Priblina metoda deformacije (PMD) ukratko

Priblina je zato to ne uzima u obzir uticaj normalnih sila na deformaciju nosaa. Od tri statiki
nezaisne eliine ta!a" !otrebno je da odredimo dije# momenat saijanja na lijeom (
ik
M
) i na desnom (
ki
M
) kraju ta!a. $tatiki nezaisne eliine su !oezane sa kinematiki nezavisnim veliinama slede%im
izrazima
"
&
n
ik ik i ik k ik ik j j ik
j
M a b c

+ +

M
"
&
n
ki ik i ki k ki ik j j ki
j
M b a c

+ +

M
"
&
n
ig
ig ig i ig ig j j
j
M d d

M
.
'ezultat !rimjene PMD su momenti na krajevima tapa#
ik
M
"
ki
M
i
ig
M
" te na osnou njih crtamo
dija(ram momenata" zatim iz nje(a dija(ram transerzalnih sila" a iz usloa ranotee oroa nosaa
dobijamo normalne sile (iako smo zanemarili njiho uticaj na deformaciju).
)z jednaina (&.&) slijedi da momente na krajeima ta!a mo(u izazati# s!oljanji uticaji (sile"
tem!eratura" !omjeranje oslonaca *
ik
M
)" obrtanje krutih u(loa (
"
i k

) i obrtanje ta!a (
ik

).
Kinematiki nezavisne veliine nosaa su#
* uglovi obrtanja vorova
i

kojih ima onoliko koliko je (ru!a krutih u(loa u nosau i=1,2...m

* nezavisni parametri pomjeranja
j

kojih ima onoliko koliki je ste!en kinematike labilnosti reetke

sistema
&" +.... , + ( )
o s
j n n K N z z +
" (dje je - broj oroa nosaa a
( )
o s
N z z +
broj oslonaca i ta!oa od(oaraju%e reetke sistema.
.rijednosti kinematiki ne!oznatih eliina dobijamo rjeaanjem uslovnih jednaina PMD.
Reetka sistema je reetka dobijena iz !osmatrano( nosaa zamjenom sih krutih eza i ukljetenih
!resjeka z(lakastim ezama. -inematika oroa starno( nosaa je ekialentna kinematici oroa
od(oaraju%e reetke sistema (imaju isti oblik).
Dakle" uku!na deformacijska neodre/enost sistema je
def
n m n +
Parametri !omjeranja su !roizoljne (usojene) kinematike eliine (naje%e obrtanja ta!oa ali
mo(u biti i !omjeranja oroa) koje definiu !omjeranje sih oroa reetke nosaa. Ono to nas
interesuje u PMD su obrtanja ta!oa
" ik j

(!onekad i kom!onentalna !omjeranja

" "
"
i j i j
u v
) koja nastaju u
reetki sistema !ri stanju
&
j

. 0o 1stanje1 dobijamo na slede%i nain#
&. ustabilimo reetku" tj. dodamo onoliko elemenata (s!oljanjih ili unutranjih) koliki je ste!en
kinematike labilnosti reetke sistema"
+. uklonimo j*ti dodati element" i zadamo !omjeranje
&
j

"
2. odredimo obrtanja sih ta!oa (
" ik j

) i !omjeranja sih oroa (

" "
"
i j i j
u v
) nosaa.
0ake + i 2 !onaljamo n !uta i tako definiemo n stanja
&" &" +"...
j
j n
. $tarno !roizoljno
!omjeranje u nosau je (!rema !rinci!u linearne su!er!ozicije) jednako
"& & "+ + " " "
....
r r r r n n i c i t
+ + + + +
(dje je
" r j

!osmatrano !omjeranje u reetki sistema !ri stanju

&
j

" a
j

je starna eliina !arametra

!omjeranja,
" " i c i t
i
su !omjeranja usljed zadato( !omjeranja oslonaca (odredimo iz reetke sistema) i
usljed tem!eraturne !romjene u osi ta!a (3illiot*o !lan !omjeranja).
4slone jednaine PMD ine dije (ru!e jednaina
Jednaine obrtanja vorova sistema * izraaaju ranoteu oroa nosaa (
5
i
i
M

) (dje !ostoji bar

jedan kruti u(ao
5
&
5" &" +"...."
n
ii i ik k ij j i
k j
! ! " ! i m

+ + +

&
Jednaine pomjeranja vorova sistema * izraaaju uslo da je al(ebarski zbir radoa sih s!oljanjih i
unutranjih sila na bilo kojem irtuelnom !omjeranju jednak nuli
5
& &
5" &" +"....."
m n
ij i jl l j
i l
" # # j n

+ +

.
4slone jednaine PMD matrino !iemo
&& &+ & && &+ & &
+& ++ + +& ++ + +
& + & +
&& +& & && &+ & &
&+ ++ + +& ++ +
& + & +
m n
m n
m m mm m m mn m
m n
m
n n mn n n nn n
! ! ! " " "
! ! ! " " "
! ! ! " " "
K$ %
" " " # # #
" " " # #
" " " # # #

1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
+
1

1

1
1
1

1
] ]
L L
L L
M M O M M M O M M
L L
L L
L L M
M M O M M M O M M
L L
&5
+5
5
&5
+5
5
5
m
n
!
!
!
#
#
#
1
1
1
1
1
1
+
1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
]
M
M
(-*matrica krutosti" 6*ektor kinematiki nezaisnih" $*ektor slobodnih lanoa)" ako (&.7) za!iemo
!omo%u submatrica imamo
5
5
5
&
! ! "
# " #
1 1 1
+
1 1 1

] ] ]
te ektor ne!oznatih kinematikih eliina dobijamo kao
&
5
5
&
! ! "
# " #

1 1 1

1 1 1

] ] ]
-oristimo slede%e oznake#
ii ik ig
k g
! a d +

* zbir koeficijenata krutosti na savijanje sih ta!oa kruto ezanih u oru i"
ij ij
! b
* razliit od nule samo ako su oroi i i j ezani ta!om ti!a 1k1" inae je
5
ij
!
"
" " ij ji ik ik j ig ig j
k g
" " c d
_
+

,

* suma momenata u oru i usljed obrtanja ta!oa !ri stanju
&
j

"
5
ig
i ik i
k g
! M + +

M M
* suma momenata u oru i usljed o!tere%enja du ta!a (momenata
punog ukljetenja * 'gotskih' momenata) i koncentrisanih momenata u oru i,
" " " "
( )
jl ik ki ik j ik l ig ig j ig l
ik ig
# c c d + +

* suma sih sila nastalih !ri stanjima
& &
j l
i
"
5 " "
( ) ig
j ik ki ik j ig j j
ik ig
# '
_
+ + +

,

M M M
* suma radoa sih (otskih momenata na obrtanjima
ta!oa i sih radoa s!oljanjih sila i momenata na !omjeranjima i
obrtanjima ta!oa !ri stanju
&
j

.
'azlikujemo da ti!a ta!a# obostrano kruto ezan ta! (tipa 'k') i ta! s jedne strane kruto a s dru(e
z(lakasto ezan (tipa 'g'). 4 PMD nosa razmatramo kao sku! dije rste elemenata# ta!oa i oroa.
Konvencija o pozitivnom znaku momenata (lasi# momenat na kraju ta!a je !ozitian ako je smjera
kazaljke na satu" dok je momenat u oru !ozitian ako obr%e su!rotno kazaljci. 0ako/er" u(ao obrtanja
(ora ili ta!a) je !ozitian ako je u smjeru kazaljke na satu.
Koeficijenti krutosti na savijanje:
-oeficijent
ik
a
!redstalja momenat koji se jalja na kraju i ta!a ti!a 1k1 usljed obrtanja ukljetenja
&
i

.
+
-oeficijent
ki
a
!redstalja momenat koji se jalja na kraju k ta!a ti!a 1k1 usljed obrtanja ukljetenja
&
k

.
-oeficijent
ik
b
!redstalja momenat koji se jalja na kraju i ta!a ti!a 1k1 usljed obrtanja ukljetenja
&
k

.
-oeficijent
ki
b
!redstalja momenat koji se jalja na kraju k ta!a ti!a 1k1 usljed obrtanja ukljetenja
&
i

.
-oeficijent
ik
c
!redstalja momenat koji se jalja na kraju i ta!a ti!a 1k1 usljed obrtanja ta!a
&
ik

.
-oeficijent
ki
c
!redstalja momenat koji se jalja na kraju k ta!a ti!a 1k1 usljed obrtanja ta!a
&
ik

.
-oeficijent
ig
d
!redstalja momenat koji se jalja na kraju i ta!a ti!a 1(1 usljed obrtanja ukljetenja
&
i

" a
jednak je momentu koji se jalja na kraju i ta!a ti!a 1(1 usljed obrtanja ta!a
&
ig

.
-oeficijente krutosti %emo sraunati kao inerzne rijednosti njima od(oaraju%ih koeficijenata
fleksibilnosti (
"
ig ik ki
i
). Primjenom metode sila srauna%emo u(loe obrtanja usljed M8&
+
&
&
ig ig
ig s s
M MM
ds ds d
() ()

+ +
& + & +
ik ki ik ki
s s s
M M M M
ds ds ds
() () ()


+ & ik ik ik ik
ik ki ik
ki ki ki ki
ki ik ik
ik ki ik ki ik ik ik ki ki ki
a b
* K *
b a
a a b b c a b c a b

1 1

1 1

] ]
+ +

9ko su ta!oi konstantno( !o!reno( !resjeka (:)8const.) i ako uedemo oznake za krutost ta!a
+
+
ig
ik
ik ig
ik ig
()
()
k i k
l l

dobijamo izraze koje %emo koristiti u zadacima#
+ 2 &.;
ik ki ik ik ik ik ki ik ig ig
a a k b k c c k d k
Poto su krutosti relatino elike a !omjeranja male eliine" uodimo konstantu redukcije
+
c
()
kojom
dijelimo krutost ta!a
1 1
1
+ & &
+
ik k c
ik ik ik
c
ik c ik ik
ik
ik
k () )
k l l
)
l () l )
l
)

.
9ko je u jednaini (&.<) matrica krutosti !odijeljena sa " slijedi da su rijednosti kinematiki nezaisnih
eliina koje dobijemo !omnoene sa " te ih je !otrebno !odijeliti sa 8+:)
c
da bi doli do tanih
rijednosti u(loa obrtanja i !arametara !omjeranja.
2
$a ig
ik ki
i M , M M obiljeaamo momente punog ukljetenja (ili gotske momente) na kraju ta!a
ti!a 1k1 i 1(1. Oni mo(u nastati usljed tem!eraturne !romjene u osi ta!a" !omjeranja oslonaca" obrtanja
ukljetenja" o!tere%enja du ta!a ili tem!eraturne razlike du ta!a" tj#
( ) ( ) ( ) (5) ( ) t c t
ik ik ik ik ik ik

+ + + + M M M M M M
( ) ( ) ( ) (5) ( ) t c t
ki ki ki ik ki ki

+ + + + M M M M M M
( ) ( ) ( ) (5) ( ) t c t
ig
ig ig ik ig ig

+ + + + M M M M M M
!ri emu !ojedine 1(otske1 momente raunamo kao#
( )
"
( )
"
( )
"
t
ik ik ik t
t
ki ki ik t
t
ig ig ig t
c
c
d

M
M
M

( )
"
( )
"
( )
"
c
ik ik ik c
c
ki ki ik c
c
ig ig ig c
c
c
d

M
M
M

( )
( )
( )
ik ik i
ki ik i
ig ig i
a
b
d

M
M
M

( )
( )
( )
2
+
t
ik &
t
ki &
t
ig &
t
()
+
t
()
+
t
()
+

M
M
M
-ada imamo tem!eraturnu !romjenu u osi ta!a trebamo odrediti obrtanja ta!oa (
" "
"
ik t ig t

) usljed
!romjene duine ta!oa. 0o inimo na reetki sistema !omo%u 3illiot*oo( !lana !omjeranja. -ada je
zadato !omjeranje oslonaca !otrebno je odrediti obrtanja ta!oa u reetki sistema usljed zadato(
!omjeranja (
" "
"
ik c ig c

)" to ostarujemo tako to stabilnoj reetki sistema ukinemo krutu ezu u !racu
zadato( !omjeranja. -ada je zadato obrtanje ukljetenja" (otski momenat se jalja samo na ta!u ije se
ukljetenje obrnulo i odre/ujemo (a !rema datom izrazu s tim to se obrtanje
i

unosi u radijanima. -od

zadane !ozitine tem!eraturne razlike(unutranja strana to!lija) (otske momente odre/ujemo !rema datim
izrazima.
$hema o!tere%enja
11k11
11(11
+
(5)
+
+
(5)
+
ik
ki
ab
P
l
ba
P
l

M
M
(5)
+
( )
+
ig
Pab
l b
l
+ M
(5)
+
(5)
+
(+ )
(+ )
ik
ki
Mb
a b
l
Ma
b a
l


M
M
+
(5)
+
(2 &)
+
ig
M b
l
M
+
(5)
+
(5)
&+
&+
ik
ki
l
l

M
M
+
(5)
=
ig
l
M
+
(5)
+
(5)
25
+5
ik
ki
l
l

M
M
(5)
+
<
&+5
ig l M
+
(5) + +
+
2
(5)
+
(7 = 2 )
&+
(> 2 )
&+
ik
ki
a
l al a
l
a
l a
l
+

M
M
+
(5)
+
+
( )
=
ig
a
l b
l
+ M
9l(oritam PMD#
>
5 5
" " " " ( " ) " " " " " " ig
def ik ig j ik ig ik
n k k a b c d ! " # ! # M & N M M
;