Proces komunikacije Ekspresija i komunikacija Dva su vana imbenika komunikacije: - potreba da utjeemo na druge ljude - potreba da podsjetimo sebe

tko smo i to elimo biti

Za proces komunikacije, osim izvora poiljatelja poruke, neop odan je i primatelj poruke! "oiljatelj mora prona#i nain oblikovanja i slanja poruke, a primatelj mora usmjeriti svoju panju na poruku, dei$rirati i interpretirati je! %ba sudionika za tijevaju uvjebano znanje, iskustvo i vjetinu! &spjenost komunikacije ovisi o tome! Komunikacija kao razmjena iskustava 'omunikacija ne obu va#a prenoenje misli! 'ad nekog sluamo ili gledamo sliku koju je naslikao, imamo iluziju da smo u direktnom dodiru s onim to se doga(a na mentalnoj razini! )i nastojimo dei$rirati poruku u onom obliku ili znaenju koje ona ima u skladu sa stanjem uma koji ju je proizveo! *utor nastoji proizvesti u nama poseban uinak, koji #e moda odgovarati ili ne onom stanju svijesti u trenutku nastajanja likovnog djela! +ilj komunikacije moe biti da neto uinimo, kupimo, da se nekome svidimo ili da dogovorimo sastanak, da nekom neto zabranimo itd! , ovakvim ciljem oba uesnika moraju po#i od onog to zajedniki dijele: jezik, iskustvo, znanje, vrijednosti! -ez takvog cilja komunikacija postaje isti izraz - ekspresija.

Komunikacija se sastoji od etiri glavna elementa: .! /Z0%1 2! "%1&'* 3! '*4*5 6! "1/)*7E58

Model komunikacije: /Z0%1 vjetine kom! ,tavovi znanje drutveni sistem kulturni krug "%1&'* ,adraj elementi struktura postupak kod '*4*5 gledanje sluanje dodirivanje mirisanje kuanje "1/)*7E58 vjetine kom! stavovi znanje drutveni sistem kulturni krug

A)Poiljatelj i primatelj moraju dijeliti istu grupu vjetina: - moraju koristiti isti jezik ili sistem znakova i moraju razumijevati rijei ili znakove na isti nain - moraju imati iskustvo istog drutvenog sistema i kulture 9vrijednosti, pravila i vjerovanja: - moraju dijeliti barem neke stavove o predmetu nji ove konverzacije

b) Oba dijela moraju biti povezana kanalom ili medijem komunikacije c) Poruka se sastoji od brojnih nerazdvojivih komponenti koje se mogu sagledati posebno ali koje djeluju zajedno da bi proizvele u!inak "oruku sainjavaju: .! ,*D1;*8 2! E5E)E47/ 3! ,71&'7&1* 6! "%,7&"*' <! '%D ,*D1;*8 in$ormacija ili emocija koju sadri poruka E5E)E47/ pojedinani dijelovi 9rije, zvuk, boja, slike: ,71&'7&1* nain na koji su elementi poruke sastavljeni, raspored, organizacija "%,7&"*' obrada elemenata i strukture '%D pravila i obiaji od koji je poruka izgra(ena 9pismo, abeceda, jezik i sl!: 'omunikacija je odgovor na nau percepciju ljudi i doga(aja! 'omunikacija postaje doga(aj koji mijenja iskustvo oni koje dotie i koji trebaju reagirati! *kt komunikacije ima za cilj proizvesti uinak kod druge osobe! *ko ova namjera izostaje, znai da izvravamo in ekspresije, radije nego komunikacije, izmjene! )ogu#e je unaprijediti uinkovitost vizualne komunikacije analiziranjem znaenja i proirivanjem koritenja niza pojmova i rjenika koji se koriste da bi se raspravljalo ili objasnilo neiji rad! =ine#i to moe se produbiti kvaliteta odgovora kroz vizualne medije! Prenoenje poruke moe biti analizirano kroz < komponenti: selektiranje ideja, nji ovo oblikovanje, prenoenje preko kanala, dei$riranje i interpretaciju primatelja! "roblemi se mogu pojaviti u bilo kojoj od ovi pet komponenti i izobliiti poruku! 'omunikacija ovisi o nizu iskustava koja djeluju, o stavovima 9miljenju, svjetonazoru: i znanju! &spjena komunikacija za tjeva puno vie od pronalaenja rijei ili znakova koji bi izrazili nae namjere! 7rebamo biti sigurni da poruka proizvodi u primatelju zamiljeni uinak, a stupanj u kojem je to postignuto je mjera nae vjetine!

"um i povratna in#ormacija: >&) je smetnja koja ometa prijenos poruke pojavljivanjem na samom kanalu! >um je sve ono to remeti signal tijekom prijenosa poruke od poiljatelja do primatelja na nain da je primljeni signal razliit od poslanog! >um moe biti: a: $iziki nastaje $izikom smetnjom na kanalu b: semantiki moe izazvati prenaglaenost jednog dijela in$ormacije, koji zbog svoje snage zasjenjuje preostali dio poruke ime se gubi njena cjelovitost & vizualnim umjetnostima um je esto rezultat pomanjkanja brige, nedostatak promiljanja ili posve#ivanja panje detalju! 4esposobnost da se precizno postave namjere je $iniji oblik uma, ali je esto smetnja kod primanja upu#ene poruke! &mjetnik moe koncipirati rad na nain da se njime postie interakcija s percepcijom pojedinanog gledatelja tako da svaki primatelj stvara odnos s djelom na razliit nain! %sim toga, umjetnici stvaraju pretpostavke oko nivoa razumijevanja gledatelja nji ovog rada te svjesno ili ne, ostavljaju nekoliko naina razumijevanja! $%&'(AK ')*O+MA,'-. % P+'-.)O/%: ,vaki in ljudske komunikacije nikad nije u potpunosti uspjean! 4eki dijelovi upu#ene poruke bit #e izgubljeni na putu izme(u originalne koncepcije i uinka u umu primatelja! %snovna ideja gubi 9ili dobiva: poneto u procesu dekodiranja i razumijevanja! ,like interpretiramo u skladu s naim osobnim iskustvom! & likovnoj umjetnosti, kvaliteta koja karakterizira uspjenog umjetnika je njegovo reduciranje umova! "ovremeno #e umjetnik uzeti problem uma i uiniti ga predmetom, odnosnom sadrajem umjetnikog djela 'ad umjetnik postavlja izlobu, iako je nesklon konzultirati druge umjetnike za savjet, rad pret odnika i suvremenika apsorbiran je u njegovu svijest i utjee na njegov umjetniki razvoj! 4a izlobi #e neki od posjetitelja dijeliti njegovo znanje o povijesnom razvoju umjetnosti dok #e drugi pak na#i da nikad nisu vidjeli neto slino ranije! &mjetnik ne moe ignorirati razlike izme(u te dvije grupe, premda moe izabrati kojoj #e se od nji obratiti! )noga proturjeja u umjetnosti proizlaze iz odbijanja pri va#anja ovog pitanja! 4ajvie mogu biti razdraeni oni ije iskustvo ili spoznaja nije dolo do razine gdje je umjetniki izazov razumljiv i jo uvijek ne osje#aju da je to neop odno! 4itko ne moe sa sigurno#u selektirati publiku, prijenos poruke znai nesigurnost! >to je vie ljudi ukljueno u lanac prijenosa poruke, ve#a je mogu#nost njenog iskrivljenja i zbog toga treba izvesti sloenije provjere unutar procesa!

,vaki element kompozicije moe imati potencijalni materijal za kon$uziju! & ve#ini sluajeva rastu#i in$ormacijski aspekt cijele poruke uvr#uje uinak svake neznatne nesigurnosti! *udio-vizualni medij koji kombinira snage dvaju kanala ima ve#u mogu#nost za ponavljanje poante na dva razliita naina 9zvukom i slikom: da bi reducirao rubnu kon$uziju! +.0%)0A),'-A ' "%M +.0%)0A),'-A je pojava koja ukljuuje istu in$ormaciju vie puta u poruci! 1edundancijom se reducira uinak uma, ali potpuno redundantna poruka je predvidiva i ne nosi in$ormacije! /n$ormacija mora u sebi sadravati dozu iznena(enja! /n$ormacija jest iznena(enje! >to je iznena(enje ve#e, in$ormacija je vanija! Da bi komunikacija bila mogu#a, redundancija mora biti proporcionalna umu na kanalu! "oruka moe biti iskrivljena djelovanjem sluajnog ometanja kanala 9$iziki um: ili kroz neke aspekte sadraja 9semantiki um:! Djelovanje uma i teko#e kod primanja znaenja poruke mogu se ublaiti stvaranjem visokog stupnja redundancije! &spjenost prenoenja poruke moe biti procijenjena kroz povratnu in$ormaciju! PO1+A()A ')*O+MA,'-A ' MA//2M.0'-' )asovni mediji 970, tisak i sl!: imaju za cilj uputiti signal poruke istovremeno cijeloj populaciji! %rganizacije koje i kontroliraju ukljuuju timove strunjaka tako da je svaki aspekt konanog proizvoda rezultat razliiti individualni iskustava i znanja koji operiraju unutar vrsto propisani granica! Da bi se proizvela jedna televizijska reklama ili emisija, osobe koje je kreiraju primaju instrukcije od tima koji moe biti angairan od strane razliiti organizacija! )arkentikom analizom #e se utvrditi potencijalni korisnici i nji ove potrebe! "ovratna in$ormacija publike u ovom kontekstu je jako vana i teko se postie! Da bi se do nje dolo potrebna je velika vjetina! +ijeli postupak je sloen, uloeno je mnogo novca i nita se ne preputa sluaju! /pak, uspje ovi ljudi ne ovisi o nji ovom me(usobnom odnosu, nego o reakciji vanjskog svijeta! 4ji ov uspje je odre(en masovnom publikom koja od nji moe biti jako udaljena drutveno, kulturoloki, intelektualno ili zemljopisno! 7eko#a s kojom se pro$esionalci susre#u po pitanju povratne in$ormacije nastaje zbog toga jer se nji ov pro$esionalni i drutveni ivot poklapaju? mnogi od nji su proveli svoj cijeli ivot s ljudima istog background-a! /pak, generalno gledaju#i, povratna in$ormacija se kod mass-medija se moe procijeniti izraunavanjem postotka gledanosti ili brojem prodani primjeraka!