MASLINOVO ULJE KAO HRVATSKI BRAND

SADRAJ UVOD........................................................................................................................................I 1. POVIJEST MASLINE.........................................................................................................1 1.1. Maslina u antik ! "#k !............................................................................................1 $. MASLINOVO ULJE U LJUDSKOJ ISHRANI................................................................$ $.1. En%rgetska i nutritivna vrijednost...............................................................................2 2.2. Ljekovitost......................................................................................................................3 2.3. Kupovanje i uvanje......................................................................................................4 2.3.1.Senzorska analiza..................................................................................................4 2.4. Kuanje ulja....................................................................................................................4 2.5. Priprema jela s maslinovim uljem................................................................................5 &. VRSTE MASLINA...............................................................................................................' &.1. S #t% (aslina na )i( * +#u!i(a..............................................................................' &.$. Aut ,t n% )#st%.............................................................................................................&.$.1. .#ni/a...................................................................................................................&.$.$. Ista#ska 0!%li/a.....................................................................................................&.$.&. Bu1a.......................................................................................................................2 &.$.3. R 4in! la...............................................................................................................5 &.&. Int# +u/i#an% s #t% (aslina..........................................................................................5 &.&.1.6 #atina...............................................................................................................17 &.&.$. 8#ant i ...............................................................................................................17 &.&.&. L%//in ................................................................................................................11 &.&.3. P%n+ lin ............................................................................................................11 3. ODRAVANJE MASLINOVO" DRVA.........................................................................1& 3.1. Osn )na *#a)ila #%9i+0%..............................................................................................1& :. BRANJE MASLINA...........................................................................................................1: :.1. .i(0%ni/i kak) ;%.......................................................................................................1: :.$. .u)an!% *l + )a...........................................................................................................1: '. MASLINARSTVO U HRVATSKOJ................................................................................1' -. NA<IVI I DE8INI6IJE MASLINOVIH ULJA I ULJA MASLINOVE PULPE.........1<AKLJU.AK.....................................................................................................................15 BIBLIO"RA8IJA...............................................................................................................$7

UVOD Maslinovo ulje danas je postalo sinonim zdravog naina prehrane i modernog ivota. Sve je vie znanstvenih istraivanja i spoznaja o kvalitetnom ekstra djevianskom maslinovom ulju, tako da i obini potroa postaje svjestan vanosti njegove visoke kakvoe. Mediteranski nain prehrane prelazi okvire mediteranskog bazena i postaje posebno popularan u zemljama srednje Europe, sjeverne i june Amerike, anade, Australije, !ovog "elanda, #apana i $ajlanda gdje se provode velike promo%ije o vanosti kakvoe maslinovog ulja i njegovom konzumiranju. &zgoj maslina na podruju 'rvatske ima tisuljetnu tradi%iju i prenosio se genera%ijama s koljena na koljeno. $ijekom posljednjih desetak godina maslinarstvo je u sreditu interesa poljoprivrednih proizvo(aa i na odre(en nain dostie svoj ))pro%vat)). "a to je dijelom zasluna pomo drave tj. nadlenog ministarstva, koje razliitim poti%ajima za razvoj poljoprivrede, programima za podizanje novih nasada maslina te obnovu starih istie maslinarstvo kao poljoprivrednu granu od znaajnog dravnog interesa. & ovom radu opisano je znaenje i vrijednost maslinovog ulja od rane povijesti pa sve do naina proizvodnje i dobivanja kvalitetnoga ulja.

1. POVIJEST MASLINE Maslina je od pamtivijeka prisutna na "emlji. $ako su jo u mla(e kameno doba nai pre%i sakupljali i plodove divlje masline, o emu svjedoe i arheoloki nalazi njenih koti%a u spiljama, stari i vie od *.+++ godina. ,rva su stabla kultivirana i posa(ena prije -./ tisua godina na podruju Mezopotamije, Sirije i ,alestine, odakle se maslina proirila Mediteranom. $u je, kao jedna od najstarijih i najva nijih biljnih kultura, snano obiljeila ivot ljudi i postala simbolom toga podruja. Maslina, 0lea europaea 1., dakle, biljna je vrsta mediteranskog podneblja. "astupljena je s dvije podvrste2 divlja maslina, 0lea europaea oleaster 'o33m te pitoma, kultivirana maslina, 0lea europaea sativa 'o33m. 4ivlja maslina je samonikla i rasprostranjena po %ijelom Mediteranu u sastavu makije. od nas je tako(er prisutna kao sastavni dio biljne zajedni%e esmine. 5aste kao grm, a rje(e kao stablo. 6ma vrlo sitne plodove i daje mali prirod. 7ila je korisna kao podloga i opraiva pitome masline. &lje od divlje masline esto se preporuivalo u medi%inske svrhe. 8ovjek je strpljivim radom preobrazio oleastera u pitomu maslinu. ultivirao je vie stotina sorti pitome masline razliitih svojstava. ,rema namjeni dijele se na uljari%e, stolne sorte i sorte podobne za proizvodnju ulja i konzerviranih plodova za jelo. Maslinova biljka i njeni proizvodi postaju tako temelj prehrane, njome se trgovalo i plaalo, te lijeilo i uljepavalo. Maslini su se pridavala mnoga simbolika znaenja, pa je, izme(u ostalog, postala simbolom mira, ivota, obilja, vjenosti, zdravlja, uenosti i mudrosti. !eobino vana i gotovo besmrtna, u oima ljudi mogla je nastati samo boanskom voljom, pa su je u mitovima stvarali bogovi, a u kranstvu je, primjeri%e, simbol 7oje providnosti i brige za 7oju dje%u. Maslina je zaista posebno, gotovo udotvorno drvo. 0na je dugovjena, pa njena stabla mogu doivjeti i vie tisua godina. Maslina raste na krtom tlu, gotovo bez vode, ali uz obilje sun%a. !jeno je stablo nisko, vijugavo, kvrgavo i ispu%alo, vrsto i otporno ak i na truljenje. 1istovi zimzelene masline obnavljaju se svake tri godine, plodove daje nakon sedam, a najvei urod tek nakon dvadeset godina. 1.1. Maslina u antik ! "#k ! Maslinu su na podruje antike 9rke donijeli trgov%i, :eniani i Egipani, a arheoloka istraivanja govore da su prva stabla posa(ena oko ; +++. godine prije rista na reti. $isuu godina kasnije zapoeo je i organizirani uzgoj i trgovina, pa maslina postaje jedna od najvanijih poljoprivrednih kultura, s jednako vanom ulogom u svakodnevnom ivotu ljudi i %jelokupnom razvoju grke %iviliza%ije. 0 znaaju masline, njenom porijeklu i uzgoju raspravljali su i pisali mnogobrojni grki 3ilozo3i, povjesniari i lijeni%i. 'ipokrat je tako prepisivao maslinovo ulje za vie od ezdesetak razliitih bolesti i potekoa sa zdravljem. Maslina je imala vanu ulogu i u ivotu antikih ratnika i sportaa. Sportai su se mazali uljem prije vjebanja i natje%anja kako bi svoje miie uinili to elastinijima i spremnijima za 3izike aktivnosti. ,objedni%ima na olimpijskim igrama i ostalim natje%anjima, ali i uspjenim vojskovo(ama, stavljali su se na glavu vijen%i od maslinovih grani%a. !o, pobjedni%i u sportskim natje%anjima nisu nagra(ivani samo maslinovim vijen%ima, ve i am3orama punim maslinovog ulja.

<

$. MASLINOVO ULJE U LJUDSKOJ ISHRANI Maslina predstavlja simbol mira od davnih vremena, a 7iblija, gdje se maslina spominje priblino <++ puta, a ulje oko <=+ puta, predstavlja bogati izvor podataka o religijskoj i kulinarskoj upotrebi masline. & idovskoj kulturi maslina predstavlja simbol mira i sree. Maslina se smatra najstarijom kultiviranom biljnom vrstom. >irenje kulture uzgoja masline zapoelo je u srednjoj Aziji te se preko 6rana, Sirije i ,alestine irilo do ostalih zemalja mediteranskog bazena jo prije /+++ godina. ?eliki doprinos irenju masline dali su stari 9r%i i 5imljani, koji su u osvajakim pohodima na svim osvojenim podrujima sadili stabla masline.Stari 5imljani klasi3i%irali su maslinovo ulje u pet kategorija2 @oleum eAalbis ulivis@ dobiveno mljevenjem zelenih maslina, @oleum viride@ koje se dobivalo od zrelijih maslina, @oleum maturum@ od potpuno zrelih plodova, @oleum %adu%um@ koje se dobivalo od plodava koji sami padnu na zemlju i @oleum %ibarium@ dobiveno od gotovo @podriadasB maslina, koje je bilo namijenjeno prehrani robova. 0sim kao osnovna prehrambena namirni%a, maslinovo ulje se koristilo prilikom %rkvenih obreda, kao gorivo za uljane svijee, za masau, a bilo je poznato i njegovo blagotvorno djelovanje na zdravlje. $.1. En%#=%tska i nut#iti)na )#i!%+n st Maslina se odlikuje zelenim liem jajolikog kopljastog oblika, ija je donja strana bjelkaste boje, %vjetovi su mali, bijelo.zelenkaste boje i nalazimo ih sakupljene u grozd u velikoj koliini za vrijeme %vjetanja u svibnju odnosno lipnju. Samo jedan mali postotak %vijeta pretvori se u plod zbog obilnog ranog padanja. ,lodovi se poinju razvijati tijekom ljeta i oko rujna dostiu 3azu koju nazivamo sazrijevanje. ?anjska boja se mijenja i prelazi u zagasito ljubiastoplavu. ,otpuno sazrijevanje dakako dostie se, ovisno o podruju, a u vremenskom razdoblju izme(u mjese%a studenog i oujka. 6ako vanjski izgled razliitih sorata odlikuju odre(ene razlike u veliini i svojstvu, plod masline ima konstantan sastav koji sainjavaju koi%a Cili epikarpD, mesnati dio Cili mezokarpD koji sadri oko E+ posto ulja, te drvenastu koti%u Cili endokarpD iz koje dobivamo preostalih ;+ posto ulja. Slika <2 Sastav ploda masline

&lje se poinje stvarati s nastavkom sazrijevanja ploda, te dostie najveu koliinu u trenutku kada maslina dostigne svoju najintenzivniju bojuF do poetka sazrijevanja masline jo uvijek ne sadre ulje ve niz organskih kiselina i eera.

!aj%jenjenije je ekstra djeviansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim preanjem sirovine. 0no sadri najvei dio ekstraktivnih CaromatinihD tvari i tamnozelene je boje. iselost ulja je Cizraeno u oleinskoj kiseliniD do +,HI, to oznaava najkvalitetniji tip maslinova ulja. 4jeviansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak nain kao i ekstra djeviansko, ali ima manje nedostatke u aromi. "bog slabije kvalitete maslina i loijih klimatskih uvjeta kiselost ulja je vee od +,HI. !ajslabije kvalitete je ra3inirano maslinovo ulje, a dodatkom malih koliina CekstraD djevianskog ulja poboljava se aroma i boja. iselost tog ulja je do -I. Maslinovo ulje najvaniji je izvor masnoa mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom hranom i umjerenim koliinama namirni%a ivotinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjerni%e pravilne prehrane sline su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi nain ivota. $.$. Ljekovitost Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potjee od razliitih sastojaka Cvitamina E, 3enola, hidrokarbona, sterola, aromatinih tvari...D koji su prisutni u vrlo malim koliinama. !ajvei dio ulja Cvie od *-ID ine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasiena oleinska kiselina C/-JH-ID, zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije Cidealno za kulinarstvoD. 1egende o ljekovitim svojstvima maslinova ulja seu daleko u povijest, a prije desetak godina i znanstveno su potvr(ene. !ezasiene masne kiseline, vitamin E, steroli i poli3enoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i nekih vrsta raka sprjeavajui tetne pro%ese poput oksida%ije masti u organizmu. !ezasiene masne kiseline iz maslinova ulja djeluju tako da sniavaju 141 kolesterol, tzv. loi kolesterol koji moe zaepiti krvne ile, a ne utjeu na koliinu '41, tzv. dobrog kolesterola koji isti arterije. ?e je 9alen . grki lijenik koji je ivio u 66. st., nazivaju ga o%em medi%ine . maslinovom ulju pridavao terapeutska svojstva kod lijeenja bolova u trbuhu, dok ga je 4ioskorid smatrao posebno prikladnim u sastavu pomada, kao i preporuljivog za eluda% budui da Kdjeluje kao korektivK. oriten u tretmanima ljepote kao sredstvo za odranje napetosti koe, za preven%iju pojave peruti, te gubitka kose, u novim nam se vremenima preporua kao lijek protiv artritisa, gihta i openito reumatizama. Moderna znanost maslinovom ulju priznaje nepobitne prednosti i vrline, iako vie kao hrana.lijek, nego kao sastavni dio lijekova. & svakom sluaju uzima se kao prirodna obrana kod bolesti probavnog sustava, starenja kostiju, kardiovaskularnih oboljenja, ateroskleroze i nekih vrsta tumora. 4okazano je da se u ena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik od dobivanja raka dojke za =-I. Llii%a tog ulja prije doruka terapeutski e djelovati na ir probavnih organa i pomoi u sprjeavanju nastajanja unih kamena%a, a odavno je poznato i njegovo laksativno djelovanje. Maslinovim uljem kao zatitom od sun%a ve stoljeima se slue ribari, a posljednja istraivanja govore o njegovim ljekovitim svojstvima u sluaju opeklina od sun%a.

$.&. Kupovanje i uvanje Maslinovo ulje kupujemo prema kvaliteti kao ekstra djeviansko, djeviansko i ra3inirano maslinovo ulje. !a tritu imamo ulje s raznim doda%ima kao to su bosiljak, timijan, limunova kori%a, enjak, ljutika, (umbir, ljuta paprii%a, korijandor, %rni papar u zrnu, lovorov list, piment u zrnu, borovni%a, rumarin, pa ak i tartu3i. Svaki od tih dodataka oplemenjuje posebnom aromom ovu najpoeljniju masnou u ljudskoj prehrani. !ajbolje je ekstra djeviansko maslinovo ulje, to je jasno istaknuto na ambalai Cobino od tamnozelenog stakla i u koliini od jedne litre i manjeD. $akvo je ulje zelenkasto zlatne boje, a kod niih temperatura, odnosno u hladnjaku, jedan se dio masnih kiselina zgruava. $akvo ulje kada otvorimo bo%u brzo gubi na kvaliteti, ali ga moemo otvorenog uvati na hladnom mjestu i do est mjese%i. $.&.1.Senzorska analiza Senzorska analiza, relativno nova znanost, pro%jenjuje svojstva prehrambenog proizvoda koja dolaze u doti%aj s naim osjetilima i za svako svojstvo utvr(uje pojmove koji ga identi3i%iraju i kvanti3i%iraju. ,roizvo(a mora, stoga, jamiti sigurnost i zdravstvenu ispravnost proizvoda, dok potroau pripada zadaa odabira me(u brojnim proizvodima u prodaji. 0sjetila koja su najvie ukljuena u per%ep%iju organoleptikih svojstava hrane su okus, njuh i vid, dok sluh i dodir esto imaju sporednu uloguF razliita organoleptika svojstva pro%jenjuju se pomou pet ula2 izgled, boja i oblik pomou vida, vrstina i s njom povezana svojstva Ctekuina, viskoznost, prhkostD dodirom i sluhom, aroma pomou njuha, okus pomou osjetila okusa, i 3lavor kombina%ijom osjetila njuha i okusa. $.3. Kuanje ulja $ehnika kuanja odre(ena je trenutno vaeim propisima a primjena malobrojnih, nie navedenih, pravila moe olakati uoavanje brojnih karakteristika jednog djevianskog ulja2 ulje treba paljivo promotriti nasuprot svjetlosti, promukavi ga unutar boi%e kako bi mu pro%ijenili tenostF u ai%u treba uliti otprilike jednu li%u uljaF vea koliina nije potrebna, jer si na taj nain ne olakavamo ve oteavamo o%jenjivanjeF uzorak treba pomirisati na nain da se pokua uoiti sve ugodne i neugodne osjeajeF zagrijati ulje dlanom ruke kako bi oslobodilo svoje aromatske sastojke, srknuti malo ulja udiui zrak najprije polagano i njeno, a zatim odluno, na nain da se raspri u usnoj upljini, stavljajui ga u izravan doti%aj s jezinim papilamaF nakratko odmoriti usta lagano trljajui jezik o nep%eF srknuti zrak kroz poluotvorene usne dok se ulje jo nalazi izme(u jezika i nep%aF vie puta ponoviti postupak poevi od =. toke CzagrijavanjeD, zadrati ulje u ustima najmanje G+ sekundiF izba%iti ulje iz ustijuF

nastavivi pomi%anje jezika o nep%e, paljivo pro%ijeniti povratno.mirisna svojstva.

Savjet je za poetnike da se ne uri kod izba%ivanja ulja iz ustiju, ve da smireno pokua upamtiti to vei broj osjeaja. $.:. Priprema jela s maslinovim uljem Maslinovo ulje koristi se u pripremi gotovo svih grupa jela, pa ak i deserata. & hladnim jelima upotrebljava se kod ribljih, mesnih i povrtnih salata i namaza. !ezaobilazan je sastojak tijesta za pizze, pogae i kruh. Sastavni je dio raznih marinada i salatnih preljeva, a izvrsno se slae sa sirevima kao to su mozzarella i 3eta, mirisnim zainskim biljem, raji%om, patlidanom, tikvi%om, radiem, rikulom, leom i dr. & toplim jelima primjena mu je daleko kompleksnija, osobito u mediteranskoj kuhinji, od peenja do zavrnog glaziranja prije posluivanja, bilo da se radi o ribi ili mesu. !ezamisliva je peena riba u peni%i ili na gradelama bez dodatka par kapi maslinova ulja, kao i razne vrste tjestenina, riota, juha, brodeta, ragua i drugih mesnih jela u umaku. 8est je dodatak raznim tijestima za pripremu slasti%a, a sve je vie prisutno u desertima s voem.

&. VRSTE MASLINA &.1. S #t% (aslina na )i( * +#u!i(a 4omaa ulja, dobivena iz naih, hladnijih krajeva, aromatinija su i zdravija Cimaju bolji odnos masnih kiselinaD, nego to su to ulja iz junih krajeva Europe ili iz A3rike. A upravo zbog visokog sadraja nezasienih masnih kiselina, oleinske kiseline i velike koliine antioksidanata . poli3enola, maslinovo je ulje dokazani preduvjet zdravog naina ivljenja. !aa maslina i njen proizvod Julje ve od najranijeg doba privlai panju i nju je rimski pisa% Molimella C6. st. n. e.D de3inirao kao N0lea prima omnium arborum estK Cmaslina je kralji%a svih stabalaD. 0bzi.rom da je stablo krajem jeseni puno sokova i plodova, rana jesenska zahla(enja i mrazovi mogu unititi, ne samo sav godinji urod, ve i %ijele nasade. Agroekoloki uvjeti u 6stri predstavljaju rubno sjeveroistono podruje rasprostranjenosti masline, a upravo je temperatura jedan od osnovnih imbenika koji odre(uju ovaj areal. 4onje temperaturne grani%e koje moe maslina podnijeti bez oteenja variraju ovisno o nizu drugih 3aktora. ,oznato je da su u 6stri kao najsjevernijem prostoru uzgoja masline u 5' u pojedinim godinama od niskih temperatura stradali %ijeli nasadi, te je nakon toga obavljana ponovna obnova. 9odine u kojima su nastale znaajne tete ili su nastale tete razliitih posljedi%a su2 <*G*, <*=+O=<, <*-/, <*/;, <*E<, <*H-, <**-O*/. ,roblem teta od niskih tempera.tura na maslinama nije jo dovoljno istraen, tako da su utvr(ene znatne razlike izme(u stabala u istim pedoklimatskim uvjetima kao i razlike u utje%aju niskih temperatura na isti kultivar u razliitim klimatskim uvjetima. 9ornja visinska grani%a, koju uz vei 3aktor rizika, moe podnijeti stablo masline kree se do =++ metara nadmorske visine. !o, unato svim problemima s kojima moraju raunati domai maslinari, utjena je injeni%a da su domaa ulja, dobivena iz naih, hladnijih krajeva, aromatinija i zdravija Cimaju bolji odnos masnih kiselinaD nego to su to ulja iz junih krajeva Europe ili A3rike. A upravo zbog visokog sadraja nezasienih masnih kiselina, oleinske kiseline i velike koliine antioksidanata . poli3enola, maslinovo je ulje dokazani preduvjet zdravog naina ivljenja. &estala istraivanja posljednjih godina stalno potvr(uju da je Pmediteranski tipQ preh.rane, temeljen na jelima sa znaajnim udjelom maslinovog ulja, najzdraviji. Smatra se da se najstarija maslina u 6stri nalazi na 7rijunima, a pretpostavlja se da ima oko <G++ godina. 6ako o maslinovom ulju postoje zapisi iz antikog doba od nekoliko uvenih grkih i rimskih pisa%a, koji u svojim zapisima do nebesa uzvisuju vrsnou i pro3injenost maslinovog ulja iz 6stre, o sortimentu i broju stabala u ondanje doba malo je poznato. ,osebnost istarskog poluotoka u uzgoju maslina oituje se u tome to je dvotisuljetnom tradi%ijom i izuzetnom marljivou istarskog ovjeka na tom prostoru stvoreno nekoliko spe%i3inih autohtonih istarskih sorata.

&.$. Aut ,t n% )#st% &.$.1. .#ni/a

P #i!%kl 2 Stara domaa sorta, najvie se uzgaja na sjevernim maslinarskim podrujima 6stre C7uzet, 7uje, &mag, !ovigrad, Motovun, 0prtaljD. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 7iljka jakog, bujnog rasta, izraenog razvoja debla, iroke kronje, grane vrste i duge. 5odne grani%e duge, gipke, guste. 1ist velik, kopljast, srebrne sivomaslinaste boje. ,lod srednji do velik, na dugoj petelj%i. ?eina stabala je stradala od niskih temperatura <*G*. godine, ali su se brzo obnovila %ijela stabla uzgojem mladi%a koje su potjerale iz panja. R +n st2 4obra i redovita O*l +n!a2 Stranooplodna sorta. &zgaja se sa ostalim domaim sortama buga, beli%a i dr. Ot* #n st na na(%tnik%2 4obra na uobiajene tetnike. K)alit%ta ul!a2 6zvanredna. 4aje svjee ulje izraene pikantnosti, gorine, slatkog okusa i mirisa na plod masline. &.$.$. Ista#ska 0!%li/a

P #i!%kl 2 5airena u 6stri i varneru. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 7iljka srednje bujnog rasta, kronja gusta s tenden%ijom rasta u visinu. 9rane uspravne, dugake, vrste, rodne grani%e ravne ili blago povijene. 1ist

spiralan, zelene boje. ,lod jajolik, srednji, u zriobi svijetlout, ponekad sa ljubiastim nahukom. 0tporna na niske temperature i vjetar CburuD. R +n st2 0bilna, redovita, visoki randman ulja. Mlade biljke kasno dolaze u rod. O*l +n!a2 Stranooplodna. ,reporueni opraivai2 le%%ino, 3rantoio. Ot* #n st na na(%tnik%2 0sjetljiva na maslininu muhu. K)alit%ta ul!a2 6zvrsna. &lje ove sorte prepoznaje se po jako naglaenoj pikantnosti i gorini. & pozadini ovih poeljnih i prirodnih svojstava jedva se zamjeuju ostala pozitivna svojstva. &.$.&. Bu1a

P #i!%kl 2 !ajrairenija je domaa sorta u 6stri. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 Sorta sa veim brojem biotipova, i sinonima Cburga%a, morga%a, domaa, guraD, stoga postoje i odre(ene mor3oloke razlike u bujnosti, veliini lista i ploda. 7iljka jakog, bujnog rasta, rustikalna, kronja gusta s tenden%ijom irokog rasta u visinu, uz redovitu rezidbu okruglastog oblika sa dobro razvijenim granama. 9rani%e uspravnog rasta, rodne grani%e povijene. 1ist srednji, eliptinokopljast, maslinaste boje sa sivim nalijem. ,lod srednji do velik, ovisno o biotipu, jajolik, blago asimetrian, potpuno zreo tamne boje. "ahtijeva tople i zatiene poloaje. R +n st2 &z pravilnu agrotehniku, redovita, u pojedinim godinama zna preroditi. O*l +n!a2 & %vatnji osjetljiva na nepovoljne vremenske prilike Cmagla, rosulja, jai vjetarD. &glavnom se uzgaja sa ostalim domaim sortama2 moraola, karbona%a, roinjola, bua puntoa, bua minuda. ao dobri opraivai pokazale su se introdu%irane sorte poput le%%ina, pendolina i ostalih. Ot* #n st na na(%tnik%2 0sjetljiva je na paunovo oko, maslininu muhu, maslinina molj%a, maslininog media, a(avi%u. K)alit%ta ul!a2 6zvrsna, kombinirana namjena. &koliko se bere u poetku uenja ploda, daje ulje izvanredne kvalitete, izraenog svjeeg mirisa, ugodne gorine i izraene pikantnosti. &koliko se bere kad zavrava tamnjenje ili kad se mijenja boja ploda, tada daje slatko ulje, zaokruenog, vonog mirisa po plodu masline, bez jae izraene arome.

&.$.3. R 4in! la

P #i!%kl 2 4omaa sorta, najvie se uzgaja u junom dijelu 6stre C?rsar, 5ovinj, ?odnjanD. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 7iljka je srednje bujnosti ak i u optimalnim agroekolokim uvjetima, poloaj grana rairen, usmjeren prema irem i osvjetljenijem prostoru. ronja je kompaktna, okruglasta, gusta, sa brojnim grani%ama i puno lia, grani%e sa kratkim internodijima. 1ist tamnozelene boje, na rodnim grani%ama tupo zaobljen, na vodopijama, drvnim i mjeovitim grani%ama vrh lista blago iljat. ,lod simetrian, srednje mali CG,- gD, jajolik, u zriobi tamnoljubiaste boje s brojnim pjegi%ama. R +n st2 &z pravilnu agrotehniku redovita i stalna. O*l +n!a2 &nutar vrste sa domaim i introdu%iranim sortama. Ot* #n st na na(%tnik%2 "bog guste kronje esto je napadaju titaste ui koje su uzrok pojavi gljive a(avi%eF dobra na ostale uobiajene bolesti i tetnike. K)alit%ta ul!a2 4obra uljari%a intenzivnog mirisa, izraenog pikantnog okusa i umjerene gorine &.&. Int# +u/i#an% s #t% (aslina &.&.1.6 #atina

P #i!%kl 2 ,uglia , juna 6talija.

A=# 0i l 4ka s) !st)a2 7iljka srednje bujnosti, kratkih rodnih izboja uspravnog rasta, na osnovi vrstih, prema vrhu tankih. ,lod je srednje velik, jajolik. 1ist dugaak, intenzivno zelene boje. Mlade biljke rano dolaze u rod. ?rlo dobra uljna sorta. 6ako pokazuje dobru otpornost na niske temperature, preporuuje se uzgoj na toplijim i zatienijim poloajima na dubokim tlima. Sorta je pogodna za strojnu berbu. ,rilagodljiva je na razne ekoloke uvjete. R +n st2 0bilna i redovita. O*l +n!a2 Stranooplodna sorta. 0praivai2 pendolino, 3rantoio, le%%ino. Ot* #n st na na(%tnik%2 #ako je osjetljiva na rak masline i paunovo oko. K)alit%ta ul!a2 4aje ulje izraenog vonog mirisa, slatkasto i pikantno s gorkastim povratnim okusom, bogato poli3enolima i aromatskim tvarima. &.&.$. 8#ant i

P #i!%kl 2 $ipina uljna sorta rairena u talijanskoj regiji $os%ana i %entralnom dijelu 6talije. & 6stri u uzgoju od <*=+. godine. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 7iljka srednje bujnosti i irokog rasta, otvorenog oblika kronje, grani%e rijetke, duge, gipke. 4rvne grani%e rastu uspravno, bogate liem tamnije boje, internodiji dugaki. Srednje kasna sorta Cdozrijevanje plodova od listopada do prosin%aD, postupnog dozrijevanja plodova. 5ano dolazi u rod, ve nakon same sadnje. ,okazuje znaajnu adaptabilnost u svim zonama uzgoja. ,okazuje dobru otpornost na niske temperature. R +n st2 4obra i stalna, plodovi srednje teine C<,- . G,- gD, jajoliko izduenog oblika. O*l +n!a2 6ako je u visokom postotku samoplodna sorta, preporuuju se opraivai2 le%%ino, pendolino. Ot* #n st na na(%tnik%2 0sjetljiva na rak masline, paunovo oko. 0tporna na ostale uobiajene nametnike masline. K)alit%ta ul!a2 Mijenjena sorta zbog izuzetne kvalitete ulja. &koliko se vri berba kada su plodovi vinsko%rvenkaste boje . daje ulje izraenog vonog mirisa po plodu masline, ugodne gorine i pikantnosti. ,lodovi ove sorte mogu se koristiti i za konzerviranje. 5andman ulja je dobar.

<+

&.&.&. L%//in

P #i!%kl 2 $os%ana C6talijaD. & 6stri u uzgoju od <*=+. godine. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 0vo je sigurno jedna od najrairenijih sorata u svijetu zbog svoje znaajne adaptabilnosti na razliite agro.ekoloke uvjete. Stablo je bujnog rasta, iroko, izraenog porasta i razvoja debla i kronje u visinu i obujam, rodne grani%e kratke, visee, kronja okruglastog oblika sa vrstim i dugim granama zbog ega je %ijenjena i kao ukrasna biljka. Mvjetovi su pojedinani i dosta krupni u odnosu na druge sorte. Stabla sa niskim ravitem glavnih grana, grmolikog su oblika. Sorta ranog dozrijevanja Crujan, listopadD, otporna na niske temperature. Sorta za intenzivne nasade dobrih i dubokih tala. R +n st2 4obra i stalna, plod mesnat, srednje teine CG J G,- gD duguljasto okrugao. O*l +n!a2 Stranooplodna sorta, potrebni su joj opraivai poput sorti2 pendolino, maurino, 3rantoio. Ot* #n st na na(%tnik%2 $olerantna je na rak masline, paunovo oko i maslinina molj%a. 0sjetljiva na maslinovu muhu i maslinina svrdlaa. K)alit%ta ul!a2 &koliko se bere kada plodovi poinju tamniti, daje ulje izvanredne kvalitete, izraenog svjeeg mirisa, vonog mirisa po plodu masline. &koliko se bere kada plodovi zavravaju tamniti ili se mijenja boja ploda, tada daje blago ulje, slatko, zaokrueno, bez jae izraene arome. ,lodovi ove sorte mogu se koristiti za konzerviranje C%rne masline u salamuriD, koti%a je relativno velika, to joj umanjuje robnu vrijednost. 6ma umjeren randman ulja. &.&.3. P%n+ lin

<<

P #i!%kl 2 $oskana C6talijaD. A=# 0i l 4ka s) !st)a2 7iljka srednje bujnosti, povijenog, viseeg rasta. ronja gusta, kopljastih zbijenih listova. ,lodovi izdueni, blago asimetrini, srednje teine. 5odne grani%e duge, visee, gipke, savijene prema tlu. 5ano dolazi u rod, prilagodljiva na razliite eda3ske uvjete. Srednja otpornost na niske temperature R +n st2 0bilna, redovita, visok randman ulja. 5ana sorta, postupnog dozrijevanja Crujan, listopadD. O*l +n!a2 Stranooplodna sorta. 0dlian opraiva za mnoge sorte. 0praivai2 maurino, ross%iola, le%%ino. Ot* #n st na na(%tnik%2 0sjetljiva na a(avi%u. K)alit%ta ul!a2 0va je sorta prvenstveno u uzgoju kao opraiva, pa su iz tih razloga nepravedno zapostavljena njena izvanredna svojstva ulja. 4aje izvrsno ulje vonog mirisa.

<G

3. ODRAVANJE MASLINOVO" DRVA 5ezidbu maslinovog drva provodi se zbog osiguranja obilnog i kvalitetnog uroda. $ime se nastoji uspostaviti ravnoteu izme(u lisnate mase . vegeta%ije i uroda. 5ezidbom se stvora mogunost lake i dohvatljive obrade mehaniza%ijom, rezidbe, prskanja, berbe i time se lake predvi(a stanje stabla, ne za godinu, dvije, nego za - ili G+ godina. Stalnom se rezidbom sputaju pobjegle grane na dohvat ruke ili manjih ljestvi. 5ezidbom se 3ormira stablo od prve godine uzgoja, pa se nee kasnije morati praviti radikalni rezovi te se njezino provo(enje preporua svake godine. !ije neophodno traiti rodne i nerodne grane, jer se teko razlikuju, nego vriti prorje(ivanje gustih grana, ili jednoreznim zahvatima jae ili slabije prikraivati %ijele skupove ili dijelove grana. ?rno ostavljene grane iza tih rezove ne ostavljaju se prema unutranjosti kronje, nego prema vani. alendarsko vrijeme rezidbe odgovara periodu zimskog mirovanja kao najprikladnije, ili vrijeme sredine ljeta, kada maslina prividno miruje, i to spada u dopunsku rezidbu. & pravilu nema ogranienja za rezidbu, jer je maslina uvijek dobro podnosi. Me(utim, maslinari koji su imali mehanikih teta Clomljenje grane ili granaD uslijed teine ledeni%a koje su na njima nastale poslije ledene kie u sijenju morali su pristupiti ure(enju rana. 5ana se najprije obnavlja voarskim karama, ako se radi o tanjoj grani ili pilom, ako je grana deblja. ,ritom treba voditi rauna da rez treba biti napravljen bez trljka i po mogunosti da ima izgled kruni%e koja je okomita na poloaj grane. ,otom se rana zagladi noem radi lakeg zarastanja i premazuje voarskim voskom. 0 znaaju rezidbe na rod reeno je puno, me(utim, najupeatljivija je reeni%a koju je jo u prvom stoljeu izrekao #unius Modestus Molumella, veliki poznavatelj agrikulture, a glasi2 RAko obra(uje tlo ispod masline moli je da rodi, ako je uz to gnoji zaklinje je da rodi, ali ako je ree tada je prisiljava da rodiN. 5ezidba masline u punoj rodnosti teoretski se moe obaviti u razdoblju od berbe pa do vidljivih znakova poetka vegeta%ije, odnosno do travnja. Me(utim, budui da masline razvrstavaju Cdi3eren%ija%ijuD pupove na %vjetne Ckoji daju rodD i drvne Ckoji daju novi izbojD u veem dijelu naeg klimatskog podruja tijekom veljae, preporuljivo je maslinu rezati nakon tog razdoblja, u oujku pa i u travnju. 3.1. Osn )na *#a)ila #%9i+0% Ako pogledamo nae maslinike u studenom i prosin%u, neposredno nakon berbe, uoit emo nestrpljivost naih maslinara da im prije obave rezidbu. &pravo ta ranija rezidba

<;

Cgubitak dijela lia koje stvara hranu i gubitak grani%aD moe biti presudan za razvrstavanje pupova, naravno, u korist drvnih, tako da zapravo uzgajamo maslinu radi drva, a ne radi ploda. ,ostoje jo neka pravila koja je potrebno usvojiti ukoliko elimo imati rodan i zdrav maslinik. 5ezidba se ne smije obavljati kada je stablo mokro Cneposredno poslije kie ili ako je velika rosaD jer voda prenosi razne uzronike bolesti, napose rak masline C,seudomonas sSringaeD, koji lako preko rana ulaze u tkivo stabla. 7ez obzira na to obavlja li se rezidba karama ili pilom, rez mora biti pravilno napravljen ba kao to je i navedeno kod sana%ije mehanikih ozljeda. &koliko maslinar potuje navedena pravila rezidbe, nastale rane e za%ijeliti, a u suprotnom mogue je suenje i propadanje grani%a i grana. & rezidbi masline postoje i odre(ene pravilnosti kojih se treba pridravati, a proizlaze iz spe%i3inosti rasta i razvoja masline,kao to je bazitoninost masline koja znai zapravo da se izboji iz osnove grane ili debla uvijek bre i jae razvijaju od izboja koji su udaljeniji od osnove. ,otrebno je potivati redoslijed u odnosu na stablo2 rezidba poinje od )#,a sta0la CgraneD *#%(a +nu> nikako obrnuto, jer je tako manja vjerojatnost da se pogrijei. 9rana odrezana na donjem dijelu stabla ili na osnovnoj grani nee vie potjerati."ato uklanjanje grani%a pri dnu glavnih grana valja provoditi smiljeno i oprezno, jer njihovim odstranjivanjem taj dio kronje ostaje prazan, tj. ne obnavlja se. $om se rezidbom stablo ili grana tjera u visinu.

<=

:. BRANJE MASLINA 4a bi se lake utvrdilo vrijeme berbe, postoji izra(ena skala o%jene zrelosti maslina. ,o toj skali indeks dozrelosti . 64 odre(uje se na osnovi boje ploda koja se kree od zelene do tamno ljubiaste. Svaki maslinar sam moe odrediti indeks dozrelosti iako svi plodovi na istom stablu ne dozrijevaju jednakim intenzitetom, a pogotovo plodovi s vie stabala. :.1. .i(0%ni/i kak) ;% !a kvalitetu maslinovog ulja utjeu sljedei imbeni%i2 sorta G+I, stupanj zrelosti ;+I, nain berbe -I, nain transporta -I, nain i trajanje skladitenja <+I i sustav prerade ;+I. Sve oveimbenike svaki maslinar mora imati na umu ve kod podizanja novih maslinika, tijekom godine pri obavljanju raznih potrebnih agrotehnikih zahvata, a pogotovo kod berbe, skladitenja i prerade. ako je vrijeme berbe maslina pred vratima, potrebno je znati kada otpoeti s berbom. 4a bi se lake utvrdilo vrijeme berbe, postoji izra(ena skala o%jene zrelosti maslina. ,o toj skali indeks dozrelosti . 64 odre(uje se na osnovi boje ploda koja se kree od zelene do tamno ljubiaste. ,oto svi plodovi na istom stablu ne dozrijevaju jednakim intenzitetom, a pogotovo plodovi s vie stabala, svaki maslinar moe odrediti sam indeks dozrelosti na sljedei nain2 ,otrebno je ubrati <++ plodova razliite zrelosti. "atim ih sortirati po boji, izbrojiti svaku boju posebno i uvrstiti u 3ormulu2 64 T AC+D U 7ClD U MCGD U 4C;D U EC=D U :C-D U 9C/D U 'CED O2<++ :.$. .u)an!% *l + )a ?eina maslinara berbu obavlja runo, a samo manji dio rabi tresae. od berbe treba paziti da se plodovi ne otete, jer oteeni plodovi brzo gnjile i daju ulje nie kakvoe. "a dobivanje ulja visoke kakvoe najbolje je da plodovi ne padaju na tlo. "bog toga je dobro plodove s grana direktno brati u koare ili da padaju na plastine mree koje se prostru ispod kronje. &brane masline treba oistiti od otpalog lia i grani%a i drugih neistoa te ih pakirati u plastine gajbeV s rupiastim stjenkama ili u drugu odgovarajuu ambalau. !ikako u mreaste vree, jer one oteuju ubrane plodove. ako u veini sluajeva nije mogue ubrane plodove preraditi odmah potrebno ih je uskladititi kratko vrijeme. ,lod masline je ivi organizam koji i nakon berbe nastavlja s biokemijskim aktivnostima. $ako ve etvrti dan

<-

nakon berbe plodovi zapoinju s 3ermenta%ijom, a esti dan na ubrane plodove koji nisu pravilno uskladiteni naseljavaju se gljivi%e plijesni. 8uvanje plodova mogue je u prozranim prostorijama u plastinim ili drvenim sandu%ima s otvorima sa strane da bi se omoguila %irkula%ija zraka. 4ebljina sloja maslina u sandu%ima ne smije biti vea od <%m.& naim krajevima najrairenije uvanje maslina je u pitkoj ili morskoj vodi. 0vi postup%i nisu dobri ako se eli imati maslinovo ulje visoke kakvoe, jer kod ovakvog naina uvanja gube se bitni sastoj%i neogli%eridnog dijela o kojem ovise prirodna organoleptika svojstva ulja. !a naim oto%ima, a pogotovo na kopnenom dijelu upanije ima veliki broj suvremenih uljara, a mogue je preradu maslina organizirati u vie navrata. "a to je potrebno pro%ijeniti koliinu plodova na stablu, broj beraa i njihov uinak te dogovoriti s uljarom termin prerade.

'. MASLINARSTVO U HRVATSKOJ & 'rvatskoj nasadi maslina su rasprostranjeni u 6stri, priobalnom pojasu varnera i 4alma%ije te na oto%ima. & posljednjih desetak godina su u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja prisutni pozitivni trendovi, to je praeno znaajnijom sadnjom novih maslinika. 0vom pozitivnom trendu u maslinarstvu su, osim sve vee osvijetenosti potroaa u pogledu hranjive i zdravstvene vrijednosti maslinovog ulja, ulaganjima u nove tehnologije proizvodnje sadni%a i maslinovog ulja doprinijeli dravni programi i potpore za ovo podruje. Maslinarstvo u priobalnom podruju ima veliki so%ijalni i okolini znaaj te revitaliza%ija proizvodnje maslina i maslinovog ulja predstavlja poten%ijal za razvitak i obnovu ivota u priobalju i na oto%ima kao podrujima s oteanim uvjetima gospodarenja, odnosno podrujima od posebne dravne skrbi. ,odizanje novih maslinika preventivna je mjera protiv estih poara u tim podrujima, te su stoga operativni programi potpora od strane drave zadnjih godina primarno usmjereni na opoarena podruja. roz godinu se odravaju brojne mani3esta%ije, izlobe i sajmovi kako iskljuivo maslinarskih proizvoda tako i onih, u koje su oni ukljueni. Ministarstvo podupire takve sajmove, poput !onjaka, Masline Split i slinih, te predstavni%i sudjeluju u predavanjima i okruglim stolovima u %ilju eduka%ije i in3ormiranja o mogunostima i novostima. 6ako je 'rvatska poznata po proizvodnji maslinovog ulja, poznata je i po mnogobrojnosti uljara. !eki od uljara na hrvatskom tlu su2

&ljara !aa :aana &ljara Sissot Antonella &ljara 7aio%o &ljara $onin &ljara 7rtonigla &ljara 7uzet &ljara !ovi $ora &ljara 0le3i%io ?eli ?rh &ljara Sveti 5ok &ljara $ora

:aana 7rtonigla 9aliana ?odnjan 7uje 7uzet 5ovinj ,ula 7rtonigla ,ore

</

&ljara Malinska &ljara varner &ljara Studio ,avi%a &ljara $e%hna ?alun &ljara Snuga &ljara ,unat &ljara 1un &ljara !adin &ljara ?arivode

5ab ,unat 5ab Mres 5ab rk 1un !adin Weverske

-. NA<IVI I DE8INI6IJE MASLINOVIH ULJA I ULJA MASLINOVE PULPE <. !azivi za maslinova ulja i ulja maslinove pulpe razliitih kvaliteta dani su u nastavku, s de3ini%ijama pojedinog naziva2 <. D!%)iansk (aslin ) ul!%2 ulje koje se dobiva od voa maslinova stabla samo mehanikim ili drugim 3izikim nainom pod uvjetima, a posebno temperaturnim, koji ne vode do degrada%ije ulja, i koje nije prolo nikakav postupak osim pranja, ispiranja, %entri3ugiranja i 3iltra%ije, do izdvajanja ulja dobivenog pro%esom rastapanja ili reesteri3ika%ije i koje se nije mijealo s uljima bilo koje druge vrste. 4jeviansko maslinovo ulje bit e klasi3i%irano i nazvano kako slijedi2 CaD 4jeviansko maslinovo ulje za potronju kao to je<2 CiD Ekstra djeviansko maslinovo ulje2 djeviansko maslinovo ulje koje ima slobodnu kiselost, s ne vie od < grama na <++ grama oleinske kiseline, i s organoleptinim karakteristikama koje odgovaraju onima odre(enima za tu kategorijuF CiiD 4jeviansko maslinovo ulje Cu 3azi proizvodnje i veleprodaje moe se upotrebljavati oznaka Q3inoPD2 djeviansko maslinovo ulje koje ima slobodnu kiselost, s ne vie od G grama na <++ grama oleinske kiseline, i s organoleptinim karakteristikama koje odgovaraju onima odre(enima za tu kategoriju2 CiiiD 0bino djeviansko maslinovo ulje2 djeviansko maslinovo ulje koje ima slobodnu kiselost, s ne vie od ;.; grama na <++ grama oleinske kiseline, i s organoleptinim karakteristikama koje odgovaraju onima odre(enima za tu kategoriju. G. D!%)iansk (aslin ) ul!% k !% ni!% *#%+)i?%n 9a * t# 4n!u ka 4t !%@ 1ampante djeviansko maslinovo ulje2 isto maslinovo ulje koje ima slobodnu kiselost, s ne vie od ;.; grama na <++ grama oleinske kiseline iOili organoleptinim karakteristikama koje odgovaraju onima odre(enima za tu kategoriju. ;. RaAini#an (aslin ) ul!%2 ulje dobiveno ra3iniranjem istoga maslinovoga ulja. =. Maslin ) ul!%@ ulje koje se sastoji od mjeavine ra3iniranog maslinova ulja i djevianskog maslinova ulja. ,rimjedba2 ako bi se uzele u obzir posebne karakteristike trgovine tim proizvodima na odre(enim potroakim tritima, termin QdjevianskoP ili Q<++I djevianskoP <E

moe se koristiti radi spe%i3i%iranja kvalitete, ali se ni u kojem sluaju ne moe povezati s oznakom Qmaslinovo uljeP. -. Si# ) ul!% (aslin )% *ul*%@ ulje dobiveno tretiranjem maslinove pulpe otopinom Cizdvajanjem ulja dobivenog pro%esom reesteri3ika%ije i bilo kojim mijeanjem s uljima drugih vrstaD i namijenjeno daljnjem ra3iniranju za ljudsku potrebu ili za tehniko koritenje. Sirovo ulje maslinove pulpe bit e klasi3i%irano i nazvano kako slijedi2 CaD 5a3inirano ulje maslinove pulpe2 ulje namijenjeno za hranu i dobiveno ra3iniranjem sirovog ulja maslinove pulpe. CbD &lje maslinove pulpe2 mjeavina ra3iniranog ulja maslinove pulpe i djevianskoga maslinova ulja. !i u kojem sluaju se ta mjeavina ne moe zvati Qmaslinovo uljeP. C%D &lje maslinove pulpe za tehniko koritenje2 sva ostala sirova ulja maslinove pulpe. G. Svaki od prije navedenih naziva za razliite kvalitete maslinova ulja i ulja maslinove pulpe bit e uskla(en s kriterijima kvalitete odre(enima u skladu s preporukama iz lanka ;/., treeg stavka, u vezi sa standardom 3izikih, kemijskih i organoleptikih karakteristika maslinova ulja i ulja maslinove pulpe.<

<

UREDBU O PRISTUPANJU MEUNARODNOM SPORAZUMU O MASLINOVOM ULJU I KONZUMNIM MASLINAMA IZ 1986., DOPUNJEN I PROIREN 1993. GODINE

<H

<AKLJU.AK &nato visokoj kvaliteti maslinovog ulja, gledano iz bilo kojega aspekta, da li je to prehranbeni aspek, zdravstveni aspekt, maslinovo ulje u ulozi ljepote ili pak samo kao proizvodni brand, moe se zakljuiti da 'rvatska ima veliku ansu u osvajanju svjetske pozorni%e u proizvodnji ekstra sjevianskog kvalitetnog maslinovog ulja. 6ako vlada vrijeme re%esije, tekog novanog stanja te minimalne pomoi drave u ostvarivanju takvog koraka, potrebno je poduzeti sve kako bi se nastavilo odravanje tradi%ije maslinarstva na ovim podrujima. !a poli%ama trgovina, vidljive su razne ponude maslinovog ulja iz raznih zemalja, tako skepti%izam koji vlada me(u ljudima, posee za istima mislei da je tu(e kvalitetnije od domaeg. $o je jedan od znakova upozorenja da treba pojaati proizvodnju i distribu%iju domaeg proizvoda visoke kvalitete, %jenjene i u inozemstvu.

<*

BIBLIO"RA8IJA <. Elezovi, 4., ,raktino maslinarstvo, Split <**H. G. Lii, 6., Maslina i maslinovo ulje, R0leaN udruga maslinara 6starske upanije, $ar, G++H. Int%#n%t i9) #i@ <. http2OOXXX.Emaslina.netO G. http2OOXXX.agroklub.%omO ;. http2OOXXX.doma%e.in3oO =. http2OOXXX.maslina.ulivo.hrO -. http2OOXXX.mps.hrO

G+