IZVORI FINANCIRANJA NABAVLJANJA BRODOVA Financiranje nabavljanja brodova mogue je na razliite naine.

Koriste se razni modeli i izvori financijskih sredstava. Odluka o nainu financiranja ovisi o samom brodaru, brodarskom poduzeu i njegovim rezultatima poslovanja. Dva su glavna naina financiranja nabave brodova a to su financiranje raspoloivim kapitalom i financiranje zaduivanjem. Vlastita sredstva se akumuliraju zadravanjem dijela dobiti, ali obino nisu dostatna, pa se investitori moraju koristiti i drugim nainima pribavljanja financijskih sredstava. Ako se radi o brodarskom drutvu to je mogue prodajom dionica i plasiranjem obaveznica. Takoer znatna se sredstva mogu pribaviti i stvaranjem partnerskih odnosa s nekim fondovima. Nabavljanje brodova s vlastitim sredstvima ima veliku prednost, jer ta utroena sredstva ne treba vraati. Bez obzira na tu prednost i eventualno dobru financijsku poziciju, brodari vie koriste tua sredstva za nabavljanje brodova. Izvori i naini financiranja nabavljanja brodova zaduivanjem Izvori financiranja Mnoge drave brojnim mjerama ekonomske politike postaju sve izdanije u pomaganju svojih brodograevnih industrija. Radi se o izravnim financijskim mjerama pomoi koje se iskazuju kao subvencije znaajnog dijela cijene brodova. Nabavljanje brodova osim financiranjem iz javnih izvora mogue je i financiranje koje omoguuju komercijalne banke. To su dva glavna izvora financijskih sredstava za financiranje kupnje brodova. Mogue je koristiti i druge sekundarne izvore kao to su osigurateljna drutva, novarske kue, mirovinski fondovi i drugi privatni izvori. Naini financiranja - Brodovlasnici vrlo malo odluuju kupovati brodove plaanjem ukupne cijene broda odjednom i vlastitim novcem, ako i imaju dovoljno financijskih sredstava ee se odluuju ta sredstva koristiti za plaanje gotovinskog udjela pri kupnji vie brodova. Preostali dio cijene, koji je znatno vei pokrivaju kreditima (capital gearing ili leverage). - Pri nabavljanju brodova putem ugovora o leasingu, tvrtka koja naruuje gradnju broda koristi sve mogunosti koje joj pogoduju i stoje na raspolaganju pri ugovaranju gradnje broda. Ta tvrtka je obino banka ili neka druga financijska institucija, te pokriva sve trokove odobrenog kredita i izvrava sva plaanja prema brodogradilitu koja dospijevaju do primo predaje broda. Sve e te trokove i izdatke pridodati otplatnim obrocima ugovorenog kredita i tako izraunati iznos zakupnine. Brodar koji od nje preuzima brod prema ugovoru o zakupu golog broda plaat e joj odreenu zakupninu do otplate ukupne cijene broda. - Jedan od naina finaciranja koji se oslanja na privatne izvore, specifian po visokim kamatama i s moguim udjelom u vlasnikim pravima na kapital drutva je mezzanine financing.

- Transakcija koja se naziva sale and lease-back. Osnovni princip ovog naina financiranja je u tome da brodovlasnik brod prodaje tvrtki koje omoguava financiranje i od nje taj isti brod ugovorom uzima natrag u dugogodinji zakup (lease back). Na taj nain brodar zadrava kontrolu nad upravljanjem i iskoritavanjem broda, ali vlasnitvo broda prelazi na tvrtku koja je taj posao financirala. Brodar je u stvari dobio financijska sredstva prodajom broda s kojim i dalje posluje, ali ga i istodobno i otplauje kao da ga je kupio na kredit. Prednost ove transakcije je u tome to brodar u stvari dobiva 100-postotno financiranje na dugi rok. Negativne posljedice financiranja nabavljanja brodova Nabavljanje brodova s pomou kredita u stvari se temelji na oekivanjima budueg priljeva sredstava iz iskoritavanja brodova koji se nabavljaju. Primavljive mogunosti financiranja primoravaju brodare da naruuju sve vie i vie brodova pa tako dolazi i do njihovih prekomjernih optereivanja s kreditnim obvezama. U depresivnim razdobljima na vozarinskim tritima neki od brodara nisu u stanju otplaivati kredite. U tim sluajevima dolazi do prodaje brodova, reprogramiranja i refinanciranja kreditnih aranmana, ali i do steajeva. U tim se prilikama kriza u brodarstvu produbljuje, a sasvim sigurno ubrzo se prenosi i na brodogradnju. Neto kasnije gotovo se potpuno gubi interes za financiranje nabavljanja brodova. Financiranje gradnje brodova sredstvima iz javnih izvora Sredstva iz javnih izvora usmjeravaju se ponajvie za financiranje novogradnji, to znai da brodogradnja omoguava kreditiranje brodovlasnika. Izbor brodogradilita, odnosno zemlje u kojoj e se brod ili brodovi graditi vrlo specifino pitanje. Odluka o tome ovisi o kakvoi proizvodnje, rokovima isporuke i drugim imbenicima, ali ponajvie o cijenam brodova i mogunostima kreditiranja, odnosno o kreditinim uvijetima. Iz javnih izvora financiranja odobravaju se krediti brodogradilitima i naruiteljima novogradnji. U prvom sluaju to je suppliers credit gdje brodar otplauje brodogradilitu ugovorenu cijenu broda u razdoblju trajanja kredita. U drugom sluaju se govori o buyers credit gdje je kredit odobren naruitelju novogradnje koji ga koristi za plaanje ugovorene cijene broda brodogradilitu jednako kao kod gotovinskog plaanja. Brodograevne zemlje za financiranje gradnje brodova nude razne programe a najei program koji se koristi se sastoji od 20% gotovinskog udijela sa fiksnim kamatama od oko 8,5 % sa otplatnim razdobljem oko 8 godina i otplatom u jednakim polugodinjim obrocima. Financiranje gradnje brodova sredstvima iz privatnih izvora Komercijalne banke imaju veliku ulogu u financiranju bez obzira sudjeluju izravno ili neizravno. U strukturiranju kredita mogue su i razne kombinacije javnih (agencije za izvozno kreditiranje) i privatnih izvora (komercijalne banke). Banke preuzimaju sve znaajniju ulogu u kreditiranju gradnje brodova. Povezivanjem i udruivanjem u grupe banaka omoguila se velika koncentracija kapitala. Poveavaju se i fondovi iz kojih se odobravaju krediti za gradnju brodova. Problem pokria razlike izmeu kamata koje prate financijski kapital i onih uz koje se nude programi kreditiranja i nadalje se rjeava subvencijama. Veina

brodograevnih zemalja ima svoje modele subvencioniranja kamata, a neke od njih tu su zadau povjerile dravnim bankama, ali i drugim novarskim zavodima. Financiranje nabavljanja rabljenih brodova Komercijalne banke financiraju gradnju novih brodova i nabavljanje rabljenih brodova odobravanjem kredita brodovlasnicima (commercial banks loans) uz odreene uvijete i jamstva. U prvom redu ti su krediti skuplji, tj. vea je kamatna stopa, a razdoblje otplate krae. Meutim radi se o znatno manjim sredstvima s kojim se financira nabavljanje rabljenih brodova. Svaki brod koji nije novogradnja ili koji nije u rezalitu je rabljeni brod bez obzira koliko je star i on je potencijalni objekt trgovine na tritu brodova. Cijena im je odreena trinim uvijetima (stanje na tritu brodova, kretanje vozarinskih stavova, ponuda i potranja rabljenih brodova i drugi uvjeti). Tipian oblik financiranja nabavljanja rabljenih brodova jest projektno financiranje koje se temelji na predvianju o zaposlenju broda koji se nabavlja. Ta predvianja moraju potvrditi da e prihodi iz zaposlenja pokrivati operativne trokove, trokove putovanja i otplatu duga. Projektno financiranje podrazumjeva da e brodar i potencijalni kreditor zajedno osnovati tvrtku koja e nabaviti i iskoritavati brod. Potecijalni kreditori od vlasnika broda trae osiguranje i jamstvo za povrat investiranih sredstava, takoer i zahtijevaju pravo na pripadajui dio profita. Osiguranja i jamstva za povrat kredita su obino u obliku hipoteke prvog reda na nabavljenom brodu, zatim ustup prihoda broda, ustup prava iz police osiguranja broda, korporacijska jamstva matine ili krovne kompanije, polaganje dionica kompanije koja je vlasnik broda u depozit i osobno jamstvo dioniara. Izgledi i strategija trita rabljenih brodova Trini trendovi na ovom tritu proizlaze iz trinih trendova na tritima tereta. Svi ti trendovi su uvjetovani ravnoteom ponude i potranje u cijeloj floti odreene vrste brodova. Cijela ova situacija se odvija u atmosferi s malo dostupnih informacija i temelji se na pretpostavkama. Trite rabljenih brodova je privlano radi nabavke jeftinih brodova gdje se nakon sklopljenog posla brod isporuuje novom vlasniku u roku nekoliko mjeseci. Strateke se razlike u prvom redu javljaju u podijeli temeljnog operativnog naina rada u brodarskoj industriji na linijsko i slobodno brodarstvo. Razlika u operativnom nainu je u dovoenju tereta na brod koji funkcionira sa odreenim rasporedom i rotacijom luka, jer kod slobodnog brodarstva brod ide tamo gdje je teret, a kod linijskog brodarstva teret ide tamo gdje dolazi brod. Kod linijskog brodarstva osnovno je plaanje jer brodar nastoji iskoristiti niz svojih brodova, a moda i brodove drugih vlasnika, da bi objekt poslovanja prenio iz luke u luku, a moda i od vrata do vrata. Glavni elementi meunarodnog trita rabljenih brodova su trite brodova za rasute terete, trite brodova za prijevoz sirove nafte i naftnih preraevina, te trite brodova za prijevoz kontenjera.

Kod slobodnog brodarstva pak vlasnici su vezani dugoronim ugovorima o prijevozu i logistikim elementima. Dugoroni vremenski najam i ugovor o zakupu broda onemoguavaju slobodne zakupne mogunosti. Veina transkacija na tritu rabljenih brodova vri se na tradicionalan nain, zaduivanjem na tritu kapitala, obino za jedan posao jedan kredit. Predujam se daje u gotovini, a osiguranje na hipoteku je brod. Ciklusi u sektoru brodarskih financija Brodske su financije ak i ciklinije od samog brodarstva. Dostupnost financiranja i njegovih trokova su presudne za veinu nabava i na tritima novoizgraenih i rabljenih brodova. Dostupnost je uglavnom pod utjecajem stava bankovnog odbora za kredit. Trokovi financiranja mogu biti komplicirano pitanje i ovisit e o imbenicima poput vlasnikova statusa, postojeim odnosima s bankom i agresivnosti banke u smislu potranje za poslom. U aranmanu koji je vezan za hipoteku koji je daleko najdominatnije sredstvo financiranja brodova trokovi vlasnika uz otplaivanje glavnice su raspon preko Libora-a uveanog za kamatnu stopu, koja kreditoru osigurava pokrie trokova i njegovu dobit. Raspon e ovisiti o vlasnikovu statusu, njegovoj financijskoj moi i ugledu na pomorskom tritu. Trokovi financiranja brodova e postati sve skuplji. Razvoj trita rabljenih brodova Trite je jednoliko i usredotoeno na povijesne trendove, a temelji se na vozarinama u svakom pojedinom sektoru brodarstva. Osim vozarina cijene rabljenih brodova prate trendove i cijena novogradnji koje je mnogo lake odrediti nego kod rabljenih brodova. U nekim situacijama su cijene rabljenih brodova i vee od cijena novogradnji, posebno u trenucima kada je velika potranja za slobodnom tonaom, jer su rabljeni brodovi dostupni u roku nekoliko mjeseci, a novogradnje u roku od 12 do 24 mjeseca, a u nekim situacijama ak i vie.

Tipini uvjeti kreditiranja gradnje novih i nabavljanja rabljenih brodova Postotak kreditnog dijela u nekim sluajevima moe biti vei od 80%, ali teko je oekivati da e se kreditirati 100% cijene broda. Postotak kreditnog dijela cijene broda uvijek je predmet pregovora izmeu brodara i kreditora. Najee se koristi kamatna stopa LIBOR uveana za odreeni postotak, na primjer oko 2,5%, ali ponekad i vie, a ispravlja se koncem svakog prethodnog ugovorenog razdoblja. To su obino kvartalna ili polugodinja razdoblja, a mogu biti i mjesena ili godinja. Inae LIBOR se odreuje svakodnevno, a razliit je s obzirom na razdoblje za koje se primjenjuje. U praksi se uzima najee estomjeseni. Komercijalne banke nerado prihvaaju fiksne kamate, jer su primarni izvori sredstava koje one koriste vezani uz promjenjive kamatne stope. Prihvaanjem fiksne kamate za cijeli vijek kredita banka prihvaa rizik rasta kamatne stope to je dovodi u poziciju gubitka. Da bi se brodar zatitio od promjene kamatne stope on se putem CAP-a odigurava od promjene kamatne stope. CAP se plaa banci koja se bavi izvedenicama, a ona brodaru osigurava kamatni rizik. Ukupni troak CAP-a mogue je znatno sniziti ako se zajedno i s njim kupi i COLLAR (banka koja se bavi izvedenicama se naplauje od brodara ako LIBOR padne ispod ugovorenog, tada razliku brodar dostavlja banci kod koje se osigurao). Vrijeme poetka (grace period) je razdoblje bez predviene otplate glavnice i to obino poetkom kreditnog razdoblja. Vrijeme poetka omoguava nabavku broda uz vrlo prihvatljivu cijenu izbjegavajui odljev vlastitih likvidnih sredstava koja su mu potrebna i za poslovanje s ostalim brodovljem. Ballon je fiksni, unaprijed odreeni iznos koji se jednokratno plaa na koncu otplate. Takva se plaanja mogu smatrati opravdanim kada se nakon potpune otplate kredita oekuje brod prodati za rezanje. Izmeu razdoblja poetka i vremena plaanja ballona planira se shema otplate glavnice, to je naprimjer otplata kredita u jednakim obroncima koji se sastoje od glavnice i kamate. Prednost toga je to takve sheme omoguuju da korisnik unaprijed zna odreene svote otplatnih obroka pa mu to omoguuje tonije predvianje financijskih obaveza. Za kreditora je vano da pri konanoj dospijelosti otplate kredita brodu ostaje jo korisnog vijeka trajanja, te da brod ostane tehnologijski suvremen pa zbog toga veina kreditora za otplatno razdoblje obino dre da je to najvie 10 godina, dok kod novogradnji to moe biti 12, pa ak i 15 godina.

Retrospektiva i projekcija financiranja u brodarstvu Do polovice 50-tih godina brodovlasnici su se drali tradicinalnih shvaanja, te su brodove nabavljali plaajui ih iz svojih fondova koje su stvarali zadravanjem dijela dobiti. Poetkom 60-tih koristi se kreditno financiranje uz zapoljavanje brodova na temelju dugoronih ugovora o najmu. Gradnja brodova ekspandira, a vozarinski vrh je dostignut 1973. Naftna kriza je dovela do tankerske krize te nakon toga dolazi do krize i na ostalim vozarinskim tritima da bi najkraju kriza zahvatila i brodogradnju. Narudbe su se poele smanjivati, ali se dio naruenog brodovlja nastavio graditi. Drugi naftni ok 1979 produbljuje krizu. Tek 1987 je dolo do obrtne toke, ali su do tog razdoblja banke pretrpljele velike gubitke pa financiranje brodarstva za njih nije bilo poeljno. U devedesetim godinama obnavlja se interes za financiranje brodarstva i to na nain hipotekarnog financiranja nabavke kua (SMI Ship Mortgage Indemnity). SMI financiranje omoguuje kreditiranje i do 85% vrijednosti broda. Koncem devedesetih poveava se udijel sindiciranih kredita. Veliki udijel u financiranju vie od 50% ine drugi izvori u koje pripadaju fondovi slobodnih financijskih sredstava (gotovina), obostrano odobreni krediti, brodograevni krediti i sredstva iz raznih drugih izvota kao to su K/S drutva u Norvekoj ili KG investicijski fondovi u Njemakoj. Tada dolazi do snanog uzleta u financiranju brodarstva. Na osnovi investicijskih programa tankersko i bulkersko brodarstvo ne bi trebalo imati stopu rasta veu od 1%-2% godinje. Kontenjersko brodarstvo biljeit e stopu rasta od 6%. Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova i kapaciteti putnikog brodarstva e znaajno porasti na 8% i 9%. Takoer mogue je i oekivati nove naine i tehnike financiranja koje e nuditi potencijalni kreditori. ANALIZA POSLOVA NABAVLJANJA BRODOVA U istraivanjima i ocjenjivanjima u svezi s poslovima nabavljanja brodova najvanije mjesto zauzimaju financijska analiza i predvianje prihoda i trokova s ocjenom o mogunosti povrata kredita. Veliko znaenje se takoer daje identificiranju rizika koji prate gospodarsku djelatnost brodarstva i procijeni utjecaja tih rizika na uspijenost poslovanja. Ocijenjuju se i ponuena jamstva u svezi s financiranjem nabavljanja brodova. Poslovi financiranja brodova u bulkerskom i tankerskom brodarstvu nisu jednaki onima u linijskom. Financijska analiza polazi od slubene kontrole financijskih izvjea, odnosno provjere i potvrde ispravnosti izvjea koju obavljaju revizorske kue. Procijenjuje se vrijednost brodova koji se nabavljaju i onih koji se koriste kao pobono jamstvo. Takoer je mogue da se trai i izvjea o povijesti broda. Sve te procijene vrijednosti brodova koji se nabavljau kreditori najee povjeravaju specijaliziranim poduzeima. Financijska analiza poslova nabavljanja brodova u bulkerskom i tankerskom brodarstvu U bulkerskom i tankerskom brodarstvu osnovna je predmnjeva financijske transakcije pri kupoprodaji brodova da e zarada broda ili brodova biti dostatna za servisiranje duga. U takvim transakcijama brodar moe brod koji nije predmet kupoprodaje takoer zaloiti za dobivanje odreenog kredita i na taj nain subvencionirati otplatu kredita s kojim nabavlja drugi brod. Priljev sredstava iz prihoda poluenih zaposlenjem svih brodova mora biti dostatan za pokrie operativnih trokova i servisiranje duga. Sutina ocjenjivanja

prihvatljivosti financiranja nabavke brodova bulkerskog i tankerskog brodarstva jest predvianje priljeva financijskih sredstava koje brodar moe promptno koristiti. Predvianje prihoda i trokova financiranog broda i procjena mogunosti otplate kreditnog dijela cijene broda U predvianju priljeva financijskih sredstava koje brodar moe promptno koristiti gotovo najvanije je pitanje buduih prihoda. Ukupna najamnina, tj. prihod, odredit e se tako da se od ukupnog trajanja najma odbije predvidljivo vrijeme potrebno za odravanje, popravke i preglede broda. Za trajanja vremena koje se izgubi zbog tih i drugih razloga predvienih ugovorom, brod je izvan najma, pa nee dobivati najamninu (period od 15 dana). Nakon odreivanja oekivanog ukupnog prihoda odreuju se trokovi. Od ukupnog prihoda odbije se brokerska provizija za ugovor o najmu i dobiva se neto prihod. Ukoliko postotak brokerske provizije nije poznat uzima se da je to 2,5%. Odreuju se operativni trokovi (trokovi posade, odravanje broda, osiguranje itd.). to se tie trokova putovanja (varijabilni trokovi) oni su u tipinim ugovorima o najmu na breme unajmitelja, pa se u raun ne uzimaju. Ako je kredit ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu treba procijeniti kako e se ta stopa kretati u budunosti. Sva navedena raunanja trae dosta vremena, ali su izvediva. U tu se svrhu koriste standardni obrasci, programirani kalkulatori i ponajvie adekvatno prilagoeni programi za kompjutersku obradu. Analiza financijskih izvjea o poslovanju u bulkerskom i tankerskom brodarstvu Analiza rauna dobiti i gubitka obino je pripremljen na osnovi svih potraivanja dospijelih za naplatu, a ne samo onih naplaenih, to znai da u takvom sluaju ne pokazuju stvarne rezultate priljeva sredstava. Pri analizi treba voditi rauna i o veliini brodarskog poduzea, to je flota vea to je manji utjecaj na rezultate poslovanja brodova koji se kupnjom pridodaju, odnosno prodajom briu iz sustava. Analiza izvjea o stanju i izvorima sredstava (bilanca stanja) za protekla razdoblja daje tonu sliku o poslovanju i investiranju i odlukama koje je glede financiranja brodar donosio u prolim razdobljima. Koritenjem financijskih pokazatelja raunanih temeljem podataka iz financijskih izvjea dobiva se cjelovitija slika uspjenosti poslovanja tvrtke. Tako se u bulkerskom i tankerskom brodarstvu rauna kratkorona likvidnost s pomou neto radnog kapitala, koji se jednostavno definira kao razlika izmeu vrijednosti imovine koja se u vremenu od jedne godine moe pretvoriti u gotovinu i onih obaveza koje dospijevaju za plaanje unutar jedne godine. Analiza zakljunog rauna i prikaza izvora i koritenja sredstava pomae razumjevanju ope financijske strukture poslovanja i modela investiranja i financijskih odluka u proteklim razdobljima.

Finacijska analiza poslova nabavljanja brodova u linijskom brodarstvu Poloaj na tritu ima daleko vee znaenje za linijsko brodarstvo nego je to sluaj u bulkerskom i tankerskom brodarstvu. Poloaj linijske brodarske kompanije na tritu je takav da joj daje relativno veu kontrolu vozarina uz koje e prevoziti linijske terete na svojim linijskim plovidbenim pravcima, osim toga sigurnije je i zapoljavanje prijevoznih kapaciteta. Linijski brodar mora predviati budui promet tereta, po obujmu i strukturi, na linijama na kojima odrava servis, pa za taj promet predvidjeti svoje kapacitete za postojei linijski servis ili za onaj kojeg e tek uspostaviti. Poslovanje linijskog brodarstva samo po sebi trai dobro uspostavljenu akvizicijsku mreu koja e privlaiti terete potencijalnih korisnika prijevoznih kapaciteta linijskog brodara. Uspostava linijskog brodarskog servisa sa specijalno graenim brodovima i kontenjerima, vlastitom agentskom mreom i vlastitom infrastrukturom zahtijeva velika financijska ulaganja. Ako prihodi iz poslovanja linije ne budu dostatni da ih opravdaju dobar dio tih ulaganja moda e se morati otpisati. Analiza financijskih izvjea o poslovanju u linijskom brodarstvu Veina linijskih brodarskih kompanija ima vie linija i posluje na veem broju prijevoznih podruja. Stoga e njihova izvjea o dobiti i gubitku u stvari prikazivati prikupljene podatke o rezultatima poslovanja svake pojedine linije. Analizirajui podatke iz izvjea mogue je vrlo jednostavno izraunati trend i stope rasta prihoda. Smanjivanje vozarina rezultira smanjivanjem prihoda. Do smanjenja prihoda moe doi i zbog odluke o smanjivanju kapaciteta ili zbog povlaenja s odreenih linija. S druge strane, stvarno poveanje prihoda moe biti rezultat poveavanja vozarinskih stavova, poveanih kapaciteta, ulazaka u nove prijevoze. Kako linijska kompanija ima trajna sredstva relativno visokih vrijednosti za oekivati je da e imati i relativno visoke operativne trokove. Uz visoke operativne trokove svako smanjivanje prometa uzrokuje progresivno smanjivanje profita. Linijski brodar moe iz svog poslovanja generirati veliki priljev financijskih sredstava, a da njegovo poslovanje nije uope profitabilno. Analiza o promjenama bilannih pozicija jedno je od najeih izvjea koja se koriste u analizama poslovanja linijskog brodarstva. Predvianja razvojnih mogunosti u linijskom brodarstvu Mogunost financiranja nabavki brodova linijske brodarske tvrtke nemoe se odrediti ako se ne projeciraju njeni budui rezultati poslovanja. Sve bi potrebne informacije, odnosno podatke o poslovanju, trebalo dobiti iz financijskog izvjea ili od uprave kompanije. Vozarine su uvijek kritine varijable i one se mogu testirati, odnosno provjeriti prihvatljivost onih predvienih u projekciji prema aktualnom stanju trita. Procjena veliine, tj. obujma prometa takoer je od posebnog znaenja, pa ako program predvia otvaranje nove linije trebalo bi analizirati elaborat o prihvatljivosti i opravdanosti ulaganja. Operativne trokove mogue je provjeravati usporedbom s podacima iz ranijih razdoblja. Ostali trokovi obino nemaju znaaljke kritinih varijabli, ali ako to i jesu, mogue ih je provjeravati uz pomo agenata koji posluju u podruju predvienih prijevoza brodova za koje se radi program financiranja.