Valjni leaj

1
Valjni leaj
Presjek kroz radijalni kuglini leaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 toke
Prikaz rada kuglinog leaja
Valjni leaj je strojni dio koji omoguuje, slino kao i
klizni leaj, voenje pokretnih strojnih dijelova
(osovina, vratilo), umetnutih u odgovarajue kuite.
Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena (ili
ploe kod aksijalnih leajeva), izmeu kojih se u
odgovarajue oblikovanom kavezu vrte valjna tijela.
Meu valjnim tijelima prevladava trenje valjanja.
Valjni leajevi mogu istovremeno prenositi radijalno i
aksijalno optereenje, samo radijalno ili samo aksijalno
optereenje. Obzirom na optereenje koje prevladava
razlikuju se radijalni i aksijalni valjni leajevi. Valjna
tijela su jednostavnih geometrijskih oblika, voena u
kavezu koji sprjeava njihov meusoban dodir, a
istovremeno su jednakomjerno rasporeena po obodu
leaja.
Prednosti i nedostaci valjnih leaja
Valjni leajevi imaju, u usporedbi s kliznim leajevima,
slijedee prednosti:
[1]
koeficijent trenja je, zbog trenja valjanja, 25 do 50
% nii nego kod kliznih leajeva s hidrodinamikim
podmazivanjem (hidrauliki leaj),
visoka nosivost pri relativno malim dimenzijama,
zbog manjeg trenja, manji su gubici snage i leajevi
se manje zagrijavaju,
precizna vrtnja zbog manje zranosti meu valjnim
elementima,
jednostavno odravanje,
upotrebljivi su za sve poloaje vratila,
standardizirani su, pa je time osigurana jednostavna
zamjenjivost leajeva.
Nedostaci valjnih leajeva su:
vea osjetljivost na udarna optereenja,
slaba otpornost na mehanike vibracije, a zvune ak proizvode,
skuplji su od jednostavnih kliznih leajeva,
sastavljeni su iz velikog broja pojedinanih dijelova,
nisu pogodni za popravak, tj. u sluaju kvara treba zamijeniti itav leaj,
zahtjevnija ugradnja i rasklapanje.
Valjni leaj
2
Jednostavni kuglini leajevi s kavezom
Radijalni valjni leajevi
Jednostavni kuglini leaj
Radijalni valjni leajevi su u osnovi namijenjeni za prenoenje
radijalnih optereenja, iako neke izvedbe omoguavaju i prijenos
aksijalnih optereenja. Meusobno se razlikuju prije svega prema
obliku valjnih tijela. U praksi se najvie upotrebljavaju kuglini
leajevi u kojima su valjna tijela kuglice.
[2]
Jednostavni kuglini leajevi
Jednostavni kuglini leajevi standardizirani su prema ISO 15,
DIN 625 i HRN M C3.600. Doputaju velike brzine vrtnje, te su
primjereni za prenoenje obostranih radijalnih i aksijalnih
optereenja. S obzirom da imaju povoljnu cijenu, u praksi su to
najee koriteni valjni leajevi. Izrauju se u jednorednoj ili
dvorednoj izvedbi. Jednoredni kuglini leajevi su kruti,
nerastavljivi radijalni leajevi u kojima su valjna tijela (kuglice)
voena u dubokim utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu
leaja. Imaju priblino jednaku radijalnu i aksijalnu nosivost, a od
svih vrsta leajeva najprimjereniji su za najvie brzine vrtnje.
Dvoredni kuglini leajevi imaju, u usporedbi s jednorednima,
veu radijalnu nosivost, ali doputaju neto manje brzine vrtnje. U
zadnje vrijeme se sve manje upotrebljavaju jer su ih u praksi skoro
u potpunosti zamijenili dvoredni kuglini leajevi s kosim dodirom.
Valjni leaj
3
Samopodesivi kuglini leaj
Valjkasti leaj
Samopodesivi kuglini leajevi
Samopodesivi kuglini leajevi su standardizirani prema ISO 15,
DIN 630 i HRN M. C3.68. Imaju kutnu pokretljivost, pa su zato
neosjetljivi na kutna odstupanja i savijanje vratila. Optimalna
unutarnja konstrukcija osigurava malo trenje valjnih povrina,
veu nosivost i dugi ivotni vijek leaja. Izrauju se s valjkastim i
stoastim provrtom s nagibom 1:12.
Kuglini leajevi s kosim dodirom
Kuglini leajevi s kosim dodirom standardizirani su prema ISO
15, DIN 628 i HRN M.C3.621. Optimalna unutarnja konstrukcija
osigurava veliku tonost vrtnje, veliku nosivost u radijalnom i
jednom (jednoredni i dvoredni s T-rasporedom) ili oba (dvoredni)
aksijalna smjera, velike brzine vrtnje i miran hod. Aksijalna
nosivost leaja raste s kutom dodira izmeu kuglice i prstenova
leaja. Jednoredni kuglini leajevi s kosim dodirom imaju kut
dodira 40, nerastavljivi su i doputaju velike brzine vrtnje. Na
raspolaganju su u dvije izvedbe - normalnoj i univerzalnoj. Dok su
leajevi normalne izvedbe primjereni za uleitenja u kojima je za
svaki oslonac potreban samo jedan leaj koji prenosi aksijalno
optereenje samo u jednom smjeru, leajevi univerzalne izvedbe
predvieni su za uleitenje dvaju ili vie leajeva zajedno u nizu,
s proizvoljnim meusobnim rasporedom.
Valjkasti leajevi
Valjkasti leajevi su standardizirani prema DIN 5412 i HRN
M.C3.631 do 642. Geometrija dodira izmeu valjaka i prstenova
leajeva poboljana je takozvanim logaritamskim profilom dodira,
koji omoguuje optimalno podmazivanje i pravilno kretanje
kotrljajuih tijela. Posljedica toga je dui ivotni vijek, pouzdaniji rad i manja osjetljivost na odstupanja od idealnih
odnosa. Izrauju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni valjkasti leajevi mogu biti s kavezom ili bez.
Prvi imaju valjke voene u kavezu, koji je privren na jednom od prstenova leaja. Prsten leaja s privrenim
kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena, to omoguuje jednostavnu ugradnju i rasklapanje leajeva.
Openito, ovi leajevi prenose velika radijalna optereenja, a primjereni su i za velike brzine vrtnje.
Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna optereenja, ali s odgovarajue oblikovanim prstenima ovi
leajevi mogu prenositi mala optereenja i u aksijalnom smjeru. Jednoredni valjkasti leajevi bez kaveza imaju
povean broj valjaka to
Valjni leaj
4
Stoasti ili konini leaj
Igliasti leaj
omoguuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s leajevima.
Odlikuju se malom visinom poprenog presjeka, u usporedbi sa
irinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo
velika radijalna optereenja. Slaba strana su im neto manje
doputene brzine vrtnje. Dvoredni valjkasti leajevi se izrauju se
u pravilu bez kaveza i imaju slina svojstva kao i jednoredni
leajevi, osim to su primjereni za jo vea vanjska optereenja.
Stoasti ili konini leajevi
Stoasti leajevi su standardizirani prema DIN 720 i HRN
M.C3.735. Mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno
optereenje. Obino se izrauju u jednorednoj izvedbi, a aksijalna
optereenja mogu prenositi samo u jednom smjeru. Ako aksijalne
sile djeluju u oba smjera, potrebno ih je pri ugradnje namjestiti
zrcalno u odnosu jednog prema drugom. Leajevi su rastavljivi i
omoguuju odvojenu ugradnju unutarnjeg prstena s valjnim
vijencem i vanjskog prstena.
Bavasti leajevi
Bavasti leajevi su standardizirani prema DIN 635 i HRN M.
C3.651 do 657. Slino kao i samopodesivi kuglini leajevi, kutno
su pokretljivi i zato neosjetljivi na kutno odstupanje vratila, ali u
usporedbi s njima imaju viu nosivosti u radijalnom i u aksijalnom
smjeru. Bavasti leajevi su openito leajevi upotrebljivi za
velika optereenja.
Igliasti leajevi
Igliasti leajevi su standardizirani prema ISO 1206 (DIN 617).
Valjna tijela su valjci manjih promjera (iglice) koji osiguravaju
relativno veliku nosivost unato malim poprenim presjecima.
Izrauju se s unutarnjim prstenom ili bez njega, a primjereni su
svugdje tamo gdje je u radijalnom smjeru na raspolaganju malo prostora za ugradnju. Igliasti leajevi s unutarnjim
prstenom su upotrebljivi za uleitenja kod kojih nije mogue ili nije ekonomski opravdano kaljenje i bruenje
vratila. Igliasti leajevi bez unutarnjeg prstena predstavljaju optimalno rjeenje za uleitenja kod kojih je vratilo
mogue kaliti i brusiti. Jedni i drugi su primjereni samo za radijalna optereenja.
Valjni leaj
5
Aksijalni valjkasti leaj
Aksijalni valjni leajevi
Aksijalni valjni leajevi u pravilu prenose samo velika aksijalna optereenja. Izmeu sebe se razlikuju prema obliku
valjnih tijela.
Aksijalni kuglini leajevi
Aksijalni kuglini leajevi su standardizirani prema ISO 104 (DIN 711) i HRN M.C3.701/705. Mogu prenositi samo
aksijalna optereenja. Izraeni su kao jednoredni ili dvoredni leajevi. Prvi prenose aksijalna optereenja u jednom, a
drugi u oba smjera. Jedni i drugi doputaju relativno velike brzine vrtnje. Leajevi su rastavljivi to omoguuje
odvojenu ugradnju pojedinih sastavnih dijelova i time laku ugradnju.
Aksijalni valjkasti leajevi
Aksijalni valjkasti leajevi imaju vrlo jednostavan oblik i grau. Sastavljeni su od dviju ravnih podloki za leajeve
izmeu kojih je aksijalni vijenac kotrljajuih tijela. Mogu prenositi samo aksijalna optereenja u jednom smjeru, a
stvaraju uleitenja koja su neosjetljiva na udare i zahtijevaju malo prostora. Leajevi su rastavljivi, pa se svi dijelovi
mogu ugraditi odvojeno. Upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je nosivost aksijalnih kuglinih leajeva premala.
Aksijalni igliasti leajevi
Aksijalni igliasti leajevi stvaraju kruta uleitenja, neosjetljiva na udarce, koja mogu prenositi velika jednosmjerna
aksijalna optereenja, a trebaju najmanje prostora za ugradnju u aksijalnom smjeru. Za tranice aksijalnog iglinog
vijenca u tim leajevima mogu se upotrijebiti i eone povrine strojnih dijelova, ime se dodatno uteuje na
prostoru.
Valjni leaj
6
Aksijalni bavasti leajevi
Aksijalni bavasti leajevi su standardizirani prema DIN 728 i HRN M.C3.711/715. Tranice su im postavljene koso
na os leaja, zbog ega mogu, osim aksijalnih, prenositi i radijalna optereenja. Leajevi su kutno pokretljivi, te zato
neosjetljivi na kutno odstupanje vratila.
Nosivost i vijek trajanja leaja
Potrebna veliina leaja za odreeno leajno mjesto odreuje se na temelju vrste leaja i njegove nosivosti, prisutnih
optereenja, projektnog vijeka trajanja i pogonske sigurnosti. Kao mjerilo nosivosti leaja pri njihovom
dimenzioniranju upotrebljavaju se dinamika i statika nosivost leaja. Obje veliine predstavljaju osnovna obiljeja
leajeva i nalaze se u odgovarajuim katalozima proizvoaa.
Dinamika nosivost leaja
Dinamika nosivost je kriterij nosivosti pri odabiru dinamiki optereenih leajeva, odnosno leajeva kod kojih je
prisutna rotacija pod optereenjem. Ona se odreuje na osnovi vijeka trajanja leaja. Naime, na stazama valjanja
pojavljuju se nakon izvjesnog vremena, ovisno o visini optereenja, inicijalne pukotine kao prvi znakovi zamora
materijala. Rasipanje vremena do pojave zamora materijala (rasipanje vijeka trajanja) je vrlo veliko i kree se u
rasponu od 1:30 do 1:40, kao i kod ostalih ispitivanja na zamor. Ovo je ponajvie uzrokovano neizbjenim razlikama
u promjerima valjnih tijela (mjerna tolerancija), to izaziva nejednoliku raspodjelu pritisaka na njih. Utjee jo
veliina vanjskog promjera leaja, kvalitet povrinske obrade, promjenjivost vanjskog optereenja i drugo.
[3]
Utjecaj svih ovih imbenika nemogue je raunski obuhvatiti. Zato se niti ne moe odrediti trajnost pojedinog leaja,
ve je ona definirana kao nominalna trajnost temeljem vjerojatnosti dobivene iz rezultata velikog broja pokusa:
nominalna trajnost valjnog leaja je onaj ukupni broj okretaja kojeg dostigne ili premai 90 % leaja jedne serije
podvrgnutih istim uvjetima pogona. Pojmom pogonske vrstoe, kae se: nominalna trajnost valjnog leaja pri
odreenom, konstantnom optereenju, je broj ciklusa kontaktnih naprezanja za vjerojatnost preivljavanja 90 %, iz
jednadbe ove (preureene) Woehlerove krivulje za vjerojatnost preivljavanja od 90 %.
Dinamika nosivost valjnog leaja je ono ekvivalentno dinamiko optereenje pri kojem nominalni vijek trajanja
iznosi milijun okretaja. Pri tome se pretpostavlja da je optereenje konstantno po smjeru i po veliini i da djeluje
centralno na leaj. Kod projektiranja potrebno je, za poznati vijek trajanja, odrediti dinamiku nosivost leaja, na
osnovu koje e se, iz kataloga proizvoaa, odabrati odgovarajui leaj s najmanje tolikom nosivou. Ako se
proraun nosivosti (trajnosti), eli provesti s veom pouzdanou, npr. 99,9 % umjesto s 90 %, tada se, za poznatu
srednju vrijednost i standardnu devijaciju graninih optereenja (ako je dostupno npr. iz kataloga proizvoaa), uz
pomo tablica jedinine normalne razdiobe, moe odrediti zamjenska, u ovom sluaju manja, dinamika nosivost.
Valjni leaj
7
Oteenje zadnjeg stoastog leaja bicikla, nastalo
zbog tokaste korozije uslijed vlage, neodgovarajueg
podmazivanja i zamora materijala uslijed estog
udarnog optereenja.
Ekvivalentno dinamiko optereenje leaja
U veini sluajeva optereenja valjnih leajeva nisu jednaka onima
pri kojima su leajevi ispitivani. Zbog toga je potrebno izraunati
ekvivalentno dinamiko optereenje leaja. Ono je odreeno
kao zamiljeno, po veliini i smjeru konstantno, radijalno ili
aksijalno optereenje koje ima jednak utjecaj na ivotni vijek
leaja kao i optereenje koje stvarno djeluje. Za radijalne leajeve
koji prenose samo radijalno optereenje i za aksijalne leajeve koji
prenose samo aksijalno optereenje, ekvivalentno dinamiko
optereenje leaja jednako je stvarnom (radijalnom ili aksijalnom)
optereenju.
Oznaavanje valjnih leajeva
Osnovna oznaka valjnih leajeva je sastavljena prema DIN 623 od odgovarajue kombinacije brojeva i slova:
XXXXX
Prvi broj ili slovo u osnovnoj oznaci predstavlja vrstu leaja, koja moe biti:
0 - dvoredni kuglini leaj s kosim dodirom 1 - samopodesivi kuglini leaj 2 - radijalni i aksijalni bavasti leajevi
3 - konini leajevi 4 - jednostavni dvoredni kuglini leajevi 5 - aksijalni kuglini leajevi 6 - jednostavni
jednoredni kuglini leajevi 7 - jednoredni kuglini leajevi s kosim dodirom 8 - aksijalni valjkasti leajevi N -
jednoredni valjkasti leajevi (s obzirom na izvedbu moe i NJ, NU, NUP, itd.) NA- igliasti leajevi NN - dvoredni
ili vieredni valjkasti leajevi QJ - kuglini leajevi s dodirom u etiri toke
Drugi i trei broj zajedno predstavljaju dimenzijsku seriju. Pri tome trei broj znai red vanjskog promjera
(brojevi 8, 9, 0, 1, 2, 3 i 4), prema kojoj odabranom promjeru uvrta d odgovara precizno odreeni vanjski promjer
leaja D. Broj na drugom mjestu definira za svaki pojedini red vanjskog promjera odgovarajui red irine za
radijalne leajeve (brojevi 0, 1, 2, 3, 4 i 5 koji definiraju irinu leaja B ili T), odnosno red visine za aksijalne
leajeve (brojevi 7, 9 i 1 koji definiraju visinu leaja H). Geometrijske dimenzije valjnih leajeva, koje moraju
odgovarati dimenzijskoj seriji, standardizirane su prema DIN 616. Vrsta leaja i dimenzijska serija zajedno
predstavljaju seriju leaja.
Zadnja dva broja osnovne oznake oznauju unutranji promjer leaja (jednak promjeru rukavca) d, koji
istovremeno definira veliinu leaja. Promjeri od 17 mm do 480 mm oznaavaju se tako da se brojana vrijednost
promjera podijeli s 5. Promjeri iznad 480 mm oznaavaju se stvarnim brojem milimetara, a za promjere manje ili
jednake 17 mm vrijedi: 00=10 mm, 01=12 mm, 02=15 mm, 03=17 mm.
Valjni leaj
8
Izvori
[1] (http:/ / www.fesb. hr/ ~djelaska/ documents/ ES-skripta-760. pdf) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
[2] (http:/ / www.riteh.uniri.hr/ zav_katd_sluz/ zvd_kons_stroj/ katedre/ konstruiranje/ kolegiji/ ke1/ ke1_materijali_vj/ 1. UvodOsnove. pdf)
"Konstrukcijski elementi I", Tehniki fakultet Rijeka, Boidar Krian i Saa Zelenika, 2011.
[3] [3] "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnika knjiga Zagreb, 1975.
Izvori rabljeni u lanku i suradnici
9
Izvori rabljeni u lanku i suradnici
Valjni leaj Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3073182 Doprinositelji: Mmarre
Izvori, licencije i suautori slika
Datoteka:Four-point-contact-bearing din628 type-qj 120-ex.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Four-point-contact-bearing_din628_type-qj_120-ex.png Licencija:
Creative Commons Attribution 2.5 Doprinositelji: Silberwolf
Datoteka:BallBearing.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:BallBearing.gif Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji:
PlusMinus
Datoteka:Radial-deep-groove-ball-bearing din625-t1 2rs 120.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Radial-deep-groove-ball-bearing_din625-t1_2rs_120.png
Licencija: Creative Commons Attribution 2.5 Doprinositelji: Silberwolf
Datoteka:Angular-contact-ball-bearing single-row din628 type-b 120.png Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Angular-contact-ball-bearing_single-row_din628_type-b_120.png Licencija: Creative Commons Attribution 2.5 Doprinositelji: Silberwolf
Datoteka:Ball bearing self aligning.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Ball_bearing_self_aligning.gif Licencija: Public Domain Doprinositelji: Lidingo
Datoteka:Cylindrical-roller-bearing din5412-t1 type-n ex.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cylindrical-roller-bearing_din5412-t1_type-n_ex.png Licencija:
Creative Commons Attribution 2.5 Doprinositelji: Silberwolf
Datoteka:Tapered-roller-bearing din720 120.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Tapered-roller-bearing_din720_120.png Licencija: Creative Commons Attribution
2.5 Doprinositelji: Silberwolf
Datoteka:Needle bearing.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Needle_bearing.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Red Rooster, WikipediaMaster,
Wizard191
Datoteka:Thrust-cylindrical-roller-bearing din722 120-ex.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Thrust-cylindrical-roller-bearing_din722_120-ex.png Licencija:
Creative Commons Attribution 2.5 Doprinositelji: Silberwolf
Datoteka:FailedBearing.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:FailedBearing.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was Ben pcc at
en.wikipedia
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/