnosi potreba, za sadanjost i budunost? Konflikta Biti svjestan strukturalni/sistemskih faktora a ne samo ponaanja osobe ili grupe. Razumjeti da sve strane u konfliktu mogu osjeati da imaju pravo na odreeno ponaanje. Pojanjavanje potreba, a ne samo fokusiranje na podnesene zahtjeve.

56

Pojanjavanje komponenti konflikta, a ne samo jedne komponente, i odluka o poetnoj komponenti. Selfa Pronaite dijelove vaeg "identiteta" koji su slini, isti ili povezani sa nekim komponentama identiteta drugih strana; fokusiranje na "obuhvatnosti" identiteta. Budite osoba, a ne samo uloga. Koja je vaa potencijalna "pozitivna mo"? Drati na umu sve "veze" koje imate sa drugim stranama. Drugih strana Pozovite strane da pojasne svoje potrebe, umjesto isticanja zahtjeva. Pokuajte da ne posmatrate druge strane samo na osnovu njihovog negativnog ponaanja. Oni su mnogo vie od onoga to vidimo iz tog negativnog ponaanja. Potraite njihove pozitivne potencijale. Fokusirajte se na njihovo ponaanje koje vam smeta, a ne na njihove osobenosti.

Vjetina: Fokusiranje na individualne i zajednike potrebe Fokus staviti na potrebe, ne na zahtjeve. Fokusiranje na zajednike potrebe i to one potrebe koje imate i vi i oni a koje ne moete zadovoljiti bez zajednikog rada. Zajednike potrebe su "povezivai" "cigle" za efektivno i prihvatljivo izgraivanje odnosa i rjeavanje konflikata. Vjetina: Razvoj pozitivne zajednike moi ("mo - SA") Moj termin "mo - SA" je "partnerska" mo, "MI" mo radije nego "mo-preko". "Mo - SA" (NASA mo) je jaa nego moja i tvoja mo same za sebe. Pronaite specifine korake koje moete napraviti partnerski u smislu postizanja zajednikih potreba i aktivacije "moi - SA" Izbjegavajte dolazee zamke moi "klackalice" (primjer moi u kojoj neko pokuava napraviti drugog slabijim mislei da time poveava svoju mo). Vje{tina: Fokusiranje na sada{njosti-budu}nosti i u~enje na osnovu pro{losti Prije nego ponete sa obnavljanjem nekih starih borbi vezanih za interpretaciju prolosti, radije probajte postii neki mali dogovor, bez obzira na to kako mali on bio, u smislu smanjenja tenzije i prijetnje trenutne situacije kako bi se otvorio put konstruktivnim mogunostima. Istaknite vanost razvijanja stavova, ponaanja i dogovora koji kasnije mogu kreirati zdraviju i obostrano korisniju sadanjost i budunost. Kada je diskusija gotova, pokuajte se fokusirati na to ta bi se moglo uraditi drugaije od onoga ta je uraeno u prolosti ako bi se koristile neke od vjetina Partnerstva u konfliktu. Opratanje i izvinjenje bi mogli biti dobri za sve strane. Pratanje nije zaboravljanje ponaanja iz prolosti... to je izreka: "ono ta je napravljeno u prolosti niko ne bi trebao raditi nikome. Ali ti si mnogo vie od tvog negativnog ponaanja, a ja mogu mnogo vie od definisanja tebe samo na osnovu tog ponaanja. Ja vjerujem da smo mi dovoljno pametni i jaki da zajednikim radom opravdamo i dokaemo nae odnose." Ponekad moemo oprostiti osobi bez zaboravljanja njenog ponaanja. Pratanje je znak postojanja pozitivne moi, a ne znak slabosti. Izvinjenje je takoe znak postojanja pozitivne moi. Njime se kae: "Uestvovao sam podjednako sa tobom u naem problemu, i elio bih da zajednikim radom izljeimo rane koje je prouzrokovalo nae ponaanje u prolosti." Vjetina: Zajednike opcije Pozovite drugu stranu na pronalaenje zajednikih opcija. Opcije nisu samo rigidni zahtjevi koje partije posjeduju. Najefektivnije opcije su one koje obuhvataju individualne i zajednike potrebe i zato koristite "mo-SA" za postizanje i odravanje odnosa. Vjetina: Razvoj opcija Opcije su dogovori postignuti za male probleme. One pomau izgradnju povjerenja, povjerljivosti i podstreka zajednikom radu. Umjesto fokusiranja na probleme koji su najvie konfliktni prvo razvijte neke opcije. Opcije su kamen spoticanja na stazi koja vodi efektivnijem rjeavanju veih problema. Vjetina: Razvoj obostrano korisnih dogovora

57

Ovo su dogovori postignuti za velike probleme. Postarajte se da dogovori ukljuuju potrebe svih strana pojedinano kao i zajednike potrebe. Poduzmite odreene korake i zajednike aktivnosti za skoriju budunost. Odravajte regularne dijaloge i aktivnu saradnju kroz specifine projekte/aktivnosti.

TVORNICA
Ciljevi Na temelju ove lekcije uenici e biti kadri: Identificirati pozicije i sekundarne interese sudionika u ekolokom sukobu. Opisati sloenost problema ekolokog sukoba. Upotrijebiti strategiju 5 koraka ("Penjanje ljestvama") u rjeavanju ekolokog sukoba. Kljuni pojmovi Rjeenje sukoba. Donoenje odluka. Ekoloki problemi. Pretpostavke Ljudi diljem svijeta dijele zajedniki interes za ekoloke probleme. Ekoloki problemi tiu se svih ljudi,

58

bez obzira je li rije o predsjedniku drave ili upravitelju velike tvornice koja oneiuje zrak. Ako svi imaju koristi od rjeavanja ekolokih problema, zato oni nisu rijeeni? Jedan od razloga je taj da je vrlo teko postii dogovor. Rjeavanje ekolokih sukoba esto ukljuuje bavljenje ekonomskim, socijalnim, demografskim, kulturnim i etnikim snagama. Zbog toga to je toliko strana ukljueno u ekoloke sukobe, utemeljuju se savezi za pregovaranje i poveavanje uinkovitosti donoenja odluka. Prisutno je mnogo razliitih strana u ekolokom sukobu. Na primjer, predstavnici industrije, lokalna vlast, znanstvene ustanove, vladina zastupnitva, te nevladine organizacije esto imaju razliite poglede o nainu kako bi se ekoloki problem trebao rijeiti. Savjeti uitelju Ova aktivnost je primjer drutvenog sukoba; moete zamijeniti lokalne ekoloke probleme onima u aktivnosti. Pretpostavke (nastavak) Budui da ekoloka pitanja prelaze nacionalne i internacionalne granice, ekoloki problemi se tiu svih na svijetu. Zbog toga moramo postati svjesni vanosti rjeavanja ekolokih pitanja. Ukoliko se ekoloki sukob ne moe rijeiti, mogu se izgubiti ljudski ivoti. Sadanja aktivnost se bavi tekoama u pokuavanju rjeavanja ekolokih sukoba. Materijali Nikakvi. Aktivnosti: 1. Podijelite uenike u parove. 2. Recite polovici parova da se stave u ulogu predstavnika velike tvornice. Tvornica proizvodi mnogo korisnih stvari za drutvo, mnogo ljudi je zaposleno u tvornici i ako bi se ikada zatvorila, mnoge obitelji ne bi vie imale dovoljno novaca da kupe hranu. 3. Recite drugoj polovici parova da se stave u ulogu kao da su stanovnici mjesta zvanog Dolingrad. Oni dre da bi se tvornica trebala zatvoriti. "Tvornica stvara veliku zagaenost", tvrde oni. Baca svoj otpad u rijeku u blizini koje stanovnici Dolingrada crpe pitku vodu. Zagaena voda bi mogla ubiti stanovnike. 4. Recite svakom paru grupe koja predstavlja stanovnike Dolingrada da iz druge grupe izaberu par predstavnika velike tvornice. Dvije grupe bi trebale prodiskutirati da li zatvoriti tvornicu ili ne. Recite uenicima da se odluka mora donijeti odmah, u narednih 10 minuta. 5. Neka se razred sakupi tako da sjednu u krug. Dobrovoljci neka razmijene svoja iskustva o tijeku pregovora. Pitanja za diskusiju Diskutirajte o sljedeim pitanjima: Da li je bilo lako ili teko odluiti o rjeenju sukoba? Zato? Kakva su bila stajalita grupa, odnosno, to su eljeli stanovnici Dolingrada? to su eljeli predstavnici tvornice? Koji su bili sekundarni interesi obiju grupa? Koji su interesi bili zajedniki objema grupama? Koji je bio najtei dio procesa pregovaranja? Kako je dolo do eventualne odluke? Ako nije, koji su se problemi javili sprijeivi donoenje odluke? Zato su ekoloki sukobi tako teki za rjeavanje?

59

RADIONICE NA TEMU TOLERANCIJE

BALONI Da bi ostali dolijedni svojim snovima, prvo se moramo osloboditi lanaca koji nas sputavaju. Zajedniki moemo ispuniti snove.
Motiv promatranja Po izboru grupe. Ciljevi Stvoriti pozitivnu atmosferu u grupi. Osvrnuti se na mehanizme pritiska, diskrimnacije i iskljuivosti. Dovesti grupu do pozitivnog djelovanja i ohrabriti ih za slijedee vjebe.

60

Vrijeme 20 30 minuta. Veliina grupe 10 do 40 osoba. Priprema 2 balona po uesniku. 2 trake (50 cm) po uesniku. Flomasteri i markeri. Blok naljepnica i olovke. Prazan zid ili tabla za pisanje. Soba treba biti dovoljno velika da ljudi tre okolo, bez namjetaja u sredini. Upute 1. Recite uesnicima da svako zamisli drutvo u kojem eli ivjeti, te da ga identifikuje sa jednim ili dva obiljeja. 2. Ta obiljeja neka napiu na naljepnice te ih jednu po jednu nalijepe na tablu ili zid. 3. Pustite ih da razmisle o dvije stvari. okovima koje ih spreavaju da slijede dva obiljeja njihovog idealnog drutva. 4. Podijelite markere, svakom dajte dva balona i dvije vrpce. Na balone trebaju ispisati velikim slovima dva lanca koji ih spreavaju u ostvarenju njihovog idealnog drutva. 5. Kruite oko grupe i recite im da ponavljaju rijei koje su napisali na balonima. 6. Recite im da sada imaju priliku strgnuti okove. Neka si svatko vee balon oko zglobova nogu. Kada su svi spremni, objasnite im da bi razbili okove moraju stati na balone kako bi pukli. (Zabavnije i sa vie takmiarskog duha postaje ako je zadatak unititi tue balone, a sauvati svoje). 7. Dajte poetak za igru. Rezime i evaluacija Diskusiju ponite pitajui ih kako im se svidjelo i ta su osjeali? Nastavite sa pitanjima: Zato su okovi tako teki? Odakle su? Mislite li da ima ljudi koji nose vie okova od drugih? Tko su oni? Moemo li im pomoi da razbiju okove? Pomone napomene za voditelja Uporedo moete raditi aktivnost Snovi koja obrauje slilne teme. Balone igrajte nakon toga to svi nacrtaju svoke snove. Baloni su zanimljivi radi velikog osjeaja zabave i uzbuenja, koji se javlja pri pucanju balona kada ih gazimo. Ovaj element neka vam ostane kao dobar uvodu u aktivnost. Balone moete zamijeniti kondomima. Oni tee pucaju, pa je vjeba uzbudljivija. Prije nego to se odluite za njih, prvo isprobajte da li se mogu probuiti. U nekim grupama koritenje kondoma pomae u otklanjanju tabua o seksu i AIDS-u. No, kod nekih mogu djelovati kontra-produktivno! Pojednostavljena verzija ove aktivnosti sa balonima i vrpcama, iako zajedno, korisna je kao pokreta raspoloenja i elana grupe.

DRAGI PRIJATELJU...
Svi imamo miljenja, ideje i osjeaje koje elimo podijeliti sa drugima, no nekad je teko govoriti o tome. Pisanje pisma moe biti bolji nain kako rei ta mislite. Motivi promatranja Odnose se na temu sesije. Ciljevi Potaknuti uesnike na iskazivanje stavova i osjeaja. Unaprijediti jainu i shvatanje razliitih pogleda to se tie odreenog problema. Potaknuti aktivno uee osoba kojima je teko govoriti pred drugima.

61

Zapoeti raspravu o solidarnosti, jednakosti i uzajamnom potovanju.

Vrijeme Aktivnost se provodi kroz jedan ili dva dana kao uvod u opirniji program. A dio: 30 minuta B dio: 15 minuta C dio: 30 minuta D dio: 45 minuta Veliina grupe 5 do 30. Priprema Papir i olovke. Mogunost fotokopiranja. Upute A dio: Izaberite dva ili tri uesnika koji e napisati lino pismo nekom iz grupe o odreenom problemu npr. o pripadnosti manjini, rasizmu, Evropi, nepravdi, itd. Pismo treba zavriti pozivom na odgovor npr "ta tii misli o tome?", "Moe li mi pomoi u vezi sa tim?", "Koje je tvoje miljenje?" B dio: Na poetku slijedeeg sastanka zamolite autora pisama da na glas proitaju pisma. C dio: Traite da oni kojima su pisma upuena odgovore. D dio: Na kraju ili slijedei put, primaoci pisama neka proitaju svoje odgovore. Rezime i evaluacija Raspravu ponite pitajui uesnike koji su pisali pisma ta su nauili iz aktivnosti te ostatak grupe ta su nauili sluajui ih. Nastavite raspravu sa cijelom skupinom o problemima koji su nastali iz pisama. Pomone napomene za voditelja Ova aktivnost daje izvrsnu priliku za bistro razmiljanje o osjeajima ili onom ta se eli rei o problemu. Stvara priliku uesnicima sa potekoama u verbalnom izraavanju da daju svoj doprinos grupnim raspravama. Ovim putem se stvaraju pozitivni grupni osjeaji, te meusobno razumjevanje. Takoe je korisna unutar skupine. Vjeba se provodi sa svim tipovima grupe, no naroito dobro djeluje u vienacionalnim grupama. Tema pisama bi se trebala odnositi na razlog okupljanja. Npr. ako je tema "nasilje", treba zapoeti sa nedavnim dogaajima kao sukoba mladih, nasilja nad nekim, policijskom racijom u romskom kampu, itd. A dio: Pri izboru prvog autora pisama treba uzeti u obzir sastav grupe, npr. jednu osobu iz veine, drugu iz manjine, razliite vrste manjina: ensko i muko, itd. Vano je da oni koji piu pisma i poznaju jedni druge ne piu jedni drugima, ve drugim lanovima grupe. Iako bi uesnici trebali pisati to linija pisma, na njima je da odlue o irini intime koju e podijeliti. "Lino" u ovom sluaju znai sposobnost uesnika da se poistovjete sa odreenim problemom ili njihovo iskustvo. Jedina potekoa moe nastati ako uesnici "ne mogu pisati", tada ih treba ohrabriti. Bilo bi korisno podijeliti im fotokopije pisama iz A dijela.

62

SNOVI
Neto to svi kao ljudska bia dijelimo su snovi i matanja o boljoj budunosti. Vjeba ojaava osjeaj jednakosti unutar skupinje dijeljenjem snova i vizija. Motivi posmatranja Jednakost iznad kulturnog i etikog porijekla. Solidarnost i saosjeanje izmeu lanova skupine. Ciljevi Naglasiti jednakost unutar grupe.

63

Pojaati solidarnost i saosjeanje, stvoriti pozitivnu atmosferu. Potaknuti saradnju. Meusobno se upoznati.

Vrijeme 1 sat. Veliina grupe Svaka izmeu 6 i 40. Priprema Tabela i marker komplet po skupini. Upute 1. Kako ete organizovati aktivnost ovisi od veliine grupe. Ako je srednja veliina (10 osoba), napravite oluju ideja, ako je vea, podijelite ih u manje grupe od 5 ili 6 saradnika. 2. Prvih 5 minuta pustite ih da se osvrnu na sebe; kako bi eljeli da im stvari stoje u budunosti to se tie porodice, posla, hobija, domainstva, linog usavravanja, graanskih prava, itd. 3. Kaite im da podijele svoje snove sa ostalima, iskazujui pri tom ta oni jesu i dajui tazloge za to. Trebali bi zapisati u tabele ili po mogunosti nacrtati sva zajednika obiljeja npr. posao, putovanja, djeca, vlastita kua itd. 4. Neka svaka grupa iznese svoje crtee ili zakljuke ostalima. 5. Nastavite pitati pojedince ili cijelu grupu koje su to tri stvari koje ih spreavaju u ostvarenju njihovih tenji i tri odreene stvari sa kojima bi kao grupa (ili organizacija) mogli barem malo ostvariti svoje snove. Rezime i razrada Pitajte uesnike kako su se osjeali tokom vjebe i jesu li uivali u njoj. Nastavite pitajui: Da li vas je ita iznenadilo? Mislite li da svi imaju pravo na ostvarenje tenji? Mislite li da neki imaju vee anse za to? Ko i zato, da li je to poteno? Kako se meusobno potpomagati da se u stvarnosti srue zidovi i ostvare snovi? Pomone napomene za voditelja Ova aktivnost je dobar poticaj u kojoj grupa i pojedinci mogu sveobuhvatno izraziti snove i otkriti neke praktine stvari koje mogu zajedno raditi. Vano je naglasiti kolektivni pristup u svrhu nadjaavanja pojedinanih upadica npr. "Ne znam kako uiniti ovo ili ono..."..."Nemam pribora..." Aktivnost je uspjenija ako su vizije prikazane na matovit nain. Ako grupa ne zna dobro crtati; koristite tehnike kolaa od starih asopisa u boji, makaza i ljepila. Korisni mogu biti i skeevi kojima sami uesnici prezentiraju svoje tenje. Svaka metoda koja iskazuje matovitu vjetinu i spontanost izraza je pogodna, osima pisanja i verbalne komunikacije. Lake je dati smjernice ka rasizmu, ksenofobiji i antisemitizmu ako radite sa multikulturnom grupom. Pitanje "Mislite li da svi imaju pravo ostvariti vlastite snove?" pomoi e vam da usmjerite raspravu ka tom cilju.

U NAEM KVARTU Rasistika gledita ne uzorkuju samo nasilje nad strancima i izbjeglicama, ve vode i do diskriminacije pri stanovanju i zapoljavanju, te u drugim aspektima svkoadnevnice. Aktivnost je igrokaz.
Motivi posmatranja Sukubi meu ljudima iz razliitih kultura mogu biti rijeeni na pozitivan nain.

64

Naa analiza sukoba i nain kojim ga obraujemo ovisi o porijeklu drutvene kulturne poleine osoba u sukobu. Nai vlastiti interesi mogu nam zamutiti pogled na problem, te ga napraviti veim nego to jeste.

Ciljevi Analizirati vlastita stajalita to se tie ljudi iz razliitih kulturnih i drutvenih grupa. Prouiti probleme koji se javljaju pri rijeavanju. Osvrnuti se na granice snoljivosti. Osvrnuti se na odnos izmeu diskriminacije i sukoba interesa. Vrijeme 1 i do 2 sata. Veliina grupe Najmanje 10, najvie 25 osoba. Priprema Kopije kartica sa ulogama. Kopije promatraevih zabiljeki. Kopije papira: tragovi pri traenju rjeenja. papir i olovke za promatrae. Upute 1. Objasnite uesnicima da je igrokaz o prizoru koji se moe dogoditi u svaijoj svakodnevnici. Zatim im proitajte: "U vaem susjedstvu je zgrada. Jedan od stanova je iznajmljen grupi stranih studenata koje esto posjeuje obitelj, te esto organizuju zabave. Susjedi, pogotovo iz stanova najbliih studentima, uznemireni su i ale se da studenti i njihovi prijatelji diu preveliku galamu, ne daju im spavati i da ne brinu za zgradu. Susjedi su organizovali sastanak kako bi rijeili program. 2. Izaberite dobrovoljce za uloge susjeda. Trebat ete ih najmanje 6, a najvie 9. Ostali su posmatrai. 3. Podijelite kartice sa ulogama dobrovoljcima, a promatraeve upute svakom posmatrau. Dajte im 5 minuta za razmiljanje o onome ta moraju uiniti. 4. Upozorite ih da im je cilj nai rjeenje problema, a tek onda uiniti igrokaz. 5. Dopustite im raspravu od 10 minuta. Ipak moete ga prekinuti ili produiti ako mislite da je potrebno. Rezime i evaluacija Okupite uesnike i ponite raspravu koju bi trebali provesti u dva dijela. 1. Igrokaz Porazgovarajte ta se dogaalo u igrokazu pomou slijedeih pitanja: ta su posmatrai zabiljeili i kako ih se dojmio igrokaz? Kako se glumce dojmio igrokaz? Da li im je bilo teko saivjeti se sa ulogama, ta im je bilo najtee, a ta najlake, itd.? Da li su uesnici uoili ikakvu razliku izmeu prvog i drugog dijela, odnosno, nakon to su glumci dobili kartice "Na tragu rjeenja"? Koji su se argumenti koristili i na emu su bili zasnovani na injenicama, razlozima ili osjeajima? Da li je lake nai argumente za ili protiv studenata? Odakle su proizali dati argumenti? Da li je problem rijeen, te da li su svi bili zadovoljni ishodom? Da li je rjeenje poteno ili je jedna strana oteena? Postoji li mogunost drugih rjeenja? 2. ivotna situacija Kada su svi imali priliku govoriti, pomozite grupi pri analiziranju i osvrtu na postojei problem, Debatu moete zapoeti pitanjima kao to su: Da li je igrokaz imao ikakve veze sa ivotnom zbiljom? Koje su slinosti, a koje razliitosti? Da li se ita inilo preuvelianim?

65

Koji je lik najvjernije doarao gledita karakteristina za nae drutvo? Kada smo suoeni sa ljudima koji su u sukobu, a iz razliitih kulturnih pozadina, traimo li rjeenje koje zadovoljava sve ili radije pretpostavljamo svoja stajalita i zapostavljamo one koji misle ili osjeaju drugaije od nas? Koliko je, u sutini, sukob povezan sa razliitostima u kulturi, a koliko sa linim ili ekonomskim interesima? Ima li ko iskustva u ovakvim sukobima? Pod kojim okolnostima? Ako vam se ovo nije dogodilo, zato nije?

Napomene za voditelja Obratite posebnu panju kojim smjerom se odvija igrokaz jer on utie na vae daljnje predavanje. Npr. moda vam nee trebati kartice "Na tragu rjeenja" na poetku rasprave, morat ete odluiti kako koordinirati raspravu izmeu analiziranja i grupne dinamike, procesa donoenja grupne odluke u skladu sa problemima iz stvarnog ivota. Napomenite im da postoje dvije razliite kartice "Na tragu rjeenja": 1) za "vodeeg" i 2) za druge igrae. Ko e dobiti 1. karticu, zavisi dokle je igrokaz stigao. Ako je ve demokratski odlueno ko e zasjedati skupom, dajte toj osobi karticu, u protivnom, dajte je voditelju domaeg odbora. Pronalaenje rjeenja problema i odluivanja je naporan proces. Potrebno je posjedovati komunikacijske sposobnosti, saosjeajnost prema potrebama drugih, te biti matovit i iskren kako bi problem poteno istraili. Lake je kada osobe raspravljaju oko vlastitih interesa i pokuavaju nai rjeenje to se tie zajednike dobiti od koje e svako dobiti dio svog kolaa. Naalost, preesto se vode rasprave u kojima osobe ne mogu nai kompromis, pa na kraju svi imaji osjeaj da su vie izgubili nego dobili. Vano je da tokom vjebe uesnici uvide i razlikuju usvojena gledita prema strancima i osobama iz drugih kultura, te nain kako rijeavamo stvarne, svakodnevne probleme, ukljuujui i meusobnu komunikacijsku vjetinu. Kartice sa ulogama (kopirati za uesnike) Mladi stranac Govorite i razumijete jezik domaina veoma dobro, ali ne razumijete zato su vai susjedi uznemireni. Po vaem miljenju i vai prijatelji sutdenti i vi se ponaate savreno normalno. Ni pod kakvim uslovima ne elite napustiti stan. Voditelj domaeg odbora Va stan je daleko od studentskog. Lino vas ne uznemiravaju. Ali vi ne volite strance i ne elite da ive u vaoj zgradi. Mlada ena (20 30 godina) ivite sami i bojite se mladih studenata jer su vam tako strani i drugaiji od vas. Mlada osoba Vi takoer studirate. Nemate neko izraeno stajalite oko problema, no elite se preseliti u stan gdje ive strani studenti. Izbjeglica Takoe ste stranac, ali iz druge zemlje, nego to su studenti. Vi i vaa obitelj nikada nisu previe kontaktirali sa susjedima. Nikada ni sa kim niste imali problem, premda se osjeate pomalo izoliranim. Stariji par (igraju 2 osobe) Oboje ste svjesni problema koji prisiljava mnoge ljude da napuste domovinu i pokuaju ivjeti negdje drugdje. Podravate organizaciju koja pomae zemljama u razvoju. Nezaposleni susjed Otro stojite protiv politike koja doputa strancima ivot i rad u vaoj zemlji. Mislite da bi stranci trebali dolaziti samo kao turisti. Vlasnik zgrade Mladi studenti uvijek plaaju uredno i ne elite izgubiti prihod od tog stana. Ali ne volite ba strance i u

66

ovom sukobu vidite sjajnu priliku da im povisite stanarinu. Sa druge strane, imate i mogunost da studentima iznajmite stan u predgrau. Posmatraeve zabiljeke Va posao kao posmatraa je da vrlo paljivo posmatrate ta se dogaa i pravite biljeke za raspravu na kraju igrokaza. Biljeite: Potuju li igrai redoslijed govora, da neki govore preko reda ili pokuavaju govoriti u isto vrijeme, ili jedan ili dvoje izlau svoje stavove? Pokuava li ko voditi sastanak i sudjelovati u njemu? Koje argumente igrai koriste? Da li se miljenje ili ponaanje igraa promijenilo nakon dobijanja kartice "Na pragu rjeenja"? KARTICA 1. NA TRAGU RJEENJA Ova kartica je namjenjena voditelju sastanka Napomena: Ako tokom igrokaza niko ne bude demokratski izabran, ova kartica ide voditelju domaeg odbora. 1) 2) Voditelj: Demokratski ste izabrani da nastavite voditi sastanak. Pratite slijedee upute. Voditelj domaeg odbora: Kako niko nije izabran da vodi sastanak, pretpostavlja se da je sastanku potreban demokratski izabran voditelj Predlaemo da vi budete taj zbog vaeg statusa voditelja domaeg odbora. Ako se drugi slau, zadrite karticu. Ako je neko drugi izabran, proslijedite mu karticu i uzmite njegovu.

Napomene za voditelja Va posao je odravati mir i voditi sastanak. Pokuajte osigurati: Da svi imaju priliku govoriti Meusobno potovanje u redoslijedu govora Bude li potrebno, odrediti vrijeme za svakog izlagaa i ne dozvolite nikom prekoraenja Ne dozvolite psovke i osigurajte da ne odstupaju od teme ve da se dre problema Potstiite raspravu i odravajte je pozitivnom Potstiite ih na traganje: cilj je nai rjeenje problema KARTICA 2. NA TRAGU RJEENJA Namjenjena je svakom uesniku osim voditelju. Razmislite ta moete uiniti, unutar vae uloge, u pokuaju pronalaenja rjeenja: Paljivo sluajte i potujte svaije pravo govora Govorei, pokuajte uskladiti ono ta morate rei sa onim ta je ve reeno Va govor, kad doe red na vas, ponite uvodom onoga ta je govorila osoba prije vas Pokuajte napraviti razliku izmeu injenica i vaeg miljenja Pokuajte ne skretati raspravu, panju usmjerite na problem studenata i potrebu pronalaenja rijeenja, ne iznosite druge injenice, miljenja ili ideje koje moda imate.

NACIONALNI PRAZNIK Razmjenjivanjem informacija o narodnim junacima, uesnici se mogu bolje upoznati i dobiti uvid u njihove kulture i istoriju.
Motivi promatranja

67

Junaci kao elementi i simboli drutvenosti i nacionalne kulture. Razliita tumaenja istorije. Razliitosti i veze meu ljudima iz razliitih kultura i etnike pripadnosti.

Ciljevi Pomoi uesnicima da postanu svjesni razliitog shvaanja istih istorijskih dogaaja i junaka. Podii znatielju uesnika to se tie istorije i junaka tuih kultura. Podii samokritinost u vezi vlastitte nacionalne istorije. Raditi na univerzalnoj viziji istorije. Osvrnuti se na istorijsko uenje i ulogu junaka. Vrijeme 90 minuta. Veliina grupe Svaka izmeu 10 i 40 uesnika. Priprema Tabela i markeri. Papir i olovke za uesnike. Upute Ako radite sa veom grupom, podijelite ih u grupe od 5 6 lanova. Ponite traei od uesnika da se sjete najznaajnijih istorijskih narodnih junaka, posebno onih koje cijene i potuju. Treba naglasiti posebno u multikulturnim grupama, da junacu ne smiju biti iz istorije njihove sadanje zemlje, ve iz istorije zemlje njihovih roditelja ili iz iz njihove otadbine. Dajte im 5 minuta. Nakon toga neka kau svoje junake i razloge ime su te osobe zaduile njihovu zemlju. Osigurajte dovoljno vrijeme za pravu razmjenu informacija i ispitivanje. Zatraite od svake skupine da napravi listu junaka sa njihovim nacionalnostima, te ako je mogue najvanije uspjehe. Tada pred svima neka svaka skupina predstavi svoju tabelu. Rezime i evaluacija Trebate zabiljeiti ako se neki junaci esto ponavljaju. Upitajte uesnike da li su uivali u vjebi, pa krenite sa pitanjima: Da li je ko bio iznenaen spominjanjem nekih junaka? Da li su svi znali navedene junake? Po emu su najvie junaci poznati? Koje ljudske vrijednosti zastupaju? Gdje smo ih nauili cijeniti i zato neke cijenimo vie od drugih? Vjerujete li kada bi ti junaci ivjeli danas, da bi njihova djela i vrijednosti bili proglaeni junakim? Mislite li da su navedeni junaci univerzalni junaci? Mislite li da ih svi doivljavaju kao junake? Napomene za voditelja Ako je skupina multikulturna, podijelite je prema porijeklu uesnika. Ako vrijeme doputa i ako je atmosfera pogodna, uesnici mogu napraviti kratki ske o nekom istorijskom dogaaju koji je nekoga uinio slavnim. Moete dodati element takmienja traei ostatak grupe da pogodi o kojem junaku je rije. Glavno naelo vjebe da junaci postoje veinom unutar odreenih nacionalnih i kulturnih okvira, bolje odgovara ako je skupina multikulturna. Razlike u godinama i polu u skupini takoe mogu biti zanimljive. Moete u vjebu ukljuiti i preispitivanje nekih dobro poznatih narodnih junaka. Poto su mnogi junaci vezani za ratove i bitke, uvijek je zanimljivo predstaviti junaka i sa stajalita suprotne strane. Mogue je da veina imenovanih junaka budu mukarci. Ako se to dogodi, zanimljivo je povezati raspravu s problemom seksizma, u prolosti i danas. Mogunosti

68

Zanimljiv oblik vjebe je i razgovor o nacionalnim praznicima iz razliitih kultuta i zemalja. Zato je odreeni dan nacionalni praznik? Rezime moe biti kao gore navedeni.

NA STAZI RAZVOJA Kroz istoriju irom Evrope odvijale su se velike selidbe ljudi, sa stalnim sretanjima i mjeanjima razliitih grupa, rasa i kultura. 69

Zato multikulturna dimenzija sadanjih drutava nije novi fenomen. Ipak ivimo pod prijetnjom rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. rtve rasizma i ksenofobije su obino imigranti i izbjeglice. Uzrono, esto se raspravlja da je porast rasizma i ksenofobije uzorkovan globalnom ekonomskom krizom, te je zbog toga problem ekonomski. To bi mogao biti dio argumenta, ali ne i jedini. Jasna je povezanost dominatnog modela ekonomskog razvoja i imigracije, te izbjeglikih pokreta, ali razlozi imigracije mogu biti i etnocentrizam, te agresivni nacionalizam. Ova vjeba pomae na shvatiti kako meunarodni ekonomski odnosi sjevera i juga primoravaju ljude na naputanje otadbine, te kako mone evropske zemlje doprinose selidbi ljudi sa odravanjem vjeite neravnotee sjevera i juga.
Motivi promatranja Odnosi sjever jug i neravnotea u njihovom upravljanju. Meuovisnost ljudi i zemalja na sjeveru i jugu. Modeli razvoja i njihove posljedice. Ekonomski odnosi kao uzrok koji doprinosi razvoju rasizma i ksenofobije. Saosjeajnost, ravnopravnost, svjetska istorija. Cilj Shvatiti da je neravnotea sjevera i juga jedan od uzroka koji prisiljava ljude na traenje boljih ivotnih uslova u drugim zemljama. Razumjeti meuovisnost ljudi i zemalja. Shvatiti rasizam i ksenofobiju kao dio globalno problema. Vrijeme Ukupno 2 sata. 75 minuta za igru i 45 minuta za rezime i vrijednovanje. Veliina grupe Najmanje 4, najvie 40 osoba. Priprema Oprema potrebna za svaku ekipu: Ploa za igru (i uveana fotokopija posluie svrsi). etiri okrugla etona (napravljena od kartona, 2 cm promjera), jedan uti i tri u drugim bojama, npr. smea, zelena, plava. Jedna kockica. Fotokopirajte i izreite kartice za rad. Po mogunosti drite ih u maloj kutijici. 70 osuenih mahunarki, komadia makarona ili slinog kao zaloga (predstavljaju izvore prirodnih bogatstava). Upute 1. Podijelite uesnike u etiri ekipe. Mogu igrati pojedinano ako je skupina manja. 2. Podijelite etone po grupama: stavite etone u eir i neka netko iz svake grupe izvue po jedan. Takom pukom sluajnou odreujete koja e ekipa igrati sa kojom bojom. 3. Podijelite mahunarke. utoj ekipi dajte sedam mahunarki, a smeoj, zelenoj i plavoj ekipi po 21 mahunarku (ova podjela grubo prikazuje podjelu prirodnih bogatstava izmeu zemalja sjevera i juga). 4. Predstavnik svake ekipe treba baciti kockicu kako bi znali ko e igrati prvi. 5. Proitajte pravila igre. 6. provjerite da li su svi shvatili pravila, pa krenite sa igrom. Rezime i evaluacija Na kraju igre svakoj ekipi recite da se osvrne na put kojim je ila, kvadrate na kojima je stala i ta se tamo dogodilo. Ako se nae kvadrat na kojom nijedna ekipa nije bila, proitajte, za to polje, odreenu karticu da vidite

70

ta bi se dogodilo da je na njemu pojedina ekipa zastala. Daljnu raspravu vodite pitajui ih o utiscima i saznanjima: Kako ste se osjeali kao "uti"? A kako kao "smei", "zeleni" ili "plavi"? Ima li slinosti izmeu igre i stvarnosti? Gdje je ona preuveliana? Pojavljuju li se problemi i spomenuta pitanja u stvarnosti? Koga predstavljaju "uti" etoni? A koga ostali? Moemo li rei da su uti predstavnici jedini prisutni na sjeveru? Mogu li se ostali nai samo na jugu? Ko koristi, na sjeveru i jugu, sadanji svjetski sistem? Govorimo li o "dominatnom razvojnom modelu" koji najbolje slui svim situacijama, zemljama i ljudima? Koje su karakteristike, prema igri, sadanjeg "dominatnog razvojnog modela"? Da li je to ostvariv "model" u smislu da slui svrsi svim mukarcima i enama, svim ljudima plantea? U budunosti, da li e postojei razvojni model biti mogu? Kakav bi mogao biti? Kakva je povezanost ove situacije i stavova rasizma i diskriminacije? Da li je poteno rei, npr., da su imigranti doli u nau zemlju uzeti na novac i bogatstvo? Napomene za voditelja: Kada igrate sa skupinama, najbolje je akou skupini imate najmanje 4, a najvie 8 osoba. Na polju 49 skupina koja igra utim etonama moe promijeniti pravila kako god eli. Pretpostavlja se da e ih eljeti promijeniti u svoju korist. Mogu vratiti druge ekipe na start, uzeti im mahunarke, prisiliti da propuste slijedea tri bacanja. Ako budu htjeli uiniti pravila potenijim, naglasite da je to politiki teko izvedivo, jer prvo treba uvjeriti predsjednike. Bila bi to neprihvatljiva politika jer bi zahtjevala objanjenje kako je sprovesti, zanemarajui unutranje socijalne nemire. Pravila igre Objasnite da postoje igre u kojima pravila nisu jednaka za sve. Ovo je takva igra. Prednosti i nedostaci na pragu razvoja su razliite za razliite ekipe. Moda se ini nepotenim, ali nismo mi izmislili ova pravila, mi smo ih najvjernije kopirali iz stvarnosti; prilika odreuje ko igra sa kojom bojom. U stvarnosti, istorijski, geografski, ekonomski ili kulturni uzroci postavljaju prepreke i mogunosti na koje svaka zemlja i ovjek nailazi na svom putu razvoja. Igrajte ovu igru kao obinu igru sa poljima. Objasnite ekipama da kockicu bacaju po redu i da idu onoliko polja naprijed koliki je broj na kockici. Ako doete na polje akcije, uzmite odgovarajuu karticu za akciju i pratite upute. Objasnite im da se upute pisane normalnim slovima odnose na utu ekipu, a da su upute pisane italikom namjenjene smeim, zelenim i plavim ekipama. Kada prvi put ekipa doe do polja za akciju, neka naglas proita sve upute na kartici. Kasnije e itati upute koje se odnose samo za njihovu ekipu. Objasnite igraima da moraju slijediti upute, pomicati se i plaati kako je pravilima odreeno. Ako ekipa ostane bez mahunarki, moraju ih posuditi od ekipe koja ih najvie ima te im to prije vratiti. Pravila igre se ne mogu mjenjati, osim ako se sve ekipe potpuno sloe ili ako upute na karticama ne narede drugaije. KARTICE ZA AKCIJU Polje 3: "Kolonizatori i kolonije" U prolosti (a moda i danas, ali na drugaiji nain) vaa zemlja je kolonizovala druge iz kojih je crpila bogatstva i sirovine. Prema tome, idite jedno polje naprijed i uzmite od svake ekipe po jednu mahunarku. U prolosti (i danas ali na drugaiji nain) vaa zemlja je kolonizovana. Uzeli su vam bogatstva i sirovine. Kao posljedica, vaa ekipa zaostaje u razvoju, zato morate dati jednu mahunarku ekipi sa utim etonima.

71

Polje 7: "Zdravlje za razvoj" Dostigli ste stepen razvoja koji vam omoguuje visoku medicinsku zatitu, smanjenu stopu mortaliteta dojenadi, rijetke epidemije, produeni ivotni vijek, itd. Zato se moete pomaknuti jedno polje naprijed. Va stepen medicinske zatite je veoma nizak ili ne postoji. Kolera, AIDS i druge bolesti zajedno sa visokom stopom smrtnosti dojenadi i kratkim ivotnim vijekom utiu na veliki nesrazmjer vaeg stanovnitva, to vas vraa unazad u razvoju. Vratite se dva polja . Polje 10: "Populacijske eksplozije" Kontroliete stopu nataliteta, zato vam je stopa rasta populacije stabilna, ako ne iu opadanju. Uivate u viskom standardu ivota. pomaknite se dva polja naprijed. Vi imate visoku stopu rasta stanovnitva i nizak stepen ekonomskog razvoja, zato se suoavate sa velikim problemom kako zadovoljiti osnovne potrebe stanovnitva. Vratite se dva polja natrag jer se u budunosti udaljujete od razvoja. Polje 12: "Rat i nasilje" Imate jaku vojnu industriju, Porast prodaje oruja drugim zemljama ini vas bogatijima. Svaka ekipa vam daje tri mahunarke i idete za jedno polje naprijed. Unutranje drutvene napetosti, zloupotreba i zanemarivanje ljudskih prava esto uzrokuju gerilske borbe, graanske ratove, sukobe sa susjednim zemljama, itd. Kao posljedica, veliki broj ljudi je emigrirao drugdje ili je raseljen. Zbog sigurnosti morate imati veliku vojsku i visoki vojni budet, Dajte dve mahunarke ekipi sa utim etonima i propustite dva kruga. Polje 16: "Urbana revolucija" Vai velegradi su postali najvanija finansijska i industrijska sredita sa visokim zaradama dobijenih imovinskim i finansijskim pekulacijama. Idite naprijed tri polja. Neimatina sela je prisilila mnoge farmere da emigriraju u gradove. Naseljavaju predgraa koja odiu bijedom baraknih naselja koja vam stvaraju dodatne tekoe. Lo standard je uzrokovao da ostanete bez najboljih radnika i naunika koji su bolje uslove rada i ivota potraili u drugim zemljama. Vratite se dva polja unatrag. Polje 18: "Mukarci. ene i glad" Usavravanje prehrambene industrije i nagomilane zalihe dobro vas osiguravaju. Iako je uinak umjetnih boja i konzervans neistraeno, u pravilu je hrana kvalitetna. Zato se moete pomaknuti za jedno polje. Ali, kako ste se suoili sa nagomilanim zalihama koje morate unititi kako ne bi ugrozili trite, ostanite gdje jeste. Sua, zaputenost, prekomjerno iskoritavanje zemlje, zaostatak u modernizaciji obraivanja tla, izvoz veine proizvoda radi ispunjenja dravnog budeta, uzrokovali su veliku prehrambenu oskudicu i sveoptu neimatinu. Propustite slijedei krug. Polje 21: "Crno trite i prikrivena nezaposlenost" Modernizacija industrije je prouzrokovala porast nezaposlenosti. Morate se posvetiti izvorima koji e ublaiti nezaposlenost. Iz tih razloga morate se vratiti jedno polje, ali ako vam se opta zarada na tritu poveava, ostanite gdje jeste. Nedostatak, zastarjelost ili propadanje vaih industrijskih zona i poljoprivredna kriza uzrokuju nezaposlenost i porast ilegalne prodaje. Vratite se dva polja. Polje 24: "Obrazovanje za razvoj" Veliki dio vae populacije je srednje i visoko obrazovan, to potpuno doprinosi vaem razvoju. Otvarajui mjesta za strane studente na Institutima visokog obrazovanja, zaraujete na visokim uplaenim kolarinama. Oni dolaze zbog nedostatka prilika kod kue, esto ostaju i svoje vjetine prenose u vau ekonomiju. Idite za jedno polje naprijed i od svake ekipe pokupite po jednu mahunarku. Nepismenost i nedostatak srednjekolskog obrazovanja kod veine stanovnitva znai da se vratite

72

etiri polja unazad. Polje 27: "Ozonska rupa" Vaa industrija unitava okolinu, npr. iskoritavanjem sirovina, zagaivanje tokom taznih postupaka i odlaganjem otpada. Zbog toga je ozonski omota oteen, dolo je do klimatskih promjena i drugih katastrofa kao posljedica razvoja. elite zatiti svoju prirodnu okolinu, a poznati su vam i visoki trokovi iskoritavanja sirovina ili intervencije protiv zagaenja. Zato ste tetnije elektrane premjestili u siromanije zemlje i nastavili eksploataciju njihovih prirodnih resursa. Idite naprijed dva polja. Suoavate se sa prirodnim katastrofama kao posljedicom zagaenja oklina. Sue su sve ee i due. Zagaivake industrije su se smjestile u vau zemlju i izvoze vaa prirodna bogatstva drugim zemljama. Vratite se jedno polje u razvoju. Polje 30: "Tehnoloka revolucija" Tehnoloka revolucija vam stvara nove mogunosti u razvoju. U budunosti, izvoz nove tehnologije je veoma profitabilan. Svaka vam ekipa daje po dvije mahunarke i idete jedno polje naprijed. Tehnoloka revolucija vas je zaobila. Vratite se tri polja unatrag ili kupite neto od nove tehnologije od ekipe sa utom etonima. Svaku stvar plaate tri mahunarke. Polje 34: "Kraj ideologije" estitke, slobodno trite je nadvladalo sve ideologije. To je kraj istorije. Nema vie prepeka za va potpuni razvoj. Pomaknite se dva polja naprijed. Ostali ste u bezizlaznoj situaciji. Slobodno trite vam je nametnulo svoja pravila i zakone. Drutveno iskljuivanje i marginalizacija doveli su do rasta fundamentalistikih i radikalnih pokreta. Drutveni nemiri su ugaeni. To je uzrokovalo strah vanjskih ulagaa. Proputate slijedei krug. Polje 37: "Na kraju je uvijek Meunarodni monetarni fond" MMF pokriva vau ekonomsku politiku i podava vau politiku investiranja, odnosno kupovanje dravnih preduzea i usluga od siromanih zemalja kao doprinos njihovom "razvoju". Takva politika vam donosi puzdanu dobit i profit. Svaka od ekipe vam daje dve mahunarke kao otplatu vaeg ulaganja. idite naprijed va polja. MMF vam je nametnuo ekonomsku politiku sistemskog prilagoavanja. Posljedice su da morate prodati svoje dravne usluge i preduzea. Nezaposlenost raste i veliki dio stanovnitva je preao granicu siromatva. Ekipi sa utim etonima dajte dve mahunarke kao ratu za nacionalni dug. Vratite se dva polja. Polje 40: "Meunarodna pomo razvoja" Morate podijeliti 1% mahunarki izmeu ostalih ekipa (ako morate sjei mahunarku, uinite to). Prikljuili ste se meunarodnim organizacijama za pomo u razvoju kako bi raspravili o svjetskoj situaciji pomaknite se jedno polje naprijed. Dobili ste neto mahunarki od ekipe utih etona kao kratkoronu pozajmicu. Naravno da to morate potroiti na "dobra i opremu" kupljenu od njih. Sada se moete pomaknuti jedno polje naprijed, ali kako morate platiti dve mahunarke kao ratu za reprogramirani dug utoj ekipi, ostanite gdje jeste. I nezaboravite platiti dve mahunarke! Polje 42: "Kultura globalne komunikacije" Komunikacijska revolucija i razvitak audio-vizuelne industrije zabave omoguava da se vae drutvene i kulturne vrijednosti raire po cijelom svijetu. Istodobno vae dionice automatski rastu. Pomiete se dva polja naprijed, a primite od svake ekipe jedan grah da plate vae kulturne proizvode i informacijske usluge. Komunikacijska revolucija znai da strana zapadna kultura i vrijednosti postaju dominantne. Vi gubite va kulturni identite, dok modeli razvoja i komunikacije koji nemaju nita zajedniko sa vaom vlastitom kulturom i istorijom postaju opte prihvaeni. Ostajte na vaem polju, sjedei ispred televizora i gubite slijedei krug. Polje 44: "Nove migracije, nove segregacije"

73

Poveana imigracija siromanih ljudi iz zemalja juga u potrazi za boljim ivotom primorava vas da odvojite dodatne izvore za imigrante koji stiu u vau zemlju. Ako se elite pomaknuti jedno polje naprijed, morate svakom timu dati jedan grah kao "pomo". Poveana imigracija prema bogatijem sjeveru ukljuuje "odliv mozgova" onih koji su struni i kolovaniji. Vratite se tri polja unazad. Polje 46: "Sjea uma i izumiranje vrsta" Visoki stepen vae potronje primorava vas da eksploiete nove izvore u drugim podrujima planete. To doprinosi nestajanju velikih podruja ume i nestajanju brojnih ivotinjskih i biljnih vrsta. Ako se zalaete za sve ekipe, a ne samo za sebe, moete se vratiti nekoliko polja unazad, podijelite svoj novac i ispravite ranije greke, te promijenite pravila igre. Ali kako to nije nain kako se radi u svjetskoj utakmici, i dok jo uvijek imate vremena i priliku, pomaknite se jedno polje naprijed. Vai prirodni izvori su presuili i vi nemate zarade koja bi vam omoguila razvoj. Pustinje se ire, klima se mjenja i raste oskudica. inite ta moete da zatite svoju okolinu, ali meunarodne institucije kritikuju vau politiku ouvanja okoline. Vratite se jedno polje i dajte jedan grah ekipi koja igra utom etonima. Polje 49: "Novi poredak... za one kojima elite nareivati" Sada moete promijeniti pravila igre jer elite stii do cilja to je prije mogue. Ako neki igra ili ekipa protestuje ili se ele ukljuiti u "novi poredak" stvari, moraju vam dati sav svoj grah. Pomaknite se dva polja naprijed. Pokuajte se prilagoditi novom poretku i nemojte se opirati. Sa malo sree, novi poredak vas nee previe vratiti sa praga razvoja. Kao mjeru predostronosti, propustite slijedei krug. Polje 52: "Smrt" Rizik od dubokog ekonomskog pada velika je prijetnja vaem razvojnom modelu. Ako ne elite igrati igru od poetka, jedina mogunost je iscjediti i zadnju kap iz drugih ekipa i oduzeti im dvije mahunarke na raun dugova. Kako niko ne bi mogao rei da sve ide vama u korist, pomaknite se jedno polje unazad. Pad cijena sirovina i porast kamata na dug uzorkuje ozbiljnu ekonomsku recesiju. Vratite se jednu deceniju, odnosno u okvirima igre, krenite od poetka staze razvoja. Polje 54: "Razvitak" Bili ste pravi srenici zbog utih etona. Dobili ste na cilj u razvoju. Moete biti sigurni da su druge ekipe daleko iza vas i da kontroliete gotovo sav novac i bogatstvo, tako da drugima i ne preostaje mnogo. Vodite vrlo ugodan ivot. Ipak, postoje neke prijetnje za budunost, prirodna bogatstva e nestati ili naroito se smanjiti, vazduh e se zagaditi, kao i voda, zemlja e postati pustinja. Opta glad i beznae pogaaju mnoge dijelove svijeta. Neki imigranti pokuavaju pobjei bijedi kako bi nali va ugodan i razvije svijet. Ali, uprkos tome, nastavite uivati u razvoju dok moete. Ako imate bilo koji eton, osim utog, ili ste morali imati nevjerovatnu sreu ili ste morali varati. Jer nemogue je za bilo koga ko nije igrao utim etonima da dosegne cilj igre jer je razvoj namijenjen samo privelegovanima. Ako bi previe ljudi dostiglo cilj, bilo bi neophodno razdijeliti ograniene resurse, a to bi za privilegovane znailo gubljenje svega ili veine. A to je nevjerovatno jer upravo oni odreuju pravila igre.

LINI IDOLI 74

Svi potujemo i cijenimo osobe koje nas inspiriu. Katkad nam slue kao modeli koje imitiramo. Razmjenom utiska o idolima, ivima ili mrtvima, uesnici bolje spoznaju strane kulture i meusobno se upoznaju.
Motivi promatranja Idoli kao elementi i simboli socijalizacije i kulture. Razliita shvaanja istorije i razliite line sklonosti i ukusi. Razliitosti i slinosti osoba iz drugih kultura i etnike pozadine. Ciljevi Osvijestiti uesnike o razliitostima i slinostima unutar skupine. Poveati znatielju uesnika za tue idole. Bolje se upoznati u skupini. postati samokritian vezano za etnocentrizam (razmjeti dominantni kulturni model nasuprot modelu manjina). Osvrnuti se na ulogu poduavanja istorije i medija u stvaranju modela. Vrijeme 90 minuta. Veliina grupe Izmeu 10 i 40 uesnika. Priprema Tabela i markeri. Papir i olovke za uesnike. Upute Ako je skupina velika, podijelite je u manje od 5 6 osoba. Zamolite ih da razmisle o tri osobe koje su njihovi lini idoli. Nakon pet minuta, recite im da iznesu svoje odluke i objasnite zato se dive tim osobama. Omoguite dovoljno vremena za razmjenu i ispitivanje. Svaka skupina neka napie u tabelu imena svojih idola, njihove nacionalnosti, i po mogunosti, podruje u kojem su postali poznati, npr. sport, muzika, kultura, politika... Po zavretku, svaka skupina treba predstaviti svoju listu ostalima. Rezime i evaluacija Trebate zabiljeiti ako se neki idoli spominju vie od jednom ili ako se esto pojavljuju. Tada pitajte uesnike da li uivali u igri i nastavite sa slijedeim pitanjima: Da li je bilo iznenaenja ili su im neki idoli bili nepoznati? Zato? Da li su izrazi bili usmjereni, npr. na nacionalnost ili pol? Ako jesu, zato je veina idola iste nacionalnosti, kulturne pozadine ili pola? Da li su sunarodnjaci ili stranci? Zato neke idole cijenimo vie nego druge? Mislite li da su vai idoli univerzalni? Zato jesu ili zato nisu? Napomene za voditelja Vjeba je uzbudljivija ako uesnici prije pripreme slike, kasete ili novinske isjeke o svojim idolima. Ako ste u mogunosti, zajedno skupite novine ili asopise, naroito za mlade, koje ete im ostaviti na koritenje. Temeljno naelo aktivnosti izbor idola je relativan i zavisi o kulturi, bolje dolazi do izraaja u multikulturnim skupinama. Razliite dobne starosti i polovi u skupini takoer su zanimljivi.

75

PORTRETI Svi smo ravnopravni, ali neki su ravnopravniji. Svi su razliiti, ali su neki razliitiji. Zato?
Motivi promatranja Poistovjeivanje drutvenih uspjeha sa ekonomskim. Kako socijalni i ekonomski uticaji smanjuju ili podiu mogunosti drutvenog uspjeha. Ciljevi Pronai i analizirati osnove diskriminacije. Vrijeme Otprilike 2 sata. Veliina grupe Najmanje 10, najvie 24 osobe. Pripreme Veliki listovi papira i flomasteri u boji. Olovke i papiri (A4) za zabiljeke. Selotejp za ljepljenje slika na zid. Upute 1. Podijelite uesnike u radne skupine sa najvie 6 osoba. Ako je mogue, ne bi trebalo biti vie od etiri skupine. 2. Polovini skupina objasnite da e napraviti "foto robot" osobe za koju smatraju da je "drutveni pobjednik" u njihovom drutvu. Ostale trebaju nacrtati "foto robot" nekoga za koga se dri da je "drutveni gubitnik". 3. Recite svima da krenu od liste karakterisitke odabrane osobe, npr. socijalno ekonomski status, obrazovanje, profesija ili zanimanje, pol, etnika pripadnost, ivotni stil, navike, hobiji, stil odijevanja, miljenja, ideje i vrijednosti, obiteljska pozadina, oblik stanovanja, potroake navike, teme ili podruja zanimanja, itd. 4. Sada im recite da nacrtaju portret osobe na papiru. Crte treba oslikavati sve navedene karakteristike. Veoma je vano crte grafiki prikazati, besmislena je upotreba rijei. Dajte im 40 minuta. 5. Recite skupinama da razmijene crtee drutvenih "gubitnika" i pobjednika". te da ih interpretiraju. Dajte im 15 minuta. 6. Sada izloite crtee da ih svi vide. 7. Svaka skupina po redu mora iznijeti interpretaciju crtea koji su dobili. Skupina koja je nacrtala sliku nema prava komentarisati. 8. Kada su skupine iznijele svoje interpretacije , moete upitati skupine koje su crtale ele li se svojim komentarima ukljuiti. Dopusitte im 30 minuta. Rezime i evaluacija Odvojite otprilike 30 minuta za raspravu. Skupina treba odrediti i raspraviti kriterije prema kojima drutvo odreuje drutveni uspjeh ili neuspjeh. Slijedea pitanja mogu olakati osvrt i raspravu: Koja su glavna obiljeja drutvenog uspjeha? A koja neuspjeha? Koji su uzroci, "korijeni" uspjeha i neuspjeha? Koji uticaji odreuju razliku? Mogu li se osobe predstavljene na "foto robotu" ee nai u odreenim drutvenim skupinama, slojevima ili staleima nego u drugim? Imaju li ljudi u svim skupinama i drutvima jednaku priliku za uspjeh? Ko je na privilegovanim, a ko na manje privilegovanim poloajima? Napomene za voditelja Neki uesnici se mogu aliti na crtanje "foto robota" jer "ne znaju crtati". Ohrabrite ih time da niko ne zahtjeva majstorsko umijee, ve oblik komunikacije koji nije govor. pripremti se i na davanje smjernica kako treba navedene karakteristike grafiki i vizualno prikazati. U raspravi trebate naglasiti da , ako poistovjetimo drutveni uspjeh sa ekonomskim, sigurno emo shvatiti da uspjena osoba nije nuno ona koja postie zavidno lino iskustvo ili razvoj, ve ona koja

76

uspjeva stvoriti ili zaraditi najvea bogatstva. Englezi kau: "Nije sve u novcu" (Money is not everything"). Moete razmotriti ta bi drutvo moglo napraviti to se tie socijalnih i ekonomskih uticaja koji umanjuju mogunosti "drutvenog uspjeha", kao to su obrazovni nedostaci ili zapostavljanje odreenih uticaja poput boje koe ili pripadnosti manjinama. Moete odrediti i analizirati temelje diskriminacije i odbacivanje osoba ili skupina koje su sa svojom kulturom predodreene da budu drugaije, kao i porijeklom, seksualnom orijentacijom, jezikom, itd., to znai da su od poetka neke drutvene skupine u zaostatku u poreenju sa drugima.

77

STVARANJE VIJESTI Kako bi vi bili dobar novinar? Ovo je igrokaz.

Motivi promatranja Kako se isti dogaaji mogu drugaije interpretirati od razliitih ljudi. Unapreenje ire vizije svijeta. Ciljevi Iskusiti izvjetavanje o dogaaju. Razviti razumijevanje kako izvjetavanje postaje pristrano. Postati svjesni kolika naa precepcija moe biti iskrivljena. Vrijeme 90 minuta. Veliina grupe 10 osoba. Priprema Tablica i olovka. Selotejp za ljepljenje tablica. Upute 1. Podijelite skupinu u dvije. 2. Jednoj skupini zadajte da smisle petominutni igrokaz zasnovan na incidentu ili dogaaju. Moe biti stvaran dogaaj ili zamiljeni sukob izmeu skupina sa razliitim kulturama ili nainom ivota. 3. Kada budu spremni neka izvedu ske pre drugom grupom koja e glumiti TV reportere koji izvjetavaju o tom dogaaju. 4. Po zavretku skea zamolite novinare da izau iz sobe. Dajte im 5 minuta da razmisleo vienom i da zamisle izvjetaj koji e biti kao veernja udarna vijest. Nije im doputeno biljeenje niti meusobno komuniciranje. 5. Tada ih pozovite jednog po jednog u sobu. Svakom dajte 3 minute za "izvjetaj". 6. Svaki izvjetaj zabiljeite u poseban dio tabele. 7. Kada su ve ispriali priu, novinari mogu sluati druge, ali bez komentara. 8. Na kraju kad svi podnesu "izvjetaje", zalijepite tabele po sobi. 9. Recite uesnicima da uporede izvjetaje i kau ta su shvatili iz toga? Rezime i razrada Zaponite pitanjima za reportere: ta vam je bilo najlake zapamtiti i izvjestiti? ta vam je bilo najtee? ta ste uinili kad se neeg niste mogli sjetiti? Pitanja za glumce: Da li je bilo znaajnih propusta u izvjetajima? Da li su reporteri besprijekorno izvjestili o dogaaju? Otvorena rasprava za sve: ta ste oekivali u vijestima? Samo izvjetaj dogaaja ili komentar i millenje? Da li su reporteri jasno izdvojili injenicu od komentara? Koliko su pouzdane televizijske vijesti? Napomene za voditelja Budite spremni dati informacije i primjere novih dogaaja koji bi mogli biti nepristrasno prikazani. Svojevoljno oivite vjebu koristei veliki okvir kao TV te neto poput mikrofona za reportere. Mogunosti

78

Reporteri predstavljaju novinare iz raznih novina npr. desniarski list, ljeviarski list, "ute novine", strana dopisnitva. Tokom rasprave razmotrite u emu se reporteri razilaze i gdje "drugaija gledita" utiu na izvjetaj. Pitajte Kakav uticaj imaju vlasnici, izdavai, veze sa poltikim strankama na rasprostranjenost i nae shvaanje vijesti?

79

PRISTRANOST MEDIJA Uzbudljiva i iroko rasprostranjena aktivnost za skupinu koja e raditi na ulozi medija u irenju ili koritenju stereotipa, predrasuda i pristranosti.
Motivi promatranja Stereotipi i predrasude: kako se umnoavaju i ire drutvom. Koliina, kvalitet i brojnost informacija: manipulacija, iskrivljavanje, zaputanje i manjak informacija, itd. Predodbe o ljudima i "razliitim" skupinama osuenim na uoptavanja i stereotipiziranja. Potekoe koje susreemo pri mijenjanju predodbi ili shvaanja. Drutveni mehanizam"rtvenog janjeta". Namjera da optuujemo druge za odreene drutvene probleme, bez prethodne analize uzroka. Ciljevi Omoguite uesnicima da istrae predodbe koje veina drutva ima o osobama iz razliitih kultura, porijekla, manjina, itd. Uoiti da kulture, ne samo drugaije od nae, nose drutveni negativni imid. Analizirati ulogu masmedija u stvaranju stereotipa i drutvenih predrasuda. Vrijeme A dio: 2 i sata. B dio: sedmicu dana. C dio: 2 i sata. Veliina grupe Najmanje 10, najvie 25 osoba. Uesnici trebaju biti stariji od 13, 14 godina. Priprema A dio: Tablica, marker. B dio: Ovisno o dostupnim izvorima. Materijali koji se mogu koristiti jako su razliiti: novine, asopis, video kasete TV programa, radio, itd. Mogue je jednostavno provesti igru sa novinama i asopisima koje e uesnici donijeti u radne grupe. C dio: Za zajedniki rad: tabla ili velika ploa, te markeri ili kreda. Upute Aktivnost je predviena u tri faze: A dio: priprema 1. Podijelite uesnike u grupu od 4 6 osoba. 2. Objasnite im da e tokom slijedee sedmice analizirati massmedije: TV, radi i posebno novine ne bi li nali kako su stranci ili "osobe koje su drugaije" porttretirane. 3. Tano odluite ta e uesnici traiti i drite se toga. Npr. upotreba jezika (da li su oslobodioci ili teroristi?), utroeno vrijeme ili prostor za odreene vijesti, prvenstveno, npr. da li je neto naslov ili biljeka, provjeriti kako opisuju ili portretiraju osobe prema njihovom porijeklu. Koje se fotografije koriste? 4. Napravite listu medija po kojoj ete raditi, te ih podijelite uesnicima. zavisno o grupnom i vaem poznavanju medija moete im dati cijeli zadatak ili svakoj grupi odreeni dio medija, odnosno da jedna ekipa radi na novinama, druga na sedminim izdanjima, etvrta na TV i radiju, itd.

80

B dio: Rad na terenu 1. Dopustite im sedmicu dana za istraivanje i zadatke C dio: Zakljuci 1. Neka svaka grupa pred ostalima predstavi rezultate i zapise istraivanja. Dajte svakoj grupi 20 minuta. 2. Zapiite glavna saznanja svake grupe na plou ili tablu. Rezime i evaluacija Kada su rezultati sakupljeni, dajte jasan rezime predstavljenih informacija. Pokuajte izloiti zajednika saznanja kao i ona suprotna (protivrjena). Raspravu vodite slijedeim pitanjima: koja su glavna obiljeja kojima su manjine iz nae okoline portretirane u medijima? Postoje li manjinske skupine ili stranci koji prikazani pozitivno? Ko je prikazan negativno? Da li su predodbe prikazane na osnovu injenica ili stvarnog stanja ili na osnovu pretpostavki i osuda? Kako se predodbe grade: iz stvarnog znanja o manjinama ili skupinama ili kroz stereotipe i manipuliranjem informacija? Napomene za voditelja A dio: U oba sluaja postoje prednosti i nedostaci. Zahtijevanje da sve grupe pokriju cijeli djelokrug trai veliki trud i dobru organizaciju rada. Odreivanje svake grupe za odreeni medij ograniava globalnu sliku, ali olakava organizaciju i moda doputa detaljnije istraivanje problema. Kako se glavni dio aktivnosti provodi tokom sedmice, moete grupu uputiti u A dio na kraju sastanka, ali za donoenje izvjetaja osigurajte cijeli sastanak (dio C). Preporuljivo je raditi sa grupom koja se meusobno poznaje i ima iskustva u zajednikom radu, npr. lanovi kluba mladih ili organizacije. Ovisno koliko ste upoznati sa uesnicima i sa situacijom moete promijeniti vrijeme predvieno za rad. Npr. ako se vjeba provodi tokom kolskih praznika, rad na terenu moete skratiti na 3 dana; moete je proiriti ako okolnosti zahtijevaju.

81

TA VIDITE? Kau da dobra slika vrijedi hiljadu rijei.

Motivi promatranja Odravanje stereotipa i predrasuda kroz medije. Iskoritavanje i zloupotreba predodbi u dobavljanju informacija i buenja osjeaja odgovornosti. Ciljevi Istraite kako se slike koriste u novinarstvu. Razviti vjetinu kritike analize. Vrijeme 45 minuta. Veliina grupe 6+ Priprema Skupite 5 ili 6 slika iz novina i asopisa i svaku stavite na poseban papir. Trake od papira, olovke, ljepilo. Pribadae ili selotejp za slike. Upute 1. Privrstite slike na zid. 2. Podijelite uesnicima trake papira i objasnite im da sve slike po redu pogledaju,te da za svaku napiu dva samostalna naslova (jedan pozitivan, drugi negativan) na posebne trake. 3. Kada zavrite, zalijepite ih iznad slika. 4. Usporedite naslove. Rezime i evaluacija Razgovarajte ta se dogaalo tokom vjebe i ta su spoznali: Koliko je razliitih interpretacija bilo za svaku sliku? Da li su razliite osobe razliito vidjele iste slike? Dok itate novine, gledate li prvo naslov ili sliku? Do koje mjere slike pokazuju istinitost dogaaja? Kako urednici koriste slike za prenoenje informacija, poticanja emocija, izraavanje simpatija, itd.? Napomene za voditelja Probajte nai sliku koja se moe razliito interpretirati, Npr. sliku putnike kabine sa 10 sjedala. Neko moe "vidjeti" samo otpad ostavljen iza dva sjedala, dok neko "vidi" osam istih.

82

MOJA PRIA ivot nam oblikuje iskustva. Neka iskustva nas obiljeavaju vie nego druga. Ova vjeba usporeuje iskustva te prouava razliitosti i slinosti unutar skupine.
Motivi promatranja ivotne prie. Kulturne razliitosti. Stvari koje utiu na uesnikov ivot, a povezane su sa njihovom zemljom, kulturom, vjerom i obitelji. Ciljevi Potaknuti znatielju i saosjeanje prema drugim kulturama. Proizvesti kritiki pristup vlastitoj istoriji. Kreirati svijest o razliitosti evropske istorije. Pomoi uesnicima da se bolje upoznaju. Vrijeme 30 minuta 1 sat. Veliina grupe Svaka. Priprema Kalendar na ploi ili papiru. Treba ga obiljeiti godinama i to tako da krenete godinom roenja najstarijeg uesnika, a zavrite sadanjom. Flomaster. Upute 1. Recite uesnicima da razmisle o tri "javna" dogaaja koji su obiljeili njihov ivot. Tada trebaju zapisati imena na kalendar pokraj godine kada se dogaaj desio. Dogaanja mogu biti vezana za politiku, istoriju, sport, muziku, itd. 2. Pitajte uesnike zato su datumi vani, ta predstavljaju i zato su ba njih izabrali. Rezime i evaluacija Ispitajte skupinu da li ih je koji dogaaj iznenadio, zapanjio ili su sa svima upoznati. Zanimljiva moe biti rasprava zato ba tim odreenim dogaajima pridajemo panju, a ne nekim drugim. Napomene za voditelja Vjeba se moe raditi sa svakom skupinom, a dobar je poeta i za rad sa lokalnim stanovnitvom. Ako radite sa lokalnom skupinom, vjeba im pomae da uvide da ljudi iz iste ulice mogu pridavati razliitu vanost istim dogaajima. Zanimljivo je i opaanje da su neki dogaaji isto obiljeili veinu uesnika bez obzira na njihovo porijeklo i obrazovanje svo smo "jednaki". U mulltikulturalnim skupinama, vjeba podie radoznalost to se tie nedavne prolosti i kulturnih uticaja, te potie osobe na vee potovanje tuih uvjerenja i miljenja. Kalendar e izgledati areniji i uvjerljiviji ako uesnici uz datum roenja stave fotografije ili crtee svog lika. Na seminarima, teajevima ili lokalnom prostorima, moete postaviti kalendar i koristiti ga u razliitim prilikama.

83

ANTONIO I ALI Smatra se da je za kreativan rad potrebna samoa. Jeste li ikad pokuali ispriati priu s deset ili vie osoba? Evo prilike za to!
Motivi promatranja Stereotipi. Ciljevi Ispitati vlastite predodbe o osobama iz drugih kultura, drutvenih skupina, itd. Shvatiti kako predodbe uvjetuju na doek osoba koje dolaze iz drugih grupa. Vrijeme 1. 30 minuta. Veliina grupe 8 10 osoba. Vee grupe mogu biti podjeljenje u manje grupe. Priprema Lopta. Papir i olovka za posmatraa. Tabela i marker. Upute 1. Zamolite osobe da sjednu u krug. 2. Zamolite neke od njih da budu posmatrai. Njihov zadatak je sjediti izvan kruga i biljeiti priu koja e se kreirati. 3. Ostatak grupe e zajednikim snagama kreirati priu. U tome e im pomoi lopta. 4. Tada ponite: Ovo je pria o Antoniu, mladiu iz Madrida. Pri tome loptu dodajte jednom od uesnika u krugu koji e nastaviti priu sa dvije tri reenice i proslijediti loptu slijedeem. 5. Lopta krui izmeu uesnika kao poticaj za saradnju. 6. Nakon 10 12 krugova, ponovo uzmite loptu i recite: Antonio zna Alia, marokanskog mladia, koji takoer ima priu, te vratite loptu nekom od uesnika sa ciljem da se nastavi priati Alijevu priu. Aktivnost moe trajati 10 do 15 minuta. Rezime i evaluacija Neka posmatra proita zabiljeke o priama. Pitajte ih ta im je pria o Aliu i Antoniu pokazala u pogledu razliitih ivota, te kako se to odnosi na predodbe koje su o njima imali. Zabiljeite u tabelu glavne stavove. Pitajte ih odakle dolaze te predodbe. Jesu li svi imali sline predodbe o panjolskoj i Maroku. Zato? Zato ne? Pomone napomene za voditelja Najbolje je da se pria spontano i brzo, odnosno bez prekida. U tom sluaju posmatra moe imati potekoa u zapisivanju. Problem moete rijeiti ili uz pomo drugog posmatraa ili snimanjem prie na traku. Vano je da se kroz aktivnost prvenstveno cilja na stvaranje zajednike prie. Pomou imena likova moete istraiti eljenu temu. Ako elite obraditi problem imigranata, tada koristite imena tradicionalno vezana za manjine i imigrante. elite li raditi na temama mukaraca i ena, odaberite muka i enska imena. Aktivnost je prilagodljiva bilo kojoj vrsti diskriminacije, a sve ovisi o vaoj prvoj reenici: ovo je pria o Franku, mladom homoseksualcu... ili ovo je pria o Mariji, koja ima tjelesni nedostatak.... Moe je i usporediti sa priom o nekom ugledniku u drutvu. Mogunosti 1. Podijelite grupu u dvije manje grupe i neka svaka radi na samo jednoj prii. Kasnije ih usporedite.

84

2.

Ovaj nain ima prednost jer uesnici ne znaju da e prie biti usporeivane. Vano je nasumice podijeliti uesnike. Oblikujte dvije manje grupe i traite da nacrtaju ili napiu biografiju ili neke vane trenutke ivota jednog od likova iz prie. Kasnije ih usporedite.

KULTURNICA Koja je vaa prva zamisao o nekom iz druge zemlje? Kako je moete nacrtati? Ako volite slikovnice, svidjee vam se i "Kulturnica".
Motivi promatranja Predodbe, stereotipi i predrasude. Ciljevi Raditi i istraiti line stereotipe i predrasude o drugima. Raditi sa predodbama o manjinama. Razumjeti kako stereotipi djeluju. Razviti kreativnost i spontane ideje o skupini. Vrijeme 45 minuta do 2 sata. (zavisi od veliine grupe) Priprema Lista stvari za crtanje. Tabela i marker za upisivanje bodova. Arak papir (A4) i olovke. Selotejp ili pribadae za vjeanje crtea. Veliina grupe Svaka. Upute 1. Podijelite uesnike na ekipe od troje etvoro ljudi. 2. Podijelite im papire i olovke, te ih razmjestite na manju udaljenost. 3. Zovite predstavnika svake ekipe i zadajte im rije. 4. Neka se vrate svojim ekipama i pokuaju nacrtati rije dok ekipa pokuava pogoditi ta je to. Smiju crtati samo slike rijei, nikako brojeve ili slova. Nema razgovora, osim potvrde tanog pitanja. 5. Ekipa moe pogaati, ne ispitivati. 6. Ako pogode rije moraju vikati. 7. Bodove biljeite u tabelu. 8. Nakon svakog kruga, crta neka zapie rije ispod slike, bila ona gotova ili ne. 9. Tada izaberite drugog crtaa. Svako iz ekipe neka bude barem jednom. 10. Na kraju ih zamolite da izvjese crtee radi uporeivanja i rasprave razliitih interpretacija i predodbi zadanih rijei. Rezime i evaluacija Radite u manjim skupinama (one mogu biti iste ekipe). Pitajte sudionike da li im je zadatak bio teak i zato? Gledajui crtee, neka usporede razliite predodbe i naine interpretiranja istih rijei. Da li njihove predodbe odgovaraju stvarnosti i pitajte crtae zato su ba njih odabrali? Odakle proizilaze predodbe, bilo pozitivne ili negativne i kako mogu uticati na te odnose sa dotinim osobama? Pomone napomene za voditelja Radite li sa manjom grupom, "Kulturnica" se igra u jednoj skupini, po emi tko pogodi, nastavlja crtati. Igrai koji misle da ne znaju crtati, smatrae igru tekom. Uvjerite ih da nije vaan umjetniki dojam

85

slike, te ih ohrabrite na pokuaj. Ovaj zadatak je prikladan za iznoenje nadirektnijih i opte prihvaenih stereotipa koje imamo o drugim ljudima, ukljuujui strance ili manjine. Matovit je i zabavan. Naravno, vano je napomentui da se zadatak ne smije zaustaviti na crteima, ve se skupina mora osvrnuti na rizik stereotipiziranja, te na izvore iz kojih proizilaze nae predodbe. Svakom su potrebni stereotipi kako bi se snaao u svom okruenju i meu ljudima koji ga okruuju. Svi posjedujemo i njegujemo stereotipe, to nije samo neizbjeno, ve i potrebno. Svaku osudu stereotipa uesnici bi trebali izbjegavati. Rasprava treba pokazati da su stereotipi ono to jesu: predodbe i pretpostavke koje obino imaju malo zajednikog sa stvarnou. Biti svjestan stereotipa i rizika koje povlae za sobom najbolji je nain spreavanja predrasuda koje vode do diskriminacije. Zanimljivo je napomenuti da nemamo stereotipe to se tie osoba sa kojima ne dolazimo u kontakt. Npr. uzmite u obzir svoje stereotipe o nekom iz Slovenije, Moldavije, San Marina ili Butana? Ako ih imamo, glase: "to su dragi ljudi". Zato savjetujemo da na listu crtanja uvrstite najmanje jednu naciju koja ini manjinu u vaoj zemlji, jednu koja nije i jednu sa kojom grupa nema kontakt. Neka razmotre razlike u stereotipima i njihove mogue razloge. Druga faza rasprave je diskusija o tome odakle stereotipi dolaze. Uloga medija, kolskog obrazovanja, obitelj i porjeklo grupe mogu se analizovati. Za "Kulturnicu" Pravila i ideje za popis rijei koje e se crtati treba prilagoditi nacionalnoj i kulturnoj atmosferi grupe. Popis dole navedenih rijei samo je prijedlog kako biste sve bolje razumjeli. Npr., ako namjeravate obraditi predodbe o nacionalnostima, bolje bi bilo ne dozvoliti crtanje zastava ili valuta bilo bi prelako! Da biste sprijeili pogaanje pomou jednostavnih asocijacija, vano je zamijeniti opise odreene manjine sa rijeima koje se odnose na sadraje, predmete ili ljude koji nemaju veze sa odabranom temom. Npr. ako planirate traiti opis Maara, Rumuna i Francuza, ponite sa Maarom, nastavite sa "rasizam" ili "manjina", a tek onda sa Rumunom, slijedite ga sa "prijatelj" prije Francuza. To e izazvati raznolikost i stimulativno takmienje, te uiniti aktivnost zabavnijom. Prijedlozi rijei za crtanje: Rasizam Razlika Obrazovanje Antisemitizam Izbjeglica Sukob Evropski Nacija (iz one zemlje gdje se aktivnost provodi) Seljak Siromatvo Musliman Homoseksualac Evropljanin Jednakost HIV pozitivna osoba Rom (ciganski nomad) Japanac Rus Afrikanac Ljudska prava Mediji Turisti StranacSaosjeajnost Slijepac Ljubav Arap Moldavac.

86

EUROELJEZNICA "a la carte

Niko od nas nije rasist ali...

Aktivnost se odnosi na predrasude u svakodnevnim situacijama: zajedniko putovanje vozom.

Motivi posmatranja Predrasude i ogranienja tolerancije. pretpostavke i stereotipi o razliitim manjinama. Ciljevi Izazvati stereotipe i predrasude o drugim osobama i manjinama te o predodbama i asocijacijama koje promovie tekst. Osvrnuti se na to kako razliiti uesnici zapaaju manjine. Podii samosvijest o ogranienjima tolerancije. Suprostaviti razliite vrijednosti i stereotipe uesnika. Vrijeme 90 minuta 2 sata. Veliina grupe Minimalno 5, maksimalno 40. Priprema Radni papir za svakog uesnika / fotokopije. Olovke. Upute 1. Podijelite radni papir i kopiju svima. 2. Ukratko izloite scenu i recite im da proitaju opise putnika u vozu. 3. Svakog posebno ispitajte sa koje bi tri osobe najradije putova, a sa koje tri ne bi putovao. 4. Kada su se svi odluili, oblikujte grupe od 4 5 igraa: Neka meusobno razgovaraju o izboru i njegovim razlozima. Usporedite njihove izbore i razloge te provjerite da li imaju slinosti. Neka jednoglasno naprave zajedniku listu osoba (3 plusa i 3 minusa). 5. Svaka grupa treba izloiti svoje odluke ukljuujui i razloge zajednike izbore. Trebali bi rei u kojim "sluajevima" je bilo najvie nesuglasica unutar skupine. Rezime i evaluacija Rasprava e se voditi na osnovu grupnih izvjetaja. Uporeivanje razliitih rezultata je dobar uvid u raspravu. Nastavite sa pitanjima: Koliko vam se situacija ini stvarnom? Da li je netko iz grupe u stvarnosti doivio neto sl.? Koji su bili glavni razlozi koji su odredili vae pojedinane odluke? Ako se grupa nije mogla usaglasiti oko zajednikih odluka, zato nije? ta je bilo najtee? Koji razlozi su sprijeili jednoglasnost? Na koje stereotipe vas je podsjetila lista putnika? Da li stereotipi dati u opisima ili u naim mislima i mati? Odakle nam stiu ove predodbe? Kako biste se osjeali kada sa vama nitko ne bi elio dijeliti kupe u vozu? Pomone napomene za voditelja Budite svjesni da je lista putnika veoma duga i oteava skupinama stvaranje zajdnike liste, zato vie

87

vremena ostavite za line i zajednike odluke. Po elji, listu moete smanjiti na najvie 10 14 putnika i prilagoditi je lokalnim, odnosno nacionalnim prilikama vae skupine. Vano je naglasiti da neki opisi putnika trebaju odgovarati manjinama koje su poznate grupi, ukljuujui i "nevidljive manjine" kao homoseksualci, invalidi, HIV-pozitivnih, itd. U mnogo sluajeva grupa nee donijeti zajedniku listu. Ne insistirajte na takvom nainu rada jer moe dovesti do krivih zakljuaka. Jednako je zanimljiviva i provjera, zato je teko jednoglasno donijeti odluku. Vano je da svako potuje tue miljenje, bez napadanja na line stavove. Ako nekji izbori izgledaju nesigurni, primjerenije je razmotriti razloge koji vode do odreenog izbora, nego line odluke staviti pod znak pitanja. I vi i uesnicinai ete se u tekom poloaju, aktivnost lako prijee u osuivanje! Zato ne dopustite da rasprava krene od toga "ko ima najmanje predrasuda?", ve radije od injenice da ih svi imamo. Vano je raspraviti i istraiti injenicu da su opisi putnika veoma opirni, malo znamo o osobinama ili prolosti osoba. No nije li to uobiajan nain kako reagiramo na informacije iz novina, TV i u razgovoru kada sreemo ljude prvi put? EVROPSKA ELJEZNICA "a la carte" Prizor: Kreete na put iz Lisabona do Moskve vozom "Deer Valey Express" koji traje sedmicu dana. Putujete u spavaim kupeima koje treba dijeliti sa jo 3 osobe. Sa kojima od navedenih putnika biste najradije dijelili kupe? 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Vojnik iz Afganistana Predebeo vicarski finansijski meetar. Talijanski DJ koji izgleda bogato. Afrikanka koja prodaje kone proizvode. Mladi umjetnik koje je HIV pozitivan. Rom (ciganski nomad) iz Maarske upravo puten iz pritvora. Baskijski nacionalist na slubenom putovanju u Rusiju. Njemaki rapper sa alternativnim nainom / stilom ivota. Slijepi pijanist iz Austrije. Ukrajinski student koji se ne eli vratiti kui. Rumunka srednjih godina, bez vize, sa jednogodinjem djetetom u naruju. Nabildana i feministiki nastrojena Nizozemka. vedski skinhead vidljivo alkoholiziran. Razbija iz Belfasta koji oigledno ide na nogometnu utakmicu. Poljska prostitutka iz Berlina. Francuski seljak koji govori samo francuski, sa korpom smrdljivog sira. Kurdski izbjeglica koji ivi u Njemakoj, na povratku kui iz Libije.

Upute 1. Posebno odaberite tri osobe sa kojima biste najradije putovali i tri sa kojima biste najmanje eljeli putovati. Imate 15 minuta. 2. U skupinama obrazloite svoj izbor troje najboljih ili najloijih saputnika i raspravite razloge koji su bili presudni za vae odluke. Tada jednoglasno probajte odluiti o tri najbolja tj. najgora saputnika. 3. Svaka grupa izlae svoje odluke te slijedi rezime i evaluacija.

88

PRVI DOJMOVI Na prvi pogled oi znaju zavarati. Prvi dojmovi su jako vani jer lako moemo krivo procijeniti osobu koju ne poznajemo.
Motivi promatranja Lini identitet / karakter. Stereotipiziranje. Kako pravimo pretpostavke o osobama na temelju oskudnih stvarnih informacija? Ciljevi Uporediti kako ljudi razliito stvaraju prve dojmove o drugima. Istraiti kako prolo iskustvo utie na prvi dojam. Shvatiti kako prvi dojmovi utiu na nae ponaanje prema drugima. Vrijeme 30 minuta. Veliina grupe 4 12. Priprema Odabrati iz asopisa slike osoba sa zanimljivim /drugaijim/ naoitim crtama lica. Izrezati lica i nalijepiti ih na gornji rub papira, ostavljajui ispod dosta prostora. Potreban je za svakog uesnika po jedan primjerak papira. Olovke. Upute 1. Zamolite uesnike da sjednu u krug i podijelite im primjerke papira. 2. Neka pogledaju sliku i napiu svoj prvi dojam o osobi NA DNU STRANICE. 3. Tada neka preklope donji rub kako bi sakrili napisano, te poalju dalje. 4. Recite igraima da pogledaju drugu sliku i napiu svoj prvi dojam na dno preklopljene stranice, zatim ponovo preklope da sakriju ta su napisali, te poalju dalje. 5. Kruite dok svi vide sve slike. 6. Odmotajte papire i usporedite "prvi dojam". Rezime i evaluacija ta se dogaalo i ta ste nauili: Kao grupa? ta vas je iznenadilo? Na emu ste zasnovali svoj prvi dojam? Opiite i izloite primjere gdje ste potpuno krivo procijenili osobu. ta se dogodilo kao krajnji rezultat? ta je vjeba otkrila o nama? Pomone napomene za voditelja Prije nego to ponete sa radom, provjerite da li su shvatili vae upute. Najbolje da im pokaete gdje trebaju pisati i kako preklopiti papir. Neka papiri krue relativno brzo bez predugog razmiljanja. Traite njihove prve dojmove. Izbjegavajte slike slavnih i poznatih osoba. Probajte napraviti irok spektar likova, ukljuujui lica razliite starosti, kulture, etnike pripadnosti, sposobnosti i invalidnosti, itd.

89

Budite spremni na prepiranje oko stavova. Ovisno o veliini grupe, komentari ne moraju biti anonimni. Ne dozvolite meusobno kritizovanje uesnika, ve ih usmjerite na stvarne komentare. Mogunosti Za vee grupe bilo bi dobro nabaviti slike na folijama te ih projektovati na zid. Uesnici piu komentare po brojevima slika. Pokupite ih na kraju svakog kruga i proitajte.

POGODI KO DOLAZI NA VEERU Jeste li ikad gledali kako Spencer Tracy i Catherine Hepburn zajedno veeraju? Moda ste bili premladi kada je film prikazivan? Ali nikada nije kasno da ga pogledate. Ova vjeba je igrokaz.
Motivi posmatranja Stereotipi, predrasude, diskriminacija. Nasljeivanje predrasuda kroz proces socijalizacije i obrazovanje. Rjeavanje sukoba. Ciljevi Analizirati poruke koje primamo od porodice to se tie osoba iz drugih kultura ili drutvenog porijekla Analizirati vrijednosti pozadine tih poruka. Postati svjesni uloge obitelji u nasljeivanju drutvenih vrijednosti. Vrijeme 45 minuta. Veliina grupe Svaka, minimalno 8 osoba. Priprema Kopije kartica sa ulogama. Papir i olovke za posebne posmatrae. Upute 1. Objasnite grupi da je ovo igrokaz koji istrauje ulogu obitelji u nasljeivanju predrasuda to se tie drugih drutvenih ili kulturolokih grupa. 2. Izaberite 4 volontera za uloge (po mogunosti 2 para oba spola) i 4 osobe koje e biti posebni posmatrai. Ostali e biti opti posmatrai. 3. Svaka uloga mora imati posebnog promatraa koji biljei sve argumente. Odluie ko koga posmatra. 4. Svakom igrau dajte karticu sa ulogom i 2 3 minute da shvate sadraj. 5. Pripremite prizor: postavite 4 stolice u polukrug i objasnite da to pretstavlja dnevni boravak u kui, a oni e promatrati porodinu raspravu. Dajte znak, npr. pljesnite rukama za poetak igre. 6. Odluite koliko e igrokaz trajati ovisno o smjeru koji bude krenuo. Dovoljno je, u sutini, 15 minuta. Dajte jasan znak za kraj igrokaza. Rezime i evaluacija Zaponite raspravu pitajui glumce kako su se osjeali. Tada recite posmatraima da proitaju argumente koje je svaki glumac koristio da odgovori druge od njihovih stavova. Nastavite optom raspravom postavljajui pitanja: Da li su se ikad slini argumenti koristili u vaoj porodici? Da li bi bilo ita drugaije da je djevojkin mladi, umjesto to je crnac bio bijelac kao i djevojka? Da li bilo drugaije da je mladi doveo djevojku svojoj kui, umjesto to je ona njega dovela svojoj? ta bi se dogodilo da je djevojka objavila svoju vezu sa drugom djevojkom?

90

ta bi bilo da je mladi predstavio svog momka? Mislite te li da je ovakav sukob dio sadanjosti ili prizor iz prolosti? Da li ste se vi ili neko iz vaeg komiluka suoili sa ovakvim izazovima?

Pomone napomene za voditelje Ako je grupa upoznata sa igrokazom, dodatne upute nisu potrebne, u protivnom, vano je naglasiti da igrokaz nije isto to i gluma. U igrokazu svojevoljno predstavljamo odreenu ulogu ili stav, dok u glumi interpretiramo zadani lik koji je razliit od naeg. Zato ne govorimo o dramatiziranju i glumi, ve radije o predstavljanju i istraivanju uloge ili stava. Ako smatrate da su uloge suvie obine ili strane vaem drutvu, sastavite svoje kartice sa ulogama oslanjajui se na etiri tipina stava obitelji iz vae kulture. Ako prihvaate ideju i elite napisati vie uloga, uradite to. Vjeba je lako prilagodljiva svakoj drutvenoj i kulturnoj stvarnosti uesnika. Ako je crna osoba neto daleko, jer nema crnih ljudi u vaem mjestu, tada djevojin momak moe biti Musliman ili ako je obitelj katolika, tada predstavite idova, itd. Kartice sa ulogama (kopirajte ih za sudionike): KER Prizor: Odluili ste suoiti porodicu sa odlukom da elite poeti ivjeti sa svojim crnim mladiem. Poinjete igrokaz. Objavite porodici da poinjete ivjeti sa mladiem koji je crn. Pokuajte odbraniti svoju odluku i zauzeti stav koji e biti protiv predrasuda to se tie odnosa meu mladim ljudima, naroito mladih razliitog porijekla. MAJKA Prizor: Vaa ki ima crnog momka sa kojim ima ozbiljnu vezu. Volite svoju ker, ali ne razumijete kako vam je ovo mogla uiniti. Podravate mua u svemu ta govori. Ne prijetite svojoj keri, ve radije glumite alost zbog boli koju vam je prouzroila. Mislite da e je crnac zapostaviti i da e ona patiti. STARIJI BRAT Prizor: Vaa sestra ima crnog momka sa kojim ima ozbiljnu vezu. U sutini, nije vas briga to vaa sestra ,izlazi sa crnim momkom. injenica je da branite pravo na slobodan izbor veze. Uprkos tome, kada ujete da vaa majka kae kako e crnac zapostaviti vau sestru, pomislite da je samo iskoritava, te zauzimate zatitniki stva prema sestri. OTAC Prizor: Vaa kerka ima crnog momka sa kojim zasniva ozbiljnu vezu. Vi ste autoritet u kui i ne odobravate vezu vae keri. Predstavljate moralni autoritet i vano vam je ta e ljudi rei. Ne smatrate se rasistom, ali udaja vae keri za crnca je neto drugo. Zamislite se kao strogog oca i svaajte se kako bi se on svaao.

91

IZBJEGLICE "Izbjeglice bi voljele imati vae probleme." ta doista znamo o izazovima i problemima ljudi koji su primorani napustiti otadbinu, porodicu, kuu, te novi ivot potraiti u zemlji u kojoj nisu eljeni?
Motivi promatranja Problemi izbjeglica i potraivaa azila. Saosjeanje sa raseljenim licima. Stereotipi, predrasude i ksenofobija prema strancima. Ciljevi Razmjeti pravo stanje izbjeglica i imigranata. Proizvesti svjesnost o problemima sa kojima se suoavaju u gostujuim zemljama. Promovisati saosjeajnost i solidarnost prema situaciji izbjeglica i imigranata. Promotriti pitanja odbacivanja i integracije, te vlastitog shvaanja stranih osoba i zemalja. Proizvesti raspravu o neravnotei sjever/jug i njezinom odnosu prema svakodnevnim ljudskim problemima. Vrijeme 90 minuta do 2 sata. Veliina grupe Radite li na veim grupama, podijelite ih na male. Priprema Voditelj bi trebao biti upuen u razloge zbog kojih ljudi imigriraju ili trae azil. Potrebne informacije nai ete te u A dijelu. Napravite kopije poetka prie ili je prepriajte uesnicima (ime, porijeklo izbjeglica i imigranata treba prilagoditi vaimokolnostima). Ako je mogue, kontaktirajte sa osobom iz vaeg mjesta koja je izbjeglica ili imigrant, a ako nije mogue, onda sa organizacijom koja radi sa njima. Ploa ili tabela i olovke. Upute 1. Proitajte ili podijelite kopije sa sljedeom priom: "Miriam je izbjeglica u naem gradu. Stigla je pre dva mjeseca iz otadbine u kojoj je strahovala za svoj ivot zbog ekonomske situacije (ili politikih uvjerenja)." 2. Zamolite uesnike da oblikuju grupe od 4 do 6 uesnika. Neka rasprave, a onda napiu priu ili novinski lanak o njezinom naputanju otadbine i nainu ivota sada Razmislite: Kakav je Miriamin ivot sada? Sa kakvim se tekoama suoava? Podravaju li je (ili ne)? Kako ui jezik? Moe li raditi i kakve vrste poslova? Mislite li da joj je lako? ta ona misli o nama?

92

3.

ta mislite da je morala uraditi da doe u na grad? Kako je putovala? Gdje je nala novac? Koje su bile administrativne procedure? ta je ostavila za sobom? Predstavnici grupa trebaju prezentirati prie ili odgovore na pitanja. Po zavretku trebate zabiljeiti glavne stavove svake skupine na tabelu ili plou.

Rezime i evaluacija Ponite raspravu pozivajui svaku skupinu da se osvrne na svoje zakljuke, imenujui "najstvarnije" ili "najnestvarnije" pretpostavke. Ako rasprava zapne, uskoite sa pitanjima: Mislite li da je poteno? Znate li nekog sa slinim iskustvom? Jeste li ikad pomislili da se to moe dogoditi i vama? Zakljuite raspravu pozivajui uesnike da razmisle kako mogu podrati izbjeglice i imigrante u svom gradu, ili optenito, kako ih podrati da se prikljue novom drutvu. Napomene za voditelja Vjeba je posebno uspjena za lokalne skupine jer moe izazvati stvarnu saosjeajnost i djelovanje. No, upsjena je je i u meunarodnim skupinama ako je akcent na buenju svijesti, poreenju razliitih zakonskih stavova, itd.

93

GDJE STOJITE? ta mislite o rasizmu i diskriminaciji? Koliko smo sposobni odbraniti vlastita stajalita i razumjeti tua?
Motivi promatranja Rasizam, antisemitizam, ksenofobija, netrpeljivost. Odgovornost za vlastite postupke. Ciljevi Izazvati stavove i miljenja uesnika o rasizmu, antisemitizmu, ksenofobiji i netrpeljivosti. podii samosvjesnost uesnika o ulozi koju imaju kao lanovi drutva. Navesti uesnike da iskau svoje misli i miljenja. Naglasiti i prepoznati razlike u razmiljanju u skupini. Slomiti komunikacijske barijere i ohrabriti svakog na izraavanje miljenja. Upozoriti uesnike da ponekad prebrzo donosimo zakljuke, pa ih onda vatreno branimo, nesposobni za razumijevanje drugih gledita. Veliina grupe 10 do 40 osoba. Vrijeme 1 sat. Priprema Tabela i markeri ili grafoskop. Lista izjava Prije poetka napiite izjave u tabelu ili na folije za grafoskop. Upute 1. Uputite uesnike da jednu stranu sobe zamisle kao minus (-), a drugu kao plus (+). 2. Objasnite im da ete proitati listu izjava. Oni uesnici koji se ne slau idu na minus stranu, a oni koji se slau na plus stranu sobe. Oni koji su neodluni ili neopredjeljeni, ostaju na sredini, ali bez prava na komentare. 3. Proitajte prvu izjavu. 4. Kada su svi izabrali pozicije, pitajte one uesnike kraj zidova da po redu objasne drugima svoj izbor pozicije. Trebaju uvjeriti ostatak skupine da su u pravu i da im se trebaju pridruiti. 5. Dopustite im 5 8 minuta za to. 6. Nakon rasprave pozovite koji ele promijeniti poziciju da to i uine. 7. Sada proitajte drugu izjavu i ponovite postupak. 8. Kada proitate sve izjave, odmah nastavite sa razradom. Rezime i evaluacija Kako ste se osjeali tokom vjebe? Da li je bilo teko opredijeliti se? Zato? Da li je bilo teko ostati u sredini bez mogunosti komentara?

94

Kakvi su se argumenti koristili, oni temeljeni na injenici ili oni koji pozivaju na emocije? Koji su bili uinkovitiji? Ima li poreenja izmeu onoga ta su ljudi uradili ili rekli tokom ove vjebe i stvarnosti? Da li su izjave tane? Da li je vjeba bila korisna?

Napomene za voditelja Da bih bolje vodili, prozivajte uesnike koji su posebno tihi u izraavanju miljenja ili oni koji esto pretjeruju, da malo priekaju. Izjave su nuno sporne. To je vano naglasiti na kraju razrade. Ovisno o grupi moete razviti razradu u nekoliko taaka: Uprkos dvosmislenosti tvrdnji u nima postoji odreena istina. Objasnite injenicu da u svim komunikacijama razliiti ljudi razliito shvataju iste izjave. Takoe je normalno da ljudi razliito razmiljaju i razlikuju ono o emu misle. Nije vano da li je stav kriv ili pravi. Vanije je znati i razumjeti razloge koji su motivisali stav. Pokuajte naglasiti povezanost sa svakodnevnom stvarnou. esto sagledavamo problem samo sa jedne strane. Takoe se dogaa da se od nas trai da podrimo neto bez mogunosti da dublje istraimo to to trebamo podrati. Moete upitati skupinu da razmotri kako to djeluje na demokratiju. Koliko u stvari sluamo tue argumente? Koliko smo dobri u jasnom iskazivanju stavova? to smo neodreeniji, to vie potiemo dvosmislenost i rizik da budemo neshvaeni. Kako smo skladni u naim miljenjima i idejama?

95

JEDAN JEDNAKO JEDAN Svi smo razliiti. Ponekad smo ponosni na razlike pa ih elimo pokazati. Sa druge strane skrivamo ih jer se bojimo reakcija ili elimo biti kao drugi. Svi smo jednaki u tom i kao ljudska bia dijelimo mnoge kvalitete.
Motivi promatranja Linost. Kvaliteta humanosti. Svi smo razliiti, ali jednaki. Ciljevi Upoznati se i meusobno prihvatiti. Pokazati da smo svi razliiti. Pokazati da smo jednaki. Osvrnuti se na naine kojima stvaramo na lini identitet. Vrijeme A dio: 30 minuta. B dio: 30 minuta. C dio: 20 minuta. Rasprava: 20 minuta. Veliina grupe Svaka. Priprema Kreda i lista linih karakteristika za A dio. Papiri i boje, te pribadae i ljepljive trake za B dio. Upute Vjeba se sastoji od 3 manja zadatka koji vezani zajedno omoguuju uesnicima da proue meusobne razlike, razmisle ta nas ini jedinstvenim, te da podijele zajednike stvari. A dio: Razliitosti 1. Pobrinite se da je soba velika i prazna 2. Objasnite grupi da zamisli liniju koja dijeli sobu. Stanite na zamiljenu liniju. 3. Zamolite sve da stanu na jednu stranu sobe, te onda recite: "Neka liniju preu oni koji ... nose hlae". 4. Nakon to osobe u hlaama preu, recite drugu karakteristiku: "Neka liniju preu oni koji ... vole kuvati". 5. Kada se grupa zagrije, ukljuite provokativnije karakteristike koje se odnose na na temu npr.: "Neka liniju preu oni ... iji su prijatelji homoseksualci i lezbijke". B dio: Jedinstvenost 6. Recite grupi da razmisli o svojim majicama, posebno onima koje nose neki znak ili slogan kompanije koja ih proizvodi. Nose li ih radi dizajna ili ele pokazati da podravaju odreeni

96

7. 8. 9.

slogan? Objasnite im da e svako morati dizajnirati veoma lini logo za majicu, logo koji e ih odati i rei ko su. Podijelite papir i bojice i dajte im 15 minuta za kreiranje. Kada zavre, recite im da objese ili nalijepe svoje logotipove na majicu i proetaju po sobi da ih svi vide.

C dio: Traenje zajednikih stvari 10. Neka svako izabere partnera sa kojim e nai 3 zajednike stvari: prva e biti ono to uvijek rade, osjeaju ili misle; druga ona ta ponekad rade, osjeaju ili misle; trea neto ta nikad ne rade, ne osjeaju ili ne misle. 11. Sada recite parovima da pronau drugi par sa kojim dijele te karakteristike. Ako ne mogu nai par, tada trebaju u etvoro pregovarati o 3 nove karakteristike koje su svima zajednike. 12. Tada recite etvorkama da oblikuju skupine od 8 osoba i ponovo pregovore. Vjeba je gotova kada uesnici oblikuju jedinstvenu skupinu sa 3 identifikovane stvari koje su im zajednike. 13. Ako je skupina prevelika, neka sjednu u krug, te po iznoenju karakteristike, oni koji se poistovjeuju sa njom trebaju ustati. Ako se neko "ne uklapa", pokuajte sa drugom karakteristikom. Rezime i evaluacija Pitajte igrae da li su uivali i ta su nauili u aktivnosti? Kako ste se osjeali kad ste sami prelazili liniju? Kako ste se osjeali pokazujui svoju jedinstvenost, drugaiju od svih drugih? kako ste se osjeali kada ste vidjeli da neke karakteristike dijelite sa ostatkom skupine? U svakodnevnom ivotu, kada to volimo biti jedinstveni i drugaiji, a kada imamo potrebu biti isti ili jednaki sa ostalima? Zamolite osobe da priaju vlastita iskustva: Da li ste ikada sakrili svoju linost kako biste bili prihvaeni? Da li ste se ikada osjeali diskriminiranim jer ste drugaiji ili ste podsjeali na nekog drugog? Kada ste bili prisiljeni odrei se dijela linosti kako biste bili prihvaeni u skupini? Napomene za voditelja U dijelu A pokuajte se sjetiti linih vrlina koje nemaju svi u skupini, ali da nisu ni previe intimne. Mogu biti line "zanimljivosti, npr. nain kako perete zube ili pjevanje pod tuem. Kada se grupa zagrije, preite na lina iskustva, pitajui uesnike da li su bili diskriminisani, ima li ko prijatelja imigranta, Roma ili homoseksualca, da li je neko ivio u stranoj zemlji; da li neko ima u obitelji emigrante ili invalida u kolicima. Poslije toga prouite line povezanosti, elje, osjeaje, itd. Kako karakteristike u prvom dijelu moraju biti odreene, trebate pripremiti popis prije poetka aktivnosti. Izaberite ih prema skupini i znanju koje imate o uesnicima. Po elji, moete traiti uesnike da ih oni sami predloe, ali imajte na umu da se oni dobro znaju i da nemaju namjeru osramotiti jedni druge. Tokom drugog i treeg dijela svaka osoba treba identifikovati karakteristike. Predlaemo vam da se prikljuite vjebi kako biste bolje pratili proces.

97

PRAVILA IGRE Sve organizacije imaju pravila i lanove koji im odgovaraju. Ali, da li su oni uvijek poteni prema svima? Da li su poteni prema manjinama?
Motivi promatranja Veinsko manjinski odnos. Mo i autoritet. Iskljuivanje manjina od pristupa bogatstvu i prilikama. Ciljevi Poeti raspravu o pravilima u drutvu i situaciji veine i manjine. Osjetiti diskriminaciju. Osjetiti mo i slabost. Vrijeme Vi trebate odluiti, npr. dva sata jedan sastanak. Utvrdite granice. Pripreme arene naljepnice dvije razliite boje, npr. zelena i uta. Selotejp i pribadae. Napravite listu 6 8 odreenih pravila na velikom listu papira namijenjenih u vaoj skupini, npr.: Osobe sa zelenim naljepnicana: Ne smiju sjediti na stolicama. Ne smiju biti na jednom mjestu sa vie osoba. ne smiju se obraati "utima" dok ih se nita ne pita. Nemaju pristup opremi bez posebne dozvole. Osobe sa utim naljepnicama: Imaju prioritet kod klupica i svih igraih stolova. Imaju prioritet u biranju muzike. Imaju slobodan pristup u cijeloj opremi. Imaju besplatno pie/okoladu na kraju sastanka ako se budu strogo pridraavali pravila. Upute 1. Naslijepo podijelite naljepnice svakom uesniku i recite im da ih nose tokom cijele vjebe. 2. Izloite pravila na vidljivo mjesto i objasnite im da ih se treba pridravati bez izuzetaka. U svim drugim vidovima okupljanje bi trebalo biti to normalnije. Rezime i evaluacija Osigurajte dovoljno vremena za rezime. Zaponite pitajui ta su spoznali i nauili. Nastavite: Kako ste se osjeali kao "uti" ili "zeleni"? ta je bilo najbolje/najgore to se tie "zelenih" ili "utih"? Da li je iko pokuao zamijeniti naljepnice? Kakve se diskriminacije vre u stvarnosti?

98

Ko ima mo da stvara pravila? Koliko je demokratska vaa organizacija? Kako moete promovisati demokratiju u vaoj organizaciji, lokalnoj zajednici i u svom drutvu na regionalnoj, odnosno na nacionalnoj razini?

Napomene za voditelja Paljivo pripremite pravila akko biste kontrolisali igru. Imajte na umu ko je ko u kojoj skupini. Moete manipulirati lanstvom svake grupe, ali ne dopustite da to igrai primjete. Takoer budite svjesni snanih emocija koje igra moe prouzrokovati. Vjeba se dobro uklapa u domae seminare ili teajeve. Vano je da se ogranii na vrijeme, npr. dva sata ili jedno okupljanje i to prije razrade gdje e uesnici istupiti iz uloga. Ako elite dublje ui u manjinsko veinske odnose, moete odrediti da je veina sa utim naljepnicama, a manjina sa zelenim.

PODJELA DISKRIMINACIJE Bilo je uasno, tako neugodna situacija, nisam znao ta da radim...
Motivi promatranja Izraavanje predrasuda i diskriminacija u vaem drutvu. Kako se sigurno drati u tekim situacijama. Ciljevi Biti svjestan svakodnevne diskriminacije. Promovisati saosjeanje sa diskriminiranima. Nauiti ljude da budu sigurni u sebe. Vrijeme 45 minuta Veliina grupe Svaka. Ako je grupa velika, za raspravu je podijelite na manje od 6 8 osoba. Priprema Tabela i marker. Upute 1. Zamolite osobe da razmisle da li su ikada bili diskriminirani ili su gledali kako nekog diskriminiraju? 2. Proetajte i pitajte svaku osobu da vrlo kratko opie situaciju cijeloj skupini. 3. Stavite sve situacije na tabelu, te recite skupini da izaberu jednu za raspravu. 4. Zamolite uesnik ija je situacija odabrana da poblie prepria cijeli dogaaj. 5. Tada priajte o: Kako je situacija nastala i ta se u stvari dogodilo? Kako se diskriminirana osoba osjeala? Kako se osjeao diskriminator? Da li se osoba sa pravom osjeala diskriminiranom? Kako su reagovali i ta se dogodilo nakon incidenta? 6. Na kraju pitajte skupinu kako bi oni postupili u istoj situaciji i da li bi drugaije reagovali? Rezime i evaluacija Razgovarajte opte o diskriminaciji: Koji su najei razlozi diskriminacije? Starost, boja koe ili stil odjevanja? Zato ljudi diskriminiraju druge koji su drugaiji? Gdje su nauili takvo ponaanje? Koliko je vano sutprostaviti se diskriminaciji? Napomene za voditelja

99

Uesnici bi se trebali sjetiti situacija koje su ih snano dotakle, ali nemojte pretjerivati da se netko ne bi osjetio primoran rei neto to mu stvara neugodnost. Obino ljudi govore o negativnoj diskriminaciji, ali imajte na umu da se i pitanja pozitivne diskriminacije mogu postaviti. Mogunosti 1. Iskoristite igrokaz da istraite situaciju. Zamolite par ili manju skupinu da izvedu odabranu situaciju pred ostalima. Nakon toga promatrai trebaju predloiti mogue reakcije na situaciju. Odigrajte prijedloge i dalje raspravite problem. 2. Zamolite sve igrae da zapiu kratku skicu situacije na komadi papira. papirie stavite u eir. neka svako izvue po jedan iz eira. Proetajte i zamolite da svako proita ta je napisano na njihovom papiriu. Upitajte ih mogu li pogoditi kako su se akteri dogaaja osjeali.

RADIONICE NA TEMU DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

100

SISTEM VRIJEDNOSTI Cilj

Pokazati da je razliito vrijednovanje mogui izvor sukoba.

Materijal
Papir i olovke Popis vrijednosti

Metoda
Lista od dvadeset vrijednosti rasporeenih bez reda podijeljena je svim uesnicima: drutveni uspjeh, ljubav, poslunost, sigurnost, mir, red, ljudsko dostojanstvo, zadovoljstvo sobom, jednakosti potovanje drugoga, potenje, porodica, solidarnost, odgovornost, pravednost, trpeljivost, sloboda, suparnitvo, zdravlje i patriotizam. Pristupite stvaranju tri grupe vrijednosti. U prvu grupu stavite one koje vam se ine najvanije, u drugu najmanje vane i napokon one koje ne znate gdje spadaju. Ovo se radi polako sa dosta razmiljanja. Povratnu informaciiju e dati odvojene grupe parova, kroz diskusiju. Nijedna hijerarhija nema vrijednost. Ovaj metod se nee vrednovati, ni ocjenjivati. Preporuiti uesnicima da ostanu pri prvom izboru. Naglasiti razliku izmeu idealnih vrijednosti i stvarnih vrijednosti onih koje su vane za odeeni tip ponaanja.

101

FILOZOFIJA IVOTA
Cilj Zauzeti stav prema razliitim vrijednostima. Pokazati da su vrijednosti pokretai djelovanja. Materijal Spisak naina ivota. Metoda Evo trinaest naina ivota opisanih ukratko: 1. U ivotu je potrebno imati umjerenosti, razuma, potrebno je traiti pravu sredinu, imati odabrane prijatelje, imati samokontrolu, disciplinu, predostronost, lijepe manire i potovati neke tradicije. 2. Ono to je vano u ivotu su lina i intelektualna sloboda i ravnodunost prema materijalnom i fizikom svijetu. 3. Njavanije stvari u ivotu su naklonost, ljubav, odanost, kontrola strasti i interesa i otvorenost prema drugima. Treba se uvati suhog intelekta, gladi za vlau i egoizma. 4. Uivanje u ivotu umjesto mijenjanja svijeta. Neprihvatanje morala, discipline i rtvovanja. Potreba sa drutvom, ali sa periodima osame. 5. Poistovjeivanje sa grupom i elja sa druenjem. Drutvenost i djelovanje neprihvatanje razmiljanja kao apstraktnog pojma, osamljenost i materijalni interesi. Sklonost ka javnom pokazivanju radosti i zajednikih zadovoljstava. 6. Snana fizika aktivnost, ispitivanje svog svijeta i praktini duh, neprihvatanje nostalginih snova, ljubav prema radu odbacivanje ugodnosti i samozadovoljstva. 7. Dani se niu, ali ne lie jedan na drugi. Nestabilnost i prilagodljivost, elja da se uiva u svakom vanom trenutku. Naroito da se ne robuje nekoj ideji. 8. Mala zadovoljstva, udobnost, prijateljstva, odmor, dobro zdravlje, neprihvatanje intenzivnih i komplikovanih zadovoljstava. Odbacivanje ambicije i fanatizma. 9. Zadovoljstva i uspjesi doi e sami od sebe: treba ekati strpljivo i prijemivo. Samokontrola, uz punu svijest o svijetu oko sebe i ljudskim ogranienjima. 10. Treba biti velikoduan, ali ne utopistiki i ii svijetom uz kontrolu i dostojanstveno. 11. Razmiljanje. Svijet je suvipe velik i suvie agresivan. Unutranji ivot due je najvaniji i iznad je uludog svijeta punog boli kojeg treba odbaciti. 12. Djelovanje, izvravanje, izazov, stvaranje: tijelo ruke i miii su ravi ivot. Treba odbaciti razboritost, ugodnost i oputenost. 13. ovjek je bie koje slui. biti koristan drugima da bi podstakli lini napredak. Prepustiti se svijetu, biti ponizan, biti skroman, ustrajan, vjeran i elastian. Primati, a ne traiti, raditi po Boijoj zapovjesti. Ocijeniti svaki od njih prema sljedeoj skali: 7: dopada vam se mnogo 6: dopada vam se

102

5: prilino vam se dopada 4: ravnoduni ste 3: nije vam stalo 2: ne svia vam se 1: ne svia vam se uopte Nastavak: Opitite vae vienje idealnog ivota (Izbjegavajte opisivanje naina svog ivota) Ukazati na proturjenosti Da li potvruju vau ocjenu vrijednosti?

STABLO LJUDSKIH PRAVA

Cilj Predstavljanje ljudskih prava u razredu. Dozvolite uenicima da izraze svoje miljenje o tome to su ljudska prava. Materijal Bojice. Veliki papiri koji se mogu staviti na zid. Metoda Podijelite uenike u male grupe od 3-5. Kaite im da nacrtaju stablo i nazovu ga "Ne stablo ljudskih prava". Uz dno stabla neka napiu "ljudska prava". Stablo treba imati glavne grane sa nekim od kljunih koncepata za koje oni misle da spadaju u ljudska prava. Oko glavnih treba nacrtati odreeni broj manjih grana sa stvarima za koje oni smatraju da su vezane uz one glavne. Nakon datog vremena grupe stavljaju na zid svoje crtee o objanjavaju ostalima ta su napisali. Crtee moete ostaviti na zidu neko vrijeme kao ukrase, ali i za moguu upotrebu u kasnijim asovima. Nastavak Kad ste saznali ideje uenika o ljudskim pravima, moda ete detaljno prouiti ljudska ili djeija prava da biste saznali do koje mjere stvarna prava odgovaraju onome to su uenici napisali.

103

VONJA BALONOM
Cilj Predstavljanje ljudskih prava kao vrijednosti i razgovor o njihovom znaaju Materijal Olovka i papir, najbolje veliki da se moe staviti na zid. Spisak prava koje treba odbaciti/staviti na prvo mjesto. Metoda Sudionici trebaju zamisliti da lete u balonu iznad okeana. Balon poinje padati i putnici trebaju odbaciti teret da se ne bi sruili u more. Ali, balon i dalje pada i teret stalno treba izbacivati. Izbacivi zadnji teret, balon jedva stie sigurno do kopna. Teret u balonu su deset prava. Zadatak sudionika je da poredaju prava prema znaaju. Tako e teret kojeg e izbaciti prvo pravo oznaeno sa 10, sljedei 9, itd. Teret kojeg e uvati do kraja je oznaen brojem 1. Razred/grupu treba podijeliti na grupe od 5-7. Prvo e sudionici napraviti lini spisak prioriteta, a onda e grupe od 5-7 da usaglase zajedniki spisak. Spisak treba napisati na papir, najbolje veliki, tako da svi mogu da ga vide. Na kraju, svaka grupa predstavlja svoj spisak ostalima i objanjava prioritete. Zatim se spiskovi uporeuju. Ima li mnogo razlika? Je li teko izabrati neke stvari da budu prije drugih? Nadamo se da e se svi sloiti da su sve nabrojane stvari vane, ali ako moraju birati, ljudi e imati malo drugaije prioritete. Nastavak: Varijanta: Kad radite vjebu sa mlaim uenicima, zamijenite pojedine terete sa neim bliim uenicima. Npr: "Slobodni izbori" se mogu zamijeniti igrakama. Teret u balonu ine sljedea prava: Slobodni izbori. Privatna svojina. Ljubav i panja. ista i zdrava okolina. Hrana i voda. Obrazovanje. Sloboda miljenja, svijesti i vjeroispovjesti. Odjea i stanovanje. Privatni ivot bez ometanja. Kulturni ivot.

104

ELJE I POTREBE
Cilj Neka uenici govore o razlici izmeu stvari koje ele ili bi eljeli, i onog to im stvarno treba. Materijal: Papir. Olovke. Makaze. Metoda Neka uenici nacrtaju neke stvari za koje misle da im trebaju na komade papira (nastavnik ih moe pripremiti prije asa ili zamoliti uenike da to urade). Svaki od njih moe napraviti 8-10 crtea. Kad zavre, podijelite ih u grupe. Svaka se grupa mora dogovoriti da odstrani sve osim 5 crtea. Samo 5 najvanijih treba ostati na stolu. Onda grupe jedne drugima trebaju objasniti ta su izabrale. Da li su svi izabrali isto? Nastavak Objesite konopac za ve du uionice i prikaite neke crtee na njega. Prodiskutujte s razredom koji se crtei mogu ukloniti, koje im stvari stvarno ne trebaju. Na kraju treba ostati samo 5 prikaenih crtea. Mogu li se djeca odluiti kojih pet?

105

PRVI UTISCI
Cilj Prepoznati stereotipe i razliitost utisaka. Aktivno sluanje i potivanje drugog. Potovanje uputa. Materijal Fotografije osoba koje predstavljaju slike i/ili razliite pozem a sve zalijepljene na jednom veem listu papira. Izabrati linosti koje su izrazito razliite s obzirom na godine, kulturu, etniku pripadnost, itd. Metoda 1. Uesnici su u krugu: Dati svakom uesniku po jedan list. 2. Traiti od svakog da posmatra svoju fotografiju. ja vidim ja mislim ja osjeam 3. Napisati svoj prvi utisak na dnustranice. Presaviti dno stranice tako da se sakrije tekst i dodati svom susjedu sa lijeve strane. 4. Nastaviti sa ovim postupkom sve dok svi listovi ne obiu brzo cijeli krug. Uporediti prve utiske. Diskusija: U emu su prvi utisci razliiti ili slini? N a emu ste zasnovali vae prve utiske? Iznesite loe shvaene situacije; zbog ega? ta ste zakljuili o sebi iz ovoga? Nastavak Vjeba se moe izvoditi i na vrlo malom broju fotografija, ak i na samo jednoj, ili na nekom etnografskom video dokumentu. Moe se isto tako traiti od svakog uesnika da napie svoje utiske na komadu papira. Dati infirmacije o drugim kulturama: nain ishrane, muzika, organizacija porodice, itd.

106

SVI MI IMAMO PREDRASUDE

Cilj Ponovo razmatrati pitanje stereotipa i predrasuda kada je rije o drugima i o manjinam. Razmisliti o razliitom gledanju na manjine. Pomoi da se uoe granice tolerancije. Suprotstaviti sisteme vrijednosti. Razvijati aktivno sluanje i sporazum Materijal Podijeliti sudionicima po jedan primjerak (scenarija) Metoda 1. Proitati u sebi scenario. 2. Svako bira tri osobe sa kojima bi volio putovati i tri osobe sa kojima ne bi volio putovati. U grupama od etvero: 3. Uporediti pojedinane izbore i razloge za to 4. Uspostaviti zajedniku listu (3 plus i 3 minus) 5. Izabrati glasnogovornika grupe. 6. U zajednikom razgovoru, svakak grupa iznosi svoje zakljuke i objanjava razloge svog izbora. 7. Pozvati uenike na slobodnu diskusiju o njihovim iskustvima: Koji su glavni odluujui faktori? Ako grupa nije dola do zajednikih zakljuaka, zato? Kakve stereotipe putnika pokazuje spisak? Otkuda te predstave? Kako biste se osjeali da niko ne eli sa vama dijeliti kabinu? Nastavak Spisak slui samo kao primjer i sadrava osobe koje predstavljaju poznate i nevidljive manjine (homoseksualci, seropozitivci, itd.). Prouavanje manjina i diskriminacije kroz knjievnost ili istoriju. Ova vjeba se moe izvoditi i u nekom drugom momentu kao to je igra sa splavom. Scenario Sjedate u voz na viednevno putovanje. Putujete u kabini kola za spavanje, koju morate dijeliti sa tri osobe. Sa kojim od slijedeih putnika biste eljeli dijeliti kabinu? Sa kojim od slijedeih putnika ne biste eljeli dijeliti kabinnu? Debeli vajcarski bankar Italijanski disk-dokej koji se drogira Afrikanac koji prodaje egzotine predmete Ciganin koji je izaao iz zatvora Njemica, feminiskinja, rok-pjevaica

107

Strani student-homoseksualac Mlada Rumunka sa bebom Engleski "panker" pod dejstvom alkohola Seropizitivna prostitutka Vrlo siromani izbjeglica Naoruani strani vojnik Mlada djevojka koja govori samo francuski

SVI SMO JEDNAKI, ALI NEKI SU TO VIE OD DRUGIH

Cilj Uoiti i analizirati osnove diskriminacije Pokazati kako drutveno ekonomski faktori umanjuju ili poveavaju izglede na drutveni uspjeh. Materijal Veliki listovi vrstog papira i flomasteri. Metoda Podijeliti uesnike na grupe od est maksimalno. Grupe moraju biti parne. 1. Polovina grupa e izraditi crte dobitnika u drutvu, a druga gubitnika. 2. Sastaviti popis osobina svvog modela: drutveno ekonomski nivo. profesija, pol. etnika grupa, slobodno vrijeme, izbor odjee, miljenje, nain ivota, nain stanovanja, potronja, itd. 3. Nacrtati svoj crte ilustrujui sve popisane osobine. 4. Traiti od grupa da razmijene svoje crtee i da ih protumae. 5. Izvjesiti crtee. U Zajednikom razgovoru traiti od svake grupe da dadne tumaenje primljenog portreta. 6. Crtai daju svoje komentare. 7. Koje su glavne osobine uspjeha ? Koje su glavne osobine neuspjeha? ta to ini razliku? Dali su predstavljene osobe najee proizale iz nekih grupa? Da li osobe iz svih grupa imaju isti izgleda na uspjeh? Nastavak Analizirati diskriminacije i skljuenja osoba koje su razliite zbog njihove kulture, porijekla, pola, jezika, itd.

108

TURISTI
Cilj Simulirati sudar kultura i otkriti stereotipe koji su u igri. Pomoi da se sagledaju mogui sukobi u nekim situacijama. Vjeba trai da se ismjenjuju perspektive i da se stavljamo u kou drugoga. Vjeba pomae komuniciranju.

Materijal List papira ili kartona. Flomasteri u bojama. Metoda Najbolje je raditi sa dva razliita razreda. Svaki od njih ima nastavnika kao animatora. Uloga dva nastavnika je da posjete na upute i na karakteristike svoje grupe. Svaka grupa je u svom razredu. Jedna grupa je X, adruga predstavlja turiste. Tokom petnaest minuta, oni prave kontekst u kome e se razvijati radnja i pripremaju se za svoej uloge. X moraju biti to vie "primitivniji". Jo uvijek u dvije grupe, 40 minuta. Turisti iznose podatke o svojoj zemlji, svoje nade i koliko e imati novca tokom putovanja. Materijal koji nose, fotografski aparat, portabl telefon, novac, itd, moe biti predstavljen crteima. X definiu svoju kulturu: organizaciju porodice, ekonomiju, zanate, odjeu, stanove. Oni sebi daju ime. Kulturni elementi moraju biti homogeni. I oni su predstavljeni crteima. Ova aktivnost se moe obaviti sljedeeg asa. Dva turista se susreu. Oni ele da neto kupe i da se slikaju. Vraaju se u svoju grupu i priaju ta su doivjeli. Opisuju ono to su uoili u drugoj kulturi. X diskutuju meusobno o svojim utiscima sa tog prvog susreta. Oni izraavaju svoje miljenje o stavu turista. Turisti napadaju X koji pokuavaju da zadre svoje uobiajeno ponaanje. Dvije grupe se sasataju: Kako se osjeaju turisti? Kako se osjeaju X? ta misle turisti o X? ta misle X o turistima? Turisti objanjavaju koji je problem u ponaanju X. X-ovi objanjavaju koji je problem u ponaanju turista. Prema miljenju turista ta bi mogli uraditi X da bi pomogli pri susretu? Prema miljenju X, ta bi mogli uraditi turisti da budu manje na smetnji? Ako bi se morali vratiti kod X, ta biste morali znati raditi, da bi bolje postupali?

109

Nastavak Uenici postavljaju pitanja lanovima svoje zajednice koji su posjetili druge zemlje da bi sakupili to vie informacija o njihovom iskustvu. U jednoj drugoj vjebi se trailo od uesnika da zamisle idealno drutvo i da pokau znaajnije razlike u odnosu na njihovu vlastitu kulturu.

TO NIJE PRAVEDNO
Cilj Pomoi da se pojasne pojmovi pravde i nepravde. Materijal Fotografije iji e broj biti vei od uenika u razredu Metoda Uenici rade po parovima. 1. Traiti od parova da izaberu jednu fotografiju 2. Opisati situaciju onako kako je shvataju: Ja vidim, objektivan opis. Ja osjeam, subjektivan opis. Ovo me podsjea na, asocijacija ideja. Situaciju sloiti u tri kategorije: Pravedna situacija. Situacija koja pokazuje nepravdu. Situacija o kojoj oni nisu sigurni. 3. Sada se sastavljaju po dva para. Budui da su predstavljeni sluajevi razliiti, uesnici moraju doi do zajednikog dogovora u svom procjenjivanju. 4. Cijeli razred: Koje su situacije opisane kao pravedne? Koje situacije su opisane kao nepravedne? U nekim situacijama bilo je teko prelomiti.Zato? Koji su uslovi koji dovode do nepravde? Koji bi faktori mogli promijeniti ove nepravedne situacije? Nastavak U vie grupa. Izabrati jednu nepravednu situaciju. Uenici dopunjavaju pismeno, tako da daju pravedan kraj. Oni mogu uvesti posredovanje nevladinih organizacija ili meunarodnih ustanova. Oni mogu isto tako odrediti koja su prava ovjeka koja se ne potuju u razliitim situacijama i pokuati da nau tome lijeka.

110

SLAGALICA
Cilj Simulirati iskustvo nepravde. Pomoi da se shvate reakcije na nepravdu. Istaknuti vanost solidarnosti i saradnje za rjeenje problema. Materijal Koverte u kojima su dijelovi slagalice, sastavljene od geometrijskih oblika. 9 koverata, jedna za svaku grupu Svaka grupa dobiva lik koji mora sastaviti, ali bez eme. (Neki elementi ne dozvoljavaju da se napravi potpun lik). Metoda 1. Svako dobiva kovertu i mora sastaviti slagalicu u odreenom roku. Svaka grupa ima: Osobu odgovornu za vrijeme i materijal. Osobu koja se stara da ne doe do sukoba i koja se brine o potovanju uputa. Osobu koja ima konanu sliku predmeta,Osobu koja izvodi zadatak. 2. (Jedan od izabranih lanova svake grupe moe da se kree da bi dobio jedan ili vie elemenata koji nedostaju) 3. Rasprava: ta ste osjetili kada ste zakljuili da grupe imaju razliit materijal? Kako biste se osjeali da ste bili u nekoj drugoj grupi? Kako ste se osjali zato to ste bili u grupi koja je imala premalo/previe materijala? Kakvo ponaanje pomae uspjehu grupe? Kakvo ponaanje predstavlja prepreku? Nastavak Podsticati uesnike da raspravljau o stvarnim situacijama u kojima ljudi imaju razliite materijale.

111

ULOGA ZAKONA
Cilj Suoiti uenike sa vie koncepcija o ulogama koje se mogu dati zakonu kroz primjere antikih filozofa. Navesti uenike da postanu svjesni tipa drutva koje e se razvijati prema izabranoj odluci. Pokazati da nam teoretski pristup omoguava da smjestimo svakodnevne injenice u opti okvir u kome odreujemo vrijednosti. Navesti uesnike da se ukljue i da suoe svoj izbor sa svakodnevnicom. Materijal Razliiti koncepti o ulozi zakona su prepisani na listu papira, koji se stavlja na zid. Primjeri Cilj zakona je da sprijei pojedinca da prisvaja pravo drugih. Aristotel. Cilj zakona je da da svakome ono to mu pripada. Aristotel. Cilj zakona je da stvori savreno drutvo. Platon. Zakon pomae ljudima da sprijei nepravde prema pojedincima. Glaukom. Uloga zakona je da sauva mir u drutvu osiguravajui dobrobit svih i da potstie primjena stvari koje su korisne drutvu. Protagora. Zakon treba da titi najslabije. Metoda Uesnici su podijeljeni u grupe i dobivaju listove na kojima su napisana pravila ponaanja. Na primjer: Predloena pravila: Roditelji koji bi poinili nasilje nad svojom djecom bie uhapeni. Drava e garantovati nezaposlenima prihod dovoljan za preivljavanje. Prioritet pri zapoljavanju e se dati studentima sa boljim ocjenama. Svaki zaposleni e morati uplaivati odreenu sumu da pomogne nezaposlenima. Svaka metoda koji teti drugom obavezuje poinitelja da nadoknadi tetu. Profesori e se pobrinuti da uenici znaju da su zakoni naeg drutva, budui da su najbolji, nepovredivi. Svaka osoba koja se bude suprotstavila ureenju drutva bie prebaena u centar za prevaspitavanje.

112

 Samo su dozvoljene one aktivnosti koje je drava predvidjela za optu dobrobit. Pravo glasa e imati samo osobe koje plaaju porez. Svi mladi ljudi trebaju pripadati dravnim organizacijama kako bi uestvovali u korisnim akcijama. Fabrike moraju postaviti na dimnjake filtere za proiavanje. Niko ne smije iriti ideje koje vlada ne priznaje kao korisne. Drava ima pravo eksproprijacije ukoliko je neophodna za opte dobro. Direktori firmi imaju pravo da organizuju unutranju slubu reda. Zabranjeno je upadati u stan drugoga bez dozvole. Svaka grupa e morati da sloi pravila na osnovu uloge prema kojoj su ona sainjena (deset minnuta). Provjera zajednikog rada Uesnici biraju ideju koju najvie odobravaju. Uesnici biraju ideju koju najmanje odobravaju. Nastavak Da li se vi ponaate u ivotu prema pravilima koja odgovaraju vaem izboru? Poznajete li pravila koja odgovaraju onom izboru koga ste vi odbacili? Jeste li se borili protiv njih? Zato? Kako biste postupili? Pismeno: Koju ulogu zakona najvie odobrava i zato? Pet pravila svakodnevnog ivota koje nastoji potovati.

STAVOVI O PRAVDI
Cilj Pomoi uesnicima da shvate da moe biti razliitih uglova posmatranja pravde. Ispitati odnose izmeu prava i dunosti. Materijal Kopije gledita A i gledita B. Metoda: 1. Izabrati jedno od prava koje e se obraivati. 2. Razred se dijeli u grupe od po etiri ili est sudionika. polovina grupe dobija listi A, druga listi B. Svaka podgrupa priprema najvei mogui broj argumenata da bi odbranila tvrdnju napisanu na svom listiu. 3. Grupa se ponovo sastaje. lanovi podgrupe A izlau svoja stanovita podgrupi B, iji lanovi moraju paljivo sluati i biljeiti, a zatim dolazi red na podgrupu B. Iza predstavljanja treba predvidjeti vrijeme u kojem sudionici podgrupa postavljaju jedni drugima pitanja. 4. A i B moraju razmijeniti svoje uloge. Oni ne smiju biti unaprijed obavijeteni o ovome. Treba im dati nekoliko minuta da ponovo smisle argumente. 5. Grupe nastoje da pismeno zauzmu zajedniki stav o problemu rasprave. 6. Pitanja za razmatranje: Sa kojim potekoama ste se susreli nastojei doi do zajednikog stava? Da li injenica da su uloge zamijenjene odluku ine lakom ili teom? Nastavak Naite primjere u kojima sloboda izraavanja (ili djeijeg rada) predmet rasprave. Kako napraviti paralelu izmeu prava i dunosti? Kako uporediti prava i dunosti? Da li neke dunosti ograniavaju neka prava? Koristiti informacije iz medija. Stav A: Sloboda izraavanja U pravednom drutvu sloboda izraavanja je jedno od osnovnih prava ovjeka, i ona ne smije biti ograniena.

113

Ispitajte sljedee sluajeve: negativne posljedice cenzure, politike implikacije ogranienja i disidencije, uslovi u kojima se u drugim zemljama ograniava ova sloboda, vanost slobode izraavanja za demokratiju, i sva druga relevantna pitanja. Stav A: Rad djece Da bi se zatitila prava djece na igru, na uenje i odrastanje u zdrave ljude, moraju se strogo primjenjivati zakoni o zabrani djeijeg rada. Razmatrajte sljedee sluajeve: nemogunost obrazovanja koja slijedi kada su djeca primorana da rade; injenica da djeca esto rade u nezdravim uslovima; nain na koji se esto koristi eksploatisanje djece, jer ona nisu organizovana da bi se pobunila protiv nepravednih metoda; i svi drugi relevantni problemi. Stav B: Sloboda izraavanja U jednom pravednom drutvu, ponekada je potrebno ograniavati slobodu izraavanja da bi se zatitila prava drugih. Ispitajte sljedee sluajeve: posljedice rasistikih pria o manjinama; nain kako rije moe biti upotrijebljena da ohrabri nasilje; uslovi u kojima u nekim zemljama je sloboda izraavanja bez ogranienja i dovodi do povrede prava; potreba da se vrednuju dunosti kao i prava; i svi drugi relevantni primjeri. Stav B: Rad djece Da bi se pomoglo porodicama da preive u tekim ekonomskim uslovima i da bi se pomoglo djeci da aktivno uestvuju u drutvu, trebaki bi da djeca mogu raditi da bi potpomogli svoju porodicu. Ispitajte sljedee sluajeve: injenica je da su u nekim dravama mogunosti zapoljavanja rijetke i jedino djeca mogu obezbjediti izvore prihoda za porodicu; injenica da u mnogim drutvima djeca rade oduvijek due nego odrasli; gledite prema kojem se bez potrebe izoluje dijete iz svijeta odraslih i spreava da radi neki produktivan posao; injenica da rad moe biti pouno iskustvo za djecu; i svi drugi relevantni primjeri.

114

UTOPIJA?
Cilj Pomoi usenicima da razmiljaju o nepravdama koje se pojavljuju u okolini. Govoriti o promjenama koje bi pomogle da bude vie pravde. Shvatiti odnos izmeu prava i dunosti. Razvijati mogunosti rasprave, pregovaranja, svrstavanja, predvianja posljedica i planiranja. Kreativnost.

Materijal: Kartice: Smislite pravilo koje... Smislite pravilo koje omoguuje svima da se osjeaju sigurnim. Smislite pravilo koje omoguuje svima da se osjeaju potovanim. Smislite pravilo koje omoguuje svima podjednaku ansu za uspjeh. Smislite pravilo koje omoguuje svima da uestvuju u onome to se dogaa u koli. Smislite pravilo koje omoguuje svima Veliki list papira na zidu. Metoda 1. U grupama od etvero, uesnici smiljaju pravila koja omoguuju da se ostvari ono na ta ih kartica podstie. Ne samo kao pravila ili praksa koji zabranjuju neke vrste ponaanja, ve prije ona koja ohrabruju neke stavove. 2. Zajedniko itanje. Mogu se dodati sugestije koje su predloili drugi uesnici. Napisati pravila koja su na velikom listu papira, ne iznosei svoje miljenje. 3. Svrstavanje: Pravila za koja misle da e ih moi provesti u praksi i da su ih spremni usvojiti. Pravila koja zahtijevaju saradnju drugih sudionika. Prijedlozi koji ne bi bili dobri kao pravila.

115

4.

Poto su sastavili listu idealnih pravila, sastaviti listu dunosti za svako pravilo.

Nastavak: Zamisliti plan prema kojem bi se odluilo kako obavijestiti i navesti druge osobe da pomognu ostvarenje nekog pravila. To se moe uraditi i u obliku pisma ili lanka. Profesor mora omoguitii uesnicima da zaista ostvare ove planove.

IDEOLOGIJE
Cilj Odrediti ideologije. Materijal Priloeni tekstovi. Lista prijedloga. Metoda Odrediti ideoloku opredijeljenost raznih prijedloga. (Neki mogu biti podudarni sa vie ideologija). 1. Drava se ne bi trebala mijeati u upravljanje ekonomijjom. Ona bi morala sprovoditi zakone. 2. Treba garantovati besplatne medicinske usluge. 3. Trebalo bi nacionalizovati sva preduzea. 4. Trebalo bi dati punu vlast efu drave. 5. Drava, vlasnici i sndikati bi se morali udruiti da bi odredili postotak porasta plata. 6. Drava sama po sebi je nepotrebna. 7. Bijela civilizacija je via civilizacija. 8. Moralo bi se izbjei da slabi studenti smetaju drugima u njihovom uenju 9. Niko nema pravo da zapovijeda drugima. 10. Drutvo treba organizovati tako da vlada red u kome se potuje prirodna hijerarhija stvari. Nastavak Diskusija o sadraju. Po njihovom kriterijumu vrijednosti, mogue je odrediti ideologiju vodei rauna o mjestu i vanosti koji su dati jednakosti i slobodi.

116

STAV PREMA MOI

Cilj Aktivno sluanje i sporazumijevanje. Razumijevanje demokratskih mehanizama. Odreivanje odnosa uesnika prema vlasti. Materijal Lista prijedloga. Metoda 1. Vjeba se obavlja u parovima: Uenici zaokruuju slova koja odgovaraju pojmovima sa kojima se slau. Uloga efa u vladi je najvanija, nezamjenljiva. Vlast otuuje, treba je dakle ukinuti, da bi se dala mogunost svakome da se potpuno izrazi. Narod ima samo jednog opasnog neprijatelja: svoju vladu. Politiku vlast moraju obavljati osobe koje su izabrali graani. Politike partije kode vlasti drave, jer one dijele narod i izazivaju jalova sukobljavanja. Drava nije prosta cjelina individua, ona je via i bitnija nego zbir individua. Svaki oblik vlasti eli da postane totalitaristiki. Drava je ogromno groblje na kome zavravaju sva oitovanja individualnog ivota. trajk je prkoenje vlastima; zato ga treba zabraniti. Pojedinci postoje samo zbog drave i nisu nita van nje. Mladi moraju uestvovati u odlukama koje se odnose na njih. Tek kada drava prestane postojati, moi e se govoriti o slobodi. Profesor mora uzeti u obzir legitimne zahtjeve svojih uenika. Ljudsko bie, po naravi, tei da ini dobra; treba mu uvijek ukazati povjerenje.

117

2.

Uee svih pojedinaca u vlasti moralo bi biti osnovni princip organizacije svake ljudske zajednice. Politike partije omoguuju da tenje graana utiu na odluke vlade. Preputena sama sebi, bez ikakve kontrole, ljudska bi se bia meusobno poubijala. Politika vlast ne smije biti preputena javnom miljenju. Ljudsko bie ima prava koja vlast mora potovati i u unapreivati. Kakve stavove odraavaju izjave koje ste vi izabrali? Autoritarni Anarhistiki Demokratski

Nastavak Pozvati se na individualnu ljestvicu vrijednosti. Uporediti sa tekstovima koji predstavljaju politike sisteme.

RAZMJENA MOI
Opis Vjeba kreativnog sluanja u parovima u kojoj se istrauje ema moi. Ciljevi: Proirivanje naeg razumjevanja moi. Davanje oblika u kome uesnici istrauju iskustva line moi i drugih. Vjebanje kreativnog sluanja. Vrijeme 30 minuta Upute 1. Postavite stolice u dva koncentrina kruga tako da jedan krug gleda napolje, a drugi koji je oko njega, unutra. U oba kruga ima jednaki broj stolica. Uesnici zauzimaju mjesta na stolicama. Svako ima svog partnera u koga gleda. Predstavite uesnicima vjebu kreatuvnog sluanja. 2. Dajte uesnicima 3 minute da govore svom partneru o zadatoj temi, a zatim tri minuta sluaju izlaganje svog partnera o istoj temi. Tema moe da bude jedna od 6 situacija koje su nabrojane na kraju ove vjebe. Vjebu zaponite sa prvom (1) situacijom. Kada istekne tri minuta, zamolite uesnike da promijene uloge. 3. Svi koji se nalaze u unutraenjm krugu pomjeraju se za jedno mjesto u desno. Dajte grupi drugu situaciju. Ponovo uesnici imaju na raspolaganju tri minuta da govore i tri minuta da sluaju. Poto su oba partnera govorila, uesnici koji sjede u spoljanjem krugupomjeraju se za jedno mjesto i dobijaju novog partnera za razgovor. 4. Proces se nastavlja poslije svakog kruga, naizmjenino, unutranji, pa spoljani krug se pomjera za jedno mjesto udesno i mjenja se situacija.

118

Rezime i diskusija Postavite uesnicima slijedea pitanja: Kako su se osjeali kada su sluali sa punom panjom? Koliko esto poklanjamo panju drugima? ta za vas znai mo? Koje negativne moi ste iskusili ili izveli? ta je pozitivna mo i kako ste je iskusili ili izveli? Primjedbe Ova vjeba se fokusira na razlikama izmeu moi izvedene nad nekim (negativna mo) i moi sa nekim (pozitivna mo). Vjebu moete da upotrijebite i sa nekim drugim setom situacija. Ovo je struktuirani nain upravljanja radom sluanja u parovima i otklanja problem stalnog pronalaenja novog partnera. Struktura vjebe obezbjeuje granice unutar kojih je sigurno razgovarati o tekim temama. Ako elite da ubrzate vjebu to moete da uradite ili skraivanjem predvienog vremena za svaku izmjenu ili smanjenjem broja situacija. Vjetine: Sluanje bez iznoenja presuda. Sluanje sa punom panjom. Govorno izraavanje. Situacije: 1. Vrijeme kada je neko imao mo nad vama, a vi ste se osjeali nemonim da uradite bilo ta. 2. Vrijeme kada ste imali mo nad nekim drugim i loe je koristili. 3. Vrijeme kad ste imali mo i dobro je koristili. 4. Vrijeme kada ste se osjealipreplaeno, ali ste radili bez obzira na strah. 5. Vrijeme kada je neko imao mo, a vi ste se pobunili protiv toga. 6. Vrijeme kada ste se osjeali nemono, a znali ste ta da radite i radili ste to.

STATUE MOI
Opis Fizika vjeba u parovima uz upotrebu tabloa. Ciljevi Traenje emocija koje nas asociraju na mo i na to kako ona utie na nas. Vrijeme 25 minuta. Upute 1. Podjelite uesnike u parove. Svaki par treba da napravi tablo (zamrznutu skulpturu) kojim e jedan osoba da predstavi poziciju moi, a druga poziciju nemoi. Dajte uesnicima nekoliko minuta da pripreme svoje tabloe. Nakon toga partneri mjenjaju uloge tako da osoba koja je radila na tablou moi sada prikazuje tablo sa situacijom nemoi i obratno. 2. Poto su pripremili oba tabloa, partneri ih prikazuju pred cijelom grupom. Zamolite ostale uesnike da daju kratki komentar o tome ta primjeuju. Takoe zamolite svaki par (dok su jo kao zamrznute statue) da izrazi u jednoj rijei kakva su njihova osjeanja (ponosno, uplaeno, ponizno...). Rezime i diskusija Koja od dve prikazane situacije je blia uesnicima? ta su osjeali prema nemonoj osobi kada su se nalazili u poziciji moi i obratno? Primjedbe

119

Vjeba brzo aktivira snane asocijacije i emocije i vano je biti svjestan toga. Oni uesnici koji imaju snanu emocionalnu reakciju na ovu vjebu mogu dobiti priliku da govore o tome. Najbolje je, da se rezime u takvim situacijama, odvija u malim grupama. Vjetine Vizuelizacija. Fiziko izraavanje. Posmatranje.

UZIMANJE KONTROLE
Opis Grupna vjeba u kojoj se se trae naini za upotrebu nae moi u grupi i u drutvenim stuacijama. Ciljevi Istraivanje naina uzimanja kontrole u svoje ruke. Probanje tih ideja pred grupom. Poveanje pouzdanja Pronalaenje odgovarajuih naina za samopredstavljanje. Upute 1. Kako bi se uesnici zagrijali, zamolite ih da legnu na pod i da zamisle da su potpuno bespomoni, bez izvora, bez pouzdanja i bez kontrole. Ustajui, polako se osjeaju sve bolje. Ta osjeanja mogu da se prikau na skali moi brojevima od 1 do 10. Uesnici treba da se pomjeraju tom skalom poinjajui od 1 (osjeanje apsolutne nemoi i odsustva kontrole) do 10 (osjeanje samopouzdanja i potpune kontrole). Uesnici se polako mijenjaju kako se pomjeraju na gore u skali. Kada svi dostignu 10, zaustavite vjebu. Sada moete da zamolite nekoliko uesnika da demonstriraju promjenu na skali od 1 do 5, drugu grupu od 10 do 5 i treu od 5 do 10. Koliko esto u svakodnevnom ivotu osjeaju da to rade? ta su osjeali kada su se peli i sputali niz skalu? 2. Uesnici se vraaju u krug. Zamolite jednu osobu da ue u krug i preume kontrolu i da se osjea pouzdano. Dobra ideja je da ostavite dva prolaza: jedan za ulazak u krug, drugi za izlazak. Svaki pojedinac sam treba da odlui koju vrstu kontrole eli da vjeba i na koji nain e to izvesti. Evo nekoliko primjera: Uite u krug tiho, napravite pauzu, pa pogledajte po krugu ostvarujui kontakt oima sa

120

svima i izaite tiho iz kruga. Utrite u krug i sa velikom uznemirenou recite ta ste vidjeli. Uite u krug puni samopouzdanja, pogledajte u jednu osobu i zamolite je da se pomjeri sa svoje stolice na prazbu koja se nalazi na drugoj strani kruga. Ovdje su prikazana tri razliita naina uzimanja kontrole, svaki prilagoen razliitoj linosti, ali svi oni su efikasni.

MANIPULATIVNI TRIKOVI
Opis Interaktivna grupna vjeba u kojoj se istrauje kako se pod pritiskom daju asertvini odgovori. Ciljevi Vjebanje suoavanja sa manipulacijom i pronalaenje asertivnih odgovora. Vrijeme 20 minuta. Upute 1. Manipulacione karte (napisane na kraju ove vjebe) daju konture situacija u kojima osoba pokuava da manipulie drugom radei neto to ta osoba ne voli. Dajte svakoj osobi kartu. (Pripremite iskopirane i izrezane karte). Dajte malo vremena uesnicima da odlue koja e biti njihova poetna manipulaciona linija. Ako moja karta prikazuje situaciju u kojoj roditelji nagovaraju kerku ili sina da doe i posjeti ih, tada bi moja poetna linija mogla da bude: "Ti nisi dolazio da me vidi godinama". Pitao sam se da li ti je do mene vie stalo." 2. Uesnici se vraaju u krug i jedan po jedan se okreu osobi sa svoje lijeve strane i ukratko je upoznaju sa situacijom i odnosima na karti kao npr,: "Ja sam tvoj roditelj i hou da te nagovorim da doe i posjeti me". Zatim iznose svoju poetnu liinju, a osoba sa lijeve strane daje odgovore. Na primjer: "Zbog iznenadnog posla morao sam da prekinem odmor i vratim se na posao, pa je sada veoma teko da dobijem slobodan dan, ali gledau da provedemo neko vrijeme zajedno im zavrim posao". Omoguite da svaki ulesnik dobije ansu da upotrebi svoju poetnu liniju, kao i da da odgovor na neiju.

121

Rezime i diskusija Koji odgovori su najefikasniji i zato? Kako uobiajno odgovarate u slinim situacijama? ta drugaije radite? Primjedbe Odgovori uesnika ne bi trebalo da ih kompromituju, ve da ostanu na svojoj poziciji suoavajui se sa problemom, a ne napadajui ili branei se. Vjetine Improvizacija. Mata. isto verbalno izraavanje. Manipulacione karte Zamoliti prijatelja da priuva bebu. Zamoliti nekoga da preuzme vae deurstvo na vratima u omladinskom klubu. Zamoliti nekoga da vas odveze kui. Zamoliti prijatelja ili poznanika ili lana porodice da vam pozajmi novac. Dati kolegama iz omladinskog kluba da naprave neprijatno saoptenje. Nadzornik daje dodatni posao radnicima. Roditelj nagovara kerka ili sina da ga posjete. Dati nekom da umjesto vas obavi prepreden telefonski poziv. Pozajmiti neto od prijatelja kad on ne eli da to pozajmi. Nagovarati prijatelja da izae uvee.

SPISAK ASERTIVNIH PRAVA

Opis Rad u malim grupama na individualnim pravima uz upotrebu govornog i pisanog jezika. Ciljevi Istraivanje naih prava. Izraavanje osjeanja kouja su nam potrebna. Afirmacija onog ta vrednujemo kod sebe i kod drugih. Prepoznavanje situacija kada zloupotrebljavamo svoja pravila. Stvaranje osnove za asertivnost. Prepoznavanje potreba drugih ljudi koje treba da potujemo. Vrijeme 20 minuta. Upute 1. Predstavite vjebu sa primjerom asertivnog prava: na primjer da budemo sasluani ili pravo na sopstveni prostor. 2. Recite uesnicima da e sastavljati spisak asertivnih prava. Pojedinano svaki uesnik zapisuje ta smatra svojim najvanijim pravom. 3. Uesnici razmjenjuju svoje prijedloge sa cijelom grupom. Zakaie na zid liste sa pravima oko kojih se svi uesnici slau. Dajte sada jedan primjer o tome kako sami zloupotrebljavamo svoja prava: kada pretpostavimo da nas niko ne slua i zautimo, mi tada zloupotrebljavamo svoje pravo da

122

budemo sasluani. Rezime i diskusija Kakv efekat ima na nas kada sami zloupotrebljavamo naa pravila ili kada to dozvoljavamo drugima? Kada moemo da podrimo naa prava? Kakav efekat bi to imalo na druge? Primjedbe Ovaj rad je efikasan kada se radi zajedno koja su data u slijedeoj vjebi. Vjetine Izraavanje potreba. Priznavanje potreba drugih.

OSNOVNA PRAVILA PREGOVARANJA

Opis Grupna vjeba u kojoj se koncezusom donose osnovna pravila za grupu. Ciljevi Ustanovljavanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja u grupi. Uspostavljanje koncezusa oko naina ponaanja u grupi. Upute 1. Upoznajte uesnike sa vjebom: svi odlazite zajedno na posao od jednog ili tri dana i morate prethodno da se dogovorite oko optih pravila. Koja vrsta ponaanja e biti od pomoi? Kako oekujete da e ona uticati na druge? Kako oekujete da e uticati na nas? ta e ta pravila iziskivati? Unutar grupe napravite brainstorming i zapiite sve ideje na veliki list papira. 2. Zamolite uesnike da podvuku bilo koje pravilo sa kojim se ne slau. Svaki od njih mora da bude spreman da argumentuje zato se ne slae sa nekim pravilom. 3. Uzmite flomastere u razliitim bojama i zaokruite pravila koja nisu bila podvuena. Prvo prodiskujete sporna pravila. tj. ona koja su podvuena samo jednom ili dva puta. Idite redom od pravila do pravila, prihvatajui ih ili odbacujui, sve dok ne doete do liste koju prihvata cijela grupa. Rezime i diskusija Kako e se pravila primjenjivati?

123

Da li e postojati kazne za krenje pravila? Koliko e pravila koristiti tebi, a koliko drugima? Koliko e te pravila sprijeavati? A druge?

Primjedbe Krenje pravila je u osnovi ponaanje mnogih mladih. Davanje mogunosti da sami uestvuju u stvaranju pravila jeste prvi korak suoavanja sa obrascem. Razlika izmeu asertivnih prava i osnovnih prava moe da se uporedi sa razlikom izmeu konstituisanja zemlje (spisak prava) i zakona (osnovna prava). Vjetine Sluanje. Fleksibilnost. Pronalaenje zajednikih prava.

SITUACIJA: 1 DO 5
Opis Interaktivna grupna vjeba u kojoj se istrauju rjeenja za situacije u kojima je pojedincu teko da bude asertivan. Ciljevi Omoguavanje uesnicima da sebi kreiraju sliku o tome u emu se nalaze njihove tekoe i odreivanje take od koje asertivan rad efikasno moe da pone. Istraivanje ta je potrebno pojedincu da bude asertivan uj nekim situacijama. Vjebanje asertivnih vjetina. Upute 1. Zamolite uesnike da podjele list papira na pet kolona. Oznaite kolone brojevima od 1 do 5. Zamolite uesnike da se sjete situacije na poslu kada im je bilo teko da budu asertivni i da je savladaju kako bi eljeli. To bi mogao da bude ili neki dogaaj ilineka tekoa koja se ponavlja. Tu situaciju biljei ispod broja 5. Situacija zbog koje su se osjeali malo neugodno treba zabiljee ispod broja 1. U kolone ispod brojeva 2, 3 i 4 trebalo bi da upiu neke druge problematine situacije razvrstane od najmanje (1) prema najveoj tekoi. 2. Podijelite uesnike u grupe od tri lana u kojima svaki od njih razmjenjuju sa ostalima problem sa skale od 1 do 5. Podstaknite ih da naprije odaberu situaciju koja je blia 1. Zapoinjanje rada

124

3. 4.

najteim problemom nije dobar put za izgradnju povjerenja i samopotovanja. Svaka grupa treba da odigra tri odabrane situacije onako kako su se one dogodile ili kako su mogle da se dogode. Svaki lan grupe ima mogunost da sam prikae svoju situaciju. Scene odabranih situacija se izvode pred cijelom grupom ili, ako je grupa suvie velika, pred drugom grupom od troje. Posmatrajte prvu scenu i pokuajte da saznate koji je bio prioritet i eljeni ishod osobe koja je bila ukljuena u taj dogaaj (vidi primjedbe). Zatraite da posmatrai daju savjete. Oni bi trebalo da su pozitivni i podravajui, a ne da presuuju ili da kritikuju. Podsjetite uesnike da obrate panju na govor tijela i druge ifrovane poruke, kako verbalne, tako i neverbalne. Poto su posmatrai dali savjete, scena se ponovo izvodi sa promjenama i sa vie asertivnosti u ponaanju.

Rezime i diskusija Postavite uesnicima slijedea pitanja: Koji su bili vai prioriteti u datoj situaciji? Koji je bio va eljeni ishod? Da li ste ostvarili eljeni ishod bez kompromisa sa prioritetom? ta ste nauili iz ove vjebe? ta je bilo od koristi? Koji savjeti su bili od pomoi i zato? ta je pravilo tekoe i zato? Primjedbe Slijedei primjer bi mogao da razjasni razliku izmeu prioriteta i eljenog ishoda. Prijatelj je za roendan je dao poklon Sari koji se njoj nije dopao. Njen prioritet je bio da ne povrijedi osjeanja svog prijatelja. Sarin eljeni ishod je bio da vrati poklon i da ga zamjeni za drugi. Ako ona osjea da e povrijediti osjeanja svog prijatelja, nee vratiti poklon. U ovom sluaju asertivnost ne znai vraanje poklona nazad bez potovanja. Da li postoji bilo koji nain za postizanje eljenog ishoda bez rtvovanja i bez neasnosti? Upotrijebite vjebu za izgradnju povjerenja i za pronalaenje asertivnih odgovora. Vjetine Jasnoa. Samosvjesnost i svjest o drugima. Improvizacija. Asertivnost.

PROJEKT UREENJA
Cilj Ispitati meuzavisnost u nekoj zajednici u vrijeme promjena. Pokazati da se svaka odluka tie svih lanova drutva. Aktivnost razvija potrebno razumijevanje razliitih gledita, sagledavanje posljedica i odluivanja u demokratskom okviru. Materijal Tekst koji opisuje stvarni ili zamiljeni projek ureenja neke gradske etvrti. Morae se voditi rauna o drutvenim, ekonomskim, demografskim, problemima prijevoza, itd. Komplet karata za podjelu uloga. Primjeri Vi ste nastavnik Vidite li razloge zbog kojih bi to bila dobra zamisao Mislite li da bi to moglo izazvati probleme? Vi ste vlasnik jedne male trgovine. Vidite li razloge zbog kojih bi to bila dobra zamisao? Mislite li da bi to moglo izazvati neke probleme? Vi radite u jednom medicinskom centru Vi radite kao ista.

125

Vi ste voza autobusa. Nedavno ste stigli, dolazei iz nekog kraja (ili druge zemlje) i traite posao. Vi ste mladi koji ive u etvrti. Vi ste direktor jednog malog preduzea. Vi imate politiku funkciju itd.

Metoda 1. Uenici se rasporeuju u parove. Svaki par dobija jedan tekst projekta i jednu o karata. 2. Parovi prave listu svih prednosti i problema vezanih za projekt. Oni to moraju uraditi sa stanovita osobe iju ulogu igraju. Zajedniki odluuju da li su naklonjeni ili nisu tom projektu (15min). 3. Svaki par predstavlja grupi svoj stav iznosei svoje razloge. Oni e navesti koje bi akcije trebale preuzeti. 4. Uenici glasaju da li e se projekt primijeniti ili ne. 5. Ima li grupa ije bi miljenje trebalo traiti? U kojoj je mjeri na vae miljenje uticalo miljenje drugih? Da li posebni interesi koje brani jedna od grupa imaju uticaja na druge grupe? Ima li grupa ija miljenja zasluuju vie panje? Ima li grupa ija se miljenja rijetko ili nikako sluaju? Nastavak Uenici pozivaju odgovornu osobu iz njihove optine.

DA SAM AROBNJAK
Cilj Izabrati vrstu drustva i objasniti razloge tog izbora. Kreativnost. Materijal Papir i flomaster. Metoda Traiti od uenika da se zamisle u ulozi arobnjaka. itati: "Da sam ja veliki arobnjak, ja bih uredio da mukarci, ene i djeca ne doive nikada vie ono to se dogodilo za vrijeme rata i zbog toga..." Svako nastavlja slijedee reenice: Ja bih zaustavio... Ja bih zatvorio... Ja bih zaboravio... Ja bih se suprotstavio... Ja bih nastavio...

126

 Ja bih stvorio... Zajedniko itanje odgovora. Procjena ta ste otkrili? Nastavak Da sam ja arhitekta: kola iz snova. Dovesti u vezu sa ideologijama.

ZID UTNJE
Cilj Uenici istrauju razliite ideje demokratije Materijal Veliki list papira i flomasteri Metoda U ogranienom vremenu traiti od uenika da napiu, bez dogovaranja, jednu reenicu o: "Demokratija, to je..." Moe se odgovoriti na ve postavljenu reenicu ili rije. Svako bira i ita reenicu koju je on napiao. Razmiljanja podijeliti na: "Nauio sam" "Otkrio sam" "Htio bih rapsravljati o"

127

UPITNIK O STAVU
Ciljevi Definisati koncepte progresivnih, konzervativnih, doktriniranih i pragmatinih stavova. Otkriti politiki stav na osnovu parametara drutvene promjene. Materijal Jedan upitnik po uesniku. Metoda Odgovorite na pitanja. Pred svaku izjavu upiite: 5: Ako potpuno odobravate izjavu. 4: Ako djelimino odobravate izjavu. 3: Ako je va stav o izjavi neutralan. 2: Ako ste djelomino protiv. 1: Ako ste potpuno protiv. Napravite zbir: On e vam pomoi da utvrdite va politiki stav. 100-80: Revolucionaran 80-60: Reformistiki

128

60-40: Status kvo 40-20: Reakcionaran Postoje li znaajna odstupanja meu sudionicima, naroito izmeu djeaka i djevojica? Nastavak: Politiki stavovi. Jedan stav je tendencija da se iskae neko miljenje ili prihvati odreeni oblik ponaanja. On proizilazi iz drutvene integracije ili osobne istorije i manje ukljuuje svijest nego ideologija. On usmjerava naa opaanja, prosuivanja ili djelovanje. Radi se o tome da se na osnovi izraavanja miljenja sagleda u kojoj ste vi mjeri za ili protiv drutvene promjene. Sama promjena nije ni dobra ni loa, ne radi se o tome da se sudi o uenicima, a jo manje ocjenjuje. Pravo pitanje je: Zato, ta kada i kako mijenjati? Napredan stav dovodi do vjerovanja da su promjene poeljne. On moe biti revolucionaran ili reformistiki, zavisno od razmatranog stepena hitnosti i prema sredstvima provoenja. Za revolucionara, nasilje nije iskljueno ukoliko je potrebno. I reformista eli promjene, ali bez korjenitog kidanja sa prolou. Konzervativni stav, naprotiv cijeni tradiciju. On moe dati prednost postojeem stanju ili biti reakcionaran. Favorizirati postojee stanje znai smatrati da je postojee stanje prihvatljivo mada nije savreno. Reakcionar odbija sadanje stanje stvri. Za njega je greka to su se vrile promjene i on eli povratak na prethodno stanje. Revolucionar i reakcionar tee ka doktrinarnosti. To znai zauzeti stav na osnovu neke ideologije, ne vodei rauna o stvarnosti. Drugi su pragmatiniji. Oni zauzimaju stav na osnovu analize stvarnosti. Drugi su pragmatiniji. Oni zauzimaju stav analize neposrednih posljedica.

Upitnik o stavu 1. ena bi trebala dobiti dozvolu da se sterilizira bez saglasnosti mua. 2. Informacije o kontroli raanja morale bi se dati na traenje svakoj mladoj djevojci od 14 godina i vie. 3. Upotreba blagih droga bi se trebala legalizovati. 4. Referendum na inicijativu naroda mora se omoguiti u demokratiji. 5. Kriminalcima treba prije lijeenje nego kanjavanje. 6. Smrtna kazna bi se morala potpuno ukinuti u svim sluajevima. 7. Morala bi se se nacionalizovati velika preduzea. 8. Brak izmeu osoba istog pola trebao bi biti ozakonjen. 9. Ne bi se smio spominjati pol u oglasima za slubu. 10. Trebale bi se ukinuti humanitarne ustanove. Dunost je drave da brine o ugroenima. 11. Prosjenim ovjekom ne treba niko da upravlja, niti da ga kontrolie. 12. Studenti bi morali uestvovati u upravljanju kolom. 13. Morale bi se ukinuti ocjene i diplome. 14. Svaka osoba bi morala raspolagati zagarantovanim minimalnim dohotkom, bez razlike na pol, godine, zanimanje i ak ako ne eli nita raditi. 15. Djeca bi se morala odgajati u vie vjerskih sistema, a kada odrastu izabrae. 16. Politike voe moraju pratiti savjete naunika da bi se koristila nauna otkria. 17. Sva ljudska bia se raaju sa sitim mogunostima.

129

18. Trebalo bi ukinuti privatnu imovinu i uvesti dravnu. 19. Niko nema pravo da namee svoje miljenje nekom drugom. 20. Potrebno je zabraniti proizvodnju svih zagaujuih sredstava, ma kakvi da su ekonomski interesi. Primjedbe: Ova pitanja se moraju graditi na lokalnim primjerima. Sva ona su povod za raspravu.

IGRA POLITIKE
Ciljevi Omoguiti uesnicima, kroz animaciju, da se saive sa razliitim fazama glasanja. Problem potovanja veine. Razvijati pravilnu argumentaciju. Materijal Izabrati jednu temu u upitniku, zavisno od interesa i vrlo uravnoteene podjele miljenja. Metoda 1. Razred se dijeli na tri ekipe: Ekipa A: Odobrava prijedlog Ekipa B: Protiv prijedloga Ekipa C: Neutralana bez stava. 2. Svaka ekipa bira predsjednika koji odgovara za potivanje uputa Ekipe sebi daju imena. lanovi ekipa imaju 15 minuta da nau uvjerljive argumente i da izrade strategiju. 3. U podgrupama, koje sadre predstavnike svake ekipe, oni razmjenjuju miljenja o raznim

130

4. 5. 6. 7.

gleditima i trae pukotine u protivnikim argumentima. Po povratku u svoju ekipu, svoju "partiju", bira se glasnogovornik (koji nije predsjednik) i dotjeruje se strategija. Na zajednikom sastanku vodi se diskusija izmeu glasnogovornika.Potrebno je izbjegavati svaki lini napad. Ostali uesnici treba da postavljaju pitanja. Organizuje se glasanje sa tajnim glasakim listiima.

Nastavak Na osnovu ove vjebe mogu se prouavati razliiti tipovi politikih reima i konstitutuisanja veine. Uputno je, isto tako, traiti od uenika da analiziraju programe razliitih politikih partija. U prolosti, ili jo bolje, ako je mogue, dananjih. Ako se ima vremena, organizuje se "izborna kampanja", ili izrauje pravi sloeni program. Mogu se izraditi plakati i broure da bi se podralo, ili pozvalo na glasanje, da se podri vlastito miljenje. Mogu se koristiti stvarni problemi u okviru kole.

UPROPATENO VEE
Cilj Navestim uesnike da postanu svjesni osjeanja koja imaju kada su suoenisa nekim diskriminatorskim aktom. Podstai ih da razmotre nenasilna rjeenja kao odgovor na takav akt. Navesti ih da shvate etape neophodne za pregovore. Podstai ih, da kroz grupni rad, jedni druge sluaju i da shvate razliitost individualnih reakcija i kvaliteta neophodnih za postizanje sporazuma. Materijal 18 velikih listova dovoljno debelog crtaeg papira. Flomasteri u vie boja. ezdesetak crno-bijelih, ili dopisnica u boji koje e izraziti jednakost, prirodu, razliku, razliite tipove diskriminacije, njenost, dominaciju, mir, itd. Mali kvadratii samoljepljivog papira koji e omoguiti da se dopisnice privrste na listove papira za crtanje, a da ih ne otete. Metoda Oko 2 kolska asa, tj. 90 minuta.

131

ZAMILJANJE STVARNE SITUACIJE: Vaa kola organizuje nedjelju manifestacija protiv rasizma. Za promovisanje te nedjelje, organizovano je vee sa slijedeim programom: Uvodni govor direktora/direktorice. Pozorine improvizacije koje izvode uenici. kolska grupa rep muziara. Ples. Zakuska, itd. U trenutku kada manifestacija treba da zapone, jedna grupa pankera ulazi u prostoriju, poinje da prevre stolove sa zakuskom i buno se izraava traei svau. Oito su odluili da sabotiraju to vee i da mu pokvare tok. Organizacija aktivnosti: Prva aktivnost 1. Objesiti ili nalijepiti na zid ili plou 6 panoa (listove papira za crtanje) od kojih svaki nosi po jednu od slijedeih napomena: STRAH NEMO SILA NEOBINOST TUGA POBUNA 2. Traiti od uenika da navedu prvo osjeanje koje bi oni, kao organizatori, imali u takvoj situaciji, te da dou ispred odgovarajueg panoa. Kada su se uenici tako grupisali, traiti da uzmu svoj pano koji su izabrali i da zajedno odu do jednog stola (ako neki uenici oklijevaju izmeu vie mogunosti objasniti im da oni mogu oformiti jednu ili dvije posebne grupe, zavisno od onoga ta osjeaju). 3. Kada uenici sjednu oko stolova, traiti da jedni drugima objasne osjeanje koje imaju, kao i motiv izbora tog osjeanja. Diskusija Svaka grupa treba da odabere tumaa koji e drugim grupama objasniti rezultate diskusije koju su upravo vodili. Vidjee se da su uenici oklijevali ili da dovede u pitanje izbor drugih, osjeaju potrebu da se opravdaju. Tokom diskusije istai oprenosti i objasniti da, odnosu na neki dogaaj, uvijek ima interpretacija, dakle emocija koja moe stvoriti nasilje. Dakle, moe se djelovati na razliitim nivoima, tj. kao interpretaciju, na emociju i na ostvernu tenziju (napetost) da bi se izbjeglo nasilje. To e oni i pokuati da uine u nastavku vjebe. Druga aktivnost 1. Svakoj grupi uruiti po jedan novi list papira za crtanje. Pitati ih koje bi akcije odmah poduzeli ako bi dolo do jedne takve situacije. Pri tome ne zaboravljati 3 zadata nivoa (interpretacija, emocija, tenzija) i tako djelovati da se izbjegne da se situacija izrodi u mete. Ove akcije treba napisati jednom bojom na papiru. 2. Kada se grupi odrede akcije, traiti pomou podijeljenih dopisnica izraze koje to potrebe oni ele izraziti svojim akcijama. (Npr. imam potrebu da se smirim, imam potrebu da im objasnim da ovjek nema pravo to uiniti, trebam pomo, imam potrebu da se distanciram, imam potrebu da se potuje moj rad, itd.). Ove potrebe napisati na istom listu, ali flomasterom druge boje, pored zalijepljene karte. NB: Ako uesnici u sopstvenom kompletu ne nalaze kartu koja im odgovara, odobreno im je da odu do druge grupe i dogovore eventualnu zamjenu, ali se to moe uiniti samo uz pristanak ostalih. 3. Zatim uesnicima uruiti jedan list papira za crtanje na kojem se nalazi krug sa slijedeim pojmovima: Stvoriti vezu. Utvrditi problem. Utvrditi potrebe. Tragati za alternativom, nekim rjeenjem. Napraviti pogodbu. Od uesnika zatraiti da na taj krug prenesu svoje akcije i izraene potrebe, dovodei ih u vezu sa pojmovima u krugu. Diskusija Traiti od svake grupe da ostatku razreda predoi rezultate svog rada. Napraviti poreenje izmeu raznih predloenih rjeenja i izraenih potreba.

132

Da li su veoma razliiti od grupe do grupe? Postoje li veze izmeu prvog osjeanja koje je odredilo izbor grupe i razliitih reakcija (ima li ih znaajnih)? Procjena Vjebu zavriti uz zahtjev da se svaka grupa izjasni o nainu na koji je organizovala svoj rad i odnosima koji su se tokom itavog rada uspostavili (saradnja, sluanje, razmimoilaenje, dominacija jedne ili druge osobe, uticaj, neslaganje, itd.). Pitati uenike ta su nauili o svom djelovanju kao individue, kao lanovi grupe i ta bi to oni ili one htjeli prenijetidrugim kolegama poslije svog rada.

MANJINE
Cilj Pokazati uesnicima da osjeaj iskljuenosti moe biti rezultat ne samo onog kako vas vide drugi lanovi drutva, ve i lanovi vae sopstvene grupe. Materijal Jedan komplet pozitivnih i negativnih kartica za svaku grupu. Dva velika lista papira (po jedan za svaku grupu). Na jednom napisati OSJEANJA, a drugom AKCIJE. Flomasteri u boji. Metoda Na poetku igre je veoma vano da uenici ne znaju ta predstavljaju, inae mogu imati idejej koje bi poremetile tok igre. Prvi dio 1. Neka uesnici posjedaju u grupe od 4 6 (ako je mogue ne vee).

133

2. 3. 4.

Svakoj grupi dati jedan komplet pozitivnih kartica (dopisnica), neto za pisanje i dva lista papira za crtanje. Traiti da imenuju osobu koja e na papire zabiljeiti komentare i reakcije grupe (osim ako vie vole da svako napie sam svoju reakciju). (2 3 minuta). Objasniti uesnicima da tokom vjebe ne predstavljaju same sebe, nego lanove jedne manjinske grupe (nacionalne grupe). Zamoliti ih da za sada ne pitaju ko su oni, nego da misle na poruke koje se nalaze na karticama, kao da one opisuju njih i njihovu situaciju. (2 minuta). Traiti od uesnika da redom proitaju jednu po jednu karticu lanovima grupe. Kada proitaju svih 6, upitajte ih: Kako se osjeate kao lanovi te manjinske grupe? Odgovor na to pitanje treba napisati na list sa naznakom OSJEANJA (oko 10 minuta).

Drugi dio 5. Sada svakoj grupi dati po 6 negativnih kartica i traiti da postupe isto kao sa pozitivnim (taka 1 4). (2 minuta). 6. Sada ih upitati: tra biste uinili da se naete u takvoj situaciji? Odgovor na ovo pitanje treba napisati na list sa oznakom AKCIJA (10 minuta). Podsjetite ih na to da su jo uvijek ona ista grupa koja je svoja osjeanja napisala na prvi list. Moda im neto, to su napisali na taj list, moe pomoi da pronau akciju koju treba poduzeti. Ukupno oko 30 minuta. Izvjetaj 1. Zatraite od svake grupe da ostatku razreda predstavi svoja osjeanja sa lista A. 2. Zatim, kada su sve grupe zavrile ovaj prvi dio, zatraite od njih da podnesu izvjetaj o potvrenim akcijama na listu B (20 minuta). Diskusija Diskusija bi se ticala pozitivnih osjeanja (ponos, samopotovanje, vjera u budunost, osiguranje svojih prava i sloboda, itd.) koja su izraena kada sub se podijelile pozitivne karte, te osjeanja (bijes, nepravda, revolt, nerazumijevanje, itd.) sa negativnim karticama. to se tie predloenih akcija, treba napraviti razliku izmeu konstruktivnih i nasilnikih akcija, kao i razlike izmeu grupa i unutar iste grupe. Upitati uesnike kako su radili u grupi i sa kojim su se problemima susreli u izvoenju vjebe (saradnja, liderstvo, itd.). ta misle da su nauili kroz ovu vjebu: o sebi samima, o svojim reakcijama, o grupi? Da li mogu ustanoviti izvjesnu vezu izmeu ove manjinske grupe koju su predstavljali, u ijoj koi su bili, i drugih grupa koje poznaju. Konano, rei uenicima da su predstavljali grupu putnika, koji se jo zovu i Cigani, Romi ili panski cigani (ukupno vrijeme igre oko 60 minuta). Mogue proirenje Poreenje sa Konvencijom o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije. Pitati ih da li im izgleda da opisna situacija odgovara stvarnosti u njihovoj zemlji, koje su mjere poduzele njihove vlasti da izbjegnu ovaj problem; koje su mjere oni predloili, a koje bi odgovarale mjerama potvrenim tekstom Konvencije.

Komplet pozitivnih i negativnih karaktera Nae kue se razlikuju od kua drugih ljudi One su posebne i mi ih jako volimo. Mi volimo da uvamo nae tradicije. Televizijski programi i novine ne govore istinu o nama. Oni kau da smo mi problem. Oni nam ne dozvoljavaju da kaemo nae vienje dogaaja. Imamo brojne talente. Mi vrimo manuelne i umjetnike poslove svake vrste. Na rad je veliki doprinos za zemlje u kojima ivimo. Izvjesna lica se loe ophode prema nama i daju nam uvredljiva imena. Ponekad nas napadaju bez razloga. Nema tome davno kako su na hiljade naih ubijeni u inostranstvu. Na narod je u prolosti izvrio brojna junaka djela.

134

Mi se volimo sjeati naih doivljaja. Nikada nemamo tekue vode. Nae smee se rijetko kupi. Mi smo jako nezavisni. Mi se volimo baviti samo sobom. Nikome nita ne dugujemo. Izvjesni ljekari nam ne ele pomoi kad smo bolesni. Koritenje socijalnog osiguranja je za nas teko. Mi volimo da se sastanemo da priamo prie i pjevamo pjesme. Za nas je uivanje u ivotu veoma. Ljudi ne ele nau blizinu. Izvjesni ljudi nam ne ele dati posao zbog onog ta smo. Pokuavamo da ivimo uz nae porodice i prijatelje. Mi se dobro brinemo o starijim ljudima iz nae zajednice. Mi oboavamo djecu. Deava nam se da imamo problema sa policijom i optinskom upravom zbog mjesta gdje se nalazimo.

135

KATALOG IGARA

1. KOD TEBE MI SE SVIA

Svi sjede u krug, voditelj kae: Sada pokuajte da osobu sa desne strane predstavite na pozitivan nain. Recite njeno ime i neto to vam se kod nje svia ili na njoj samoj. Na primjer: "Ovo je Dragana, dopada mi se to je vesela".

2. IMENA
Idemo u krug, svako treba brzo da lae svoje ime.

3. IMENA I PRIDJEVI
Hajde sada neka svako kae svoje ime ili nadimak i pridjev koji poinje sa istim slovom. Npr. cvrkutava

136

Ceca, raspjevana Rada, tufnasta Tinde, itd. Idemo u krug.

4. IMENA A - HA
Svi sjede u krug i voditelj kae: Sada emo se malo igrati svojim imenima. Evo kako emo to raditi. Onaj ko poinje igru uinie slijedee: desnom rukom se lupi po lijevom ramenu i kae "A", zatim lijevom po desnom ramenu i kae "HA", pa desnom rukom po desnoj butini i kae svoje ime, a onda lijevom rukom po lijevoj butini i kae ime onog koga hoe da pozove. Na primjer: A - HA, Snjeana Zoran. Zatim Zoran ponovi A HA, kae svoje ime, pa ime onoga koga poziva, na primjer Zoran Milan i tako redom. Bitno je da su igri dri ritam i da se izvodi relativno brzo, pri emu se neminovno prave greke, to treba shvatiti kao dio igre, na zabavan nain.

5. INTERVJU I
Podjelite se u parove, tako da budete sa nekim koga dobro ne poznajete ili sa kim se ne druite esto. Osoba A ima zadatak da u roku od 3 minuta sazna to vie stvari o osobi B. Zatim ete zamjeniti uloge. Kada A i B obave intervju, vratiemo se opet svi u krug, i svako e oredstaviti svog para. Pritom e ustati i stati iza njega, a ono to bude govorio, rei e u prvom licu.

6. INTERVJU II
Podjelite se u parove, tako da budete sa nekim koga dobro ne poznajete ili sa kim se ne druite esto. Osoba A ima zadatak da u roku od 5 minuta sazna to vie neobinih stvari o osobi B. Zatim zamjenite uloge. Kada svi budu objavili intervju, vratiemo se u krug i svako e rei ta je saznao novo i neobino o svom paru. Voditelj moe pomoi uesnicima tako to e navesti neka pitanja koja mogu olakati voenje intervjua, kao na primjer: Koji je najudniji dogaaj koji ti se dogodio? Koja je najneobinija osoba koju si upoznao i zato? Najopasnija stvar u kojoj si uestvovao?, itd.

7. NADIMAK
Sada e nam svako rei svoje ime, da li zna kako ga je dobio, da li ga voli ili ne i zato. Ako imate nadimak, recite kako ste ga dobili, da li ga volite ili ne i zato. Da li biste voljeli da se zovete drugaije i kako?

8. PITAJ ME PITAM TE
Uesnici se poreaju u dva koncentrina kruga. Svako ima svog para i okrenuti su licem u lice. Voditelj kae: Sada imate priliku da od svog para saznate neto to do sada niste znali o njemu. Moete ga pitati ta god hoete, a va par e vam odgovoriti. Prvo e pitati oni koji stoje u unutranjem krugu. Potrudite se da na pitanja odgovarate kratko i jasno i da ne proirujete temu. Kada svaki par zavri sa pitanjem i odgovaranjem, krug se rotira udesno za jedno mjesto. Sada onaj iz spoljanjeg kruga pita onog iz unutraenjeg. Ovaj postupak se ponavlja jo dva puta, tako da svako bude u prilici da dvaput postavi pitanje i da dvaput odgovara. Poslije toga se svi vraaju u veliki krug. Slijedi rasprava iji je cilj da se sazna kakva su bila njihova iskustva kad su bili u ulozi onoga koji postavlja pitanja i ulozi onoga koji odgovara na pitanja, i u kojoj ulozi su se boje osjeali. Razgovor se vodi tako da se ukae na mogue tekoe u zapoinjanju komunikacije i na razliitosti koja se ogleda u tome da je nekom lake da zapone komunikaciju i postavlja pitanje a nekome da odgovara na pitanja. Treba izbjei da se u diskusiji prepriavaju postavljenja pitanja i odgovori, jer naglasak nije na tome, nego na osjeanju koje je taj proces izazvao. Takoe, treba podrati razliitosto iskustva, uvaiti razloge zbog kojih je nekome lake, a neto tee, jer je to zaista individualno i uzdrati se od generalizacija.

9. LEA UZ LEA
Ustanite i proetajte po uionici razgledajui jedne druge. Trudite se da zapamtite to vie detalja. Poslije nekoliko minuta, na moj znak, staete uz osobu koja vam je najblia, lea uz lea. Va zadatak je da naizmjenino opiete jedan drugog na osnovu onoga ta ste zapamtili. Najprije osoba A opisuje osobu B koja ima pravo samo da postavlja podpitanja, ali ne porie niti odobrava opaanje osobe A. Na primjer osoba A kae: "Ima li naoale?", a B pita: "Sa plastinim ili metalnim okvirom?". Kad misle

137

da su opisali sve ega mogu da sjete, A i B zamjene uloge, ap B opisuje A, a A podtsvalja podpitanja. Tek tada okrenuete se licem u lice i proveriti svoja zapaanja.

10. PRAVLJENJE BEDEVA SA SLIICAMA

Da bismo lake pamtili imena, napiite na ovim papiriima svoje ime, nadimak ili kako biste voljeli da vas zovemo. Da bi bed ljepe izgledao i imao neki va lini peat, nacrtajte neto na njemu. To moe biti neki va znak, crte, ara bilo ta to vam se svia, ili to vas predstavlja. Kada svi naprave bedeve, svako staje u krug da objasni svoj simbol. Voditelj moe da modifikuje ovu instrukciju zavisno od toga koliko poznaje grupu i koliko se grupa meusobno poznaje.

11. PRAVLJENJE BEDEVA SA PORUKAMA LINE PRIRODE

Sada emo pokuati da se upoznamo na nov nain, da saznamo jo neto o sebi i drugima. Napiite na ovim papiriima svoje ime, nadimak, ili kako biste voljeli da vas zovemo, kao i neto to bi voljeli da grupa zna o vama; npr. neto to dobro umijete da radite, neto to je dobro ili lijepo kod vas, a ljudi to ne znaju, neto to do sada niste imali prilike da pokaete. Kada zavrite svako e zakaiti svoj bed tako da ga ostali vide i prokomentariu ono to je napisano na bedu.

12. SLINOSTI I RAZLIKE

Podijelite se uparove. Izaberite nekoga iz odjeljenja koga ne poznajete dovoljno ili sa kim se do sada niste mnogo druili. Na papiru napiite tri stvari po kojima mislite da ste razliiti od svog para ili isti sa svoji parom. Kada to uradite, razmjenite sa parom ono to ste napisali, uporedite i razgovarajte o onome do ega ste doli, da li se vai odgovori u neemu razlikuju, ili su slini? Igra se moe nastaviti tako to se u velikom krugu svaki par predstavi i kae svoje slinosti i razlike.

13. ZNAM TA VOLIM

Sada neka svako na papiru napie tri stvari koje jako voli. To moe biti bilo ta, ono to volite da radite, u emu uivate, ono to vas oputa. Kada napiite odgovore, pokuajte da naete bar jednog druga ili drugaricu iz odjeljenja koji ima odgovore najslinije vama, a zatim zajedno sa njom ili njim potraite i treeg, koji vam je po vaim sklonostima najblii. Slobodno se etajte i naite grupu svojih istomiljenika. Igra se moe produiti, tako to se stvaraju etvorke ili grupekoje nemaju definisan broj lanova. Kasnije se moe u velikom krugu razgovarati o onome to volimo ili male grupe iznose ono to ih povezuje, to opet moe posluiti za daljni rad.

14. ZNAM TA VOLIM I TA NE VOLIM

Napiite na papiru tri stvari koje veoma volite i tri stvari koje ne volite. Zatim se slobodno etajte po uionici u potrazi za onom osobom koja ima iste ili sline stvari koje voli i ne voli kao vi, ili to vei broj tih slinih elemenata (na primjer, dve site stvari koje voli i dve iste stvari koje ne voli, dakle, ukupuno 4 zajednika elementa). Kada ste takvu osobu pronali, u paru traite drugi par koji ima ukus slian vaem. Tako ete formirati grupe od po 4 lana.

15. RUKOVANJE
Ovo je veoma jednostavna igra u kojoj e va zadatak biti da se rukujete sa svakim iz grupe, pri tom ne izgovarajui ni jednu rije. Slobodno se kreite po cijeloj uionici, i kad se sa nekim sretnete, zamislite da je to va izuzetan prijatelj ili prijateljica, koga niste skoro vidjeli i srdano mu stegnite ruku. Pazite, u ovoj igri se ne govori! Kad se svako sa svakim bude rukovao, vratite se na mjesta u krugu. Hajdemo sad!

16. GRIMASE
Djeca stoje u krugu. Predlaem da malo razdrmamo svoja lica. Svako od nas e da napravi jednu smijenu, bleskastu grimasu, da iskrivi i iskerebei lice kako god hoe. Ostali treba paljivo da gledaju i da ponove istu grimasu. Gledajte paljivo, jer nije lako postii da grimasa bude potpuno ista. Kada

138

onaj koji pokazuje grimasu zavri, pljesnue rukama i to e biti znak za ostale da ponovimo njegovu ili njenu grimasu.

17. IMITIRANJE
Sada emo da hodamo u krug, ali na poseban nain. Imitiraemo hod onih koje vam kaem: kako hoda fudbaler koji se vraa sa utakmice, kako hoda robot, kako hoda pijanica, kako hoda dijete od dve godine, kako hoda ena kad se vraa sa pijace. Voditelj moe traiti od djece jo neku ideju, ko bi se mogao imitirati.

18. UDESNI POKLON

Uenici stoje u krugu, voditelj kae: Sada emo igrati jednu igru u kojoj e svako od vas moi da poklono onome do sebe neto to zaeli. Uslov je samo da ime poklona ne kae, ve da pokua da ga predstavi pantomimom. Ako elite, poklon moete i upakovati. Onaj ko primi poklonzahvalie, a zatim e svoj poklon predati slijedeem do sebe. Pokloni se ne smiju ponavljati. Voditelj ostavi nekoliko minuta uenicima da smisle poklon, a kada se zavri krug sa davanjem poklona, u slijedeem krugu svaki uesnik pokuava pogoditi ta je dobio na poklon.

19. TALAS
Svi uenici stoje u krugu, voditelj kae: Ova igra se zove talas. Evo kako se igra: Ja u sada napraviti jdean pokret, na primjer, mahnuu rukom. im ga budem zavrila, onaj koji stoji sa moje desne strane ponovie ga. U trenutku kada ga bude dovravao, slijedei sa njegove desne strane e ga prihvatiti, ponoviti, zatim slijedei, i tako redom, dok mi se moj pokret ne vrati sa lijeve strane. Zatim e neko napraviti drugaiji pokret, koji e se takoe kao talas, lanano, prenositi od jednog do drugog. Vano je da paljivo pratite kako biste pokret zapoeli istog trenutka kada ga va prethodnik dovri. Budite koncentrisani i osjetite energiju tog projekta koji krui, spremno ekajte svoj red da se talas ne bi prekinuo. Igra se onoliko dugo koliko ima ideja za prenoenje pokreta.

20. JA APATOM, A TI GLASNO...

Sada e svako od nas da se prisjeti ta ga je obradovalo tokom protekle nedjelje i neka to bude neto to bi volio da podijeli sa nama. To emo uiniti na jedan neobian nain. Ja u rei ta me je obradovalo apatom, zatim u pozvati nekog iz grupe da glasno ponovi to to sam ja rekla. Nakon toga, on e rei apatom ta je njega obradovalo i pozvati slijedeeg da to kae glasno. I tako redom, dok se svi ne izreamo. Neemo dva puta prozivati istu osobu.

21. TRAI ME TRAIM TE

Voditelj podijeli djecu tako da sjednu u dva koncentrina kruga i kae: Sada neka svi koji sjede u unutranjem krugu pronau u svojim torbama i depovima neku stvaricu, sitnicu koju e staviti u centar kruga (to moe biti kliker, klju, gumica, itd.). Zatim e oni koji sjede u vanjskom krugu, jedan po jedan, uzimati po jedan predmet iz ventra kruga koji ime se dopada. Kada su svi izabrali po jednu stvar, voditelj kae: Sada e vlasnik predmeta koji ste izabrali da bude va par.

22. ATOM
Slobodno se kreite po cijelom prostoru, na nain koji vam odgovara lagano ili brzo, skakuui ili lenjo etajui. Ako viknem "Atom" zaustaviete se, a ako viknem na primjer "Atom 3" zaustaviete se i uhvatiti za ruke sa dve najblie osobe do sebe i tako napraviti trojku to je atom 3. Ako viknem "Atom 5"! napraviete grupu od 5 lanova, itd., zavisno od broja koji izgovorim poslije rijei ATOM. Poeljno je da voditelj varira igru tako to izgovori ATOM plus neki broj, pa zatim daje instrukciju da uesnici nastave etnju, i to se ponavlja nekoliko puta, da bi zadnji broj bio onaj koji ini eljeni broj lanova malih grupa. Igra je zanimljivija ako se izvodi uz muziku, tada voditelj neoekivano zaustavlja traku i uzvikuje ifru za formiranje grupe. Kad se muzika nastavi, ide etnja, sa prestankom muzike brzo se prave grupe.

139

23. POMJEAJ SE!

Slobodno se kreite po uionici, na nain koji vam odgovara. Kada kaem "Sad!", uhvatite se za ruke sa najbliom osobom do vas. Zatim, ete tako u parovima, nastaviti etnju. Kad ponovo uzviknem "Sad!", prii ete najbliem paru do sebe i formirati etvorke. Postupak se moe ponoviti jo jedanput, ako voditelj eli da ima grupe od estoro, itd. Kao i u igri "Atom", poeljno je korienje muzike kad treba prekinuti kretanje i napraviti parove.

24. GODINJA DOBA

Na oj znak, podijeliete se u 4 grupe, tako to e svaka grupa predstavljati jedno godinje doba. Neka oni koji su se rodili u ljeto stanu ovdje, roeni u jesen tamo, u zimu onamo i u proljeu ovamo.

25 JEDAN, DVA ILI TRI?

Zamisliite u sebi jedan broj jedan, dva ili tri. Recimo da jedan od ta tri broja va omiljeni broj. Jeste li zamislili? Dobro, imajte ga na umu. Sada u vam pokazati kako moemo odgonetnuti da li je druga osoba zamislila isti broj kao mi, a da pri tom ne govorimo. Otkriemo to rukovanjem. Evo kako. Ako sam zamislila broj jedan, protreu ruku osobe sa kojom se rukujem jedanput, ako sam zamislila broj dva dva puta i broj tri tri puta. Ukoliko je druga osoba na istoj talasnoj duini kako ja, meusobni stisak ruku ruku e istovremeno prestati. Ako nije, jedan od nas dvoje e nastaviti da trese ruku onog drugog i nepodudarnost e biti oigledna. Tek kada zavrite rukovanje imate pravo i verbalno da proverite, da li su vai omiljeni brojevi isti ili razliiti. Ako su vam brojevi razliiti, nastavite dalje da traite osobu koja je zamislila isti broj kao i vi. Kada svi to budu uradili, neka brojevi jedan stanu u ovaj oak, brojevi dva kod table i brojevi tri kod vrata. Hajde da probamo. Najee se deava da sve tri grupe imaju priblino isti broj lanova, ali ukoliko je voditelju vano da broj lanova bude potpuno isti, bolje je da koristi neki drugi nain za podjelu u grupe.

26. DA NE
Podijeliemo se uparove i stati jedan naspram drugih. Svaki par e razgovarati samo sa dve rijei: DA i NE. Svako u paru e govoriti samo jednu rije. Jedan e uporno govoriti samo DA, a drugi samo NE. Svako treba da ubjedi onog drugog u svoje miljenje i da njegov par na kraju popusti. Iako moete govoriti samo jednu rije, moete koristiti sva druga sredstva za ubjeivanje: intonaciju, jainu glasa, poloaje i pokrete tijela. Kada kaem da stanete, par e promijeniti uloge. Onaj koji je govorio DA, sada e govoriti NE, a njegov poar obrnuto.

27. NE VOLIM KADA MI NEKO

Svi sjede u krugu i voditelj kae: Sada emo svi u krug da kaemo neto to nam obino smeta u komunikaciji sa drugima, neto to ne volimo da ujemo ili ne volimo da neko uradi. Svako e reenicu zapoeti na slijedei nain: Ne volim kad mi neko... i nastaviti sa onim to mu najee smeta u komunikaciji sa drugom osobom. Kada se ovaj krug zavri, onda redom svako kae kako obino reaguje u stiuaciji koju je naveo.

28. OSOBINE KOJE CIJENIM KOD SEBE

Voditelj podijeli uesnicima flomastere i papire formata A4. Smjestite se udobno, opustite se, ako vam prija zatvorite oi i pokuajte da prepoznate kako se trenutno osjeate. Prepustite se tom doivljaju nekoliko minuta. Nakon 2 3 minuta voditelj nastavlja sa instrukcijom. Sada pokuajte da to kako se osjeate prikaete crteom. Ne postoje unaprijed propisana pravila kako taj crte treba da izgleda. Uradite to onako kako vam se u prvom momentu, spontano nametne. Crte moe da predstavlja neku odreenu situaciju, ili da bude apstraktan. Takoe, moete da koristite onoliko boja koliko elite. Vano je samo da crte oslikava vaa osjeanja. Nakon 5 10 minuta, zavisno od brzine crtanja uesnika, voditelj nastavlja: Sada ete pored crtea ili na poleini napisati pet osobina koje posjedujete i koje cijenite kod sebe. Uesnicima je po pravilu teko da napiu ono to cijene kod sebe, pa trae da se smanji broj osobina ili umjesto onoga to cijene kod sebe napiu ono to ne cijene. Voditelj ne smije da odustane od ovog zahtjeva i treba da ih ohrabri da to mogu da izvedu.

140

Kada svi uesnici ispiu osobine, voditelj zatrai da formiraju parove i da meusobno razmjene crtee. Svako od vas ispred sebe ima crte svog para. Pogledajte ga i proitajte osobine koje su napisane. Pored ovih pet osobina koje je va par napisao i koje on cijeni kod sebe, dodaete tri nove osobine. To mogu da budu osobine koje ste na dosadanjim radionicama uoili kod vaeg para, a koje vam se kod njega dopadaju, ili vam crte vaeg para moe posluiti kao inspiracija za pisanje osobina. Kada svi dopune liste novim osobinama, voditelj im kae: I dalje svako od vas ispred sebe ima crte svog para, ali sada sa osam osobinama. Najprije e jedan iz para da se obrati onom drugom tako to e mu proitati jednu po jednu osobinu. Npr. "Ti si Milane veseo". Kada jedan iita cijelu listu, onda to isto uradi i drugi obraajui se onom prvom.

29. PORUKE
Ja u da poaljem jednu lijepu poruku nekom u krugu, ali ovaj put u uzeti potara. Moj susjed e biti prvi potar u ovoj igri. Ja u njemu da apnem lijepu poruku i kome treba da je nosi, on e stii do onoga kome je poruka namjenjena, apnue tu lijepu poruku, a primalac te poruke e da kae poruku naglas da svi ujemo da li je poruka ostala ista. Sada primalac postaje potar i ustaje sa svoje stolice na koju sjeda potar koji sada postaje poiljalac nove lijepe poruke, i tako redom dok svi ne prime lijepu poruku. Pravila ove igre treba dati djeci veoma jasno i precizno. I pored toga mala djeca esto ne uspiju sve da shvate odmah, ve im je izvesno vrijeme potrebno pomagati i podsjeati na pravila: ko kada alje poruku, ko je kada potar, a ko poiljalac, ko ustaje, a ko sjeda.

30. DODIRIVANJE DLANOVA

Odaberite sebi par i stanite jedan naspram drugog, ispruenih ruku u visini ramena, dodirujui se dlanovima. Pomerajte ruke u mnogo razliitih pravaca, trudei se da ne izgubite kontakt dlanovima. Na moj znak, poslije par minuta, ukljuite najblieg do sebe i tako u trojkama, ponovite igru. Igra se mjoe produiti i u etvorkama, a voditelj zatim moe postaviti slijedea pitanja u krug: Da li ima razlike kada se igra u dvoje, troje ili etvoro? ta je najprijatnije? ta je najlake?

31. LJULJAKA
Za ovu igru potrebne su nam grupe od osmoro. Sedmoro e rukama napraviti "ljuljaku", a osmi e lei na njihove ruke. Vano je da rukama podupremo vrat, ramena, struk i koljena onog kog ljuljamo. Zatim ga lagano i njeno pomjeramo napred nazad. Svako moe da isproba kako to izgleda, redom kako se dogovorite. Hajde da probamo, vodite rauna da se onaj koga ljuljamo osjea krajnje bezbjedno.

32. HAJDE DA SE OPUSTIMO

Evo naina na koji moemo pomoi jedni drugima da se osjetimo oputenije, lake, da smanjimo napetost i nervozu. Ustanite i okrenite se na desno. Napetost najvie osjeamo u ramenima i vratu. Pokuaemo da je smanjimo laganim masiranjem vrata i gornjeg dijela ramena. Svako e to uiniti sa osobom ispred sebe. Poslije nekoliko minuta, voditelj kae uesnicima da se okrenu svi na lijevo, tako da masiraju oni koji su prethodno bili masirani.

33. STONOGA
Svi emo da stanemo u krug, koji treba da bude to pravilniji. Okrenimo se na lijevo tako da gledamo jedni drugima u potiljak i pribliimo to je vie mogue do onoga ispred sebe, ali tako da ne pokvarimo krug koji se na ovaj nain suava. Zatim, na moj znak, lagani sjedamo jedni drugima u krilo. Kada ovo uspije, kao prava stonoga, krenemo lijevom, pa desnom nogom nogom laganim koracima naprijed.

34. VRBA
Hajde da odigramo jednu njenu, veoma njenu i veoma prijatnu igru. Treba mi dobrovoljac koji e da stane u krug. On e da bude vrba. Znate li ta je vrba? To je jedno drvo koje ima njene grane i listie kraj vode. Poto je tako njena, vrbu pomjera i najmanji daak vjetra na jednu pa na drugu stranu. Sada emo svi da stavimo dlanove ispred sebe i da ih blago oslonimo na vrbu. Vrba e da se pusti da je vjetar nosi, a vjetar, tj. mi okolo, emo je njeno, najnjenije ljuljati.

141

Uesnik koji predstavlja vrbu treba da stoji stabilno, ali elastino na stopalima. Znai da ne die noge i da opusti tijelo od nonih lanaka nagore. Najbolje je da muri. Treba paziti da ostali mogu da izdre teinu tijela da se ne desi da uesnik koji je vrba padne.

35. VOR
Sada emo svi stati u krug i uhvatiti se vrsto za ruke. Lagano kreemo jedni prema drugima, a zatim se upetljavamo tako to se provlaimo jedni drugima ispod ruku drei se i dalje vrsto za ruke. Kada se sasvim upetljamo, lagano kreemo da se raspetljavamo i veoma je vano da jedni drugima ne isputamo ruke sve dok se ne vratimo u poetni poloaj.

36. SKRIVENO BLAGO

Voditelj uzima veliki papir, kai ga na zid i u vrhu napie "Skriveno blago". Zatim kae: Sada u vas zamoliti da svako kae po jednu svoju pozizitvnu osobinu koju drugi rijetko primjeuju. Ako neko ne moe da se sjeti takve skrivene osobine, neka kae bilo koju svoju pozitivnu osobinu. Ja u sve to zabiljeiti na ovom papiru koji nosi naziv "Skriveno blago". Poto se ispiu sve osobine, voditelj skree panju na injenicu da smo esto skloni da svoje pozitivne osobine ne istiemo pretjerano, a ipak nam je prijatno da ono to nas krasi vide i drugi, jer te svoje osobine smatramo vrijednim.

37. OGLEDALO
Na cijeloj povrini papira nacrtajte ogledalo (moe biti bilo kojeg oblika, uramljeno ili neuramljeno) i potpiite se u njemu. Onda svoj papir sa nacrtanim ogledalom poaljite u krug. Na njemu e vam svi ostali napisati lijepu poruku za kraj. Tako e svako dobiti svoje ogledalo sa mnogo lijepih poruka.

38. HARMONIKA
Ova je varijanta prethodne igre, samo to se poruke piu na papirima koji se presaviju prije nego to se dodaju slijedeem. Svako dobija "harmoniku" sa lijepim porukama i eljama.

39. BOMBARDOVANJE POHVALAMA

Podijelite se u grupe od po 6 8 i napravite krug. U sredini kruga e biti jedan dobrovoljac. Zadatak onih koji ine krug je da redom, jedan po jedan, dobrovoljcu kae ta vole kod njega, ta im je privlano ili koje njegove osobine cijene. Pri tom, vano je da budete to konkretniji i iskreniji u svojim pohvalama. Zadatak onoga koji prima pohvale je da duboko die, slua paljivo i nikako ne komentarie ono to uje, ve samo da klimne glavom i kae "Hvala ti" ili "Drago mi je to ti se to svia". Svako e proi kroz ulogu onoga ko prima pohvale. Poslije igre voditelj moe povesti razgovor o tome kako su se uesnici osjeali dok su primali phvale i koja je ulogi bila laka, hvaliti ili biti pohvaljen.

40. LIJEPA RIJE GVOZDENA VRATA OTVARA

Uesnici se podijele u dve grupe. Jedna grupa treba da napravi krug, to je tvrava. Ostali unutar krug. Zadatak uesnika koji su u krugu jeste da izau iz tvrave kroz vrata. Svaki lan kruga predstavlja jedna vrata. Kroz vrata se moe izai kada se osobi koja predstavlja vrata kae neto lijepo o njoj. Ukoliko ele, vrata mogu otvoriti prolaz ve nakon prve izjave, a mogu jo dva puta traiti da uju neto lijepoo sebi. Kada se vrata otvore, osoba koja ih predstavlja, okrene se licem ka spoljanosti kruga i kroz ova vrata vie nema prolaska. Osobe koje izau iz tvrave formiraju sada novi krug i igra se nastavlja, ali su sada uloge izmjenjene. Igra je zavrena kada svi uesnici prou kroz obe uloge.

41. NEVIDLJIVI PRIJATELJ

Voditelj zalijepi svim uesnicima na lea prazan papir (format A4), podijeli flomastere i kae: Imate priliku da svom drugu ili drugarici napiete neto lijepo, neto to cijenite kod njega, neto to vam se svia, neto to do sada niste imali priliku da mu kaete. Potrudite se da svi meusobno i dobijete i napiete poruke. Nemojte se potpisivati. Povremeno moete zamijeniti flomastere da vaa poruka ne bi bila prepoznata po boji flomastera. Kada voditelj procijeni da su uglavnom svi razmijenili poruke, prekida igru. Sad moete odlijepiti papire i proitati ta pie na njima. Neka vam to ostane kao poklon i upsomena na ove radionice.

142

42. OSTAVI PORUKU

Podijelite se u parove. Osoba A ima zadatk da osobi B na leima nacrta neki simbol ili napie kratku poruku, koristei se svojim prstom kao sredstvom za pisanje. Kad osoba A zavri "pisanje" poruke, osoba B je odgoneta. To se ponavlja tri puta, a zatim A i B zamijene uloge. Hajde da probamo. Voditelj moe zadati i okvirnu temu poruke ili sugerisati da poruka bude pozitivna, ohrabrujua, optimistina, i sl.

43. ENERGIJA
Voditelj podijeli uesnike u tri grupe i kae: Va zadatak je da u malim grupama odredite zvuk i pokret koji najbolje izraavaju energiju, snagu vae grupe. ta god je to, za sada je jedno vano da svi u maloj grupi znaju kako da to urade, za koji zvuk i pokret se opredjeljuju. Imate 5 minuta da se dogovorite. Poto su se grupe odluile za svoj znak, svaka grupa pokae ostalim dvjema svoj izbor i onda svi zajedno ponove taj zvuk i pokret da bi se vidio efekat kada svi uesnici to rade. Voditelj zatim daje novu instrukciju: Dobro, sada smo vidjeli kako je svaka grupa pokazala kombinaciju zvukova i pokreta kojom je predstavila svoju grupnu energiju. Slijedei zadatak je da se u svojim malim grupama dogovorite koja bi kombinacija od prikazane tri bila najbolji pokazatelj energije cijele grupe. Imate dva minuta. Voditelj zatim provjerava da li su se svi u malim grupama opredjelili za odreenu kombinaciju, i nastavlja: Stanite svi ucentar uionice i kada odbrojim jedan, dva, tri! izvedite onu kombinaciju zvukova i pokreta koja po miljenju vae male grupe predstavlja najbolji pokazatelj energije cijelog odjeljenja. Hajde da probamo, jedan, dav, tri! Bilo da sve tri grupe odaberu istu kmbinaciju ili razliite (npr. svako svoju) efekat je podizanje grupne enrgije i opte atmosfere.

44. VELIKI VJETAR DUVA

Prije poetka igre voditelj postavi stolice u krug i jednu stolicu izbaci. Voditelj stane u sredini kruga i obrati se uesnicima: Kad kaem veliki vjetar duva za one koji nose farmerke, treba da ustanu svi koji na sebi imaju to to se trai, u ovom sluaju to su farmerke i da zamjene mjesta, odnosno, treba da se potrude da zauzmu neku od slobodnijih stolica. Priliko mjenjanja mjesta jedino je dozvoljeno sporo kretanje, i to hodanje tako to se stavlja noga ispred noge. Voditelj na ovom mjesti demonstrira nain kretanja i nastavlja sa saoptavanjem instrukcije: Znai, ne smiju se praviti vei koraci, niti trati. Poto u krugu nedostaje jedna stolica, uvijek e neko ostati bez mjesta. Tada onaj ko je ostao bez stolice preuzima voenje igre i postavlja novi uslov. Svaki uesnik smilja novi uslov na licu mjesta, vodei rauna o karakteristikama lanova grupe. Da ponemo: "Veliki vjetar duva za sve one koji nose... sat na ruci".

45. ZLATNA RIBICA

Evo imamo jednu zlatnu ribicu. Kao i sve zlatna ribica e nam ispuniti elju podi uslovom da je pustimo. Neka svako zamisli jednu elju koju bi voleo da mu bude ispunjena. Tu elju e izgovoriti kada ribica bude bila u njegovim rukama. Kada kae svoju elju pustie ribicu tako to e je predati, tj. dobaciti nekom drugom. Kada taj kae elju, dobacie je nekom drugom i tako dok svako od nas ne kae svoju elju. Trudite se pri tom da vam se elje ne ponavljaju.

46. ZUM KRIP

Svi sjede u krugu, voditelj kae: Zamislite da je ZUM zvuk koji stvaraju trkaa kola. Ja u poeti. Kao da su jedna takva kola prola pored mene, rei i ZUM i okrenuu glavu na lijevu stranu. Sada kola prolaze pored mog susjeda sa lijeve strane. On e rei ZUM i okrenuti glavu na lijevu stranu. Tako redom svako e sa jednim ZUM da otprati kola koja idu u lijevo dok neko ne kae KRIP. To znai da su kola stala i da sada idu na drugu stranu. Sada emo prenositi ZUM na desno dok opet neko ne kae KRIP, to znai da su kola opet stala i da sada opet idu na lijevo. Nema pravila ko e i kada rei KRIP. To moe biti bilo ko iz kruga kada poeli da promijeni pravac kolima. Jedino ogranienje je da to moe svako uiniti samo jednom.

47. DA LI SI TI PRUI?
Ovu igru je zgodno igrati u mraku, ako je to neizvodljivo, onda svi igrai treba da mure; u poetnoj

143

poziciji, svi igrai stoje u krugu leima okrenuti centru kruga... Znate li ta je PRUI? PRUI je jedno udno, ali izuzetno simpatino lankovito bie koje ezne za ljubavlju. Njegova nevolja je u tome to ne moe da saopti ljudima oko sebe, jer je nijem i nepokretan. Meutim, dovoljno je da ga dodirnite i da osjetite svu aroliju ljubavi i prijateljstva i da postanete dio njega, postanete PRUI. Zato ga vrijedi potraiti i dodirnuti. Sada svi murite. Koga dotakne po ramenu, on e postati PRUI. Kad kaem "Sad" svi krenute lagano po prostoru, drei vrsto zatvorene oi i traei onoga ko je PRUI. To ete raditi na slijedei nain: kada dodirnite nekoga, pitajte ga: "Da li si ti PRUI?" Ako nije PRUI, taj koga ste pitali rei e vam: "Nisam, a da li si ti PRUI?", odgovorite mu da niste i krenite dalje. Traite dok ne dodirnite nekoga ko na pitanje: "Da li si ti PRUI?", uti. To je znak da je on PRUI. Tada otvarate oi i hvatate se za ruku sa onim ko je PRUI. Tada i vi postajete PRUI, ponaate se kao PRUI kada neko naleti na vas i pita vas: "Da li ste vi PRUI?". Lanac PRUI-a lagano raste, dok svi ne postanemo PRUI, lankovito bie puno ljubavi.

48. DRAGA, DA LI ME VOLI

Svi sjede u krugu. Idemo u krug jedan po jedan. Svak od vas e da se obrati svome susjedu sa lijeve strane sa rijeima: "Draga, da li me voli?", njegov susjed treba da odgovori: "Da draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmijeim", naravno on to mora i govoriti tako da se ne nasmije. Oni uesnici koji se ipak nasmiju ispadaju iz igre.

49. IMA LI MEMLE U VAIM MUTIKLAMA

Svi sjede u krugu. Idemo u krug jedan po jedan, svako od vas e da se obrati svom susjedu sa lijeve strane slijedeim rijeima: "Imate li memle u vaim mutiklama?" Susjed treba da odgovori: "Ne, ali pitau svog komiju, a zatim se okrene onome ko sjedi sa njegove lijeve strane i ponovi pitanje: "Ima li memle u vaim mutiklama?". Pazite pitanje i odgovor treba da izgovorite tako da vam se nikako ne vide zubi dok govorite, kao i da se ne nasmijete. Hajde da probamo.

50. GLASANJE
Radioniarska pravila su ispisana na tabli ili panou. Svaki uesnik stavlja zvjezdicu pored onog pravila koje mu se najvie dopada.

51. ZRACI UPOZNAVANJA

Nacrtati na tablu ili pano slijedei crte:

OVOLIKO SAM DO SADA POZNAVAO UENIKE U SVOM RAZREDU

Svaki uenik izvlai strijelicu od sredine kruga ka napolje, koji oznaava koliko poslije ove radionice poznaje uenike u svom razredu. Svaki uenik crta svoju strelicu u drugom pravcu, kao jedan od sunevih zraka.

52. TALAS RASPOLOENJA

Na tabli ili veem papiru nacrta se jedna horizontalna linija. Na njoj se oznae kljune take, koje predstavljaju aktivnosti na jednoj radionici i ispod svake take se oznai koju aktivnost predstavlja. Vertikalno linija oznaava pozitivna rasploenja (gore) i negativna raspoloenja (dole). Svaki uenik oznai, za svaki aktivnost posebno, koiko mu je bila prijatna odnosno neprijatna. Ova evaluacija se moe vriti tako to e svaki uenik dobiti svoj listi sa nacrtanim grafikonom u koji e unositi svoje cjene, a njihovim spajanjem e se dobiti "talas raspoloenja".
UVODNA IGRA GLAVNA AKTIVNOST GLAVNA AKTIVNOST .... ZAVRNA IGRA

144

53. KOLIKO ME JE DOTAKLO

Nacrtati na tabli ili panou slijedei crte:

malo srednje jako

Svaki uenik stavlja svoj znak (taku, zvjezdicu) u onaj segment kruga koji oznaava u kolikoj mjeri ga je ova radionica dotakla. Ova evaluacija se moe koristiti i sa mlaim osnovcima. U tom sluaju uenicima treba rei da stave svoj znak na onaj deo kruga koji oznaava u kojoj mjeri im se ova radionica dopala.

54. LINIJA DOPADANJA

Na tabli ili velikom papiru nacrtati dugaku liniju. Jedan kraj te linije se obiljei sa: radionica mi se uopte nije dopala. Uenici treba da stave svoj znak na nekom mjestu na toj liniji koje najvie odgovara njihovom doivljaju radionice.

55. OCIJENITE NAS

Danas imate priliku da vi nas ocijenite. Na papiriima koje emo vam dati, napiite ocjenu 1 5 u zavisnoti koliko vam se dopala ova radionica. Nemojte se potpisivati.

56. MAHNITE ILI ODMAHNITE

Evo jo jedne prilke da pokaete kako vam se dananja radionica dopala. Ako vam je danas bilo

145

zanimljivo i lijepo, mahnite mi objema rukama, kao da ste veoma obradovani. Ako vam je bilo dosadno, vi odmahnite jednom rukom. Poto ova evaluacija voditelju ne daje materijalne pokazatelje koje moe naknadno da analizira, potrebno je da u momentu kada djeca evaluiraju, diskretno i brzo prebroji pozitivne i negativne utiske, kako bi stekao uvid u uspjenost radionice.

57. META
Na veliko papiru nacrta se krug podijeljen na onoliko isjeaka koliko je aktivnosti koje se procjenjuju, a svaki isjeak je iznaen svojim imenom. Uenik u svaki isjeak crta taku ili krtsi i to blie sreditu to mu se aktivnost vie svidjela, a dalje od centra ako mu se manje svia.

58. KONFLIKTORAZMRSIVAOMETAR
Svaki uesnik dobija list papira sa slijedeim crteom:

vrlo nevjet konfliktorjeavalac (svaa se, ukopava se u poziciju, inati se)

vrlo vjet konflitkorjeavalac (uvijek nae ishod sa obostranim dobitkom)

Svaki uesnik na svom listu ubiljeava za sebe taku gdje se nalazio na poetku programa i taku gdje se nalazi sada, nakon ove radionice. Listovi ostaju kod uesnika.

59. SEMAFOR OSJEANJA

Na papirima koji se podijele svim uenicima su nacrtani likovi koji prikazuju razliita osjeanja. Od uenika se trai da saopte kako su se na toj radionici osjeali, i to tako to e zaokruiti sva ona lica (osjeanja) koja su kod njih preovladala tokom rada.

60. KAD UJEM... ZNAU

Nacrtati na tabli ili panou slijedei crte: mnogo srednje malo
ini mi se da u moi da prepoznam da li je neto to ujem glasina

mnogo srednje

ini mi se da u znati ta da radim kada ujem neku glasinu

146
ini mi se da u moi da prepoznam da li je neto to ujem glasina

Svaki uenik obiljeava svoju zvjezdicu u odgovarajui segment obe polovine kruga, kao odgovor na pitanja postavljena na panou.

61. KOME U DA KAEM

Voditelj kae: Razmislite malo o tome gdje i sa kim ete moi da upotrebite ove Ja poruke da biste bili sasluani: sa roditeljima, bratom / sestrom, nastavnicima, drugivima u razredu, drugovima van kole... Sad svi u krug, izaberite i kaite jednu od ovih situacija za koju mislite da ete u njoj moi da izgovorite ja poruku da biste bili sasluani i jednu u kojoj mislite da to neete moi.

62. DA NEZABORAVIM NOVU IDEJU

Nacrtati na tabli ili panou veliku sijalicu. U sijalicu svaki uesnik upisuje / crta svoj znak / rije / reenicu koja e ga podsjetiti kad se nae u sukobu obrati panju na potrebe (i svoje i tue).

63. U TUIM CIPELAMA

Nacrtati na tabli ili panou otiske cipela u paru i to roditelja, drugova, brat/sestra i nastavnici. Svaki uesnik ubiljeava najvie dva znaka plus u one cipele koje mu nije teko da zamisli da obuje (tj kod onih osoba u ije uloge mu nije teko da se uivi) i jedan minus u onu cipelu koju bi mu bilo jako teko da obuje (tj teko bi se uivio u tu ulogu).

64. KORISTOMETAR
Na tabli ili velikom papiru nacrtati tri duge horizontalne strijele. Na njima e svaki uenik obiljeiti taku koja oznaava u kolikoj mjeri mu se ini da e u svakodnevnim situacijama znati kako da reaguje: kada osjea da je odbaen, kada poinje da odbacuje nekoga, kad primjeti da neko drugi odbacuje nekoga. Svaka od ovih stavki prikazana je jednom strijelom.

65. VLADOBIJES
Na tabli ili velikom papiru napisati jedan ispod drugog brojeve od 1 do 10. Svaki broj oznaava koliinu vladobijesa, a vladobijes je simbolina, izmiljena jedinica kojom oznaavamo snagu za ovladanje bijesom. Na primjer, ako procijenite da ete u nekoj buduoj svakodnevnoj situaciji moi veoma dobro da ovladate bijesom, onda izaberite vladobijes 10. Ili, ako vam se uini da je vjerovatnije da e vas preplaviti, a vi pred njim ostati nemoni, izaberite manju koliinu vladobijesa. Neka svako od vas prie tabli i pored odabranog boroja vladobijesa, stavi svoj znak.

66. OGLEDALO RUKU

Izaberite sebi para i stanite jedan naspram drugog sa rukama podignutim u visini ramena, ispruenim ka paru koji je zauzeo isti poloaj. Neka vam dlanovi budu to blii, ali se ne dodirujte. Jedan u paru e biti voa i on e pomjerati ruke u razliitim pravcima, ali uvijek dlanovima okrenutim prema svom partneru. Prtner e pratiti ove pokrete svojim rukama, trudei se da bude to taniji u oponaanju, kao u ogledalu. Na moj znak, poslije nekoliko minuta zamijeniete uloge. Ne zaboravite da je ovo igra saradnje, a ne takmienja.

67. POVJERENJE
Uionica se prije igre razmjesti tako da po sredini budu klupe i stolice, koje predstavljaju prepreke. Voditelj kae: Podijeliete se u parove, jedan u paru je voditelj, drugi ima povez preko oiju ili muri. Voditelj ima zadatak da paljivo i sigurno vodi svog para izmeu prepreka, pazei da se ovaj ne udari

147

ili ne naleti na neto. To se radi bez rijei tako to svog para drite desnom rukom za lijevo rame i vodite ga. Poslije nekoliko minuta, zamijeniete uloge i ponoviti igru. poslije igre, voditelj moe postavljati pitanja o tome kako su se lanovi grupe osjeali tokom igre, u kojoj ulozi im je bilo lake ili prijatnije i zato.

68. ISPREPLETANJE RUKE

Voditelj podijeli uenike na grupe od po petoro i kae: Dvije ruke mogu da se rukuju, etiri mogu da naprave stolicu u koju neko moe da sjedne, est moe da napravi krug, itd. Va zadatak je da smislite bar tri nova naina na kojih se vaih deset ruku mogu uplesti, ukrstiti. Pri tome, neke mogu biti u figuri koju napravite, a neke ostati slobodne, nije neophodno da svih deset uestvuju u toj neobinoj kompoziciji. Jedino je bitno da svaki lan grupe da bar jednu svoju ruku. Prvo eksperimentiite, isprobavajte razne nain ukrtanja, a onda izaberite tri koja vam se najvie dopadaju. Smislite za njih imena, na ta vas podsjeaju, mogu li biti simbol za neto? Voditelj daje uenicima 15 minuta da osmisle svoje kompozicije, a onda svaka grupa predstavlja ono ta je osmislila i govori ime za svaku kompoziciju.

69. NAPRAVI RIJE SVOJIM TIJELOM

Djeca oblikuju rije ili reenicu tako to svako dijete zauzimajui odgovarajui poloaj tijela oblikuje po jedno slovo.

70. ZAARANI ZAMAK

Uenici stoje u krugu i dre se za ruke trudei se da krug bude to vei. Voditelj kae: Ova igra se zove ZAARANI ZAMAK. Svi uenici koji se dre za ruke predstavljaju zidine zamka. Zidine imaju kapiju, to su dva uenika koji se ne dre za ruke i koji stoje na pola metra razdaljine. U krugu, tj. u zidinama zamka, nalazi se zatvorenik. On ima vezane oi, a njegov zadatak je da nae kapiju. Zatvorenik se kree po unutranjosti kruga, ali ne smije rukama da dodiruje ostale uenike dok trai kapiju. Kako e onda pronai kapiju? Kree se pratei zvuk, jer oni koji ine zidine zamka sve vrijeme proizvode razliite zvuke: zvide, pjevaju, hue kao vjetar, itd. Samo ona dvojica koja su kapije zamka ute. Zatvorenik prati zvuk, tamo gdje se nita ne uje, tu su kapije, tu e on probati da nae put do slobode. Kad nae kapiju, drugi uenik ga zamjenjuje. Hajde da probamo!

71. NEVIDLJIVA LOPTA

Voditelj podijeli uenike u parove i kae: U ovoj igri aktivnost se odvija u parovima bez korienja govora. Prvi lan u paru treba da zamisli neku igru sa loptom, npr. fudbal, tenis, odbojka i sl. i da je zapone. Drugi lan para treba da prepozna tu igru i da je prihvati. Poslije nekog vremena, drugi lan para zapoinje novu igru, takoe bez upotrebe rijei, koju sada prvi prepoznaje i prihvata. Vano je da tokom igre sinhronizuju pokrete, kao da u igri zaista koriste loptu, a da pri tom nita ne govore. Svaki uesnik treba barem dva puta da promijeni igru sa loptom. Nakon igre sa uenicima se vodi razgovor o tome kako im se ova aktivnost dopala, koje su igre isprobali, da li su imali tekoa prilikom sporazumjevanja i sinhronizovanje pokreta, kako su te tekoe prevazilazili.

72. LOVAC I ZVEARKA

Ustanite i uhvatite se za ruke, tako da napravite to vei krug. Unutar kruga su dva igraa koji igraju lovca i zvearku. Lovac treba da uhvati zvearku, ali posao mu je otean ne smije da gleda (ima povez preko oiju). Zvearka zvei (ima u ruci zveku, konzervu sa pasuljem) i bjei od lovca unutar kruga. Lovac pokuava da je uhvati na osnovu zvuka koji prati, kada je uhvati, drugi par zapoinje igru.

73. PRIKRIVENI DIRIGENT

U ovoj igri svi mi predstavljamo orkestar, a jedan od nas, koga budemo odabrali, bie dirigent. Dirigent pravi razliite pokrete rukama ili glavom (eka se, brie nos, pjeska, klima glavom, itd.), a orkestar ga gleda i oponaa ta on radi. Neko drugi bie u ulozi detektiva koji treba da otkrije ko je dirigent. Detektiv e izai iz sobe dok se dogovrimo ko je dirigent. Posao detektiva nee biti lak, jer dirigent mjenja pokrete, i to u trenutku kad ga detektiv ne gleda. Ni orkestar mu nee mnogo pomoi, jer se da

148

neprimjetno posmatra ponaanje svog dirigenta. Detektiv ima pravo tri puta da pogaa ko je dirigent, ako ne pogodi, zamjenjuje ga drugi igra i igra se ponavlja. Igra naroito postaje zabavna kada voditelj predloi da detektiv bude dirigent, tako da orkestar oponaa pokrete detektiva.

74. ZMAJEVI
Djeca se podijele u male grupe od po est do osam lanova i stoje u nizu, jedan iza drugog tako da svako uhvati svog prethodnika oko struka. Sada ste vi zmajevi, mladi i razigrani. Kao svim mladuncima, npr. malim kuiima, omiljena vam je zabava da lovite svoj rep. Znai glava zmaja, prvi u koloni, pokuae da uhvati svoj rep, odnosno, posljednjeg u koloni. Svi izmeu treba da se trude da to sprijee, tako to e se kretati tamo vamo, uvrtati, ali nikako ne smijete putati onog ispred sebe. Kada glava uspije da uhvati rep, onda ide na kraj kolone i postaje rep. Drugi u nizu e postati glava i sada e on pukavati da uhvati posljednjeg.

75. GLAS
Djeca sjede u krugu, voditelj kae: Izabraemo jednog dobrovoljca koji e sjesti ovdje, u sred kruga, i vezaemo mu oi. Ja u ii oko kruga i koga dotaknem, taj treba da se obrati onom u krugu, ali izmjenjenim glasom. Moe da ga pozove po imenu ili da kae neto drugo, ali da tako izmjeni glas da ne bude omah prepoznatljiv. Zadatak onoga u krugu je da pogodi ko ga je zvao. Kada pogodi, onaj iji je glas prepoznao, ulazi u krug, vezujemo mu oi, pa sad on pogaa.

76. POGODI TA JE... (IZVUCI)

Ovjde imam nekoliko boica u kojima se nalaze razne stvari. Ja u svaku boicu protresti, a va zadatak e biti na osnovu zvuka da pogodite ta je u boici. Za ovu igru voditelj u neprozirne boice moe staviti klikere, kamenie, novie, dugmeta, vodu, pijesak, pirina, itd. Poslije pogaanja moe se razgovarati o tome na ta nas podsjeaju razliiti zvuci, da li su zvuci veseli ili tuni, da li je bilo teko ili lako pogoditi...

77. POGODI TA JE... (DODIRI)

Ovdje imam jednu vreu u kojoj se nalazi mnogo predmeta od razliitog materijala: gume, drveta, metala, itd. Va zadatak je da stavite ruku u vreu i ne gledajui, na osnovu dodira, da pogodite od ega je predmet napravljen. Varijanta ove igre izgleda tako to onaj ko stavlja ruku u vreu ne pogaa materijal od koga je predmet napravljen, ve saoptava samo doivljaj tog materijala, a ostali pogaaju ta je u pitanju (na primjer za vatu: To je neto mekano, njeno, lagano...). Kasnije se razgovor moe voditi o tome kakva osjeanja u nama budi dodirivanje razliitih materijala, koliko je svijet dodira vaan u doivljavanju realnosti, na ta nas neki kvaliteti koje opaamo dodirom podsjeaju, itd.

78. POGODI TA JE... (NJUKANJE)

Ovdje imam nekoliko boica u kojima su neke stvari koje razliito miriu. Zatvoriete oi, ja u vam dati da pomiriete ono to je u boci, pa ete zatim rei, na osnovu mirisa, ta je unutra. Hajde da probamo. Voditelj prilazi svakom ponaosob i daje mu da pomirie boicu. Ukoliko je broj uenika veliki, jednu boicu moe pomirisati vie uenika. Kad se isprobaju razliiti mirisi, moe s razgovarati o tome kakve asocijacije, misli i osjeanja u nama izazivaju pojedini mirisi, kako bi nam svijet izgledao kad stvari ne bi imale miris, koji su nai omiljeni mirisi, moemo li opisati neko mjesto samo na osnovu mirisa, ima li stvari koje ne miriu?

79. UKUS, DODIR, MIRIS

Voditelj podijeli uenike u tri priblino jednake grupe i kae: Va zadatak e biti da pantomimom pokaete ostalima ta ste pomirisali, dodirnuli ili osjetili ulom ukusa. Svaka grupa e predstavljati po jedno od ova tri ula. Grupa A ulo mirisa, grupa B ulo ukusa i grupa C ulo dodira. Svaka grupa e se meusobno dogovoriti ta e ostalima prikazati da je dodirnula, pomirisala ili probala, a ostali e pogaati ta je to bilo. Pri tome imate pravo da pokaete po pet stvari koje ostali pogaaju, trudite se da smislite to neobinije stvari, kao na primjer dodirnuti vruu peglu ili ljepljiv papir ili pomirisati preni luk ili jesti lubenicu. Dakle pokazaete ne samo miris, ukus i dodir, ve i ta jedete, ta mirirete ili ta

149

dodirujete. Imate 5 minuta da se dogovorite ta ete pokazati.

80. TEMA
Podijeliete se u grupe po estoro. Svaka grupa e dobiti jednu rije, temu, koju treba pantomimom da predstavi ostalim grupama, koje e pogaati ta je tema. Temu moete razraditi kao malu priu, ukoliko vam je tako jednostavnije da je objasnite. Teme: ekanje, traenje, posmatranje, zaljubljivanje, zadivljenost, izvinjenje, pomirenje, nerazumjevanje.

81. RITMINA PANTOMIMA

Voditelj odabere jednog uenika koji treba da pljeskajui rukama ili udarajui rukom o sto stvara jednostavni ritam, kao metronom. Ostali uesnici se podijele u parove i imaju slijedei zadatak: osoba A pantomimom pokazuje jednostavnu, svakodnevnu radnju, kao to je sjeenje hljeba, pranje zuba, pijenje iz ae, a osoba B pljeska rukama mjenjajui ritam, to osoba A treba da prati.

82. LANANA PANTOMIMA

U ovoj igri pria se prenosi od jednog do drugog igraa neverbalno, pomou pantomime. Od uenika zainteresovanih za ovu igru voditelj formira grupu pantomimiara, a ostali uenici su publika. Prvi pantomimiar ostaje u prostoriji, a ostali pantomimiari izau van prostorije. Voditelj mu onda kae slijedeu instrukciju: Paljivo sluaj priu koju u ti ispriati. Tvoj zadatak je da zapamti i da je to bolje prenese slijedeem lanu tvoje grupe, ali koristei se iskljuivo pantomimom. Zatim glasno proitati priu tako da je uju i prvi pantomimar i publika. Kada se prvom lanu ispria pria, poziva se drugi lan pantomimiara da ue u prostoriju, i vodtelj mu kae: Tvoj zadatk je da paljivo posmatra ta e ti pantomimom pokazati prvi lan tvoje grupe. Pri tome nema pravo nita da pita, ve se potrudi da ono to vidi to bolje zapamti, kako bi mogao pantomimom da istu priu prenese slijedeem lanu grupe. Tako se igra nastavlja, a posljedni uesnik u igri ispria priu onako kako ju je razumio.

83. GLUMAC PRED OGLEDALOM

Podijelite se u parove. Osoba A je ogledalo, a osoba B glumac. Glumac se ogleda, i pravi razliite pokrete, koristei ruke i lice, npr. mae trepavice, elja se, stavlja ru, itd. Ogledalo se trudi da ga to bolje imitira. Poslije dve minute na moj znak zamijeniete uloge.

84. PAROVI U OGLEDALU

Staete u dva reda, okrenuti jedni prema drugim. Jedan lan para e da zauzme neku pozu, a ovaj drugi je njegovo ogledalo i trudie se da zaumzme istu pozu. Poslije izvesnog vremena parovi zamjenjuju uloge.

85. RECEPCIONAR
Grupa treba da sjedne tako da formira oblik potkovice. Oni predstavljaju, svi zajedno, recepciju u hotelu, odnosno recepcionara. Jedan lan grupe igra hotelskog gosta, koji je neim nezadovoljan i dolazi da se ali na recepciji. Svoj problem on izraava pantomimom, a recepcionar (odnosno svi ostali) pokuavaju da postavljanjem pitanja otkriju ta gost eli da kae (moe se zamisliti da gost ne zna nijedan drugi jezik osim svog maternjeg, a dolazi iz Tunguzije, tako da mora potpuno da se koristi pantomimom). Gost objanjava sve dok nije preneo potpuno taan sadraj poruke, koju e dobiti ispisanu na papiru. Kada je poruka shvaena, gost zauzima mjesto za recepcijom, a neko drugi igra gosta. primjeri za poruku nezadovoljnog gosta: Traio sam sobu sa pogledom! Mislio sam sa pogledom na more, a ne na parking! Moj mu je u zatvoru zato to je fotografisao statuu na glavnom trgu. elim da pozovem moju ambasadu. Moja ena lei sa glavoboljom. Imate li aspirin? Nemojte misliti da sam luda, ali duh svake noi dolazi u moju sobu, pri tom mi pjeva "Tvoja mala ruica se smrzla..." elim da promijenim sobu.

150

Jedan ovjek sa crvenom bradom me je pratio na ulici. Ako pita za mene, nemojte rei da ste ikada vidjeli. Nisam oka sklopila zbog komaraca. Imate li sprej protiv insekata? Doite! Letei tanjir se sputa na parking! Izgubila sam novanik jue u akvarijumu. Moete li da im telefonirate i pitate da li je naen? Moete li mi rei adresu Kluba konstruktora drvenih brodia u boci?

86. VELIKO MALO

Sjedimo u krugu. Evo jedne zanimljive igre u kojoj se pojavljuju dvije kljune rijei: VELIKO i MALO. Svako e u reenici koju kae koristiti ove dvije rijei i to na slijedei nain, na primjer: "Na velikom pjetlu je mali oblak". Slijedei e nastaviti: "Na malom oblaku je velika tufna" i tako redom, svako nastavlja tako to ponavlja kraj reenice svog prethodnika i dodaje neto novo. Ako djeca ele da nastave igru, moete je igrati rijeima MOKRO SUVO ili KRIVO PRAVO.

87. TA BI BIO KAD BI BIO...

Sad emo igrati jednu novu i neobinu igru koja se zove "ta bi bio kad bi bio..." U njoj moete pokazati koliko ste pronicljivi i koliko dobro zakljuujete, kao i koliko se dobro meusobno poznajete. Evo kako se igra: Jedan od nas e biti osoba X koju treba otkriti. Igra koji se javi da eli da je pronae izlazi napolje dok se mi ostali dogavaramo ko e biti ta osoba X. Zatim se "detektiv" vraa i kree da u krug, svakom ponaosob, postavlja pitanje koje uvijek poinje sa: "Da je ta osoba... ta bi bila?" Detektiv postavlja svakom uesniku drugaije pitanje i na osnovu odgovora koje dobije od svihh redom u krug, trudi se da zakljui ko je osoba X. Ima pravo da tri puta pogaa, ako ne pogodi, onda se javlja "novi detektiv" i gra se ponavlja. "Detektiv" moe pitati ta bi bila ta osoba da je ivotinja, drvo, kua, automobil, namjetaj boja, muzika, itd., a ostali igrai treba da paze da njihovi odgovori ne asociraju previe direktno na osobu X, jer e onda zadatak biti isuvie lak (naravno, ne treba da se trude ni da mu daju jako daleke asocijacije, jer onda nee nikad pogoditi).

88. RAZLIITE NAMJENE

Podijelite se u grupe od po petoro. Va zadatak je da napravite listu od 10 naina na koje se arapa moe iskoristiti osim svoje uobiajne namjene. Za to imate 10 minuta. Kad zavrite svaka grupa e objasniti drugima svoje tri najbolje ideje.

89. AMBLEMI
Radiete u grupama od po petoro. Dobiete jednu rije koja predstavlja amblem, tj. znak nekog zamiljenog drutva, udruenja, pokreta, kluba. Treba da smislite kako je dolo do toga da ba ta rije postane simbol, tj. amblem, ta se njom predstavlja i kada se koristi, u kojim prilikama. Na kraju moete smisliti i moto koji ide uz va amblem. Kad grupe smisle obrazloenje amblema, predstavljaju ostalima do ega su doli. Rei amblema: svijea. pero, olja, udica, cvijet, knjiga, arapa...

90. TO MI MNOGO ZNAI

Za ovu igru potrebno je da svaki uenik donese neku sitnicu, predmet koji mu mnogo znai, za koji je emotivno vezan (na primjer fotografiju, kartu za bioskop, razglednicu, itd.). U grupama od po etvoro, ispriaete jedni drugima istoriju svog dragog predmeta, a onda ete na osnovu pojedinanih pria, napraviti jednu zajedniku za cijelu svoju grupu, koja e sadrati sve pomenute elemente, tako da e ta zajednika pria sadrati sve prethodne, ali biti i sasvim nova. Za to imate 20 minuta. Kad zavrite, svaka grupa e ostalima predstaviti svoju priu. Prie se mogu predstavljati pantomimom, dramatizovati, likovno uobliiti, zavisno od atmosfere i elje uesnika.

91. STVARI NISU ONO TO IZGLEDA DA JESU

Voditelj podijeli odjeljenje na grupe od po 6 7 lanova i kae: Va zadatak e biti da smislite tri stvari za koje ova obina, kolska stolica moe posluiti, osim za sjedenje. Za to imate 10 minuta, a onda e svaka grupa izneti svoje prijedloge. Neka bar jedan od tri prijedloga bude veoma neobian, neto to e nas sve iznenaditi.

151

92. KAKO BI TO IZGLEDALO KAD BI...

U ovoj igri moete pokazati koliko ste matoviti. Evo kako se igra: Ja u vam postavljati pitanja koja izgledaju na primjer ovako: "Kako bi to izgledalo kad bi drvee hodalo?", a onda redom u krug, svako da svoj odgovor koji treba da bude to neobiniji i nevjerovatniji, kao to je uostalom i samo pitanje. Hajde da probamo. Voditelj poslije odreenog broja pitanja koje sam postavlja, moe uesnicima ponuditi mogunost da i oni postavljaju pitanja, a zatim se moe povesti razgovor o tome koji su odgovori bili najudniji, najneobiniji, najsmjeniji, za koja pitanja je bilo najtee smisliti odgovor i zato, koje bi bile posljedice postavljenih situacija, itd. Voditelj moe koristiti slijedea pitanja ( i naravno i sam smisliti mnoga druga): Kako bi to izgledalo kad bi ljeti umjesto kie tekla limunada?, Kad bi zimi umjeso snijega sitan eer padao?, Kad bi ljudi umjesto da govore mogli samo da pjevaju?, Kad bi nebo bilo zeleno, a lie plavo?, Kad bi ljudi imali peraja?, Kad biivotinje govorile?, Kad bi se ljudi smanjivali umjesto to rastu?, itd., itd...

93. KO SAM JA?

U ovoj igri moe da uestvuje najvie 15 uesnika. Svaki uesnik dobija po jednu cedulju na kojoj e napisati ime neke poznate linosti iz istorije, umjetnosti, filma, stripa, sporta... Onaj ko je napisao cedulju, lijepi je selotejpom na elo osobe koja sjedi sa njegove lijeve strane. Tako svi dobijaju natpis sa imenom osobe koju treba da otkriju. Odgonetanje se odvija tako to prvi u krugu poinje sa postavljanjem pitanja na koje je mogue odgovoriti sa DA ili NE i dokle god su odgovori potvrdni on ima pravo da pita. im donbije odgovor NE, slijedei u krugu poinje sa pitanjima. Igra se nastavlja dok svi ne pogode "ko su".

94. PRIAM TI PRIU

Sada emo svi zajedno da pokuati da napravimo jednu priu. Neko e zapoeti priu, rei e jednu rije i tu istu rije zapisati na papiru koji u vam dati. Potom e papir dati drugu do sebe. On e ponoviti prethodnu rije i dodati novu koju e i zapisati, i tako redom. Znai svako e ponoviti sve to su rekli i prije njega i smisliti nastavk, tj. jo jednu rije. To na kraju treba da bude naa zajednika pria. pri tome treba da se trudite da pria bude to neobinija.

95. SVE IMA BAR DVIJE STRANE

Konfliktne situacije lake je rijeavati ako sagledamo svoje, ali i tue potrebe, ako se bar za tren stavimo na mjesto osobe sa kojom smo se sukobili. Evo jedne vjebe u kojoj to moemo isprobati. Zamislite blisku osobu sa kojom ste se nedavno sukobili (roditelj, brat, sestra, drug ili drugarica...), oko ega ste se sukobili, detalje sukoba. Zatim na papiru napiite kako je sukob izgledao vien oima te druge osobe. Dakle, kako se ta osoba osjeala, ta je doivjela, ta je oekivala... Piite u prvom licu jednine, kao da ste ta druga osoba. Kad svi napiu, voditelj pita: Kako vam sada izgleda sukob? Kako ste se osjeali u poloaju druge osobe? Da li ste neto novo saznali o sebi, drugoj osobi i vaim odnosima?

96. SLUAJ PALJIVO

Ovu igru radiemo u malim grupama od po troje. Osoba A e ispriati neku anegdotu ili zanimljivu priu iz svog ivota u roku od nekoliko minuta. Osoba B paljivo slua, hvatajui biljeke. osoba C e ponoviti ono to je osoba A ispriala, to je talnije mogue, a na kraju e osoba B ispraviti ono to je eventualno pogreno reeno ili isputeno. Zatim se uloge mjenjaju, tako da svako proe kroz sva tri zadatka.

97. OGLEDALO MOJE KAI MI...

Svi stoje u krugu, voditelj kae: U ovoj igri zadatak je da pantomimom i mimikom pokaete kako izgledate kada ste ljuti. Jedan e stati u sredinu, nama okrenut licem i poto malo razmisli i sjeti se neke situacije u kojoj je bio veoma ljut, svoju ljutnju e nam pokazati pokretom, izrazom lica i stavom tijela. Mi ostali emo to ponoviti, trudei se da vjerno preslikamo njegovo ponaanje, a on e imati priliku da sebe na taj nain vidi kao u ogledalu. Hajde da probamo. Voditelj poziva dobrovoljce da pokau svoju ljutnju, to se igra onoliko dugo koliko uenika ima koji ele da probaju, a zatim voditelj moe dati nova osjeanja koja treba prikazati: dosadu, uvrijeenost, veselje, bijes, ljubomoru, itd.

98. BOMBA I TIT IGRA ZAGRIJAVANJA 152

Svako izabere dvije osobe jednu koja e mu predstavljati bombu i drugu koja e mu predstavljati tit, ali ne govori koga je izabrao. Na dati znak svi bjee od svoje bombe krijui se iza svog tita.

99. BROJANJE
Svako zauzme neki sebi ugodan poloaj i zatvori oi. Cilj je brojati od jdean do onog broja koliko ljudi ima u grupi, ali tako da jedna osoba izgovori samo jedan broj. Ukoliko dve ili vie osoba izgovori broj koji je na redu kree se od poetka.

100.

BRZO VOE

Svako u grupi zamisli i kae jednu vrstu voa ili povra koja e biti njegovo/njeno i razliito od drugih tokom igre. Jedna osoba poinje i ima za cilj da tri puta za redom izgovori ime voa koje je neko izabrao (npr. kruka, kruka, kruka). osoba ije je voe prozvano se brani tako to treba da izgovori ime svog voa (Kruka!) prije nego to se njegovo voe prozove tri puta. Ukoliko se "napadnuta" osoba uspjeno odbrani, prva osoba nastavlja sa pokuajima da izgovori neko voe tri puta, a ostali se brane. Kada joj to poe za rukom, osoba koja se nije "odbranila" preuzima ulogu "napadaa".

101.

CIP CEP BOING

U ovoj igri koriste se samo tri instrukcije: "cip", "cep" i "boing". Svi stoje u krugu. Jedna osoba poinje izgovorivi jednu od instrukcija. Ukoliko kae cip: osoba sa njegove/njene lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija cep: osoba sa njegove/njene desne strane dalje daje jednu od instrukcija boing: mora da pokae na neku osobu koja se nalazi prekoputa, pa tada ta osoba dalje daje instrukciju. Igra se brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Ko pogrei ispada.

102.

CIPELII

Uesnici veu oi nekim povezom tako da ne vide kroz njega. Potom slijedi uputstvo da svi skine svoje cipele. Jedna voditeljica pomijea sve cipele, a zadatak uesnicima je da pronau svoje i da ih obuju (ne skidaju povez sa oiju dok ne obuju svoje cipele).

103.

ORAVA KOLA

Uesnici se podijele na parove, lanovi para stanu jedan iza drugog, osoba naprijed je "kola" i ima zatvorene oi, a osoba pozadi "voza". Voza daje slijedee komande kolima: stisak desnog ramena skretanje na desno, stisak lijevog ramena skretanje na lijevo, kaiprst na leima pravo, bez dodira stop. Na znak voditelja vozai kreu da voze kola po prostoriji. Nakon odreenog vremena mjenjaju se uloge: vozai postaju kola, a kola vozai.

104.

IGRA LOPTICAMA

Pravila: Svaki uesnik pamti ko mu je dobacio lopticu i kome je on baca, pod uslovom da dobaci lopticu nekome ko jo nije dobio. Loptica proe sve uesnike, kako bi svi imali svog prethodnika, odnosno sljedbenika. Zatim se loptica "vraa u krug" (nekoliko puta, po elji). Moe se ubaciti vie loptica odjednom, a neke mogu ii "unazad".

105.

IMITIRANJE POJEDINACA IZ GRUPE

Jadna mala cica maca! Svi posjedaju u krug, a jedna osoba ue u centar kruga i stavi povez na oi. Neko je zavrti, pa nakon toga ona ima zadatak da doe do jedne osobe u krugu, dotakne je, a ta osoba bi trebalo da kae "Jadna mala cica maca" promjenjenim glasom. Osoba sa povezom na oima pogaa ko je to. Ako maca prepozna ko je to, taj e biti maca.

106.

KAEM A, RADIM B

Uesnici stoje u krugu, a jedna osoba govori da neto radi (npr. ejam se), a istovremeno radi neto drugo (npr. pravi pokrete kao da preskae konopac). Nakon toga osoba koja se nalazi sa lijeve strane treba da uradi ono to je prethodna osoba rekla (da pravi pokrete kao da se elja), a da kae da radi

153

neto drugo (npr. kupam se ). Igra se tako nastavlja u krug.

107.

KIA

Uesnici su u krugu i jedna osoba ima daje znake za zvuk koji svi treba da zaponu jedan poslije drugog tako da je on glasniji ili slabiji. Mogunosti su trljanje paleva, puckanje prstima, lupanje po butinama prvo sa jednom rukom, a onda sa obje, lupkanje nogama po podu... Ovo treba da uradi jedan po jedan tako da se tenzija prvo die, a onda opada dok kia ne stane.

108.

LEDENI IKA

Jedna osoba je "ledeni ika". Koga ledeni ika dotakne taj/ta je zaleen-a. Uesnici koji nisu zaleeni mogu "odlediti" one koji su zaleeni dotaknuvi ih. Zadatak ledenog ike je da pokua da zaledi sve ostale uesnike.

109.

LISICA

Jedan od uesnika igra lisicu sa repom koga ini pekir, al ili slino. Lisica lovi uesnike i "zamrzava" ih dodirom. Uesnici treba da se trude da uhvate lisiin rep i ako su uspjeni oni zauzimaju ulogu lisice.

110.

LOVAC, BAKA, LAV

Lovac se plai lava (lovac puca iz puke), lava se plai baka (lav podie "prednje ape" i rikne), baka se plai lovca (baka prijeti kaiprstom). Uesnici se podijele u dve grupe. lanovi obe grupe nezavisno se dogovore koju ulogu e da igraju, cijela grupa istu ulogu (lovca, lava ili baku). Zatim stanu u red, jedni naspram drugih i na znak voditelja "odigraju" ulogu koju su izabrali. Grupa koja pobjedi ("uplai" drugu osobu) dobija poen. Igraju se tri kruga. Druga verzija: Igra se na otvorenom, oznae se dve "zatitne" linije oko 10 m iza iza obe linije uesnika, te u trenu kada grupe pokau ta su, oni koji se trebaju bojati drugih, tre unazad da bi stigli do svoje zatitne linije, a drugi ih jure da ih dotaknu prije nego to se zatite. Svi oni koji se nisu spasili na vrijeme postaju dio grupe koja ih je uhvatila. Ovako postavljena grupa moe trajati jako, jako dugo da bi se zavrila nestankom jedne grupe.

111.

MAKA I MI

Uesnici formiraju krug stojei po dvoje ili troje u vrsti. Jedan uesnik je maka, jedan mi. Maka lovi mia koji, da bi se zatitio, moe da stane na poetak jedne od vrsta uesnika. Zadnji iz ove vrste je tada novi mi i bie lovljen. im maka ulovi mia ona se integrie u vrstu, a ulovljeni mi e biti maka.

112.

MASAA

Uesnici se podijele u grupe od po troje. Po dva lana grupe masiraju treeg koji stoji nagnut sa rukama ka zemlji. Zatim se mjenjaju.

113.

MOST

Uesnici sjede u krugu sa podignutim koljenima. Dva predmeta (npr. cipele, arape, olovke, itd.) se dodaju od jednog do drugog ispod "mosta" koji ine koljena, nije bitno u kom pravcu. Osoba koja je u centru treba da pokua da uhvati predmete. Onaj kod koga to uspije, treba da ga zamijeni u centru.

114.

OTVORENO ZATVORENO, IGRA

Svi posjedaju u krug. Voditelj dodaje uesniku koji mu se nalazi sa desne strane sa pravilo koje je samo njemu poznato, izgovarajui "skriveno" pravilo: "Primam zatvoreno/otvoreno, dajem zatvoreno/otvoreno". Svaki uesnik ima zadatak da doda dalje olovku izgovarajui pravilo, a voditelj kae da li je izgovoreno tano, odnosno netano. Igra se zavrava kad veina ili svi uesnici shvate "pravo" pravilo. ("Pravo" pravilo: ukoliko su ti prekrtene noge dok prima olovku, rei e "Primam zatvoreno", odnosno ukoliko nisu "Primam otvoreno". Isto vai i za "Dajem zatvoreno", odnosno "Dajem otvoreno").

154

115.

PET SAMOLJEPLJIVIH TRAKA

Svi dobiju 5 komada samoljepljive trake i imaju zadatak da ih nalijepe na sebe gdje ele. Na dati znak svako treba da se oslobodi tih traka, ali tako to e ih nalijepiti na nekog drugog.

116.

PIJU, PIJU IGRA ZAGRIJAVANJA

Svi uesnici zatvorenih oiju etaju po prostoriji i pijuu. Onaj koga voditelj dotakne postaje koka i prestaje da pijue. Ostali uesnici imaju zadatak da nau koku, a kda je nau i oni postaju koka i prestanu da pijuu. Cil je da svi uesnici nau koku.

117.

POZDRAV U KRUGU

Uesnici formiraju krug. Jedan ide oko njega, dodirne jednog uesnika po ramenu koji onda mora da ide oko kruga u suprotnom smjeru. Kad se sretnu, moraju da se rukuju, izgovore neki pozdrav i nastave put do prethodnog mjesta u krugu. Onaj ko prvi stigne integrie se u krug, drugi nastavlja.

118.

PRAONICA

Uesnici formiraju dvije vrste okrenute jedna prema drugoj i "peru" svakog iji je red da proe kroz ovaj tunel.

119.

PUTOVANJE U JERUSALIM U PAROVIMA

2 stolice manje nego to je uesnika. Uesnici mogu da djeluju samo kao par, a ne individualno. Na dati znak (prestanak muzike, zviduk, itd.) svi moraju da zamijene stolice.

120.

RAII

Svi se podjele u grupe od po troje, dok voditelj daje uputstvo: "Vaa grupa predstavlja jednog raia koji treba da hoda, a ima 12 nogu. Sada rai ima 9 nogu, pa 7, pa... (broj nogu se smanjuje do 3).

121.

RIBICA

Jedna osoba stoji naspram ostatka grupe, simulirajui rukama vodu i ribicu. Jedna ruka je ribica koja se kree ispod vode (druga ruka), a druga se takoe kree i simulira talase. Zadatak je da kad god ribica iskoi iz vode svi ostali treba da pljesnu dlanovima. Ona osoba koja ne pljesne ili to uradi prerano ili prekasno preuzima ulogu one osobe koja simulira vodu i ribicu.

122.

RUKOVANJE

Na znak voditelja treba se za 30 sekundi rukovati sa svima u prostoriji (ukljuujui voditelje).

123.

RUKOVANJE I ZAGRLJAJ

Uesnici formiraju krug. Jedan alje zagrljaj na desno govorivi "Ovo je zagrljaj". Slijedei treba da pita "ta je ovo?" i samo kad dobije odgovor "zagrljaj", on moe da proslijedi zagrljaj. Pitanja i odgovori uvijek treba da prou cio krug. Istovremeno je u igri i rukovanje sa istom procedurom.

124.

SLIJEPE FLAE

Uputstvo: Svi imaju zatvorene oi i polako i u tiini se kreu kroz prostoriju, drei pri tom ruke uz tijelo kako ne bi udarili nekog drugog. Pri svakom dodiru sa nekom drugom osobom se "odbijaju", trudei se da izbjegnu kontakt. Nakon 3- 4 minuta slijedi novo uputstvo, da se prilikom dodira sa drugom osobom mogu zadrati u kontaktu "rame uz rame" i kretati se dalje zajedno (po dvoje, troje ili vie ljudi) ukoliko im taj kontakt prija, ukoliko ele da se odvoje nakon nekog vremena to mogu uiniti. Niko ne bi trebao da se trudi da zadri kontakt ukoliko je oigledno da druga osoba to ne eli.

125.

STAKLENA ZMIJA 155

Svi stoje u krugu tako da se dodiruju ramenima, zatim se svi okrenu nadesno tako da gledaju osobi ispred sebe u potiljak, zatvore se oi i ispituju dodirom ruku ramena, vrat i potiljak osobe ispred sebe. Zatim se krug raspada i svi se kreu kroz prostoriju 2 3 minuta, dok na znak voditelja ne dobiju uputstvo da svako ponovo nae "svoju" osobu (onu ija je ramena ispitao/la). Cijelo vrijeme svi imaju zatvorene oi, a igra se zavrava kada svi nau svoju osobu, tj. kada se krug ponovo spoji.

126.

INE

Svi polijeu na pod, jedni uz druge (bez prostora izmeu), lei se na stomaku, sa rukama uz tijelo tako se formiraju ine. Osoba na kraju "ina" kree da se kotrlja (sa i dalje rukama uz tijelo) preko ostalih, dok ne doe na poetak gdje se zaustavi i legne. I tako dok se svi ne prekotrljaju. Napomena: zgodna poslije emocionalno napornih vjebi.

127.

TO MANJI PROSTOR

Grupa se podijeli na dve ili tri manje grupe. Zadatak svake grupe je da kao grupa zauzme to manji prostor. Pobjednik je ona grupa koja zauzme najmanji prostor.

128.

TOSTER, KENGUR, SLON

Na poetku igre se pokae kako izgledaju neke od figura/statua koje e se koristiti u njoj (npr. toster, mikrotalasna penica, kengur, slon, golub mira, kanta za smee, ve maina). Jedan uesnik stoji u centru, ostali u krugu oko njega. Uesnik iz centra pokae na jednu osobu iz kruga i pozove jednu od prethodno pojanjenih figura. Osoba na koju je pokazano mora da izvede tu figuru zajedno sa dve osobe koje stoje pored nje. Promjena osobe u centru nastupa kada jedan od uesnika reaguje pogreno ili presporo.

129.

TRAENJE RUKE NA SLIJEPO

Svi uesnici se dijele na parove i potom zatvaraju oi. Svaki par se rukuje i treba da nakon rukovanja pusti ruku svoga para i da se proeta po prostoriji. Zadatak od svakog uesnika je da pronae svog para, prepoznavanjem istog rukujui se s njim ponovo. Kad se par ponovo pronae, mogu otvoriti oi. Vano uputstvo je da svo vrijeme bude tiina.

130.

TRI REENICE O MENI...

Svi imaju zadatak da napiu tri reenice o sebi, s tim to jedno od njih treba da bude neistina. Redom svi itaju to su zapisali, a ostali pogaaju koja reenica je neistinita.

131.

VAMPIR

Svi imaju zatvorene oi i kreu se po prostoriji. Osoba koju voditelj dotakne postaje "vampir". Vampir hoda sa ispruenim rukama i kad napipa neiji vrat glasno se i jezivo nasmije, a osoba koja je "uhvaena" za vrat vrisne i tada i ona postaje vampir. Igra se zavrava kada svi postanu "vampiri". Cilj igre je oslobaanje od stresa i relaksacija.

132.

VUNENO KLUPKO

Svi stoje u krugu, prva osoba uzima vuneno klupko i baca ga neko, zadravajui njen kraj. Osoba koja je primila klupko baca ga slijedeoj osobi, dok osoba koja joj je dobacila klupko poinje da imitira osobu kojoj je bacila klupko, preuveliavajui svaki njen pokret. Klupko se dalje baca novim osobama da bi se na kraju vratilo osobi koja je zapoela krug. Za istu igru se moe koristiti i obina lopta, mada vizuelno predstavljena povezanost grupe vunenom niti podstie grupnu koheziju, osjeaj da svi radimo neto zajedno.

133.

IMENA I LOPTICE

Svi stoje u krugu. Jedna osoba dobacuje lopticu drugoj, izgovorivi njeno ime, druga treoj, izgovorivi njeno ime... i tako dok se loptica ne vrati prvoj osobi. Svako ima zadatak da zapamti od koga je dobio

156

lopticu i kome je dobacio. Zatim se dobacivanje ponavlja, istim redoslijedom, no u igru se ubacuje sve vie i vie loptica...

134.

MOJE IME ZNAI

Svaki uesnik kae svoje ime i njegovo znaenje.

135.

PODJELA NA PAROVE POMOU KANAPIA

Voditelj dri u aci kanapie (duplo manje nego to je broj uesnika), tako da krajevi vire. Uesnici imaju zadatak da svako uhvati po jedan kraj kanapa. Uesnici za koje se ispostavi da dre iste krajeve kanapa formiraju par.

136.

PODJELA U MALE GRUPE BALONIMA

Uesnici se igraju, dobacuju balonima. (Baloni u tri boje, broj balona jednak broj uesnika). Na dati znak svako uhvati po jedan balon. Uesnici koji dre balone iste grupe formiraju malu grupu.

137.

PLJES ZNAK UZVIKA

Svako u grupi treba da zamisli broj od 1 do 3, a zatim se trebaju formirati tri grupe. Po brojevima koje su zamislili i to tako to: oni koji su zamislili broj 1 e pozdravljati one koje sreu tako to bi im pruili ruke ili za pljesak (samo jedan) po njima ili pljesnuli jedanput ruke druge osobe, oni koji su zamislili broj 2 bi trebali jednom biti pljesnuti po akama i uzvratiti potez, oni sa brojem 3 bi pored dva opisana poteza obavili i trei pozdravljajui se pljeskom akama o ake.

138.

TRAIM SVOGA PARA

Svi uesnici dobiju ceduljicu sa imenom neke ivotinje (svako ime se javlja po dva puta na ceduljicama). Uesnici imaju zadatak da imitiraju ivotinu ije ime je na ceduljici koju su dobili i tako nau svoga para.

139.

AROBNA KUTIJA

Jedna po jedna osoba iz "arobne kutije" (koja moe biti eir ili neka kutija) izvadi jedan "nevidljivi predmet" predmet koji sama zamisli, potom pantomimom objasni ostalima koji je to predmet, a ostali pogaaju.

140.

JEDAN, DVA, TRI

Uesnici se podijele u parove. Broje zajedno naizmjenino do 3, pa potom ponovo kreu od 1 (npr. A: "jedan", B: "dva", A: "tri", B: "jedan"...). To traje oko jedan minut. Nakon toga nastavljaju da broje, meutim umjesto izgovaranja broja 2, moraju da naprave neki pokret oko 1 minut. Nakon toga i dalje umjesto izgovaranja broja 2 trebaju napraviti dogovoreni pokret, ali umjesto izgovaranja broja 3 neki izvuk. Zatim umjesto izgovaranja broja 2 trebaju napraviti dogovoreni pokret, umjesto izgovaranja broja 3 uzvik, a umjesto izgovaranja broja 1 dogovoreni pokret i uzvik.

141.

NADOVEZIVANJE

Jedna osoba se postavi u statuu u sredini prostorije, prva osoba koja ima ideju o stvaranju zajednike statue sa onom koju vidi, ulazi i postavlja svoju statuu, nakon desetak sekundi (dovoljno da svi vide sliku dvoje ljudi u statui predstavljaju) prva osoba izlazi iz statue i sve se ponavlja.

142.

OSJEAJ IZRAEN BROJEM

Grupa se podijeli po parovima.

157

Uesnici imaju zadatak da partneru iskau osjeanja koja im je zadao voditelj (npr. "sad ste tuni", "sad ste ljuti"), ali da pri tom mogu izgovarati samo brojeve.

143.

VOENJE DLANOVIMA

Grupa je podijeljena na parove. Naizmjenino svaki uesnik vodi svog para drei dlan na odreenoj udaljenosti (5 10 cm) od lica partnera. Udaljenost izmeu dlana i lica mora da bude konstantna. osoba koja se vodi mora da prati dlan po svaku cijenu. Istovremeno se svi parovi kreu kroz prostoriju.

144.

VOENJE PO ZVUKU

Grupa se podijeli na parove. Po jedna osoba iz svakog pojedinanog para, e u prvom dijelu vjebe biti u ulozi da vodi drugu osobu i to na slijedei nain: parovi se meusobno dogovore o zvuku (npr. imitacija neega), koji e im sluiti za prepoznavanje. Tokom slijedea tri minuta e jedna osoba voditi drugu samo pomou tog zvuka (bez dodira) dok e voena osoba imati zatvorene oi. Svi parovi rade vjebu istovremeno. Nakon tri minuta se uloge zamjenjuju.

158

LITERATURA

159

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Uionica dobre volje Grupa autora Uenje o demokratskom pravu graanstva-Savjet Evrope Igranje vatrom Grupa autora Trening za trenere UMCOR Nenasilje - CNA Izgradnja povjerenja u zajednici UNV Sukob i komunikacija Daniel Shapiro Za Damire i Nemire Grupa autora Put sudjelovanja u rjeavanju sukoba Dudley Weeks Pametniji ne poputa Grupa autora Socijalni konflikti i ta sa njima Grupa autora Svi razliiti, svi jednaki Grupa autora

160