Veleuilite u Varadinu Struni studij: Sestrinstvo

Seminarski rad

Munina
Andrea Kuri, Tonka Marki, Janja Maskaljevi, Ines Rajnovi, Sanja Posavec, Dino venda,

Varadin, travanj 2013.

1. SAETAK
U radu je prikazan nain zbrinjavanja bolesnika s muninom, te sestrinske dijagnoze s kojima se susreu medicinske sestre - tehniari u radu s takvim bolesnicima, kao i pristup samom bolesniku, te emo odgovoriti na pitanja koji su sestrinsko - medicinski problemi, intervencije i sestrinski ciljevi u radu s bolesnicima s muninom. Vano je naglasiti da je teite na samom pacijentu i njegovom zadovoljavanju potreba. Jer ako ne zadovoljimo one fizioloke potrebe, bolesnik nee krenuti ka iskoritavanju svojih sposobnosti, ma kolike one bile. Kljune rijei: munina, sestrinske dijagnoze, pristup pacijentu, problemi, intervencije i ciljevi u radu s bolesnicima s muninom.

2. UVOD
Munina (lat. nausea, engl. nausea, distaste, disgust), morska bolest, muka, gaenje, itd; sve su to nazivi za osjeaj nagona, potrebe za bljuvanjem. Munina se javlja kao simptom kod razliitih patolokih stanja i najee prethodi povraanju. Meutim, bolesnik moe povraati i bez prethodne munine (npr. kod poveanog intrakranijalnog tlaka). Munina i povraanje su kliniki usko povezani te se mogu smatrati gotovo kao jedan simptom , samo razliitog intenziteta. Smatra se da je pojava munine u vezi s centrom za koordinaciju povraanja koji se nalazi na dnu etvrte komore u produenoj modini u jezgri vagusa. Svaka intenzivana bol, kao npr. udarac u testise, moe izazvati nagon na muninu. Na centar djeluju razliiti impulsi iz modane kore (odvratni prizori, neugodni mirisi ili okus itd.) te izazivaju povraanje, koje je esto obrambeni akt organizma protiv unoenja i resorpcije tetnih i nepovoljnih materijala. Muninu, koja se javlja kao poseban neugodni osjeaj u grlu i epigastriju, prate razne vegetativne, vazomotorne i nervne smetnje (nemo, strah, zbunjenost, iscrpljenost, glavobolja, pomanjkanje apetita, osjeaj vruine, bljedoa koe, vrtoglavica, omaglica, pojaano disanje, znojenje, hipersalivacija, hipotenzija, bradikardija ili tahikardija itd.) koje nastaju, ini se, djelomino zbog blizine i uskih odnosa centra za povraanje s visceralnim centrima. Intenzitet, vrsta i trajanje same munine ovisi o pragu osjetljivosti centra za povraanje; u nekoga npr. sam pogled na bocu s ricinusom izaziva muninu ili sam miris hrane. Munina i povraanje su postoperacijske komplikacije i esto se javljaju kod bolesnika nakon operacije. Vano je naglasiti da negativno utjee na pacijentovo ope stanje, samo povraanje dovodi do gubitka tekuine i elektrolita. Samo naprezanje trbunih miia prestavlja veliku opasnost za ranu.

3. DEFINICIJA
Munina je subjektivan, neugodan osjeaj nalik valovima u grlu, epigatriju ili abdomenu koji moe, ali ne mora dovesti do povraanja. Nastaje refleksno, a ini je grevito stezanje miia drijela, jednjaka i eluca uz jako izluivanje sline (pljuvake). Uz muninu esto se javlja i podrigivanje ili eruktacija, to se moe opisati kao snane, grevite kontrakcije oita i trbunih miia, ali bez izbacivanja eluanog sadraja, odnosno uz izbacivanje tek plinova/zraka. Do podrigivanja dolazi kada je nadraaj na povraanje jak, a eludac ve prazan. este su i regurgitacije, tj. refluks ili vraanje tekueg ili polukrutog, kiselog ili gorkog sadraja eluca u jednjak i usnu upljinu, ali bez kontrakcija oita i trbunih miia, samo zbog antiperistaltike u elucu. Kao posljedica nastaje vrlo jaka garavica i neugodan gorak, esto i metalan okus u ustima.

3.1 DEFINIRAJUA OBILJEJA Pacijent navodi muninu ili nelagodu u trbuhu Obino prethodi povraanju, moe se javiti nakon povraanja, moe biti prisutna bez povraanja Praena je blijedom, hladnom i oznojenom koom Tahikardijom i bradikardija nakon povraanja Praena pokretima gutanja uslijed miine aktivnosti Averzija prema hrani Gorak okus u ustima Poveana salivacija Pojaano gutanje

Sam pokazatelj munine/povraanja su simptomi i znakovi, koji sam pacijent navodi.

4. UZRONICI/IMBENICI RIZIKA
Uzroci koji do njih dovode su: Neprimjerena ventilacija za vrijeme anestezije Nakupljanje tekuine u elucu Inflacija eluca Uzimanje hrane i tekuine prije uspostave peristaltike crijeva Psiholoki faktor: bolesnik koji prije operacije misli da e poslije operacije povraati, to doista i ini.

Stoga je jednako kao i kod drugih potekoa vana dobra prijeoperacijska priprema. Ulazak eluanog sadraja u plua moe dovesti do acido aspiracijskog sindroma (oteano disanje, bronhospazam, edem plua, pneumonija i sl.), pa je vano pravovremeno intervenirati. Pokazalo se je uspjeno davanje lijekova antagonista H2 receptora (cimetidin) u prijeoperacijskom periodu. Lijekovi se mogu dati i za vrijeme operativnog zahvata, a efekt se prenosi na poslijeoperacijski period. Mogu se davati ultra kratki barbiturati, dok mnogi smatraju da antiemetici (derivati phenothiazina ) mohu dovesti do hipotenzije i respiratorne depresije. Prilikom hitnih operativnih zahvata i velikih operacija uvodi se nazogastrina sonda. Potrebno je redovito kontrolirati koliinu i izgled eluanog sadraja , te prohodnost nazogastrine sonde.

5. PROCJENA - Sestrinska anamneza

Sestrinska anamneza je skup podataka o tjelesnim, psiholokim i socijalnim aspektima prolog i sadanjeg zdravstvenog stanja i ponaanja zdravog ili bolesnog pacijenta u svrhu utvrivanja potreba za zdravstvenom njegom. (Fukar, 1992). O samoj procjeni moemo govoriti na osnovu samih simptoma, znakova i uzroka munine/ povraanja. Procjena stanja obuhvaa: procjenu prisutnosti definirajuih obiljeja, utvrivanje uzroka problema, prisutnost nuspojava lijeenja, boli i dob samog pacijenta.

6. CILJEVI
Cilj je eljeni ishod zdravstvene njege, a odnosi se na uklanjanje ili ublaavanje problema opisanog u dijagnozi. Cilj mora biti usmjeren prema samom pacijentu, a ne prema medicinskoj sestri-tehniaru i njihovim aktivnostima. Na je zajedniki cilj da bolesnik nema muninu i da ne povraa ime bi bio cilj u potpunosti postignut. Ukoliko doe do munine i mogueg povraanja vano je da bolesnik bude u odgovarajuem poloaju (boni poloaj) kako bi se sprijeila eventualna aspiracija eluanog sadraja. Naglaavamo vanost edukacije samog bolesnika o moguim nuspojavama u postoperatvnom tijeku (poloaj, lijekovi).

7. INTERVENCIJE
Kod planiranja intervencije medicinska sestra mora imati uvid u sve naine rjeavanja nekog problema, te izabrati najprikladniji utemeljen na znanju, prilagoen pacijentu sa to manje neeljenih uinaka. Zadaci medicinske sestre-tehniara kod pojave munine su: promatranje bolesnik (bljedoa, znojenje, podrigivanje) te provoenje postupaka koji e umanjiti, odnosno ukloniti muninu. Ukloniti neugodne mirise, uputiti bolesnika da duboko die (kako bi prevladao osjeaj munine) ograniiti uzimanje tekuine i hrane, obavjestiti lijenika o postojeim simptomima, te na adekvatan nain primjeniti ordiniranu terapiju od strane lijenika. Ukoliko doe do povraanja uz sve gore navedene intervencije vano je pomoi bolesniku i pripremiti potreban pribor. Pribor: bubreasta zdjelica, stanievina, nepropusno platno, kompresa i aa sa svjeom vodom. Pomo bolesniku: poduprijeti imobilizirati ranu kada bolesnik pokuava povraati ili ve povraa. Vanost poloaja: sjedei (kada je to mogue) ili boni leei. Medicinska sestra-tehniar morali bi pacijentu osigurati sigurnu, istu i ugodnu okolinu. Sve intervencije pravovremeno navesti u sestrinsku dokumentaciju.

8. EVALUACIJA
Evaluacija je posljednja faza zdravstvene njege te slui za utvrivanje jesu li i do koje mjere ciljevi postignuti. Procjenjuje se: samo stanje pacijenta (izgled koe i sluznice, vitalne funkcije), njegovo znanje i sudjelovanje u potrebnim intervencijama, uinkovitost dane terapije.

9. PRIKAZ SLUAJA
PODACI: Pacijentica n.n. operirala une kamence, ali se na bolove (skala boli 6.), osjeaj munine, nadutosti i nelagode u gornjem dijelu trbuha, uznemirena, bljedoa koe, oznojenost, RR-105/60, P-110. PROBLEM: Smanjena mogunost brige o sebi, munina, nagon na povraanje, visok rizik za aspiraciju, bol, visok rizik za gubitak tekuine i elektrolita. CILJ: Pacijentica nee povraati i nee aspirirati povraajni sadraj. INTERVENCIJE: Provoenje postupaka koji e umanjiti ili ukloniti muninu. Primjeniti ordiniranu terapiju. EVALUACIJA: Cilj je djelomino postignut, pacijentica osjea laganu muninu, ali bez povraanja i boli.

10. ZAKLJUAK
U radu koji smo napisali eljeli smo prikazati probleme, intervencije, te sestrinske ciljeve u postoperativnih bolesnika kod pojave munine/ povraanja. Objasnili smo pojam i definiciju munine, te njena definirajua obiljeja. Izloili smo sestrinsko-medicinske probleme koji mogu proizai iz stanja bolesnika s odgovarajuim intervencijama, te sestrinske dijagnoze s kojima smo se i sami susreli u skrbi za bolesnika nakon operacije. Kao to smo naveli u sadraju pacijent je na prvom mjestu, a ne postupci medicinske sestre-tehniara.

10

11. LITERATURA
Prli, N; Rogina,V; Muk, B. - Zdravstvena njega. Zagreb, 2005. http://plivamed.net/?section - Postoperativna munina i povraanje, 2003. http://www.sprijecite.org/content - Sprijeite muninu i povraanje Hrvatska udruga medicinskih sestara, Zbornik radova:Vukovar, 1999. Fukar, G. - Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb, HUSE, 1996. Broz, Lj; Budisavljevi, M; Frankovi, S. - Zdravstvena njega 3, Zdravstvena njega internistikih bolesnika, Zagreb, 2005. http://www.sprijecite.org/component/option,com_glossary/func,display/letter,All/Item id,34/catid,9/page,1/ http://www.sem.com.hr/content/view/32/2/ http://www.sprijecite.org/content/blogcategory/5/9/

11