Hakerska etika

Pekka Himanen
Urednik biblioteke Ognjen Strpi
Izdava Naklada Jesenski i Turk
Za izdavaa Mio Nejami
Grafika urednica Renata Risek
Naslovnica Bo`esauvaj
Tisak Zrinski d. d., akovec
Naklada Jesenski i Turk
Urednitvo Vlaka 10, Zagreb, tel./fax: 01 4816 574, e-mail: naklada@jesenski-turk.hr
Prodaja Av. Dubrovnik 15, Zagrebaki Velesajam, paviljon 25, Zagreb,
tel.: 01 6528 958, fax: 01 6590 186, e-mail: jesenski-turk@jesenski-turk.hr
www.jesenski-turk.hr
UDK 174.4 : 007
007 : 174.4
HIMANEN, Pekka
Hakerska etika i duh informacijskog doba /
Pekka Himanen ; <prevela Mirjana Pai-Jurini>
- Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2002.
(Biblioteka 42)
Prijevod djela: The Hacker Ethic and the Spirit of
the Information Age.
ISBN: 953-222-077-1
421017068
PEKKA HIMANEN
HAKERSKA ETIKA
i duh informacijskog doba
Naklada Jesenski i Turk
Zagreb, 2002.
Prevela Mirjana Pai-Jurini
Izvornik
The Hacker Ethic and the Spirit of the Information Age
Copyright 2001 Pekka Himanen
Prologue copyright 2001 Linus Torvalds
Epilogue copyright 2001 Manuel Castells
This translation published by arrangement with
Random House Trade Publishing a division of Random House, Inc.
Copyright za hrvatsko izdanje Naklada Jesenski i Turk
Sadrz
-
aj
PREDGOVOR vii
PROLOG to pokree hakere?
Ili: Linusov zakon (Linus Torvalds) xi
DIO PRVI RADNA ETIKA
1. POGLAVLJE Hakerska radna etika 3
2. POGLAVLJE Vrijeme je novac? 15
DIO DRUGI ETIKA NOVCA
3. POGLAVLJE Novac kao motiv 33
4. POGLAVLJE Akademija i samostan 47
DIO TREI NETIKA
5. POGLAVLJE Od netikete do netike 63
6. POGLAVLJE Duh informacionalizma 83
v
ZAKLJUAK
7. POGLAVLJE Poinak 103
EPILOG Informacionalizam i umre`eno drutvo
(Manuel Castells) 115
DODATAK Kratka povijest kompjutorskog hakerstva 133
BILJEKE 141
BIBLIOGRAFIJA 173
ZAHVALE 191
Hakerska etika
vi
D I O P R V I
RADNA ETIKA
Hakerska radna etika
Linus Torvalds ka`e u svojem Prologu da je za hakera sam
kompjutor razonoda. To znai da haker programira jer ga
samo programiranje veseli, jer mu je zanimljivo i uzbudljivo.
I drugi hakeri misle vrlo slino. Torvalds nije jedini koji
svoj rad opisuje rijeima poput Hakeri na Linuxu rade zato
jer im je to vrlo zanimljivo. Vinton Cerf, na primjer, kojeg su
prozvali ocem Interneta, komentira fascinaciju programera
rijeima: Programiranje me nevjerojatno uzbuivalo.
1
Steve
Wozniak, koji je nainio prvo pravo osobno raunalo, rekao je
o svojem otkriu uda programiranja: Bio je to doista silno
fascinantan svijet.
2
Na to miljenje nailazimo posvuda: ha-
keri programiraju zato to su im izazovi programiranja zani-
mljivi. Problemi na koje nailaze pri programiranju bude u
njima istinsku znati`elju, `elju da naue neto novo.
Hakera osim toga njegov posao oduevljava, puni ga energi-
jom. Od vremena MIT-a u ezdesetima haker se budi u rano
poslijepodne i radosno sjeda programirati. Zadubljen je u rad
sve do ranih jutarnjih sati. Dobar je primjer 16-godinja irska
hakerica Sarah Flannery, koja ovako opisuje svoj rad na tako-
zvanom Cayley-Purserovu algoritmu, jednoj kriptografskoj
metodi: Osjeala sam nevjerojatno uzbuenje Radila sam
3
1. P O G L A V L J E
po cijele dane i bila sam jako dobro raspolo`ena. Bilo je trenu-
taka kad nisam htjela prestati.
3
Hakerski posao donosi i radost. Ta radost esto je plod zai-
grana istra`ivanja. Torvalds je u svojim porukama na Inter-
netu opisao kako se Linux razvio iz malih eksperimenata s
kompjutorom koji je netom bio kupio. Svoju motivaciju da
razvija Linux objasnio je jednostavnom reenicom: Rad me
zabavljao.
4
Tim Berners-Lee, ovjek koji stoji iza World Wide
Weba, takoer govori o tome kako je njegova zamisao potekla
iz pokuaja povezivanja softvera za igrice.
5
Wozniak obja-
njava koliko je svojstava kompjutora Apple poteklo iz igre,
a ugraene funkcije za igru bile su tu samo zato jer su trebale
za jedan mali projekt, naime da se programira igra koja se
zvala Breakout i da se poka`e u klubu.
6
Sarah Flannery opi-
suje kako se njen rad na razvoju kriptografske tehnologije
odvijao izmeu prouavanja teorema u knji`nici i praktinog
programiranja: Kad bih imala neki posebno zanimljiv teorem
napisala bih program zato da dobijem primjere. Svaki
put kad sam neto programirala, satima sam se igrala umjesto
da se vratim papirima i nastavim kopati.
7
Katkada se ta zaigranost oituje i u hakerovu ovozemalj-
skom `ivotu. Tako je Sandy Lerner poznata ne samo kao jedna
od hakerica iza Internet rutera, nego i po tome to voli jahati
gola. Richard Stallman, bradati, dugokosi hakerski guru, dolazi
na kompjutoraka okupljanja u dugoj halji i iz strojeva svojih
sljedbenika egzorcira komercijalne programe. Eric Raymond,
poznati zagovornik hakerske kulture, takoer je poznat po
nestanom nainu `ivota: kao obo`avatelj koturaljki, vozi se
ulicama svoje rodne Pennsylvanije i po okolici preruen u
drevnog mudraca, rimskog senatora ili kavalira iz 17. stoljea.
U svojem opisu filozofije hakera na Unixu Raymond je
dobro prikazao hakerski odnos prema `ivotu openito:
Da biste `ivjeli prema filozofiji Unixa, morate biti odani
izvrsnosti. Morate vjerovati u to da je softver zanat koji
Radna etika
4
zavreuje svu vau inteligenciju i strast. Razvoj soft-
vera i njegova primjena trebali bi biti vesela umjetnost
i igra na visokoj razini. ini li vam se to groteskno ili
pomalo udno, morali biste stati i razmisliti: upitajte se
to ste zaboravili. Zato se bavite softverom umjesto da
zaraujete na neki drugi nain i drugaije provodite vri-
jeme? Neko ste sigurno mislili da je softver zavreuje da
bude vaa pasija
Da biste doista `ivjeli prema filozofiji Unixa, to mi-
ljenje morate imati (ili ga obnoviti). Mora vam biti stalo.
Morate se igrati. Morate biti spremni istra`ivati.
8
Sa`imljui hakerski odnos prema `ivotu, Raymond upotreb-
ljava izraz pasija. On odgovara Torvaldsovoj razonodi, kako ju
je definirao u Prologu. Raymondov je opis mo`da jo bolji, jer
premda oba pojma imaju konotacije koje u ovom kontekstu
nisu miljene, pasija intuitivno izra`ava one tri razine o koji-
ma smo govorili bolje nego razonoda: posrijedi je posveenost
jednoj djelatnosti koja je zanimljiva, koja nadahnjuje i donosi
radost.
Takav pasioniran odnos prema radu ne nalazimo samo
meu kompjutorskim hakerima. Akademski je svijet u ovom
kontekstu njegov mnogo stariji pretea. Na slian nain pa-
sionirano intelektualno istra`ivanje ogleda se u rijeima to ih
je o filozofiji prije 2500 godina izrekao Platon, utemeljitelj
prve akademije: Iznenada se u dui pojavi svjetlo kao zapa-
ljeno od iskre koja odskoi, te onda ve samo sebe uzdr`ava.
9
Isto takvo gledite nai emo i u mnogim drugim podruji-
ma `ivota meu umjetnicima, obrtnicima i informacijskim
strunjacima, od menad`era preko in`enjera i ljudi u mediji-
ma do dizajnera. Ne nalazi se ta ideja samo u hakerskom @ar-
gonu. Na prvoj hakerskoj konferenciji, odr`anoj 1984. u San
Franciscu, taj je pojam Burrell Smith, haker koji stoji iza
Appleova kompjutora Macintosh, definirao ovako: Haker se
mo`e baviti gotovo bilo ime, a i dalje biti haker. Mo`ete biti
Hakerska radna etika
5
stolarski haker. Ne morate imati nikakve veze s visokom
tehnologijom. Mislim da se radi o vjetini i o tome da ovjek
nije ravnoduan prema onome to radi.
10
U svojem vodiu
Kako postati haker Raymond pie: Postoje ljudi koji haker-
ski odnos primjenjuju na druge stvari [osim softvera], pri-
mjerice na elektroniku ili glazbu zapravo, mo`emo ga nai
na najviim razinama bilo koje znanosti ili umjetnosti.
11
Promatramo li kompjutorske hakere na taj nain, oni po-
staju izvrstan primjer jedne openitije radne etike koju emo
nazvati hakerskom radnom etikom. U naemu umre`enom svi-
jetu, u kojem uloga strunjaka za informacijsku tehnologiju
postaje sve va`nija, ta etika stjee prednost. No premda se za
opis takva pristupa slu`imo nazivom koji su skovali kompju-
torski hakeri, mogli bismo o njemu govoriti i posve neovisno
o kompjutoraima. Raspravljamo o jednom opem drutve-
nom izazovu koji dovodi u pitanje protestantsku radnu etiku,
koja je toliko dugo odreivala na `ivot i koja na nas jo ima
velik utjecaj.
Pogledajmo s kojim se to povijesnim i drutvenim snaga-
ma suoava hakerska radna etika. Izraz protestantska radna
etika potjee, dakako, iz znamenitoga eseja Maxa Webera
Protestantska etika i duh kapitalizma (19041905).
12
Weber pie
kako razumijevanje rada kao du`nosti le`i u biti kapitalisti-
koga duha koji je nastao u 16. stoljeu: U stvari, ona osobe-
na, nama danas tako poznata a stvarno ipak tako malo po
sebi razumljiva misao du`nosti poziva, jedne obaveze koju
pojedinac osjea i mora osjeati prema sadr`aju svoje pozi-
tivne djelatnosti, svejedno u emu se ona sastojala, svejedno,
naroito, hoe li ona prirodnom osjeaju morati izgledati kao
isto iskoritavanje njegove radne snage ili pak samo njegova
posjeda stvarnih dobara (kao kapitala). I dalje Jer ovdje ne
samo da je razvijeni osjeaj odgovornosti apsolutno neopho-
dan nego je uope isto tako neophodan i mentalitet koji se,
barem za vrijeme rada, oslobaa stalno pitanja: kako da se uz
maksimum udobnosti i minimum radnog uinka ipak dobije
Radna etika
6
obina nadnica i obavlja posao tako kao da je on apsolutna
svrha samom sebi, poziv.
13
Weber zatim pokazuje kako je druga velika snaga opisana
u njegovu eseju, radna etika protestanata, koja takoer po-
tjee iz 16. stoljea, te ciljeve poduprla. Protestantski propo-
vjednik Richard Baxter formulirao je tu etiku rada u njezinu
najiem obliku: Zbog radinosti Bog uva nas i nae djelat-
nosti; rad je i moralni i prirodni cilj moi. Rei: @elim se moli-
ti Bogu i razmiljati [a ne raditi], to je kao kad bi va sluga
odbio va najvei posao i vezao se za manji, laki dio.
14
Bog
nije zadovoljan kad ljudi samo razmiljaju i mole on `eli da
ljudi rade svoj posao.
Posve u kapitalistikom duhu, Baxter savjetuje poslodavce
da takav stav jaaju kod svojih radnika, da svoj posao obav-
ljaju najbolje mogue i da to postane pitanjem savjesti: Istin-
ski pobo`an sluga u svemu e slu`iti u poslunosti prema
Bogu, kao da mu je sm Bog naredio da to ini.
15
Baxter to
stajalite sa`imlje govorei o radu kao pozivu,
16
to je dobar
izraz za tri kljuna polazita protestantske radne etike: rad se
ima smatrati svrhom po sebi, morate raditi najbolje to mo-
`ete, i rad se mora do`ivljavati kao du`nost koju ovjek ispu-
njava zato to se ispuniti mora.
Dok pretee hakerske radne etike nalazimo u akademiji,
pretee protestantske etike Weber vidi samo u samostanu.
Pogledamo li malo bolje Weberovu usporedbu, doista vidimo
mnoge slinosti. Tako u benediktinskom redu nalazimo jedno
pravilo iz 6. stoljea prema kojem posao koji im je dodijeljen
svi redovnici moraju do`ivljavati kao du`nost. Redovnike koji
zaziru od rada upozorava se da je dokonost neprijatelj du-
e.
17
Redovnici su svoje zadae trebali prihvaati bez pitanja.
Kasijan, pretea benediktinaca iz 5. stoljea, to je jasno izre-
kao u svojem redovnikom pravilu, u kojem s divljenjem go-
vori o tome kako je neki redovnik imenom Ivan posluao
zapovijed svoga nadreenog i gurao kamen koji je bio tako
velik, da ga nitko nije mogao pomaknuti s mjesta:
Hakerska radna etika
7
Kad je druge trebalo pouiti na primjeru njegova [Iva-
nova] posluha, pozove ga starjeina i rekne: Ivane, po-
makni i valjaj taj kamen to br`e mo`e; i on se smjesta
lati posla, podmeui as iju as itavo tijelo i iz petnih
`ila pokua pomaknuti kamen, koji ni veliko mnotvo
mu`eva ne bi moglo pomaknuti; nije mu samo halja bila
natopljena znojem, nego i vrat; i pritom i ne pomisli da je
zadau nemogue obaviti iz potovanja prema starcu i iz
nepatvorene jednostavnosti svoje slu`be, jer u sebi je vje-
rovao da mu starac ne bi mogao nalo`iti da uini ita
besmisleno ili bezrazlo`no.
18
Taj sizifovski napor sadr`i u sebi jednu postavku koja je
odluna za samostansko miljenje: ovjek ne bi smio dovodi-
ti u pitanje prirodu svoga rada.
19
U Benediktovu redovnikom
pravilu objanjavalo se ak i to da priroda rada ne igra nika-
kvu ulogu, jer najvii cilj rada ne le`i u tome da se neto obavi
nego da se dua radnikova ponizi tako to mora uiniti sve to
mu se nalo`i naelo koje je u mnogim slu`bama, ini se, jo
na snazi.
20
U srednjem je vijeku taj prototip protestantske
radne etike postojao jedino u samostanima i nije utjecao na
vladajue stajalite Crkve, pogotovo ne na drutvo u cjelini.
Samostanski nain miljenja prekoraio je samostanske
zidine i proirio se svijetom tek s Reformacijom.
Weber meutim istie da je duh kapitalizma, dodue, u biti
imao religioznu potvrdu u protestantskoj etici, no poslije se
ona oslobodila od religije i poela se razvijati prema vlastitim
zakonima. Da se poslu`imo slavnom Weberovom metaforom:
Postala je religijski neutralan `eljezni kavez.
21
To je bitno ogra-
nienje. U naem svijetu globalizacije trebali bismo o pojmu
protestantska etika razmiljati onako kako razmiljamo o, pri-
mjerice, izrazu platonska ljubav. Kad ka`emo da netko nekog
voli platonski, ne mislimo da je dotini platonist to jest, pri-
staa Platonove filozofije i metafizike. Platonsku vezu mo`e-
mo pripisati pripadniku bilo koje filozofije, religije ili kulture.
Radna etika
8
Jednako tako mo`emo, bez obzira na vjeru ili kulturu, govoriti
o neijoj protestantskoj etici. U skladu s protestantskom
etikom tako mo`e djelovati i Japanac, ateist ili revan katolik.
Ne trebamo ii daleko da bismo shvatili koliko je prote-
stantska etika jo jaka. Uobiajene izjave poput Svoj posao
`elim dobro obavljati ili rijei to ih poslodavci izgovaraju pri
oprotaju s novopeenim umirovljenikom kako je dotini uvi-
jek bio marljiv/odgovoran/pouzdan/odan radnik, naslijee su
protestantske etike jer pred sam rad ne postavljaju nikakve za-
htjeve. Status rada kao najva`nije stvari u `ivotu u ekstrem-
nom sluaju rad dovodi do ovisnosti i potpunog zanemarivanja
bli`njih jo je jedan simptom protestantske etike. Tako se
posao obavlja stisnutih zuba i u punoj odgovornosti; mnoge
ljude pee savjest kad zbog bolesti ne mogu ii na posao.
Gledano u irem povijesnom kontekstu, ta neprekidna pre-
vlast protestantske etike i ne iznenauje. Moramo imati na
umu da, premda se nae umre`eno drutvo u mnogim pogle-
dima razlikuje od svoga prethodnika, industrijskoga drutva,
njegova nova ekonomija nije potpuno prekinula s kapitaliz-
mom koji Weber opisuje; posrijedi je tek jedna nova vrsta kapi-
talizma. U Informacijskom dobu Castells istie da rad u smislu
muke i truda, unato rajskim predvianjima Jeremyja Rifkina
u knjizi Kraj rada, i dalje postoji. Lako se ovjek zanese tom
iluzijom da e zbog tehnolokog napretka na `ivot nekako
automatski biti manje usmjeren na rad ali bacimo li pogled
na empirijske podatke o dosadanjem razvoju umre`enoga
drutva i projiciramo ih u budunost, morat emo se slo`ili s
Castellsom: Rad je sredinja toka u `ivotu ljudi, a to e biti
i ubudue.
22
Umre`eno drutvo ne dovodi u pitanje prote-
stantsku etiku. Preputen samome sebi, duh usredotoen na
rad u njemu lako zadr`ava prevlast.
S obzirom na sve to, radikalnost hakerskog odnosa prema
`ivotu sastoji se u tome to u umre`eno drutvo unosi alter-
nativan pristup jedan duh koji konano dovodi u pitanje
vladajuu protestantsku etiku. U tom kontekstu nalazimo
Hakerska radna etika
9
onaj jedini aspekt u kojem su svi hakeri pravi krekeri: poku-
avaju razbiti lokot na `eljeznom kavezu.
Svrha `ivota
Protestantska se etika ne mijenja preko noi. Kao i kod svake
druge velike kulturne promjene, za to je potrebno vrijeme.
Protestantska je etika tako duboko usaena u nau svijest, da
ovjek mo`e pomisliti kako le`i u ljudskoj prirodi. Naravno,
to nije tono. Na to nas podsjea ak i kratak pogled na pret-
protestantski odnos prema radu. I protestantska i hakerska
etika jedinstvene su pojave u povijesti.
Pogledi Richarda Baxtera na rad bili su pretprotestantskoj
Crkvi potpuno strani. Prije Reformacije kler je vrijeme posve-
ivao u razmiljanju o pitanjima kao to je Postoji li `ivot
nakon smrti?, no milju o tome postoji li nakon smrti rad
nisu se zamarali. Rad se nije ubrajao u najvie ideale Crkve.
Sam je Bog radio est dana i sedmoga je poinuo. Bio je to i za
ljude najvii cilj: na Nebu ljudi nee morati raditi, ba kao to
ne rade nedjeljom. U Raju nema rada. Moglo bi se rei da je
na pitanje to je svrha `ivota? kranstvo isprva imalo ovaj
odgovor: Svrha `ivota je nedjelja.
Ne radi se tek o duhovitoj dosjetki. U 5. stoljeu Augustin
je na `ivot doslovce usporedio s petkom, danom kada su,
prema crkvenom uenju, Adam i Eva zgrijeili a Krist patio na
kri`u.
23
Augustin je pisao kako emo na Nebu nai vjenu ne-
djelju, dan u koji se Bog odmarao a Krist uzaao na nebo: Bit
e to doista najvei sabat; sabat koji nema kraja. @ivot je
samo dugo ekanje na vikend.
Budui da su crkveni oci u radu vidjeli tek posljedicu isto-
noga grijeha, Adamov i Evin `ivot u Raju opisivali su osobito
pomno. to god da su njih dvoje ondje inili, ne bi se ba
moglo nazvati radom. Augustin istie da u Edenskome vrtu
hvalevrijedan rad nije bio tlaka bio je tek ugodan hobi.
24
Radna etika
10
Predreformacijski crkveni oci razumjeli su rad, tlaku, kao
kaznu. U srednjovjekovnoj vizionarskoj knji`evnosti, u kojoj
se pripovijeda o crkvenim predod`bama Pakla, pokazuje se
pravo lice rada kao sredstva muenja: grenike se ka`njava
ekiima i drugim alatom.
25
No postoji u tim vizijama Pakla
jedna kazna jo okrutnija od tjelesnoga muenja: vjeni rad.
Kad je pobo`ni brat Brendan u 6. stoljeu posjetivi drugi svi-
jet tamo vidio nekog radnika, smjesta je nainio znamen kri-
`a: shvatio je da je doao onamo gdje se ostavlja svaka nada.
Evo opisa njegove vizije:
Kada su poli dalje, uli su nedaleko buku mjehova to su
buali poput grmljavine i udarce kovakoga bata po na-
kovnju i `eljezu. Sv. Brendan naoru`a se na to znakom
kri`a po cijelome tijelu i ree: O, Gospodine Isuse Krise,
izbavi nas od ovoga zlokobnoga otoka. Ne proe dugo i
doe jedan od stanovnika raditi. Bio je kosmat i gnusan,
garav od vatre i dima. Kad ugleda sluge Bo`je u blizini
otoka, povue se u svoju kovanicu i glasno zavie: Jao
meni! Jao meni! Jao meni!
26
Ne ponaa li se ovjek u ovozemaljskom `ivotu dobro,
tako se mislilo, u sljedeem je osuen na rad. I to je jo gore,
taj e rad prema pretprotestantskoj Crkvi biti posve beskoris-
tan i toliko besmislen, da to ovjek ne mo`e zamisliti ni u naj-
gore svoje radne dane na zemlji.
Ta se tema kristalizira u apoteozi predreformacijskoga svje-
tonazora, u Danteovoj Bo`anstvenoj komediji (koju je dovrio
netom prije smrti 1321.), u kojoj su grenici koji su `ivot po-
svetili novcu i rasipnici i krtci osueni da u vjenu krugu
guraju veliko kamenje:
Vie no igdje tu ugledah ljudi;
S dvije strane idu i, viui jako,
svak valja teret snagom svojih grudi.
Hakerska radna etika
11
Kada se skobe, okree se svako,
i, valjajui natrag istom prugom,
viu: to dr`i? i to baca tako?
I vraaju se tako mranim krugom,
K protivnoj toci s dvije strane grnu,
A sve se grde psovkama i rugom.
Kad tamo stignu, opet natrag srnu
I svak se svojim polukrugom `uri.
27
Tu ideju Dante posuuje iz grke mitologije. U Tartaru, kamo
se slalo one najgore, pohlepni je Sizif dobio najte`u kaznu.
Bio je osuen da vjeno uzbrdo gura te`ak kamen, koji mu se
stalno kotrljao nadolje.
28
Nedjelja se Sizifu i grenicima u
Danteovu Paklu vazda osmjehuje, ali nikada ne dolazi. Osu-
eni su na vjeni petak.
Sada kad smo razmotrili tu povijesnu pozadinu, bolje
emo razumjeti koliko je protestantska reformacija izmijeni-
la na odnos prema radu. Alegorijski govorei, `ivotnu silu
te`u premjestila je s nedjelje na petak. Protestantska je etika
toliko preusmjerila ideologiju, da se odnos Raja i Pakla obrnuo.
Kada je rad na zemlji postao samosvrhom, kleru je postalo
teko razmiljati o Nebu kao mjestu dokonosti, gdje se nita
ne radi. Rad se vie nije mogao predstavljati kao paklenska
kazna. Tako reformirani sveenik Johann Kaspar Lavater u 18.
stoljeu objanjava da ak ni na Nebu ne mo`emo biti bla-
goslovljeni ako nemamo neko zanimanje. Imati zanimanje
znai imati poziv, neku du`nost, neku konkretnu, odreenu
zadau.
29
Baptist William Clarke Ulyat formulira to na po-
etku 20. stoljea kratko i jasno: [Nebo] je praktiki radio-
nica.
30
Protestantska se etika pokazuje tako monom, da njezina
usmjerenost na rad pro`imlje ak i nau imaginaciju. Najpo-
znatiji je primjer roman Robinson Crusoe (1719) Daniela De-
foea, pisca koji je uio za protestantskog sveenika. Nasukavi
Radna etika
12
se na pusti otok Crusoe ne ljenari, nego sve vrijeme radi. On
je toliko pravovjeran protestant, da ne uzima ni nedjelju slo-
bodno, iako se inae pridr`ava sedmodnevnog tjedna. Kad
nekog divljaka spasi iz ruku njegovih neprijatelja, daje mu
prikladno ime Petko, pouava ga protestantskoj etici i zatim
ga hvali rijeima koje savreno opisuju idealnog radnika te
etike: Nije nikad bilo ovjeka koji bi imao tako vjerna,
privr`ena i odana slugu kao to je bio moj Petko. Osjeajno je
bio vezan za mene kao dijete za oca.
31
U satirikoj verziji toga romana pod naslovom Petko Mich-
ela Tourniera, napisanom u 20. stoljeu, Petkovo je obraenje
na protestantsku etiku jo potpunije. Crusoe odlui iskuati
Petka i daje mu zadau koja je jo vie sizifovska od one koju
nala`e Kasijanovo redovniko pravilo:
Dao sam mu zadau koju se u svakom zatvoru na ovome
svijetu smatra najgorom vrstom ikaniranja: iskopati
rupu i napuniti je sadr`ajem sljedee, zatim iskopati treu
i tako dalje. Radio je to cio jedan dan, po nepodnoljivoj
vruini. Rei da Petko nije niim pokazao da ima neto
protiv takva idiotskog posla, nije dovoljno. Rijetko sam
ga vidio raditi tako zduno.
32
Sizif je doista postao junak.
33
Pasionirani `ivot
Kada hakersku etiku postavimo u taj iri povijesni kontekst,
lako emo uvidjeti da ona ne samo kao etika kompjutorskih
hakera nego kao najiri drutveni izazov mnogo vie slii
pretprotestantskoj nego protestantskoj etici. Tako bismo mo-
gli rei da je smisao `ivota za hakere prije nedjelja nego petak.
No, i to je va`no, on nije istovjetan s nedjeljom: hakerska
etika nije istovjetna s pretprotestantskom radnom etikom,
Hakerska radna etika
13
koja snatri o Raju u kojem se nita ne mora raditi. Hakeri `ele
svoje `elje ostvariti i prihvaaju da obavljanje ak i zanimlji-
vijih zadaa ne mora uvijek biti ista srea.
Za hakere rije pasija opisuje duh njihova djelovanja, iako
njegovo ostvarivanje ne mora u svakom pogledu biti vesela
igra. Tako svoj rad na Linuxu Linus Torvalds opisuje kao spoj
ugodna hobija i ozbiljna rada: Linux je prije svega hobi (ali u
najboljem obliku: ozbiljan hobi).
34
Premda je pasionirano i
kreativno, hakerstvo ukljuuje i naporan rad. U svojem vodiu
Kako postati haker Raymond pie: Biti haker znai dobro se
zabavljati, no to je oblik zabave koji iziskuje mnogo napora.
35
Napor je uvijek potreban `eli li se postii ita iole znaajno.
Kad mora, haker e raditi i na manje zanimljivim dijelovima
koji su nu`ni za stvaranje cjeline. Smislenost cjeline, meu-
tim, daje smisao i njenim dosadnijim aspektima. Raymond
pie: Naporni rad i predanost prije su neka vrst intenzivne
igre nego muenje.
36
Postoji razlika izmeu stalne neveselosti i svijesti da smo u
`ivotu nali neki interes za ije smo ostvarenje spremni obav-
ljati i manje vesele, ali prijeko potrebne dijelove.
Radna etika
14
Vrijeme je novac?
Vrijeme je novac
Sljedei sredinji aspekt osebujnog naina rada hakera le`i u
njihovu odnosu prema vremenu. Linux, Mre`a i PC nisu na-
stali u nekom uredu od osam do etiri. Kada je programirao
prvu verziju Linuxa, Torvalds je radio do u sitne sate, ustajao
u rano poslijepodne i nastavljao raditi. Katkada uope nije
programirao, samo se igrao na kompjutoru ili se bavio neim
sasvim drugim. Slobodan odnos prema vremenu tipian je za
hakere, jer oni cijene individualan `ivotni ritam.
Max Weber u svojem slavnom eseju istie organsku vezu
izmeu pojmova rada i vremena, pri emu u svoje poimanje
protestantske radne etike uvodi jedno osobito poimanje vre-
mena. Navodi izreku Benjamina Franklina Vrijeme je novac.
1
Duh kapitalizma izrastao je iz toga odnosa prema vremenu.
Kad razmiljamo o tome kakav odnos prema vremenu pre-
vladava u umre`enome drutvu, oito je da, premda se u mno-
gim drugim pogledima razlikuje od starog industrijskog kapi-
talizma, naa nova ekonomija ipak uglavnom slijedi nazore
protestantske etike o optimizaciji vremena. Danas su sve krai
odsjeci vremena novac. Castells s pravom govori o tenden-
ciji komprimiranja vremena u umre`enome drutvu.
2
15
2. P O G L A V L J E
Optimizirano vrijeme
Optimiziranje vremena nosi posljedice koje nitko ne mo`e
izbjei. Tako je predstavljanje poslovnih vijesti na televiziji
dobar kulturni pokazatelj kako za nas vrijeme pulsira sve
br`e. Glazba koja se uje u pozadini poslovnih vijesti na
CNBC-u jo je frenetinija nego na MTV-u, a i brza vizualna
estetika premauje svaki glazbeni spot. Gledatelj ne mora
razumjeti sadr`aj vijesti da bi shvatio kako se radi o `urbi.
Takoer, ne mora razumjeti sadr`aj vijesti da bi shvatio kako
ta brza privreda koja se u poslovnim emisijama predstavlja
kao u vremenskom izvjetaju odreuje tempo naega djelo-
vanja. I poslovni i vremenski izvjetaj obavjetavaju nas o
vremenskim uvjetima kojima se jednostavno moramo prila-
goditi: sunano u New Yorku, ugodnih +80 na NASDAQ-u,
opasnost od tajfuna i gubitaka u Tokiju
U svojem djelu Informacijsko doba Castells empirijski poka-
zuje kako se zaotrava konkurencija u globalnoj informacij-
skoj ekonomiji (ili, bolje reeno, informatikoj ekonomiji, jer
svaka se ekonomija temelji na informacijama, dok naa poiva
na paradigmi nove informatike tehnologije; zato emo izraz
informacijska ekonomija rabiti kao sinonim za to shvaanje).
3
Zbog brzoga tehnolokog napretka nova se tehnologija mora
kupcima to prije dostaviti, prije no to nas pretekne konku-
rencija. Ako ste spori, zaostat ete sa svojim zastarjelim pro-
izvodima; jo je gora zakasnjela reakcija na fundamentalne
promjene u tehnologiji.
Najbolji su primjeri za tu kulturu brzine Amazon.com,
Netscape i Dell Computer, sadanji simboli informacijske
ekonomije. Jeff Beyos, burzovni meetar koji je osnovao online
trgovinu Amazon.com, objanjava zato je va`no dr`ati ko-
rak s tehnolokim napretkom: Kad neto raste 2300 posto na
godinu [kao Mre`a u vrijeme kada je Amazon.com osnovan],
morate biti brzi. Osjeaj za brzinu postaje va najvei kapi-
tal.
4
Jim Clark, koji je osnovao Netscape, drugu od njegove
Radna etika
16
tri kompanije teke milijarde dolara, opisuje svoj let iz Illino-
isa, gdje je stvoren preglednik Mosaic, kljuan za konani us-
pjeh World Wide Weba, u Silicijsku dolinu, nakon to je shva-
tio kakve mogunosti otvara Web: Sat je otkucavao. ak je i
taj troipolsatni let iz Illinoisa u San Francisco bio izgubljeno
vrijeme. U usporedbi sa zakonom o kontinuiranom ubrzanju,
inio se Mooreov zakon sa svojim 18-mjesenim prirastom
gotovo le`eran [prema utemeljitelju Intela Gordonu Mooreu,
djelotvornost mikroprocesora udvostruuje se svakih osam-
naest mjeseci].
5
Mi smo imali mnogo manje vremena da na-
inimo posve nov proizvod, plasiramo ga na tr`ite Ne
ravnamo se vie prema 18-mjesenim razdobljima Mooreova
zakona u meuvremenu je to postalo vjenost! nego pre-
ma tempu kojim se svjetlost giba u optikom kabelu.
6
Prema Clarkovu zakonu kontinuiranog ubrzanja, tehno-
loki proizvodi moraju na tr`ite dolaziti sve br`e. I kapital
poduzetnika koji su u tom podruju uspjeni mora se sve br`e
kretati. Investicije se mijenjaju iz sata u sat, iz minute u minu-
tu, ak iz sekunde u sekundu. Ne smije se dopustiti da kapital
stoji u skladitima ili u obliku prekobrojna osoblja: mora biti
spreman za brza ulaganja u tehnoloke novine ili u stalno
promjenjive ciljeve na financijskim tr`itima.
Komprimiranje vremena danas je dolo do toke u kojoj se
tehnoloka i ekonomska utakmica sastoji od obeanja da ete
konzumentima donijeti budunost br`e nego vaa konkuren-
cija. Novi se tehnoloki izumi oglaavaju tvrdnjom da nam
budunost donose sada. Slino tome, nitko se u privredi ne
zadovoljava milju da e se obogatiti ekajui budunost; zato
su se tvrtke na Mre`i obogatile u rekordnom roku, mnogo
prije no to su mogle ispuniti svoja oekivanja od budunosti.
U ovome svijetu brzine jedna nagla promjena u okru`enju
(na primjer tehnoloki napredak ili neoekivana fluktuacija
na financijskom tr`itu) mo`e donijeti potekoe ak i izvrs-
nim poduzeima i prisiliti ih da otputaju ljude koji su svoj
posao sjajno obavljali.
Vrijeme je novac?
17
Da bi se prilagodila tim brzim promjenama i ubrzanoj teh-
noloko-ekonomskoj utakmici, poduzea su prela na okretnije
oblike djelovanja. Okretnost se posti`e prije svega umre`ava-
njem. Manuel Castells u svojem Epilogu govori o umre`enim
poduzeima.
7
Umre`ena se poduzea koncentriraju na svoje
jake strane i u skladu sa svojim promjenjivim potrebama grade
mre`e s partnerima i konzultantima. Predugo traje da svatko
svladava svaku vjetinu, a dodatno osoblje poslije mo`e pos-
tati teret. Umre`ena su poduzea ak spremna ulaziti u pro-
jektne saveze sa svojim konkurentima, dok u ostalome ostaju
otri suparnici. ak se i iznutra umre`ena poduzea sastoje od
razmjerno samostalnih radnih cjelina, koje zajedno rade na
razliitim projektima. Ljude se zapoljava uz fleksibilnije uvje-
te nego u modelu stalnoga radnog mjesta. Castells ih naziva
flexworkers,
8
fleksibilni radnici. Model umre`avanja omoguu-
je poduzeu zaposliti samo one ljude koji su potrebni za
tekue projekte. To znai da u novoj ekonomiji pravi poslo-
davci nisu poduzea kao takva, nego projekti jednog ili vie
poduzea.
9
Drugo, djelovanje u umre`enome drutvu ubrzava i opti-
mizacija proces, koja se katkada naziva i rein`enjeringom,
prema utjecajnom lanku teoretiara menad`menta Micha-
ela Hammera Rein`enjering: ne radite automatski, briite,
objavljenom 1990. u asopisu Harvard Business Review.
10
Prila-
goditi se novoj ekonomiji ne znai samo dodati web stranicu
na stari postupak; ta prilagodba zahtijeva promiljanje svega
to radite. Nakon promjene, itav se proces mo`e sastojati od
posve novih faza. Ako se to i ne dogodi, ukidaju se sve nepo-
trebne meufaze i zadr`avanje proizvod svodi se na najma-
nju mjeru ili se potpuno ukida. U kulturi brzine, nepokretnost
je jo gora od sporosti.
11
Tree, automatizacija, koju poznajemo jo iz industrijsko-
ga drutva, i dalje igra va`nu ulogu. Pouno je da u vijestima
o poslovanju u podruju visoke tehnologije jo uvijek esto vi-
amo ljude na tekuoj vrpci. Kada je neki proces optimiziran,
Radna etika
18
njegovi se dijelovi moraju i dalje ubrzavati automatizacijom
(optimiziranje i automatizacija procesa katkada teku obrnu-
tim slijedom, a to lako dovodi do nepotrebnih ili ak potpuno
pogrenih poslova.) I visoka se tehnologija jo oslanja na
materijalnu proizvodnju, no u njoj se ljudima daju to manje
uloge koje oni ue obavljati uza to veu utedu vremena.
Dakle, jedna osuvremenjena verzija taylorizma, metode opti-
miziranja vremena koju je Frederick Winslow Taylor razvio za
industrijski kapitalizam, postoji i u umre`enome drutvu.
Od tipinoga radnika u informacijskom dobu kultura brzi-
ne danas zahtijeva sve djelotvornije koritenje radnoga vreme-
na. Radni je dan rascjepkan na niz kratkih termina i ovjek
stalno juri s jednog na drugi. U neprestanoj utrci s rokovima
projekata, ne ostaje mu vremena za igru. @eli li ostati na vrhu,
svoje vrijeme mora koristiti optimalno.
Nedjelja postaje petak
Sredinja uloga rada u staroj protestantskoj etici znaila je da
u radu ne ostaje vremena za igru. Apoteoza te etike u infor-
macijskoj ekonomiji mo`e se vidjeti u tome to se ideal opti-
miziranja vremena sada proiruje i na `ivot izvan radnoga
mjesta (ako takav `ivot jo uope postoji). Pritisak optimi-
ziranja u radnome `ivotu ili, da se poslu`imo metaforama
iz prvoga poglavlja, pritisak na petak postao je tako velik,
da uklanja onaj drugi pol protestantske etike, zaigranost u
slobodno vrijeme ili u nedjelju. Kada se radni `ivot jednom
potpuno optimizira, zahtjev za perfekcijom proiruje se i na
sva druga podruja. Vie ni u slobodno vrijeme ne mo`emo
jednostavno biti to bivanje moramo posebno dobro obav-
ljati. Tako se samo poetnik odmara a da prije nije proao teaj
relaksacije. Onaj tko se hobijem bavi tek tako, hobistiki,
izaziva sa`aljive poglede.
Vrijeme je novac?
19
Zaigranost je prvo nestala iz rada, a zatim i iz igre. Ostalo
je optimizirano slobodno vrijeme. Witold Rybcynski u svojoj
knjizi U oekivanju vikenda navodi dobar primjer te promjene:
Neko su ljudi igrali tenis; danas rade na backhandu.
12
Jo
jedan na rad usmjeren nain provoenja slobodnoga vremena
jest uenje vjetina koje su va`ne za rad. Ili se koliko je god
mogue udaljavamo od rada kako bismo mogli nastaviti radi-
ti u to boljoj formi.
U optimiziranu `ivotu dokolica poinje sliiti radnome
vremenu. Vrijeme kod kue pomno se planira i rasporeuje
kao i radno vrijeme: 17,3017,45 h: odvesti djecu na trening.
17,4518,30 h: teretana. 18,3019,20 h: termin kod psihijatra.
19,2019,35 h: pokupiti djecu s treninga. 19,3520 h: priprema
veere i jelo. 2023 h: zajedniko gledanje TV-a. 2323,35 h:
djecu staviti na spavanje, razgovor s partnerom. 23,350,35 h:
gledanje nonog programa. 0,350,45 h: posvetiti dodatnu
pa`nju partneru (povremeno). Dan je, po uzoru na radni dan,
otro podijeljen na vremenske odsjeke. Naravno, tu podjelu
dodatno uvruje televizijski program. Vrijeme to ga ovjek
provodi kod kue esto je vrlo slino vremenu koje provodi na
radnome mjestu: juri od jednog do drugog termina ne bi li sve
obavio. Na pitanje novinara, jedna je majka vrlo dobro objas-
nila da obitelji, prema njezinu miljenju, danas imaju nov sta-
tusni simbol: Prije su to bili kua ili auto. Danas govorimo:
Ti ima mnogo posla? Trebao bi vidjeti koliko mi imamo
posla.
13
Sociologinja Arlie Russell Hochschild u svojoj knjizi Vre-
menski kripac izvrsno opisuje u kojoj se mjeri za optimizira-
nje vremena slu`imo metodama poslovnog svijeta. Promjene
koje se dogaaju kod kue ne promatra u svjetlu informacij-
ske ekonomije, no lako ih je smjestiti u iri kontekst ako ih
shvatimo kao prilagodbe triju oblika optimiziranja vremena
koji se primjenjuju u ekonomskom `ivotu. I na se `ivot kod
kue taylorizira ili automatizira kako bi zadae koje obavlja-
mo bile to jednostavnije i lake. Hochschild dobro primjeuje
Radna etika
20
kako su roditelji kod kue izgubili ovlasti: gotova jela za
mikrovalnu penicu zamijenila su kuhane obroke prema do-
maem receptu. Obitelji vie ne moraju razmiljati o tome
kako e se zabaviti dovoljno je uzeti daljinski i prikljuiti se
drutvenoj tekuoj vrpci televizije. S dobro pogoenom ironi-
jom ona opisuje prizor: Nakon veere neke obitelji sjede u
ugodnoj tiini i gledaju komedije u kojima televizijske majke,
oevi i djeca `ustro razgovaraju.
14
U voenju kuanstva i obitelji u igru ulazi jo jedna poslov-
na strategija: umre`avanje, osobito u obliku vanjske pomoi,
od jela za van do produ`enog boravka u koli (pripravljanje
hrane i briga za djecu postaju podugovornim poslovima).
Hochschild dobro opisuje novu sliku majke (ili oca) koja na-
staje na taj nain: Majka koja je u stalnom vremenskom
kripcu mora sve vie birati hoe li biti roditelj ili e od drugih
kupovati verziju majinstva u obliku proizvoda. Oslanjajui
se na sve iru paletu dobara i usluga, sve vie postaje mena-
d`erica roditeljstva te nadgleda i koordinira prema van okre-
nute dijelove obiteljskog `ivota.
15
Zatim slijedi optimizacija procesa. Proces brige o djeci
ak se i kod kue optimizira uklanjanjem nepotrebnih dijelo-
va. Roditelji se vie ne dru`e s djecom tek tako; sada s njima
provode kvalitetno vrijeme. Poetak i kraj toga kvalitetnoga
vremena jasno su odreeni i u njegovu tijeku dogaa se ili
posti`e neto odreeno (na primjer, dijete se vodi na kolsko
igralite, sportsko natjecanje ili u lunapark). U kvalitetnom se
vremenu svaki neispunjen trenutak minimizira ili neim is-
punjava. Roditelji koji su potpuno pounutrili kulturu brzine
mo`da ak vjeruju kako to i dijete smatra boljim od odnosa u
kojem roditelji za njih imaju neogranieno vrijeme. Kako ka`e
Arlie Hochschild: Kvalitetno vrijeme krije u sebi nadu da pla-
nirane, intenzivne faze zajednitva mogu kompenzirati ope-
nit gubitak vremena tako da odnos ne gubi na kvaliteti.
16
Vrijeme je novac?
21
Fleksibilno vrijeme
U informacijskoj je ekonomiji sav `ivot optimiziran na jedan
za rad tipian (i u prijanja vremena netipian) nain. Ali, to
nije sve. Uz optimizaciju vremena usmjerenu na rad, protes-
tantska etika podrazumijeva i na rad usmjerenu organizaciju
vremena. S protestantskom etikom dola je ideja redovitog
radnog vremena u sredite `ivota. Samoorganizacija je izgub-
ljena i prenesena u podruje koje je preostalo nakon rada: veer
kao preostatak dana, vikend kao preostatak tjedna i mirovina
kao ono to jo ostaje nakon radnoga vijeka. U sreditu `ivota
stoji rad koji se redovito obavlja i koji organizira sve druge na-
ine provoenja vremena. Weber opisuje kako je u protestant-
skoj etici nestalan rad, na koji je obian nadniar primoran,
esto neizbje`no, ali vazda ne`eljeno meustanje. ovjeku
bez profesije upravo nedostaje sistematsko-metodski karak-
ter koji, kako smo vidjeli, svjetovna askeza iziskuje.
17
Dosad se ta organizacija vremena u informacijskoj ekono-
miji nije mnogo promijenila. Meutim, rijetki ipak mogu od-
stupati od strogih, redovitih radnih sati, unato injenici da
nove informacijske tehnologije ne samo komprimiraju vrije-
me, nego ga ine i fleksibilnijim. (Castells to naziva desekven-
ciranjem vremena). Uz tehnologije poput Interneta i mobi-
tela, mo`emo raditi gdje `elimo i kad `elimo.
No, ta nova fleksibilnost ne vodi automatski cjelovitijoj
organizaciji vremena. Zapravo, u informacijskoj se ekonomiji
fleksibilnost, ini se, razvija u smjeru daljnjeg jaanja usmje-
renosti na rad. Informatiari e vrlo esto tu fleksibilnost kori-
stiti tako da rade i u slobodno vrijeme. U praksi, komad vre-
mena koji je rezerviran za rad jo je uvijek osmosatni (ili dulji)
radni dan, a i slobodno je vrijeme isprekidano radom: pola sata
televizije, pola sata na e-mailu, pola sata izlaska s djecom, a sve
to isprekidano raznim poslovnim razgovorima mobitelom.
Be`ine komunikacije mobitel primjerice same po sebi
jo ne znae slobodu; one mogu biti i tehnologija za hitne
Radna etika
22
sluajeve. Tako se svaki telefonski razgovor lako pretvori u
hitan poziv, a mobitel u sredstvo kojim ovjek rjeava hitne
sluajeve dana.
Gledano iz tog kuta, injenica da su prvi korisnici telefona
(i fiksnog i mobilnog) bili strunjaci za hitne sluajeve, poput
policajaca, koji su morali reagirati u hitnim sluajevima,
doista je ironina. Aronson i Greenbaum opisuju kako su, na
primjer, lijenici koji su imali telefon polako ali sigurno dobili
moralnu obvezu da budu dostupni u svakom trenutku.
18
Telefon se isprva ak i iroj javnosti predstavljalo kao sredstvo
za sluaj opasnosti. U jednoj reklami iz 1905. godine opisuje
se kako telefon mo`e spasiti `ivot usamljenoj kuanici: Mo-
derna `ena otkriva da se, zahvaljujui telefonu, vie ne mora
bojati u sluaju opasnosti. Ona zna da mo`e pozvati lijeni-
ka ili, ustreba li, policajce ili vatrogasce i to br`e no to je
obino potrebno da pozvoni bedinerici.
19
Sljedea prednost
sastojala se u tome to je poslovni ovjek mogao nazvati
suprugu i obavijestiti je da je iskrsnulo neto nepredvieno i
da e doi kui kasnije. U reklami iz 1910. mukarac govori
supruzi: Dolazim pola sata kasnije, a `ena mu vedro odgo-
vara: U redu, Johne. Tekst ispod ilustracije dalje objanjava:
Nepredvieni sluajevi esto zadr`e poslovnog ovjeka u
uredu. S Bellovim telefonom na radnome stolu i aparatom
kod kue, mo`e odmah nazvati svoje. Nekoliko rijei i obitelj
je umirena.
20
Od prvih rijei to ih je njegov izumitelj Alexander Graham
Bell 1876. telefonom rekao svojem pomoniku (G. Watsone,
doite, trebam vas), telefon je povezan s kulturom `urbe.
Paradoks je u tome to nas visokorazvijena tehnologija lako
dovodi na najni`u razinu borbe za opstanak: neprestano smo
pripravni reagirati na hitne situacije. Slika elite u informacij-
skoj ekonomiji dobro odra`ava tu tendenciju: prije je ovjek
pripadao eliti kad vie nije morao juriti amo-tamo i stalno
raditi; danas elitu ine ljudi koji su neprestano u pokretu, koji
hitne poslove rjeavaju mobitelom i stalno jure neke rokove.
Vrijeme je novac?
23
Petak postaje nedjelja
Slu`imo li se tehnolokim napretkom za to da se jo vie okre-
nemo radu, tehnologije kakav je mobilni telefon lako vode do
rastvaranja granice izmeu rada i slobodnog vremena u korist
rada. I optimizacija i fleksibilnost vremena mogu voditi tome
da se nedjelja sve vie i vie pretvara u petak.
Ipak, takav razvoj dogaaja nije neizbje`an. Haker optimi-
zira vrijeme kako bi mu vie vremena ostalo za igru: tako Tor-
valds misli da u jeku ozbiljnoga rada na razvoju Linuxa uvijek
mora biti vremena za partiju karata ili eksperimentiranje s
programima koji nemaju nikakav neposredan cilj. Takvo sta-
jalite zastupaju hakeri jo od vremena MIT-a u ezdesetima.
U hakerskoj se verziji fleksibilnog vremena razliita podruja
`ivota posao, obitelj, prijatelji, hobiji i tako dalje kombi-
niraju le`ernije te rad nije uvijek u sreditu. Haker e se usred
dana zadr`ati na objedu s prijateljima ili e naveer otii na
pivo i nastaviti raditi kasnije ili sljedeega dana. Katkada on
ili ona odjednom spontano odlue nita ne raditi cio dan i ba-
viti se neim posve drugim. Prema hakerovu miljenju, upo-
treba strojeva za optimalno i fleksibilno koritenje vremena
trebala bi ovjeku omoguiti `ivot koji je manje nalik na stroj
s manje optimizacije i rutine. Raymond pie: Da biste se
ponaali kao haker, morate vjerovati u to [da se ljudi ne bi
smjeli ubijati zatupljujuim, repetitivnim radom] dovoljno
da dosadne dijelove `elite to vie automatizirati, i to ne samo
sebi, nego i svima drugima. Kada se ostvari hakerski ideal vre-
mena koje sami odreujemo, tada e petak (radni tjedan)
postati sliniji tradicionalnoj nedjelji (preostacima `ivota).
Povijesno gledano, pretea te slobode da sami organizira-
mo svoje vrijeme je akademija. Akademija je oduvijek branila
slobodu osobe da sama upravlja svojim vremenom. Odnos
akademije prema vremenu Platon je definirao rijeima da slo-
bodan ovjek ima shol, to jest mnogo vremena. Kad govori,
govori tiho i smireno, i vrijeme mu pripada: Uvijek imaju vre-
Radna etika
24
mena te i svoje rasprave obavljaju udobno i u miru.
21
Ali
shol nije znailo tek dokolicu nego i stanovit odnos prema
vremenu: kada `ivi akademskim `ivotom, ovjek svoje vrije-
me mo`e sam organizirati rad i dokolicu mo`e kombinirati
po volji. Premda se slobodan ovjek mo`e baviti odreenim
poslovima, nitko njegovim vremenom ne raspola`e. Kad o-
vjek svojim vremenom ne mo`e raspolagati ashola to je
ravno zatoenitvu (ropstvu).
U pretprotestantskom `ivotu ljudi su raspolagali svojim
vremenom, ak i izvan akademije, vie nego nakon Refor-
macije. U knjizi Montaillou: katari i katolici u jednom francuskom
selu 12941324. Emmanuel Le Roy Ladurie daje fascinantan
portret `ivota u srednjovjekovnom selu potkraj 13. i poet-
kom 14. stoljea. Seljani nisu imali nikakvu mogunost egzak-
tnog odreivanja vremena. Kada su govorili o vremenu, slu`ili
su se maglovitim slikama pa bi rekli, na primjer, da se neto
dogodilo one godine kada je brijest prolistao ili da je neto
trajalo koliko treba da se izmole dva Oenaa.
22
U Mon-
taillouu nije bilo potrebe za tonijim odreivanjem vremena
jer `ivot u selu nije tekao prema nekom vrstom radnom
ritmu.
Le Roy Ladurie pie: Ljudi iz Montailloua nisu zazirali od
tekoga rada i kad se moralo, znali su dobro zapeti; no strogo
odreen vremenski raspored nisu poznavali. Tijekom dana
esto bi prekidali posao, sjeli bi s kakvim prijateljem, katkada
i uz au vina. Kad sam to uo, veli Arnaud Sicre, odlo`io sam
posao i otiao k Guillemette Maury. Ili drugom zgodom: Pierre
Maury poslao je po mene u radionicu, gdje izraujem postole.
Guillemette mi poruuje neka doem pa uinih tako. Kad sam to
uo, pustio sam posao.
23
Tempo je u Montaillouu jo uvelike odreivao radnik, a ne
sat. Danas, postolar koji iz ista mira usred dana ostavi posao
i ode na au vina dobio bi otkaz, bez obzira na to koliko cipe-
la nainio i koliko dobro radi. Razlog je to to danas radnici
nemaju onu slobodu i ne mogu svojim vremenom raspolagati
Vrijeme je novac?
25
onako kao postolar ili pastir u mranom Srednjem vijeku.
Naravno, slika rada u Srednjemu vijeku nije potpuna ne spo-
mene li se i kmetstvo, no zanemarimo li tu va`nu iznimku, za
rad u Srednjemu vijeku mo`emo rei da, sve dok se posao
zadovoljavajue obavlja, nitko nije pazio kako e radnik pro-
voditi vrijeme.
Jedino je u samostanima rad bio vezan za otkucaje sata.
Tako se povijesna pretea protestantske etike ponovo mo`e nai
u samostanu. Zapravo, kad ovjek ita samostanska pravila,
ima dojam da ita pravila koja vladaju u suvremenim podu-
zeima. Dobar je primjer Benediktovo pravilo. Prema njemu,
svakodnevne se aktivnosti moraju uvijek ponavljati u isto
molitveno vrijeme i na potpuno jednak nain.
24
To molitveno
vrijeme inilo je sedam kanonskih asova (horae canonicae):
25
zora Jutarnja (laudes)
9 ujutro Prvi molitveni as ( prima)
podne esti molitveni as (sexta)
15 sati Deveti as (nona)
18 sati Veernjica (vespera)
sumrak Posljednji sat (completorium)
no Zornica (matutinae)
Kanonski su sati odreivali vrijeme za svaku djelatnost. Re-
dovnik je u skladu s njima ustajao i odlazio na poinak.
26
Za
rad, uenje i jelo takoer su bili propisani tono odreeni sati.
Odstupanje od utvrena vremenskog rasporeda benedik-
tinci su ka`njavali. Predugo spavanje bilo je za osudu: Neka
se uini sve kako se to ne bi dogaalo.
27
Nikom nije bilo do-
puteno samovoljno otii neto pojesti: Neka se nitko ne usu-
di jesti ili piti prije ili poslije utvrena vremena.
28
Kad bi tko
zakasnio na molitvene sate, bio bi ka`njen jedina iznimka
od zahtjeva za apsolutnom tonou bila je nona molitva, na
koju se moglo doi u svako doba do itanja drugoga psalma
(razmaknuti radni sat).
30
Radna etika
26
Protestantska je etika sat iznijela iz samostana i unijela ga
u svakodnevicu te tako postavila koncept modernoga radnika
i s njime povezane predod`be o radnome mjestu i radnome
vremenu. Nakon toga su Franklinove rijei vrijedile za sve:
Svaki dio moga posla ima svoje odreeno vrijeme.
31
Unato
novoj tehnologiji, informacijska se ekonomija jo uglavnom
temelji na uredskom radnom vremenu u kojem nema mjesta
za individualna odstupanja.
udan je to svijet, a prijelaz u nj nije proao bez sna`na
otpora. U lanku Vrijeme, radna stega i industrijski kapita-
lizam (1967)
32
povjesniar Edward Thompson opisuje pote-
koe na koje se nailazilo pri prelasku na industrijski rad.
Govori o tome kako su srednjovjekovni seljaci, primjerice, bili
orijentirani na zadae. U njihovu tradicionalnom misaonom
sklopu bilo je va`no obaviti zadau. Vremenski su uvjeti posta-
vljali vanjske granice, ali su ljudi u tim granicama mogli radi-
ti prema osobnim sklonostima. Industrijski je rad, na drugoj
strani, bio orijentiran na vrijeme: rad se definirao prema vre-
menu koje je u nj ulo`eno. Zamisao da se rad definira prema
vremenu a ne prema samome radu, bila je ljudima prije indu-
strijalizacije strana i oni su joj se opirali.
Nova informacijska tehnologija nudi zanimljivo obeanje:
omoguit e jedan nov oblik rada orijentiranog na zadau. No,
moramo imati na umu da to ne ide ba automatski. Zapravo,
trenutano se ta tehnologija vie upotrebljava za pojaani
nadzor nad radnicima u pogledu radnoga vremena, na primjer
pomou kartica za evidentiranje vremena dolaska i odlaska s
posla. (Apsurdnost toga izuma podsjea me na mjesec dana
koje sam proveo u Indiji, zemlji koja se industrijalizira. Tuma-
rajui danju ulicama, poeo sam zamjeivati istae ulica koji
su od jutra do sutra bili na nogama a da ulice nisu bile nita
ie. Kada sam jednom svom prijatelju Indijcu rekao da me
to udi i upitao ga zato njihovi efovi nita ne poduzimaju,
objasnio mi je da na to gledam iz potpuno pogrene perspek-
tive. Ja sam, naime, pogreno mislio da je zadaa indijskih
Vrijeme je novac?
27
smetlara mesti ulice, ali ne, njihova je zadaa besprijekorno po-
stojati u svojstvu smetlara! To je takoer dobar opis za ideologiju
koja stoji iza kontrolne ure. Najrafiniranija koju sam vidio ima
desetke ifri koje zaposleni moraju nauiti kako bi pokazali o
kojoj se specijalnoj nijansi njihove besprijekorne egzistencije
u svakom trenutku radi. Odnosi se to i na stanje njihova
probavnog sustava, koji je glavni razlog i izlika za stanke. To
je na vrijeme orijentirana primjena tehnologije u najiem
obliku.)
Ritam kreativnosti
Ne mo`e se porei da se u naim poduzeima jo uvijek vodi
previe rauna o izvanjskim imbenicima rada, poput vreme-
na i radnoga mjesta, umjesto da potiu kreativnost o kojoj im
u informacijskoj ekonomiji ovisi uspjeh. Veina menad`era
nije razumjela dalekose`ne posljedice pitanja: Je li smisao
rada odraivati radno vrijeme ili proizvoditi neto? Poet-
kom 1970-ih Les Earnest iz Laboratorija za umjetnu inteligen-
ciju na Sveuilitu Stanford dobro je sa`eo odgovor hakera na
to pitanje: Mi ljude pokuavamo prosuivati ne prema tome
koliko vremena troe, nego prema tome to posti`u u raz-
mjerno dugom razdoblju od pola godine ili godine.
33
Taj odgovor mo`emo razumjeti i etiki i posve pragmati-
no. Pragmatino je tumaenje da je najva`niji izvor produk-
tivnosti kreativnost. U radnom vremenu od osam do etiri i u
stalnoj jurnjavi ne mo`e se stvoriti nita zanimljivo. Zato je
ve iz ekonomskih razloga va`no dopustiti zaigranost i indi-
vidualne oblike kreativnosti jer u informacijskoj ekonomiji
kontrola lako postane kontraproduktivna. Pritom je, naravno,
va`no i to da u ostvarenju kulture projekata, orijentirane na
zadau, rok nije prekratak da ovjek nema krajnji rok koji
mora bezuvjetno potovati pa je kreativan ritam doista
mogu.
Radna etika
28
Naravno, etika je dimenzija odgovora jo va`nija: rije je
o `ivotu vrijednom `ivljenja. Kultura kontrole radnoga vre-
mena kultura je koja dr`i da su odrasli odve nezreli da bi
mogli sami upravljati svojim `ivotom. Prema tom stajalitu,
u nekom poduzeu ili vladinu tijelu postoji tek nekoliko ljudi
koji su dovoljno zreli da mogu preuzeti odgovornost za sebe;
veina odraslih to nije u stanju bez stalnog vodstva male
skupine osoba od ugleda i autoriteta. U takvoj je kulturi vei-
na ljudi osuena na posluh.
Hakeri su oduvijek potovali pojedinca. Oduvijek su bili
antiautoritarni. Raymond ovako definira stajalite hakera:
Protiv autoritarnosti morate se boriti gdje god na nju naiete
prije no to ugui i vas same i druge hakere.
34
Usred sveg tog kljatrenja vrijednosti i slobode pojedinca
koje se zbiva u ime rada, hakerska nas etika podsjea na to da
`ivimo ovdje i sada. Rad je dio naega `ivota koji tee i u ko-
jem mora postojati prostor i za druge pasije. U reformi oblik
rada ne radi se samo o tome da se potuje radnike nego i sve
ljude kao ljude. Hakeri ne stoje iza izreke vrijeme je novac,
nego to je moj `ivot. I to jest na `ivot, `ivot koji moramo
`ivjeti u punini, a ne neka njegova ogoljena beta-verzija.
Vrijeme je novac?
29