Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

1

T-TEST

T-test je statistiki postupak za testiranje znaajnosti razlike izmeu dva uzorka.
Usporeujemo njihove aritmetike sredine.
T-test nam u stvari slui za provjeru nul-hipoteze koju postavljamo prilikom formiranja
nacrta istraivanja. Ispitujemo da li postoji statistiki znaajna razlika izmeu npr. mukaraca i ena
u preferenciji pojedine vrste fizikalne terapije, postoji li razlika u zadovoljstvu poslom ovisno o
tome radi li medicinska sestra na psihijatrijskom ili pedijatrijskom odjelu, postoji li znaajan
napredak u motorici Parkinsonovih bolesnika nakon svakodnevne radne terapije, itd. Ako nam t-test
pokae da razlika meu aritmetikim sredinama nije statistiki znaajna, onda smo potvrdili nul-
hipotezu, a ako je razlika statistiki znaajna, oborili smo nul-hipotezu.

T-test spada u inferencijalnu statistiku. Sve to smo do sada radili, spada u deskriptivnu
statistiku, iji je zadatak da opie neki skup brojeva. Tu spadaju i grafiki prikazi, i mjere centralne
tendencije i mjere varijabiliteta, kao i odreivanje poloaja pojedinog rezultata u grupi.
Inferencijalna statistika vodi rauna o tome da podaci koje dobivamo su redovito podaci na
uzorcima, a ne na populaciji.

Vrste t-testa

Jedan od najeih sluajeva pri eksperimentiranju i obradi podataka je usporeivanje dviju
skupina ispitanika (za koje imamo aritmetike sredine) i testiranje razlike meu njima. Skupine koje
se usporeuju razlikuju se po dva obiljeja:
- veliina
- nezavisni odnosno zavisni uzorci

Tako razlikujemo sljedee vrste t-testa:

t-test za velike nezavisne uzorke
t-test za male nezavisne uzorke
t-test za velike zavisne uzorke
t-test za male zavisne uzorke

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

2
Postoji i t-test za proporcije, te t-test gdje se usporeuje na uzorak s nekom unaprijed zadanom
vrijednou (normom), ali mi se ovdje neemo time baviti jer se oni vrlo rijetko koriste.

Uzorci se razlikuju po veliini: do 30 se smatraju mali, a iznad toga su veliki, no, neki autori
smatraju da do 50 podataka (ispitanika, mjerenja) predstavlja mali uzorak.

nezavisni uzorci dvije razliite skupine ljudi
zavisni uzorci jedna skupina na kojoj je dva puta mjerena ista pojava

Tipini primjeri dvaju nezavisnih uzoraka su:
- dvije srednje kole (npr. medicinska i tehnika)
- mlai i stariji ispitanici
- predkolska / kolska djeca
- skupine s dvije razliite vrste terapije
- vjebaju / ne vjebaju
- mukarci / ene
- SSS / VSS
- selo / grad
- za / protiv
- bolesni / zdravi
- puai / nepuai

Zavisni uzorci su uobiajeni primjer mjerenja prije poslije kod provjeravanja djelovanja neke
terapije ili postupka, obrazovnog, odgojnog, medicinskog, terapeutskog, tehnikog itd.

Pojam "statistiki znaajne razlike" koji se pri tom upotrebljava ne znai nuno brojano
veliku razliku, nego taj pojam u statistici ima tono odreeno znaenje:
Ako kaemo da je neka razlika statistiki znaajna, onda smo zapravo ustvrdili da razlika,
koja je naena, bez obzira na veliinu razlike, nije sluajna, ve da razlika vrlo vjerojatno
postoji i meu populacijama. Naprotiv, ako tvrdimo da neka razlika nije statistiki znaajna, to
znai da razlika koju smo prilikom naeg mjerenja dobili, moe biti i sluajna posljedica variranja
uzoraka, a da meu populacijama, kojima ti uzorci pripadaju, moda i nema nikakve razlike.

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

3
Gleda se odnos razlike izmeu dviju aritmetikih sredina, i pogreke (ili standardne pogreke) te
razlike. to je razlika vie puta vea od svoje pogreke to joj vie vjerujemo.
Opa formula za t-test glasi:
razlike pogreka dardna tan s
razlika
t

=


ZADACI

RAZLIKA IZMEU ARITMETIKIH SREDINA
VELI KI H NEZAVI SNI H UZORAKA

1) Zanima nas postoji li razlika u razvijenosti rjenika djeaka i djevojica u niim razredima
osnovne kole. Testom rjenika podvrgli smo 692 djeaka i dobili sljedee rezultate:
Rezultati su sljedei:
X = 80 bodova
SD = 10 bodova

Za 753 ispitane djevojice rezultati su:
X = 83 boda
SD = 11 bodova.

Je li razlika izmeu ovih dviju skupina statistiki znaajna?
Formuliraj nul-hipotezu (Ho).
Provjeri treba li Ho zadrati ili odbaciti tj. da li postoji statistiki znaajna razlika izmeu ovih
dviju skupina studenata u uspjehu na testu znanja iz fizike.

Nul-hipoteza: djeaci i djevojice ne razlikuju se znaajno u razvijenosti rjenika.

55 . 0 = 1607 . 0 + 1445 . 0 =
753
11
+
692
10
=
N
SD
+
N
SD
= S + S = S
2 2
2
2
2
1
2
1 2
X
2
X X X
2 1 2 1

45 , 5 =
55 . 0
83 - 80
=
S
X - X
= t
2 1
X X
2 1

df (stupnjevi slobode) = (N
1
-1) + (N
2
-1) = (692 -1) + (753 -1) = 1443

Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

4
Kada smo odredili t i stupnjeve slobode, onda u tablici za t-test oitavamo granine
vrijednosti t. U krajnjem lijevom stupcu nalaze se stupnjevi slobode. Pronaemo stupnjeve slobode
koje smo dobili u zadatku, te u tom retku oitamo granine vrijednosti t uz P=0,05 i 0,01. U naem
sluaju promatramo redak na dnu tablice jer imamo izuzetno velike stupnjeve slobode. Granine
vrijednosti prepiemo uz dobiveni t kako bi lake odredili znaajnost.
Razlika izmeu dviju aritmetikih sredina mora odreeni broj puta biti vea od svoje vlastite
pogreke da bi ju proglasili statistiki znaajnom. To ne znai nuno da je ta razlika numeriki
velika, nego da je malo vjerojatno da smo takvu razliku dobili sluajno, te vjerujemo (uz odreeni
rizik) da ona kao takva postoji i meu populacijama.
Razina znaajnosti od 5% znai zapravo ansu od 5% da smo pogrijeili. Razina znaajnosti
je u stvari nivo rizika. Ako ustanovimo da je neka razlika statistiki znaajna na nivou od 5% ili
manjem (dakle, ako je u naem sluaju t=1,96 ili vie), napisat emo na kraju rauna visinu
dobivenog izraza t, i iza toga izraz P<0,05 to prevedeno znai da je vjerojatnost da smo pogrijeili
(P) manja od 5%.

Razina znaajnosti od 5% samo je najea razina, koja se u veini sluajeva upotrebljava, a
uobiajeno je promatrati i stroi kriterij od 1%. S obzirom da studenti u poetku ponekad imaju
potekoa oko odreivanja znaajnosti, evo pravila koja e vam pomoi u tome:

dobiveni t < granini t (5%) < granini t (1%)
P>0.05 Razlika nije statistiki znaajna.
dobiveni t = granini t (5%)
P=0.05 Razlika je statistiki znaajna.
granini t (5%) < dobiveni t < granini t (1%)
P <0.05 Razlika je statistiki znaajna.
dobiveni t = granini t (1%)
P=0.01 Razlika je statistiki znaajna.
granini t (5%) < granini t (1%) < dobiveni t
P <0.01 Razlika je statistiki znaajna.

Najvanije je odrediti je li razlika statistiki znaajna ili nije, a drugi korak je odreivanje razine
rizika. Kao to vidimo, samo kada je na dobiveni t manji od oba granina, razlika NIJE statistiki
znaajna, a u svim drugim sluajevima jest znaajna.


Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

5
Odbacujemo Ho! Postoji znaajna razlika: djevojice u niim
razredima osnovne kole imaju statistiki znaajno razvijeniji
rjenik nego djeaci.


2) Mjerenje upitnikom boli 36 pacijenata s neurolokog odjela i 36 pacijenata s kirurkog odjela
dalo je ove rezultate: kod neurolokih 1
X = 80, a SD 20, a kod kirurkih pacijenata 2
X = 83, a
SD 20. Je li razlika u uspjehu izmeu te dvije skupine statistiki znaajna?
Formuliraj nul-hipotezu (Ho).
Provjeri treba li Ho zadrati ili odbaciti tj. da li postoji statistiki znaajna razlika izmeu ovih
dviju skupina pacijenata u stupnju doivljaja boli?

Nul-hipoteza: pacijenti na neurolokom odjelu i na kirurgiji ne razlikuju se znaajno u doivljaju
boli.
71 . 4 22 . 22
36
400
36
400
N
SD
N
SD
S
2
2
2
1
2
1
X X 2 1
= = + = + =

6369 . 0 =
71 . 4
83 - 80
=
S
X - X
= t
2 1
X X
2 1

df = (N
1
-1) + (N
2
-1) = 35+35=70.


Ostajemo pri nul-hipotezi. Razlika izmeu ovih dviju skupina
pacijenata u doivljaju boli nije statistiki znaajna.

U zadatku 1 i 2 jednaka je razlika izmeu aritmetikih sredina (3 boda), no u prvom sluaju, ta
razlika je statistiki znaajna, a u drugom nije, jer je standardna pogreka razlike izmeu dviju
aritmetikih sredina puno vea u drugom sluaju (manji uzorci i vei varijabiliteti) nego u prvom.





Dobiveni t = - 5,45
df = 1443
Granini t (5%) = 1.96
Granini t (1%) = 2.58
P < 0.01
Dobiveni t = 0.64
df = 70
Granini t (5%) = 2.00
Granini t (1%) = 2.65
P > 0.05
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

6
RAZLIKA IZMEU ARITMETIKIH SREDINA
MALI H NEZAVI SNI H UZORAKA

1) Na skupinu od 18 bolesnika primijenjena je nova antibiotska krema kod infekcije ozljede.
Kod druge skupine od 16 bolesnika nije primijenjen novi lijek nego neko drugo klasino sredstvo.
Dobiveni su sljedei rezultati o prosjenom trajanju zacjeljivanja rane:

EKSPERIMENTALNA KONTROLNA
1 X = 6,3 dana 2 X = 13,8
SD
1
= 3,5 SD
2
= 6,0

Da se podsjetimo, eksperimentalna skupina je ona na kojoj primjenjujemo neki novi tretman, a
kontrolna skupina ima dosadanji uobiajeni tretman. U najstroem smislu, kontrolna skupina je
skupina bez tretmana, ali kako nije etiki ostaviti pacijente bez ikakvog lijeenja, usporeujemo
dosadanji lijek s novim da vidimo razlikuju li se znaajno u djelotvornosti.
Je li razlika izmeu ovih dviju skupina statistiki znaajna?

SD - zajednika standardna devijacija
( ) ( )
( ) ( )
84 . 4 39 . 23
32
540 25 . 208
15 17
15 6 17 5 . 3
1 N 1 N
1 N SD 1 N SD
SD
2 2
2 1
2
2
2 1
2
1
= =
+
=
+
+
=
+
+
=
558 . 4
34 . 0 84 . 4
5 . 7
16
1
18
1
84 . 4
8 . 13 3 . 6
N
1
N
1
SD
X X
t
2 1
2 1
=

=
+

=
+

=

df=17+15=32


Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%: pacijentima
koji su koristili novi lijek znaajno bre su zacijelile ozljede.




Dobiveni t = 4.558
df = 32
Granini t (5%) = 2.04
Granini t (1%) = 2.75
P < 0.01
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

7
2) Skupina od 40 necijepljenih bolesnika imala je prosjek trajanja bolovanja od gripe 12,5 dana (SD
= 2), a 35 drugih bolesnika koji su bili cijepljeni, bolovali su u prosjeku 11,5 dana (SD = 1,5).
Provjerite je li razlika u trajanju oboljenja izmeu skupine koja je cijepljena (eksperimentalna
skupina) i skupine koja nije cijepljena (kontrolna) statistiki znaajna?
Preporuujem da prije raunanja ispiete dobivene vrijednosti ispod teksta kako bi ih lake
uvrstili u formulu. U prethodnim zadacima vam je to uglavnom bilo prireeno, a u ovom zadatku bi
to izgledalo ovako:
N
1
= 40 N
2
= 35
1 X = 12.5 2 X = 11,5
SD
1
= 2 SD
2
= 1,5

Na taj nain smanjujete vjerojatnost pogreke da krivo uvrstite neku vrijednost u formulu.
784 , 1 185 , 3
73
5 , 76 156
34 39
34 5 , 1 39 2
SD
2 2
= =
+
=
+
+
=
42 , 2
413 , 0
1
2315 , 0 784 , 1
1
0286 , 0 025 . 0 784 , 1
1
35
1
40
1
SD
5 , 11 5 . 12
t = =

=
+
=
+

=

Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 5%: bolesnici koji
su se cijepili, statistiki znaajno su krae bili na bolovanju.



RAZLIKA IZMEU ARITMETIKI H SREDI NA
VELI KI H ZAVI SNI H UZORAKA


Veliki zavisni uzorci su jedna skupina ljudi vea od 30 na kojoj je dva puta mjerena ista
pojava, najee iz razloga provjere efikasnosti nekog tretmana kojem su ispitanici bili podvrgnuti.
Formula za ovu vrstu t-testa glasi:




df ili n = N-1
Dobiveni t = 2,42
df = 73
Granini t (5%) = 2.00
Granini t (1%) = 2.65
P < 0.05
2 1
X X
2 1
S
X X
= t
2 1 2 1 2 1
X X
2 , 1
2
X
2
X X X
S S r 2 - S + S = S
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

8

1) Skupina od 82 pretile osobe podvrgnuta je dijetnom tretmanu u trajanju od tri mjeseca. Njihova
prosjena teina prije dijete iznosila X = 108 kg, uz SD = 7,2 kg, a nakon dijete, aritmetika sredina
bila je X =99,5 uz SD = 7,8 kg. Korelacija izmeu prvog i drugog mjerenja iznosi r = 0.60.
Je li ova razlika statistiki znaajna, tj. je li dijeta pridonijela znaajnom gubitku tjelesne teine
ispitivanih osoba?




. 74 . 0 = 8256 , 0 - 38 , 1 =
= 86 , 0 8 , 0 60 , 0 2 - 86 . 0 + 8 . 0 = S S r 2 - S + S = S
2 2
X X
2 , 1
2
X
2
X X X
2 1 2 1 2 1

49 . 11 =
74 . 0
5 . 8
= t


Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%. To znai da je
ova skupina ispitanika ima znaajno manju kilau nakon dijete,
nego prije dijete.



2) Izmjerena je jaina patelarnog refleksa kod 152 mukarca u uvjetima oputenosti i napetosti.
Rezultati su izraeni u stupnjevima. U stanju napetosti, aritmetika sredina iznosi 25.12 uz SD 7.17;
a u stanju oputenosti prosjeni rezultat iznosi 21.73 uz SD 9.45. Povezanost izmeu ta dva
mjerenja iznosi 0.72. Izraunajte postoji li statistiki znaajna razlika izmeu ova dva mjerenja.

N = 152 r = 0.72
12 . 25 = X
1
73 . 21 = X
2

SD
1
= 7.17 SD
2
= 9.45




Dobiveni t = 11,49
df = N-1 = 81
Granini t (5%) = 1,99
Granini t (1%) = 2,64
P < 0.01
58 . 0 =
33 , 12
17 , 7
=
N
SD
= S
1 X
8 , 0 795 . 0 =
055 , 9
2 , 7
=
82
2 , 7
=
N
SD
= S
1 X
86 . 0
055 , 9
8 , 7
82
8 , 7
S
2 X
= = =
77 . 0 =
33 , 12
45 , 9
=
N
SD
= S
2 X
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

9
53 . 0 = 2862 . 0 = 6431 . 0 - 5929 . 0 + 3364 . 0 =
= 77 . 0 58 . 0 72 . 0 2 - 77 . 0 + 58 . 0 = S S r 2 - S + S = S
2 2
X X
2 , 1
2
X
2
X X - X
2 1 2 1 2 1


396 . 6 =
53 . 0
39 . 3
= t



Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%. U stanju
napetosti patelarni refleks je statistiki znaajno jai nego u
stanju oputenosti.




RAZLIKA IZMEU ARITMETIKIH SREDINA
MALI H ZAVI SNI H UZORAKA
"METODA DI FERENCI J E"


Iako postupak t-testa za male zavisne uzorke naoko izgleda sasvim drukije od dosadanjih
vrsta t-testova koje smo spominjali, ustvari se i ovdje radi tome da usporeujemo razliku izmeu
dviju aritmetikih sredina s pogrekom te razlike. Idemo vidjeti na jednom primjeru kako izgleda taj
postupak, tzv. metoda diferencije.

1) Za 18 studenata imamo podatke o bodovima koje su postigli na testu znanja iz zdravstvene njege
onkolokih bolesnika na dva ispitna roka. Rezultati su sljedei:








Dobiveni t = 6.4
df = N-1 = 151
Granini t (5%) = 1.98
Granini t (1%) = 2.61
P < 0.01
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

10
Studenti I rok II rok Diferencija
II-I
d d
2

1 99 80 - 19 - 21 441
2 82 78 - 4 - 6 36
3 71 74 + 3 + 1 1
4 88 89 + 1 - 1 1
5 60 61 + 1 - 1 1
6 82 98 +16 +14 196
7 78 82 + 4 + 2 4
8 63 68 + 5 + 3 9
9 66 68 + 2 0 0
10 82 86 + 4 + 2 4
11 81 98 +17 +15 225
12 108 102 - 6 - 8 64
13 80 86 + 6 + 4 16
14 86 99 +13 +11 121
15 74 72 - 2 - 4 16
16 88 77 - 11 - 13 169
17 76 80 +4 +2 4
18 70 72 +2 0 0
E = 36 Ed
2
=1308

Stupac Diferencija dobili smo tako da smo od rezultata u drugom mjerenju oduzeli prvo
mjerenje. Svakako treba voditi rauna o negativnom predznaku, te ga naznaiti svugdje gdje se
pojavio. Postupak se mogao provesti i suprotno, tako da smo od prvog stupca oduzeli drugi,
konaan rezultat bio bi isti, ali bi nam diferencije bile suprotnog predznaka. Potom sve vrijednosti u
stupcu Diferencija zbrojimo uvaavajui negativne predznake.
Suma diferencija je 36. Prosjena razlika ili diferencija je:

2 =
18
36
=
N
dif
= X
dif
d = Diferencija - dif X

Stupac d dobili smo tako to smo od svake pojedinane diferencije oduzeli prosjenu diferenciju.




t = razlika / standardna pogreka te razlike = 2,0 /2,07 = 0,97.

( )
97 , 0 =
07 , 2
2
=
306
1308
2
=
1 N N
d
X
= t
2
dif
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

11

Razlika nije statistiki znaajna. Studenti se znaajno ne razlikuju
po bodovima ostvarenima na dva ispitna roka. Prihvaamo nul-
hipotezu.

Postoji jo naina za izraun metoda diferencije, a o njima moete vie saznati u literaturi navedenoj
na kraju teksta.


2) Na 10 ispitanika izvreno je mjerenje sedimentacije krvi prije i poslije primjene antibiotika.
Rezultati su sljedei:

Ispitanici I
mjerenje
II
mjerenje
Diferencija
I - II
d d
2

1 18 5 13 4 16
2 20 13 7 -2 4
3 21 8 13 4 16
4 25 10 15 6 36
5 16 6 10 1 1
6 18 12 6 -3 9
7 14 6 8 -1 1
8 11 8 3 -6 36
9 15 7 8 -1 1
10 15 8 7 -2 4
E = 90 Ed
2
=124
Prosjena razlika = 90/10 = 9

9 =
10
90
=
N
dif
= X
dif



Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%: sedimentacija
krvi znaajno je manja nakon primjene antibiotika.
Dobiveni t = 0.97
df = N-1 = 17
Granini t (5%) = 2.11
Granini t (1%) = 2.90
P > 0.05
Dobiveni t = 7.67
df = N-1 = 9
Granini t (5%) = 2.26
Granini t (1%) = 3.25
P < 0.01
( )
67 . 7 =
173 . 1
9
=
378 . 1
9
=
90
124
9
=
1 - N N
d
X
= t
2
dif
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

12

3) Na 15 ispitanika izvreno je mjerenje eljeza u krvi prije i poslije terapije:


E = 33 Ed
2
= 120,4

2 . 2 =
15
33
=
N
dif
= X
dif



Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 5%: nakon terapije
koliina eljeza u krvi znaajno je vea nego prije terapije.






Ispitanici Prije
terapije
Poslije
terapije
Diferencija

d d
2

1 7 13 6 3,8 14,44
2 4 5 1 -1,2 1,44
3 9 11 2 -0,2 0,04
4 11 13 2 -0,2 0,04
5 8 12 4 1,8 3,24
6 12 17 5 2,8 7,84
7 27 26 -1 -3,2 10,24
8 3 3 0 -2,2 4,84
9 3 1 -2 -4,2 17,64
10 4 10 6 3,8 14,44
11 8 11 3 0,8 0,64
12 6 10 4 1,8 3,24
13 11 10 -1 -3,2 10,24
14 10 8 -2 -4,2 17,64
15 9 15 6 3,8 14,44
Dobiveni t = 2.93
df = N-1 = 14
Granini t (5%) = 2.14
Granini t (1%) = 2.98
P < 0.05
( )
93 . 2 =
75 . 0
2 . 2
=
57 . 0
2 . 2
=
210
4 . 120
2 . 2
=
14 - 15
4 . 120
2 . 2
=
1 - N N
d
X
= t
2
dif
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

13

4) Kod 14 subjekata s potekoama u razvoju provodila su se 2 treninga, svaki u trajanju od 6
mjeseci i nakon svakog treninga procjenjivala se njihova samostalnost, pri emu vei rezultat
ukazuje na slabiji uinak. Provjerite postoji li statistiki znaajna razlika u uinku ova dva treninga.


E = 28 Ed
2
= 144

2
14
28
N
dif
Xdif = =
E
=



Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 5%: trening "fiziko
voenje" znaajno vie osamostaljuje korisnike, nego trening
imitacijom.



Ispitanici Imitacija Fiziko
voenje
Diferencija

d d
2

1 14 10 4 2 4
2 11 13 -2 -4 16
3 19 15 4 2 4
4 8 5 3 1 1
5 4 3 1 -1 1
6 9 6 3 1 1
7 12 7 5 3 9
8 5 9 -4 -6 36
9 14 16 -2 -4 16
10 17 10 7 5 25
11 18 13 5 3 9
12 0 1 -1 -3 9
13 2 2 0 -2 4
14 8 3 5 3 9
Dobiveni t = 2.25
df = N-1 = 13
Granini t (5%) = 2.16
Granini t (1%) = 3.01
P < 0.05
( )
2497 . 2
889 . 0
2
7912 . 0
2
182
144
2
13 14
144
2
1 N N
d
X
t
2
dif
= = = =

E
=
Zdravstveno veleuilite u Zagrebu Vjebe iz statistike

14
PONOVI MO:

T-test slui za odreivanje statistike znaajnosti razlike izmeu dvije aritmetike sredine.

Osim vrijednosti aritmetikih sredina, pri procjeni znaajnosti vani su nam i varijabiliteti u
uzorcima, te veliine uzoraka.

Vrste t-testa postoje s obzirom na veliinu uzorka i na to usporeujemo li dvije razliite
skupine (nezavisni), ili usporeujemo dva mjerenja na istoj skupini (zavisni).

Ako je razlika statistiki znaajna, onda tvrdimo da ona kao takva postoji i meu
populacijama, tj. da tu razliku nismo dobili sluajno.

Razlika mora biti minimalno jednaka graninoj vrijednosti uz 5% rizika da bi ju proglasili
znaajnom.




LI TERATURA:

1. Dyer, C. (1995) Beginning research in psychology. Oxford: Blackwell Publishers Inc.

2. Howell, D.C. (1989) Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences. Boston: PWS Kent
Publishing Company.

3. Kolesari, V. i Petz, B. (1999) Statistiki rjenik. Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. Petz, B. (1997) Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada Slap.






NAPOMENE:
Svi podaci u ovim zadacima izmiljeni su za potrebe vjebi studenata i ne predstavljaju stvarno stanje u navedenim
populacijama.
U zadacima toni rezultati mogu biti i oni koji donekle odstupaju od navedenih rezultata, uslijed rada s drukijim
brojem decimalnih vrijednosti.

Zadnja promjena 24.05.2010.