Sadraj: Uvod ........................................................................................................................................... 1 1.Arhitektura ITS-a .................................................................................................................... 2 1.1Pojam i definicija ITS arhitekture ..................................................................................... 2 2.Logika (funkcionalna) arhitektura .........................................................................................

3 2.1. Funkcionalna podruja evropske arhitektureITS-a ........................................................ 8 3. Funkcionalno podruje podrka provoenju zakona ............................................................ 8 DFD 7 - Visoka razina Funkcije u pruiti podrku za provoenje zakona ............................ 9 3.1.Funkcija 7.1. Otkrivanje prekraja ................................................................................. 11 3.2.Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika ......................................................................... 13 3.3.Funkcija 7.3. Procesiranje obavjetenja o prekrajima .................................................. 13 4.Zakljuak ............................................................................................................................... 16 5.Literatura ............................................................................................................................... 17 6.Slike ....................................................................................................................................... 18

Uvod U ovom seminarskom radu obraene su znaajke i temeljni znaaj funkcionalnog podruja Podrka provoenju zakona u okviru Evropske funkcionalne ITS arhitekture. U poglavljima su opisane prije svega arhtektura u ITS okruenju,potom europska funkcionalna ITS arhitektura s posebnim naglaskom na 7. funkcionalno podruje podrka provoenju zakona. Takoer su opisane i funkcije koje obuhvata ovo podruje, tj. otkrivanje prekraja, prepoznavanje prestupnika, procesiranje obavjetenja o prekrajima, pohranjivanje prekraja, upravljanje pravilima i registrima korisnika. Funkcioniranje sustava se osigurava kroz potpuno funkcioniranja podruja i suradnju sa svim funkcionalnim zahtjevima i ciljevima sustava. Funkcionalan sustav nije samo pogodan za korisnike , nego je jednostavan i za upravljanje i odravanje tijekom ivotnog vijeka sustava.U Evropi se intenzivno razvijaju aktivnosti upotrebe telematikih tehnologija u transportnim aplikacijama s ciljem prikaza i upravljanja prometnom i transportnom mreom, provoenja zajednikih upravljakih aktivnosti te distribucije korisnih informacija korisnicima, operaterima i dravnim institucijama. Primarni korak u dizajniranju takvih sustava jeste analiza korisnikih zahtjeva i potreba okruenja. Kompleksne sustave, kao to je prometni sustav, potrebno je posmatrati uz odgovarajuu dekompoziciju. To je kljuni razlog zbog kojeg se u prometnim, transportnim i komunikacijskim sustavima primjenjuje arhitektura kao opi okvir i vaan korak za efektivno dizajniranje tih sustava. ITS rjeenja koja se koriste u okviru ovog funkcionalnog podruja, u podruju nadzora nad krenjem prometne regulative, ostvaruju znaajne uinke u rjeavanju problema uestalosti i teine prometnih nezgoda kao i problema funkcioniranja u pogledu kapaciteta. U nastavku koji slijedi bit ce detaljno obraena pomenuta tema,odnosno funkcionalno podruje Podrka provoenju zakona.

1.Arhitektura ITS-a 1.1Pojam i definicija ITS arhitekture Etimoloki rije arhitektura je izvedena od grke rijei architecton to znai glavni zidar , ili glavni graditelj , odnosno oznaava stil gradnje pri emu konkretne izvedbe mogu biti razliite. 1 U rjenicima je arhitektura definirana kao stil gradnje, umijee ili znanost gradnje ili konstrukcije objekata za ovjekovo koritenje. U irem znaaju arhitektura je asocirana : - s procesima kreiranja umjetnih objekata - s ovjekovim koritenjem tih objekata Arhitektura u kontekstu razvoja ITS-a predstavlja temeljnu organizaciju sustava koja sadri kljune komponente, njihove odnose i veze prema okolini te naela njihova dizajniranja i razvoja promatrajui cijeli ivotni ciklus sustava. Postoji vie definicija i objanjenja arhitekture, pri emu se koriste i alternativni nazivi (gledite ili aspekt, okvir, idr.). U novijim konceptima ITS arhitekture ponekad se umjesto rijei arhitektura koristi izraz (viewpoint). Tako se u FRAME projektu (verzija iz 2004. godine) umjesto pojmova funkcionalna, fizika i komunikacijska arhitektura koriste izrazi funkcionalni, fiziki i komunikacijski pogled. U osnovi se ne mijenja sadraj opisa nego naglaava vieaspektna analiza kompleksnog sustava ITS arhitektura predstavlja primarni zahtjev i element ITS planiranja i usklaenog razvoja brojnih ITS aplikacija. Arhitektura specificira kako su razliite komponente u interakciji, tako da se rjeavaju konkretni transportni i prometni problemi u odreenom kontekstu. Arhitektura daje opi predloak (General Framework) prema kojemu se planiraju, dizajniraju i postavljaju integrirani sustavi u odreenom prostorno-vremenskom obuhvatu. Razvijena arhitektura slui korisnicima, vlasnicima, mrenim operaterima i davateljima usluga povezujui razliite aspekte operativnog funkcioniranja sustava tijekom cijelog ivotnog ciklusa. Razliite dizajnerske alternative se mogu razviti oko iste arhitekture. Proces kreiranja arhitekture ukljuuje fizike i /ili virtualne (informacijske) entitete. Poetni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznano definiranje potreba odnosno zahtjeva korisnika. Nakon toga, slijedi istraivanje funkcionalnog aspekta kojim se definiraju funkcije neophodne za zadovoljenje zahtjeva i ostvarivanje suelja s vanjskim svijetom preko terminatora ili aktera.2

1 2

Prof.dr.sc. Bonjak.I.,Inteligentni transportni sustavi 1,str.128,Fakultet prometnih znanosti,Zagreb 2006 Doc.dr.Ezgeta.D.Predavanje br.4 iz ITS-a za 2012/2013

Postoje dva osnovna metodoloka pristupa razvoju ITS arhitekture i konkretnih ITS aplikacija: 1. funkcijski ili procesno orijentirani pristup- podjela funkcijskih podruja, orijentacija procesa; 2. objektno orijentirani pristup- objekti, klase, abstrakcija, nasljedstva, enkapsulacija (skirvanje informacija)

Procesno orijentirani pristup koriste softverski inenjeri te niz drugih struka tako da je postao gotovo prirodan nain analize i sinteze informacijski intenzivnih sustava. Niz razvijenih metoda i alata koritenih u pojedinim fazama ivotnog ciklusa sustava izveden je iz funkcijskog ili procesnog pristupa. U aritu procesnog pristupa su : - definiranje procesa - funkcionalna dekompozicija - tokovi podataka3

2.Logika (funkconalna) arhitektura

Logika (funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisnikih zahtjeva i slui za izradbu fizike arhitekture odnosno primjera ITS sustava (example systems). Prvi korak u razvoju ITS arhitekture jeste jasno definiranje potreba, odnosno zahtjeva korisnika. Nakon toga, slijedi istraivanje funkcionalnog aspekta kojim se definiraju funkcije koje su neophodne za zadovoljenje zahtjeva korisnika i ostvarivanje veza sa vanjskim svijetom putem terminatora. Logika ITS arhitektura definira unutarnju logiku odnosa pojedinih entiteta.Logika arhitektura je predstavljena nazivom temeljne funkcije s informacijskim inputima(izvorima) i odreditima.
3

European ITS Framework Architecture - Functional Viewpoint -D3.1 - Main Document ; Version 3; November 2004 3

Tok razvoja arhitekture sa prikazom osnovnih znaajki i odnosa logike i fizike arhitekture ITS-a je prikazan na slici.

Slika 1. Tok razvoja ITS arhitekture

Logika ili funkcionalna arhitektura: prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su potrebni da se zadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge neovisna je o tehniko-tehnolokoj implementaciji (opremi) osnova je za definiranje fizike arhitekture informacijska arhitektura (kao dio logike) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije.

Slika 2. Evropska funkcionalna ITS arhitektura

Postoje dvije vrste funkcija koje se mogu nai u podrujima - visoka razina funkcije i niska razina funkcije. Funkcije na visokoj razini Na visokoj razini funkcije, su funkcije koje su vrlo sloene. Da bi njihov opis bio to lake razumljiv, oni su podijeljeni u nie razine funkcija. Opis svake visoke razine funkcija je podijeljen u dva dijela, koji se sastoji "Pregled" svrhe funkcije, plus popis sastavnih funkcija, kao to je prikazano na primjeru na slici ispod.

Slika 3. Primjer- Opis funkcije visoke razine Pregled je napisan u "shall" jeziku za dva glavna razloga. Prvi razlog je da bi se lake razumjelo ono to ukljuuje funkcionalnost. Drugi razlog je da bi se lake provjerilo kad je arhitektura zavrena, funkcija sadri sve oekivane mogunosti. Funkcije visoke razine rijetko ispunjavaju potrebe korisnika za sebe, ali uvijek ispune one koje su pokrivene njihovom sastavnom funkcijom niske razine. Funkcije niske razine Funkcije niske razine su funkcije kojim se moe opisati funkcionalnost bez potrebe pod okvirova na konstitutivne (nie razine) funkcije. Oni stoga predstavljaju najniu razinu funkcionalnosti u svakom podruju, a time i na funkcionalnom gleditu. Opis svake funkcije niske razine je podijeljen u etiri dijela, koji se sastoji pregleda, popis ulaznog i izlaznog protoka podataka, detaljni funkcionalni zahtjevi i popis zahjeva korisnika koje su sluili. Tipian primjer je prikazan na sljedeoj slici.

Slika 4. Primjer- opis funkcije niske razine Opet "shall" jezik se koristi za pregled i funkcionalni zahtjevi za dva glavna razloga. Prvo da bi se lake razumjelo ono u to je ukljuena funkcionalnost. Drugi razlog je da bi se lake konstruirao "test dokument" za komponentu (e) koji sadri funkcionalnost svakog od funkcija niske razine. Kao to se moe vidjeti iz ovog primjera, oba tipa funkcija su numerirane. Brojevi poinju sa prva znamenkasta broja za funkcionalno podruje u kojima obitavaju. Ostatak znamenki je u oblika hijerarhijskog niza unutar svakog podruja. Na primjer, sve funkcije u zoni 3 su brojevima 3,1, 3,2, 3,1 itd. Ako je funkcija na visokoj razini funkcije, njene sastavne funkcije e biti numerirani, 3.1.1, 3.1.2, itd. 4
4

European ITS Framework Architecture - Functional Viewpoint -D3.1 - Main Document ; Version 3; November 2004

2.1. Funkcionalna podruja evropske arhitektureITS-a

Europska funkcionalna arhitektura je podjeljena na 8 funkcionalnih podruja. Ona sadre funkcije, tokove podataka i baze podataka koja su meusobno blisko povezana i dio su sustava. Komunikacija izmeu funkcionalnih podruja prikazuje se dijagramima tokova podataka DFD. U kreiranju europske funkcionalne ITS arhitekture primjenjen je objektno-orijentirani pristup. Funkcionalna podruja : 1.Obezbijediti pogodnosti elektronskog plaanja 2. Obezbijediti pogodnosti koje se tiu sigurnosti i hitnih sluajeva 3. Upravljanje saobraajem 4. Upravljanje operacijama javnog prevoza 5. Obezbijediti napredni sistem pomoi vozau 6. Obezbijediti pomo putniku prilikom putovanja 7.Obezbijediti podrku za provoenje zakona 8. Rukovoenje operacijama koje se tiu tereta i brzine

3. Funkcionalno podruje podrka provoenju zakona

Podruje Podrka provoenju zakona je 7. funkcionalno podruje u okviru europske funkcionalne ITS arhitekture. Ovo podruje se odnosi na davanje podrke za provedbu zakona, odnosno na provedbu prometne regulative. Funkcionalnost u ovom podruju ima primarnu odgovornost prijavljivanja krenja zakona slubama za provedbu zakona. Ukoliko se izuzmu vangabaritna vozila i individualni nivoi

zagaenja od strane vozila, sve ostale vrsta vozila podlijeu odreenim funkcionalnim aplikacijama unutar drugih podruja. Ovo podruje e osigurati funkcionalnosti koje e omoguiti komunikaciju sa agencijama za provedbu zakona. Ovaj interfejs e se koristiti radi davanja informacija o prekrajima i prestupima koji su zabiljeeni unutar drugih podruja. Preteka vozila e se otkriti funkcionalnou unutar samog podruja, a detalji e se proslijediti agencijama za provedbu zakona. Agencije za provedbu zakona su jedan od terminatora u okviru europske funkcionalne ITS arhitekture, i predstavljaju vlast koja primjenjuje mjere u cilju postizanja slaganja sa pravom, zakonima i propisima za upravljanje cestovnim prometom. Ako se dese povrede zakona u sustavu, agencije za provedbu zakona e osigurati dovoljno informacija koje su potrebne za gonjenje poinitelja. Ovi podaci, koje daje sustav, sadravaju minimum podataka kao to je vizualni prikaz, identitet vozila, lokacija, vrijeme, datum, priroda prekraja. Nadzor krenja prometne regulative ukljuuje automatsko detektiranje tipa vozila, registracijske ploice, prekoraenja brzine uz uinkovite backoffice postupke. DFD 7 - Visoka razina Funkcije u pruiti podrku za provoenje zakona Na najvioj razini, funkcionalno podruje 7 je podijeljeno na 5 funkcija visoke razine: F 7.1 Otkrivanje prekraja F 7.2 Prepoznavanje prestupnika F 7.3 Procesiranje obavjetenja o prekrajima F 7.4 Pohranjivanje prekraja F 7.5 Upravljanje pravilima i registrima korisnika

Funkcije meusobno komuniciraju pomou malog broja podataka koji ih spajaju zajedno. Takoer, postoji i veliki broj podataka koji omoguavaju funkcijama da razmjenjuju podatake s drugim podrujima i sa terminatorima. Pet funkcija u ovom podruju se terete u vezi sa krenjem sistema transportnih pravila. Oni prikupljaju prijave od drugih funkcija, prepoznavaju prekritelja, pripremaju datoteku i alju je odgovarajuim tijelima za provoenje zakona kroz terminator. Za odreene vrste prevara (oneienje pojedinog vozila) funkcije takoer mogu otkriti prevare. Funkcije su takoer 9

odgovorne za upravljanje i pohranjivanje podataka o prevarama, auriranje pravila te spremanje uputa za korisnikovu registraciju. Ovi podaci tokova i Funkcije prikazani su u na najvioj razini DFD za podruje 7 DFD 7.

Slika 5. Funkcionalno podruje 7. Provedba prometne regulative

10

Vozila se detektiraju i snimaju na mjernim takama te se vri automatsko optiko prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih taaka alju se centralnom serveru koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sustav generira kaznu za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu). Sustav takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila. Automatskim detektiranjem tipa vozila, tj. registarske tablice, dolazi se do spoznaje o izvritelju prekraja. Oprema za identifikaciju vozila omoguava visokopouzdano jednoznano prepoznavanje vozila, koje je neophodno za razliite namjene kao to su: kontrola ulaza/izlaza, razliite naplate, prioritet javnom prijevozu, hitnoj, policiji.5 Registracija prekraja vri se na osnovu izjave od strane prekritelja te izvjetaja od strane tuiteljstva. Nakon registracije prekraja vri se spremanje prekraja i u konanoj fazi se vri upravljanje i registriranje korisnika na osnovu korisnikih zahtjeva i odobrenja od strane korisnika.

3.1.Funkcija 7.1. Otkrivanje prekraja Ova funkcija sadri dvije funkcije nie razine: F.7.1.1. Izvrenje mjerenja F.7.1.2. Identifikacija prekraja

http://www.peek.hr/algoritmi.htm

11

Slika 6. Funkcija 7.1. Otkrivanje prekraja Pri otkrivanju prekraja potrebno je izvriti mjerenje i identificirati prekraje. Na osnovu podataka o prekrajima, identifikacijskog broja vozila, izvrenja smjernica, izvjetaju vri se mjerenje, te se nakon toga vri kontrola izmjerenih parametara na osnovu podataka o izvrenju smjernica, korisniku, karakteristikama vozila, identifikacijskog broja vozila, korisnike fotografije te odobrenja od strane korisnika.

Slika 7. Identifikacija prekritelja 12

Identifikacija vozila na osnovu automatskog video prepoznavanja registarske tablice i/ili drugih oznaka moe se primijeniti u sustavima kontrole pristupa, naplatnim sustavima, nadzoru vozila za prijevoz opasnih tereta.

3.2.Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika

Ova funkcija ima dvije podfunkcije: F.7.2.1. Analiza Fotografija F.7.2.2. Identifikacija prekritelja

Slika 8. Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika U procesu identifikacije, na osnovu korisnike fotografije, izvjetaja, te identifikacijskog broja vozila vri se analiza fotografija te na osnovu korisnikove registracije vri se identifikacija prekritelja.

3.3.Funkcija 7.3. Procesiranje obavjetenja o prekrajima

Ova funkcija se sastoji od dvije podfunkcije: 13

F.7.3.1. Klasificiranje prijavljenih prekraja F.7.3.2. Spremanje u podruje za sankcioniranje prekraja U procesu obavjetenja o prekrajima vri se klasificiranje prijavljenih prekraja na osnovu obavijesti o prekraju, u skladu sa pravilima potivanja prometne regulative. Nakon klasificiranja prijavljenih prekraja vri se spremanje u podruje za sankcioniranje prekraja.

Slika 9. Procesiranje obavjetenja o prekrajima

Prometni zakon ukljuuje sve policijske aktivnosti koje se odnose na promatranje prometnih prekraja, te akcije koje policija treba poduzeti kao to su upozorenja, izvjetavanja i uhienja. Kad god je mogue, oblik izvrenja bi trebao biti osmiljen kako bi educirao one koji su prekrili zakon i druge koji mogu biti pod utjecajem njihovih primjera, tako da se takve nezakonite i nesigurne vonje ne ponavljaju Inteligentni transportni sistemi ostvaruju uinke u rjeavanju problema uestalosti i teine prometnih nezgoda, te problema funkcioniranja u pogledu kapaciteta , u podruju nadzora nad krenjem prometne regulative. 14

Inteligentni transportni sistemi mogu zanaajno doprinijeti poboljanju sigurnosti u prometu uz smanjenje broja nezgoda kroz pravovremeno reagiranje . Najvanija aplikacija ukljuuje upravljanje brzinom i nadziranje vozaa i vozila. Neki primjeri ukljuuju: - adaptivni sustav kontrole brzine - sustavi kamera za brzinu i izvrenje prometnih signala - nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta Poveanje protonosti i smanjenje zaguenja se moe ostvariti upravljanjem potranjom, poboljanjima efikasnosti transportne mree i rasporeivanjem prevoznih zahtjeva na druge vidove prevoza. Mnogi ITS servisi pomau ublaavanju zaguenja predputnim i putnim informiranjem, davanjem prioriteta autobusima, sustavom informiranja putnika.

15

4.Zakljuak U ovom seminarskom radu obraena je tema Podrka provoenju zakona u okviru Evropske funkcionalne ITS arhitekture Funkcionalno podruje podrka provoenju zakona kao i funkcije koje obuhvata ovo podruje su veoma znaajni jer se odnose na pruanje podrke provedbi prometne regulative, odnosno ITS rjeenja koja se primjenjuju omoguavaju agencijama za provedbu zakona da primjenjuju odgovarajue mjere u cilju postizanja usklaenosti sa pravom, zakonskim regulativama i propisima za upravljanje cestovnim prometom. Za uspjeno pruanje podrke agencijama za provedbu zakona znaajno je integrirano sudjelovanje svih funkcija ovog funkcionalnog podruja ime se postiu sinergijski uinci, meusobna povezanost svih funkcija velikim brojem podataka kao i razmjena podataka sa funkcijama unutar drugih podruja. ITS rjeenja koja se koriste u okviru ovog funkcionalnog podruja, u podruju nadzora nad krenjem prometne regulative, ostvaruju znaajne uinke u rjeavanju problema uestalosti i teine prometnih nezgoda kao i problema funkcioniranja u pogledu kapaciteta.

16

5.Literatura 1.Prof.dr.sc.Bonjak.I.Inteligentni znanosti,Sveuilite u Zagrebu

transportni

sustavi.Zagreb:Fakultet

prometnih

2. Ezgeta, D. (2012/13). Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sistemi. Sarajevo:Fakultet za saobraaj i komunikacije. Univerzitet u Sarajevu. 3. European ITS Framework Architecture - Functional Viewpoint -D3.1 - Main Document ; Version 3; November 2004 4.Internet izvori: http://www.peek.hr/algoritmi.htm

6.Slike Slika 1. Tok razvoja ITS arhitekture...Error! Bookmark not 17

defined. Slika 2. Evropska funkcionalna ITS arhitektura.6 Slika 3. Primjer- Opis funkcije visoke razine.7 Slika 4. Primjer- opis funkcije niske razine8 Slika 5. Funkcionalno podruje 7. Provedba prometne regulative....................................11 Slika 6. Funkcija 7.1. Otkrivanje prekraja...............................................................................13 Slika 7. Identifikacija prekritelja.........................................................................................13 Slika 8. Funkcija 7.2. Identifikacija prestupnika...............................................................14 Slika 9. Procesiranje obavjetenja o prekrajima............................................................15

18