Professional Documents
Culture Documents
Скрипта из предмета Програмирање такмичарске форме
Скрипта из предмета Програмирање такмичарске форме
PREDMET
PROGRAMIRANJE TAKMIARSKE
FORME
(SKRIPTA)
Beograd, 2014.
SADRAJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7
7.1
7.2
7.3
8.
9.
10.
11
11.1
11.2
11.3
11.4
11.5
12
12.1
12.2
12.3
12.4
12.5
12.6
13
14
15
16
17
17.1
18
Uvod...............................................................................................................................
Terminologija.................................................................................................................
Sport (podela i karakteristike)........................................................................................
Savremena sportska istraivanja.....................................................................................
Faktori uspenosti u sportu.............................................................................................
Sportske povrede............................................................................................................
Dijagnostika...................................................................................................................
Testiranje antropolokog prostora..................................................................................
Metrijske karakteristike testova......................................................................................
Prognostike karakteristike testova................................................................................
Osnove treninga..............................................................................................................
Izrada trenanog programa.............................................................................................
Trening i trenane metode..............................................................................................
Sportska priprema...........................................................................................................
Tehnika priprema sportista...........................................................................................
Taktika priprema sportista............................................................................................
Fizika priprema sportista..............................................................................................
Sociopsiholoka priprema sportista................................................................................
Teorijska priprema sportista...........................................................................................
Ciklusi u sportu...............................................................................................................
Pojedinani trening.........................................................................................................
Mikrociklus.....................................................................................................................
Mezociklus......................................................................................................................
Pripremno takmiarski period........................................................................................
Makrociklus....................................................................................................................
Olimpijski ciklus............................................................................................................
Periodizacija....................................................................................................................
Superkompenzacija........................................................................................................
Tejper..............................................................................................................................
Zamor .............................................................................................................................
Oporavak.........................................................................................................................
Medicinska sredstva oporavka........................................................................................
Sportska karijera.............................................................................................................
3
5
6
7
7
8
10
10
11
11
14
16
17
20
20
22
24
34
35
36
36
38
39
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
Literatura........................................................................................................................
53
1. UVOD
Cilj predmeta:
Edukacija studenata u pravcu savladavanja metodikog rada po odreenim principima i
metodama po kojoj se realizuje delatnost u odreenom sportu zasnovano na savremenim
naunim saznanjima.
Ishod predmeta:
Osposobljen strunjak koji e znati da programira takmiarsku formu, tj. primena znanja u
sportskoj praksi.
Sadraj predmeta:
Programiranje forme sportista pojedinca ili tima u odnosu na plan takmienja, mezociklus,
makrociklus; snimanje trenutnog stanja forme igraa u timu; razlike, prednosti i nedostaci
programiranja forme pojedinanog igraa i itavog tima; programiranje takmiarske forme u
kolektivnim sportovima i individualnim sportovima. Aspekti, principi i metode programiranje
takmiarske forme elementi koji daju smernice dobrom radu psihiko stanje, fiziko stanje,
klimatski uslovi, poznavanje protivnika, mesto dogaaja; psihiki aspekt kao preduslov za
objektivno programiranje forme. Fiziki aspekt programiranja takmiarske forme kao osnovni
uslov; klimatske prilike u kojima e se pojedine faze realizovati, aklimatizacija kao elemenat
programiranja forme; uloga i znaaj bazinih priprema za programiranje takmiarske forme;
objektivna, struna i pravovremena takmiarska forma uslov za vrhunski sportski rezultat.
Praktina nastava:
Osposobiti budue trenere za praktini posao (trening). Intenzifikacija treninga kroz primenu u
praksi. Izrada trenanih programa. Primena savremenih trenanih metoda i upotreba
sofisticiranih softverskih programa. Korienje aparature za funkcionalnu dijagnostiku. Izrada i
korienje baterije testova za procenu funkcionalnih stanja i motorike. Vebe, primena
poslovnih softvera, studije sluaja, testovi znanja, seminarski radovi.
Predispitne obaveze
Aktivnost u toku predavanja
Praktina nastava
Kolokvijum-i
Seminar-i
Vebe
Poena (50)
5
5
15
10
15
Zavrni ispit
Praktini rad
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Poena (50)
20
15
15
PRAKTINI RAD:
2. TERMINOLOGIJA
Podrazumeva korienje opte prihvaene terminologije iji smo svedoci pogrenog korienja.
Naime, ako pogledamo termine snage doiemo do pregrt termina koji se svi odnose na tretman
snage kod sportista ali u razliitim domenima (opte, maksimalne, eksplozivne). Ukoliko se ne
udubimo u terminoloku problematiku moemo ui u vrzino kolo iz koga je strukovno teko
pobei. Moemo da koristimo pogrene termine, a samim tim i da na trenani uinak ide
stranputicom. Napomenuo bih i dve simptomatine pojave i to u sluaju terminolokog
strukovnog prevoenja kao i nestrunog prenosa nekih sportskih dogaaja (primer: sportista nije
imao snagu, a misli se na sklop svih psihofizikih sposobnosti sportiste na uinak ili veita
dilema nekih strukovnih veliina vebe rastezanja ili istezanja). Laikim i nestrunim
korienjem terminologije pravi strunjak ne moe dozvoliti sebi taj luksuz.
Obilje pojmova u sportskoj terminologiji postoje te se svaki mora na pravi nain koristiti.
Strunjak zna...misao mi je da osoba koja stalno radi na svom permanentnom usavravanju svog
strukovnog trenerskog statusa stalno mora da iri saznajne horizonte.
Nesebinost je vezana za socijalizaciju i integraciju trenerske linosti. Moramo poi od injenice
da sami sebi nismo dovoljni i da proces razmene informacija i znanja, kao i uopte komunikacije
treba da se gaji. Lino ne podravam zatvorene trenerske autoritete.
3. SPORT
(podela i karakteristike)
Podvrste
1) Rekreativni
2) kolski
3) Amaterski
4) Sport osoba sa invaliditetom
5) Vrhunski
6) Profesionalni
Po broju uesnika (individualni, timski, kombinovani)
-
Karakteristika sporta
agonistika,
Struna literatura,
Nauni asopisi,
Internet,
Mediji,
Novinski lanci.
Trenani rizici:
-
Sportske povrede,
Pretreniranost,
Akutna oboljenja,
Hronina oboljenja,
Letalni ishod.
6. SPORTSKE POVREDE
(karakteristike)
- Specifine za sport ili granu
- Najslabiji ili najpodloniji deo tela strada
- Udarac ili pokret (mikrotraume)
Klasifikacija povreda:
-
Uganua (zglobova)
Iaenja (zglobova)
Uzroci povreivanja:
Unutranji
Spoljanji
Psihofiz. stanje
Trening
Ishrana
Oprema
Zdravstveni status
Protivnik
8
Tretmani rehabilitacije:
Laka stanja (povrede)
1. Kvalitetna ishrana (+ suplementacija)
2. Odmor i oporavak
Teka stanja (povrede)
1) Imobilizacija
2) Hirurka intervencija
3) Rehabilitacija (fizikalna i kineziterapija)
7. DIJAGNOSTIKA
Dimenzionalnost tela
- visina tela
- duina delova tela
- irina tela (ramena, kukovi)
- raspon
- obimi (podlaktica, nadlaktica, grudi, trbuh, nadkolenica i podkolenica)
Kompozicija tela
- miina masa
- masa potkonog tkiva
- kotana masa
- bazalni metabolizam
- body mass index
- tenosti (%)
Dijagnostika oprema
- fotoelije
- tenzometrijska platforma
- uglomer
- dinamometri
- psihodijagnostiki testovi (stres u sportu, skala samopotovanja, sportska anksioznost,
samopouzdanje, motivacija, CRD serija psihod. testova)
- ergometri ...
- spirometrija sa tredmilom, ergometrom, biciklergometrom...
10
1. Objektivan
2. Osetljiv
3. Pouzdan
4. Upotrebljiv
Potovane kolege, preporuio bih vam ove sajtove. Brojni su testovi u upotrebi.
1. www.topendsport.com
2. www.ppoline.co.uk
3. sport-fitness-advisor.com
13
8. OSNOVE TRENINGA
Karakteristike vebanja
- struktura (uvodni, glavni, zavrni)
- sadraj (snaga, izdrljivost, kondicija...)
- parametri
1. obim
2. optereenje
3. intenzitet
4. brzina pokreta
5. amplituda
6. vreme izvoenja
7. ritam
Struktura
(uvodni, glavni, zavrni)
Ono to ini jedan trening po strukturi je uvodni deo treninga, glavni i zavrni. U uvodnom delu
treninga trudimo se da polako pripremimo organizam za jae napore, podignemo radnu telesnu
temperaturu, pripremimo psihofizike sisteme za vea naprezanja. U uvodnom delu treninga
koristimo zagrevanje, vebe oblikovanja, rastezanje i labavljenje. Takoe nije strano kod mnogih
strunjaka u ovoj fazi koristiti i masau.
Glavni deo treninga se odnosi na radnje koje u svakom pogledu odgovaraju stvarnoj nameri i
svrsi trenanog efekta i to fizika, psihika, taktika i sva druga priprema sa svojim parcijalnim
delovima i karakteristikama.
Zavrni deo je namenjen izvoenju organizma iz procesa vebanja i u njemu se uglavnom
primenjuju vebe rastezanja i labavljenja uz relaksaciju i oputanje.
Ovo je poetni deo mikrociklusa, a sve to se ide ka uslonjavanju trenanih programa dolazimo
do mezo i na kraju makrociklusa.
Sadraj vebanja se moe definisati pod kategorijom antropomotorikih varijabli (snaga, brzina,
izdrljivost, koordinacija, spretnost, okretnost, ravnotea i preciznost). Prema projekciji
delovanja na pokretne delove tela (zglobove, ligamente i miie) postoje vebe jaanja,
rastezanja, labavljenja i oputanja.
14
Parametri vebanja
1. Obim kao parametar izraen je u broju ponavljanja u serijama, broju serija i setu vebanja.
2.Optereenje i 3.intenzitet:
- maksimalno
100% - 1 ponavljaj
- submaksimalno
90-95% 23
- veliko
80-90% 46
- srednje
50-80% 8 12
- malo
>50% 15 - 25
4. Brzina pokreta sporo, srednje, brzo,eksplozivno
5. Amplituda ugao izraen u stepenima
6. Vreme izvoenja stotinke, sekunde, minute
7. Ritam 4/6 (brzina/vreme)
Korienje trenanih principa je mnogobrojno i to se strunjak vie slui ovom problematikom
lake e obaviti trenerski posao. Primera radi od osnovnih principa je od poznatog ka
nepoznatom i od lakeg ka teem. Ovo su dva bazina principa i upotrebavaju se u svakom
delu trenanog procesa.
Metodologija vebanja takoe je od sutinskog znaaja i osnovno je napomenuti analitiku,
sintetiku i kombinovanu.
Analitika se odlikuje parcijalnim vebanjem nekog pokreta, sintetika totalnim vebanjem
celog pokreta, a kombinovana pristupa analitikom u jednom trenutku, a zatim sintezu u
drugom, ime se na najcelishodniji nain reava problematika vebanja (pokreta).
Kljune celine u ritmu projektovanja dnevnog trenanog programa
Ovaj se deo odnosi na trening, odmor i ishranu. O treningu ne treba preterano priati. Akcenat je
na ishrani i odmoru. Naime, potrebno je da svaki sportista sagleda dnevne potrebe za energijom
(masti i ugljeni hidrati) i gradivne (proteini), kao i potrebe minerala i vitamina u celom procesu.
Suvie iroka tema koja ima smernice ka nutricionizmu i ozbiljnom pristupu ove problematike.
Jo jedno poglavlje koje je zanimljivo za nutricionizam jeste rezistentnost na hranu. Evidentno je
da svaki ovek, pa i sportista ima neku vrstu hrane na koju je blago reeno alergian, tj. hranu
koju tee podnosi i koja ne daje najbolje zahtevane efekte. to se tie odmora prevashodno se
misli na aktivan i pasivan odmor. Pasivan odmor je san i njega je potrebno imati proseno 6-8
sati. Aktivan odmor predstavljaju razne metode koje potpomau da se organizam okrepi usled
brojnih napora (promena fizikih aktivnosti, hobi, terapije...).
15
Napomena:
Ceo proces sportske pripreme sportiste tokom sportske karijere gradi se po ciklusima koji
omoguava da se realizuju ostali principi sportskog treninga.
Pod metodom treninga se podrazumeva nain na koji se primenjuju sredstva treninga (vebe), a
najee se po glavnom delu pojedinanog treninga prepoznaju metodi treniga (Koprivica,2013).
Metodi obuke u sportskom treningu su naini i postupci koji se primenjuju sa ciljem usvajanja i
usavravanja znanja, umenja i navika kretanja.
U okviru metoda obuke razlikujemo:
-
Sintetiki metod kada se neki pokret ili kretanje ui tako to se izvodi kao celina.
Analitiki metod kada se neko kretanje podeli na manje celine koje se zatim uvebavaju.
18
Metodi optereenja primenjuju se kada je osnovni cilj u treningu da se ostvare trenani uticaji
koji su zavisni od veliine optereenja.
U okviru metoda optereenja postoje:
-
Metod informacije je bitan deo svakog treninga bez obzira emu je glavni zadatak treninga
posveen, tj.da li je vezan za tehniku, taktiku, teorijsku pripremu sportista...
Metodi informacije su: osnovni i pomoni.
Osnovni metodi informacije su:
- iva re koja se naziva i metoda usmenog izlaganja.
- Demonstracija - pokazivanje pokreta ili kretanja.
- Posmatranje
Pomoni su: zvukovi, tragovi, orijentiri, tehnika sredstva, gestovi.
19
20
Principi u obuavanju:
1) svest o pokretu i neposredna aktivnost
2) oiglednost
3) sistematinost i postupnost
4) dostupnost i individualizacija
5) trajnost i progresija
Greke u uenju tehnike:
- unutranje (funkcionalno, motoriki, morfoloki i psiholoki razlozi)
- spoljanje (sredina, metode obuke, klima, protivnik)
Odlika greaka:
- nesvesno se javljaju,
- tee koriguju u naprednijim fazama uenja
Tehniki Stil:
- individualna karakteristika
- odstupa od kliea
- mala granica sa grekom
Principi u obuavanju:
1) svest o pokretu i neposredna aktivnost
2) oiglednost
3) sistematinost i postupnost
4) dostupnost i individualizacija
5) trajnost i progresija
Podela na osnovu broja uesnika:
1. pojedinac (potez),
2. grupa (kombinacija i varijanta),
3. tim (kombinacija i varijanta)
Taktiki parametri:
1. broj i karakteristika tima
2. postavka na terenu
3. dimenzija terena
4. klimatski uslovi
5. satnica
1. Broj i karakteristika tima:
- tehnika priprema
- taktika priprema
- fizika priprema
- psiholoka priprema
- teorijska priprema
2. Postavka na terenu:
3-2-1, 6-0, 4-2...
4-4-2, 4-3-3, 4-5-2...
3. Dimenzija terena - u zavisnosti od karakteristika tima (bri tim vei teren, proseno vii
tim favorizuje skok igru...)
4. Klimatski uslovi (vreme, nadmorska visina, temperatura, padavine)
5. Satnica (bioritam)
22
bazina
specifina
situaciona
23
Snaga
Vrste snage:
- Maksimalna (1RM)
- Eksplozivna (1/2 RM)
- Brzinska (1/3 RM)
- Amortizaciona (pliometrija-doskok)
Parametri snage:
1. obim
2. optereenje
3. intenzitet
4. brzina pokreta
5. amplituda
6. vreme izvoenja
7. ritam
24
1. Obim kao parametar izraen u broju ponavljanja u serijama, broju serija i setu
vebanja.
4.
5.
6.
7.
2.Optereenje i 3.intenzitet:
- maksimalno
100% - 1 ponavljaj
- submaksimalno
90-95% 2-3
- veliko
80-90% 46
- srednje
50-80% 8 12
- malo
>50% 15 25
Brzina pokreta sporo, srednje, brzo,eksplozivno
Amplituda ugao izraen u stepenima
Vreme izvoenja stotinke, sekunde, minute
Ritam 4/6 (brzina/vreme)
25
Brzina
Podela:
- brzina reakcije - startna (senzo-motorna)
- promenljiva (prirast, agilnost - promena pravca, opadanje)
- maksimalna (konstatna)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Testiranje i procena
Bazina snaga
Balistika i pliometrija
Trening brzinske izdrljivosti
Tehnika tranja
Trening rada nogu
Trening preko maksimalne brzine
Planiranje i periodizacija
26
Izdrljivost
(Nikoli, 2011)
aerobna
anaerobna
aerobno-anaerobna
Parametri izdrljivosti:
- puls
- kiseonik
- ugljendioksid
- sastav krvi
Intenzitet izdrljivosti:
1) maksimalno (do 30 sek.)
2) submaksimalno optereenje (30 sek-5min)
3) veliko (5-30 min)
4) optimalno (>30 min)
Svi ivi organizmi poseduju sposobnost prilagoavanja. Efekti adaptacije mogu se akumulirati
ime se stvaraju bazini uslovi za bolji rezultat u datim uslovima.
Dobro programiran trening dovodi do itavog niza specifinih reakcija adaptabilnog tipa, zavisno
od konstitucije, faze treninga, uzrasta, opte i specifine pripremljenosti organizma.
27
Mogunosti prilagoavanja nisu neograniene. One se kreu unutar granica utvrenih genetskim
potencijalom svakog sportiste.
Pod izdrljivou se, najee, podrazumeva sposobnost oveka da due vreme obavlja rad
odreenog intenziteta, bez smanjenja radnog uinka, odolevajui znacima zamora koji se
javljaju.
Aerobna izdrljivost je dugotrajnog karaktera gde se kao energent koriste eeri i masti uz
prisustvo kiseonika. Odlikuje se stabilnim pulsom od 120 do 170 otkucaja u minuti.
Anaerobna izdrljivost funkcionie razgradnjom adenozin - trifosfata (ATP) na adenozin-difosfat
i fosfat (ADP+P). Meutim, zbog veoma male koliine ATP-a (dovoljne samo za nekoliko
miinih kontrakcija), rad dueg trajanja nije mogu bez obnavljanja ATP-a. Obnavljanje ATP
odvija se sloenim biohemijskim sistemom poznatim kao resinteza. Resinteza se, shodno
intenzitetu i trajanju rada, odvija u anaerobnim i aerobnim uslovima. Resinteza ATP u
anaerobnim uslovima odvija se pomou energije stvorene cepanjem energetskog jedinjenja
kreatinfosfata (koje se, takoe, nalazi u miiu) na kreatin i fosfat. Ponovnom razgradnjom ATP
na adenozindifosfat i fosfat stvara se energija za miinu kontrakciju
Poznato je da se do izdrljivosti ne stie samo putem kontrolisanog istrajnog tranja.
Za razvoj aerobne izdrljivosti vrlo uspeno moe se primeniti kontinuirano tranje u trajanju od
15-30 minuta, "fartlek" (igra tranjem u prirodi naizmeninim intenzitetom) pri emu treba
obezbediti frekvenciju pulsa na nivou 120-150 otkucaja u minutu, ili tranja u kontinuitetu od
6-10 m intenzitetom koji varira od 20-80% od maksimuma i pulsnim vrednostima koje ih prate
130-140 do 170-175 otk/min. Tu su igre loptom na prostoru 15 x 15 m (3:1 uz jedan dodir),
35 x 20 m (4:4 sa dokerom i dva dodira) ili elementi tehnike ugraeni u reim aerobne
izdrljivosti. Primeri u sportskim igrama sa razliitim dimenzijama terena i veliini lopte.
Stimulacija anaerobnog, glikolitikog reima vodi kroz intervalno-serijska tranja na deonicama
od 200 600 m sa 90-95% optereenjem uz trajanje pauze od 20"-2' i seriju od 4 ponavljanja sa
pauzom od 4 minuta. Broj serija se kree od 2 - 4, uz odmor oko 15 minuta koji je ispunjen
radom malog intenziteta.
Koeficijent uroenosti kod izdrljivosti se kree izmeu .70 i .80, mogunost razvoja postoji, ali
ne u velikoj meri. Ona se ustvari temelji na efikasnosti funkcionisanja regulacionih mehanizama
koji se manifestuju u:
28
29
Koordinacija
Genetski koeficijent iznosi 0.80
Motorika sposobnost iz domena vetina koja se sastoji od spretnosti, okretnosti i preciznosti
pokreta i samim tim je najzahtevnija, kompleksnija i komplikovanija.
oordinacija predstavlja svrsishodno, kontrolisano,energetsko, vremensko i prostorno
organizovanje pokreta u celine, tj.kretne strukture (. Niin, 2000).
Koordinacijom se naziva sposobnost organizma da adekvatnom motorikom zadatku usklauje
pojedine pokrete i radnje u odnosu na prostor, vreme i naprezanje (eljaskov, 2004).
Zaciorskij (1975) je odredio tri manifestacije koordinacije:
kao sposobnost tanog izvoenja brzih motorikih radnji
kao sposobnost brzog uenja pokreta
kao sposobnost motornog transfera u srodnim i nesrodnim pokretima
Razvoj brzine, snage i izdrljivosti utie na razvoj koordinacije....
Predpubertet predstavlja najvaniju fazu (zovu je fazom brzog sticanja) u razvoju ove motorike
sposobnosti.
Sadraji primenjljivi u ovom periodu su: vebe za usvajanje motorikih vetina (kotrljanje u
svim ravnima, bacanje, udaranje, hvatanje).
Vebe jednostavne ravnotee (hodanje po uskim predmetima, skakanje sa i na niske predmete).
Vebe jednostavnog ritma i reakcije (hvatanje, pljeskanje, poskoci).
Vebe za razvoj prostorne orijentacije i oseaja za poziciju tela ili ekstremiteta (puzanje,
kotrljanje, kolut napred-nazad), vebe za razvijanje spretnosti (manipulacije rekvizitima).
Sloenije vebe ravnotee (okreti, poskoci, skokovi na uskim predmetima...).
Znaaj koordinacije za svestrani razvoj:
uestvuje u svakom pokretu,
daje kvalitet pokretu,
poveava motoriko bogatstvo,
stvara iroku bazu za uenje i razvoj svih ostalih pokreta (koji nadolaze iz budunosti),
osnova je za uenje i izvoenje sloenih dinamikih motornih stereotipa vieg reda,
omoguava lake i bre uenje novog.
Faktori: koordinacija ruku, koordinacija nogu, spretnost, okretnost, agilnost, brzina promene
pravca kretanja, opta statika koordinacija, opta dinamika koordinacija, fina koordinacija tela,
gruba koordinacija tela, tajming, tempo, koordinacija u ritmu, balansiranje predmetima,
reorganizacija stereotipnih kretanja, brzina izvoenja kompleksnih motorikih zadataka,
koordinacija izboenja silovitih pokreta, motorika edukatibilnost, motorika inteligencija.
30
Spretnost
Motorika sposobnost koja se odlikuje preciznim pokretima i radnjama. U direktnoj je vezi CNS
i miini sistem koji utiu u sinergiji. Spretnost se odraava jasnim detaljima u pokretu i deo je
vetine. U zavisnosti od sporta ili sportske grane, spretnost je u veoj ili manjoj meri izraena
parcijalno (delovi dela i njihovi segmenti).
Na razvoj spretnosti utiu brojni endogeni i egzogeni faktori, kao i genetiki prenosni kod
roditelja. Nasledni faktor igra veliku ulogu u selekciji sportista u sportovima kod kojih je itekako
potrebna i izraena spretnost. Jedan deo spretnosti do majstorstva sportista postie se treningom,
ali uspeh je garatovan od natalnog doba, genetskog koda, selekcije za sportsku granu i na kraju
dugogodinjeg trenanog rada. Baterijama testova za procenu spretnosti dolazimo do saznanja o
baznim parametrima kako bi mogli da delujemo prognostiki.
Spretnost je komponetna fizike sposobnosti koja oznaava dobru i sloenu koordinaciju
ekstremiteta.
Okretnost
Motorika sposobnost koja spada u domen vetina, a definisana je velikom amplitudom pokreta
u optimalnom vremenskom intervalu. Kada je re o maksimalno brzom vremenskom intervalu
onda govorimo o agilnosti. I jedna i druga sposobnost su itekako vane za uspeh u sportu.
Direktno su u zavisnosti od veliine i obima treninga kao i od vebi rastezanja, labavljenja i
oputanja. Okretnost je kompleksna sposobnost koja se manifestuje brzim, tanim, ekonominim
i svrsishodnim aktivnostima, koje zavise od kretnog iskustva i karaktera aktivnosti.
Koordinaciono svojstvo pojedinca da organizuje kretanje pravilno, brzo, racionalno i snalaljivo
u novonastalim uslovima i to najadekvatnijim amplitudama. Zasniva se na motornom iskustvu,
to znai da e biti okretniji oni koji su ovladali veim brojem razliitih aktivnosti i oni koji su
primenjivali aktivnosti u razliitim uslovima.
31
Prema nekim autorima komponente okretnosti su: kinestetiki oseaj, oseaj za prostor, oseaj za
vreme, usklaenost nervno- miinih odnosa, odgovarajui stepen intelektualnog potencijala,
kao i ostale komponente fizike sposobnosti oveka. Okretnost u sutini predstavlja saradnju na
najviem nivou izmeu motornog i psiholokog potencijala.
Ceo lokomotorni aparat utie na pozitivan rezultat poboljanja okretnosti (miini,
kotanozglobni i nervno centralni sistem).
Determinante okretnosti:
- Pravilnost
- Brzina
- Racionalnost
- Snalaljivost
Okretnost se moe podeliti na dva oblika: optu i specifinu okretnost.
Za ispoljavanje opte okretnosti potrebno je da postoje uslovi koji se odnose na sloenost,
pravilnost, razliite poloaje, svrsishodnost i brzinu delovanja u neoekivanim situacijama.
Ispoljavanje specifine okretnosti zahteva uslove koji su vezani za tano odreeno vreme. Za
bioloki razvoj okretnosti je karakteristino da se dobro razvija do puberteta, kada se obino
zapaa izvesno opadanje uslovljeno burnim porastom tela, naroito ekstremiteta. Krajem
puberteta ona se ponovo poboljava. Aktivnou i vebanjem okretnost se moe izrazito
poboljati. Primeeno je da devojice bre napreduju u usvajanju ove komponente fizike
sposobnosti, te da se ta razlika zadrava i u starijim uzrastima. Ona kao i gipkost posredno utie
na ispoljavanje ostalih antropomotorikih dimenzija.
Sredstva za razvoj opte okretnosti su vebe opte pripreme, specijalne asimetrine vebe,
aktivnosti razliiti po strukturi kretanja (razliiti sportovi), vebe sa rekvizitima (palice, lopte,
vijae, unjevi...)
Sredstva za razvoj specifine okretnosti mogu biti taktiko-tehniki elementi i kombinacije
elemenata u odreenim aktivnostima, kao i takmienja, u uslovima karakteristinim za sportske
discipline.
Metodska uputstva, usmerena na podsticanje okretnosti, zasnivaju se na primeni neubiajenih
poloaja, zatim na izvoenju vebi u suprotnom smeru u odnosu na demonstratora (princip
ogledala), na promeni brzine izvoenja kretanja, promeni tempa kretanja, promeni prostora,
promeni naina izvoenja vebe, na dodatnom uslonjavanju, na izvoenju poznate vebe u
promenjenim uslovima.
32
Ravnotea
Motorika sposobnost iz domena vetina koja se odlikuje spremnou i mogunou
lokomotornog sistema da se suprostavi raznim silama (zemljina tea, cetrifugalna, centripetalna,
sile koje su uzrokovane drugim sportistom). Sposobnost odravanja aparata za kretanje u
odreenom poloaju u uslovima mirovanja (statika ravnotea) i kretanja (dinamika
ravnotea). Predstavlja brzinu reagovanja i prestruktuiranja aktivacije suprotnih miinih grupa.
Mogunost zadravanja ravnotenog poloaja u miru i u kretanju sloen je sistemski sklop u koji
uestvuju CNS, miini i kotanozglobni. Ravnotea zavisi od funkcije ulnog organa koji se
nalazi u slunom lavirintu, od centara ravnotee u CNS-u, kinestetikog oseaja, koji je uslovljen
ulnim organima u miiima, tetivama i zglobnim aurama, a i od opaanja vida, jer znamo da je
lake odravati ravnoteu kada su oi otvorene, nego zatvorene.
Senzitivni periodi za razvoj ravnotee su 9-10, 14-15 i 16-17 godina.
Za odravanje ravnotenog poloaja, veoma je znaajno da se razvije oseaj ravnotee, iji su
nosioci dobro razvijeni, ne samo vestibularni, ve i kinestetiki, taktilni i optiki analizatori.
Sloenost ravnotenog poloaja zavisi od veliine povrine oslonca, visine teita tela, kao i
poloaja slobodnih delova tela. Teinu ravnotenog poloaja takoe uslovljava i vreme njenog
trajanja.
Preciznost
Motorika sposobnost oveka da pogodi cilj voenim, baenim, udarenim ili lansiranim
predmetom. Pod preciznou se podrazumeva i sposobnost izvoenja tano usmerenih i
doziranih pokreta i kao takva je povezana za tanost ocene prostornih i vremenskih parametara
datog sistema kretanja i odgovarajueg kretnog reagovanja u njemu. Preciznost je sloena i
osetljiva psihofizika sposobnost koja zavisi i od momentalnog raspoloenja, emocija,
sposobnosti koncentracije, ali i od drugih motorikih sposobnosti.
Bioloki razvoj preciznosti uslovljen je razvojem koordinacionih mogunosti CNS-a
pa praktino zavisi od toga, ali se na njenom razvoju moe raditi do kraja ivota.
Istiu se, najee dva aspekta preciznosti:
1. Preciznost voenja sposobnost izvoenja tano usmerenih i optimalno mehanikih i
fiziolokih doziranih pokreta kojima domauje cilj (u boksu, maevanju, ili sportskim
igrama) - da se neposredno voeni predmet ili deo tela plasira na odreeno mesto i
2. Preciznost bacanja (lansiranja predmeta) sposobnost pogaanja izbaenim
predmetima (lopte, koplje, bomba, loptica, strelica pikada) odreene take ili povrine u
prostoru domaaja (cilj).
33
34
35
Na grafikonu 1. proizvoljno je dat za primer intenziteta treninga kroz strukturu (uvod, glavni i
zavrni deo treninga). Uzmimo da u uvodnom delu u prvoj etvrtini treninga (10-12 minuta)
dovodimo telo iz potpunog stanja mirovanja u neku radnu trenanu zonu. Naredne dve etvrtine
treninga tj. glavna faza treninga optereenje je u submaksimumu i maksimumu, da bi u zavrnoj
(fazi) etvrtini treninga polako poputali sa intenzitetom i privodili kraj treninga.
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
1
11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45
Ovde je dat prikaz piramidalne slike treninga (uspon, vrh i pad). Ako se prisetimo trening moe
da ide stalno uzlaznom linijom (od slabijeg ka jaem intenzitetu) ili stalno silaznom (od jaeg ka
slabijem intenzitetu) i deo piramidalnog zupasti to podrazumeva da u jednom treningu
imamo vie piramida.
Napomena:
1) sve faze treninga imaju svoju opravdanost i jednako su vane za uspeh
2) vremenski % po fazama je klizni i u zavisnosti je od endogenih i egzogenih faktora
3) planiranje, voenje evidencije i praenje postignutog je od sutinskog znaaja
Efekat treninga (pozitivni ili negativni):
1) Trenani (tokom vebanja)
- Parcijalni
- Totalni
2) Posttrenani (neposredno posle vebanja)
3) Gomilajui (efekat sume treninga)
4) Stabilna sportska forma
5) Odloeni sportski efekat
37
12.2 MIKROCIKLUS
Dan
Poned.
R.b
T
1
Vrsta
treninga
Fizika
Tehnika
Taktika
Psihol.
Teorijska
Obim
Optereenje
Broj ponav
100%
90-95%
80-90%
50-80%
>50%
2.
Utorak
Sreda
etvr.
Petak
Subota
Ned
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
Tabela 1. Primer trenane nedelje
Intenzitet
Brzina
izvoenja
1,2,3 x
sporo
15km/
srednje
4km/
brzo
1m/s
eksploz.
5m/s
PAUZA
Amplituda
Vreme
Ritam
ugao
Stot.
Sek.
Min.
Sati
PAUZA
Osvrnimo se ukratko na jednu primerom datu trenanu nedelju sa po dva trenana termina na dan
(Tabela 1). Naime, tabela je podeljena po zonama. Svaki trening je obeleen u neku od tri boja.
Crvena bi oznaavala jak i naporan trening, zelena na srednji i umeren trening, a uta na
oporavljajui trening slabijeg intenziteta. U jednom danu smo uzeli da imamo po dva treninga
(jedan pre, a drugi poslepodne), znajui da je najvei trenani uinak od 10 do 12 asova i od 17
do19 asova. Vrsta treninga se moe odnositi na sve elemente sportske pripreme (tehnika,
taktika, fizika...) u svom njenom totalitetu. Obim je definisan brojem ponavljanja, optereenje
procentom, intenzitet jedinicama mere u sportu, brzina izvoenja, amplituda, vreme i ritam su
takoe definisani. Imajui u vidu da jedna slika govori hiljadu rei, dobili smo mozaik kojim se
moe predstaviti trenana nedelja, na relativno prost i pregledan nain, a koja bi obuhvatala sve
ono to je potrebno za realizaciju u mikrociklusu.
Napomena: mora se voditi rauna i nemogue je da svaki trening bude praen crvenom zonom
optereenja, treba adekvatno definisati trenanu nedelju u zavisnosti da li je re o bazinom,
pripremno, takmiarskom ili posttakmiarskom (oporavljajuem) periodu.
38
12.3 MEZOCIKLUS
Grafikon 3. Mezociklus
Na grafikonu 3. Moemo videti u prostim crtama kako bi izgledao jedan mezociklus. Trajanje je
jedan mesec. Unutar meseca imamo etiri nedelje. Ako se vratimo na mikrociklus moemo
definisati svako nedelju ponaosob. U zavisnosti od makroplana mezociklus u trajanju od mesec
dana moemo projektovati na razliite vrste sportske pripreme (tehnika, taktika, fizika,
psiholoka i teorijska). Ako pogledamo da unutar svakog dela sportske pripreme imamo vie
podeljenih i izdvojenih segmenata kojima trebamo posvetiti panju (npr. fizika - snaga, brzina,
izdrljivost...) moemo uvideti veliki broj kombinacija.
Kratak osvrt na delove sportske pripreme:
-
39
Sve navedene delove koji ine sportsku pripremu ne moemo izolovati i posmatrati zasebno, ve
naprotiv jedino je mogue problematiku posmatrati u celini.Ovo nas upuuje upravo na dobro
isplaniran trenani program koga emo se drati kako bi svaka vrsta sportske pripreme imala
adekvatan tretman i dala najbolji rezultat. Uteno je to nema idealnog trenanog programa, te
nam se stoga otvara mogunost da kroz plan u celini damo svoj lini peat i doprinos u kreiranju
i projektovanju sportsko - takmiarske forme sportista.
40
41
12.5 MAKROCIKLUS
Makrociklus (grafikon 5.) u sportskoj terminologiji predstavlja jednu takmiarsku sezonu.
Unutar sezone imamo nekoliko pripremno takmiarskih perioda.
Grafikon 5. Makrociklus
Napomena:
U kreiranju i projektovanju makrociklusa predlog je da se ide sledeim redosledom :
1.
2.
3.
4.
5.
-
Izvlaenje zakljuaka
Uoavanje greaka i rad na ispravci istih u sledeoj sezoni
42
Trajanje 4 godine
43
13. PERIODIZACIJA
Termin periodizacija u sportskom planiranju takmiarske forme nije nita drugo nego tano i
precizno podeliti jedan dui vremenski period na podperiode. Unutar samih perioda napraviti i
definisati to preciznije njegove delove. Ako je re o makrociklusu u trajanju od godinu dana
podelu bi izvrili na vie pripremno takmiarskih perioda. Svaki pripremno takmiarski period bi
podrobnije definisali mezociklusima (na mesenom nivou), a mezocikluse na mikrocikluse gde
bi svaku nedelju definisali, a unutar svake nedelje pojedinano svaki njen dan. Svaki trenani
dan definiemo sa nekoliko treninga, a trening sa trenanim parametrima.
Nedostaci periodizacije (Issurin, 2009)
44
14. SUPERKOMPENZACIJA
Loa procena potroenih depoa i vremenska nadoknada istih (stagnacija, pad forme ili
pretreniranost)
Loa procena vremena sledeeg treninga u zavisnosti krive superkompenzacije
(nedovoljni trenani efekat korienja superkompenzacije)
45
1) klizajui,
2) stepenasti,
3) ubrzani.
Faze:
1. Poslednji trenani ciklus do 14 dana pre glavnog takmienja optereenje manje za 50%
2. Od 14 do 7 dana pre glavnog takmienja - optereenje manje jo za oko 25%
3. Od 7 do 3 dana pre glavnog takmienja (individualno, specijalizacija takmiarskog
programa,glad takmiarski intenzitet sa naglim pre prekidom aktivnosti).
46
16. ZAMOR
47
17. OPORAVAK
(Koprivica, 2013)
Vrste:
- delimini
- potpuni
Faze:
- funkcionalna promena
- strukturna promena
Sredstva:
- trenana (programiran trenani proces, smenjivanje optereenja u treningu i takmienjima i
odmor)
- psiholoka (autogeni trening, psihoregulacija, relaksacija, hipnoza, stvaranje pozitivne mikro
klime u grupi, stvaranje i negovanje dobrih odnosa u svim sportskim relacijama i u porodici..)
- medicinska
48
49
Karijerne faze
1. Poetna
2. Razvojna
3. Stabilna
4. Zavrna
5. Karijerna transformacija
Velike oscilacije u sportskoj formi (emocionalna nezrelost, pogrean cilj - novac, sportski
uspeh, sportska slava)
50
Sve manje oscilovanja u sportskoj formi kao rezultat nedovoljne zrelosti, a sve vie kao
greka u Programiranju takmiarske forme.
Istraivanje mikro, npr. menjanje delova treninga, blaga korekcija tehnike, sportskih i
ivotnih navika.
5. Karijerna transformacija
Sportista u svom evolutivnom pomaku prolazi kroz transformacione promene. To se stanje
mora injenino prihvatiti iako je teko da iz radnog popularistikog stanja vrhunskih
sportskih rezultata mora imati tranzitnu sferu i poprimiti druge angamane sportskog radnika
(trener, menader, profesor...). est je sluaj da se jedan strukovni deo sporta uopte
zanemari (teorija i znanje), tako da je nova interakcija i angaman u svojstvu sportskog
strunjaka nedovoljna za izazove koji prate ovo zanimanje. Vano je napomenuti da svako
moe i treba da se usavrava. Entuzijazmom i eljom kroz ogromno odricanje svim
sredstvima saznajnog procesa treba da napreduje dok se bavi ovim poslom.
51
Transformacija sportiste
- poetak
- profesionalni i vrhunski rang
- zavretak sportske karijere
- poetak trenerske (menaderske, nastavne...) karijere
Predlozi za transformaciju
52
LITERATURA
1. Bjelica, D., Fratri, F. (2011). Sportski trening teorija, metodika, dijagnostika. Niki:
Fakultet za sport i fiziko vaspitanje.
2. Bompa, T. (2006). Teorija i metodologija treninga. Zagreb: Gopal.
3. Dintiman, G., Tellez, T. Ward, B. (1997). Sports Speed: #1 Program for Athletes. Second
edition. ISBN: 9780880116077.
4. Issurin,V. (2009). Blok periodizacija prekretnica u sportskom treningu. Beograd:
Datastatus.
5. Kolektiv autora (1973). Prirunik za trenere uvod u optu metodiku treninga. Beograd:
sportska knjiga.
6. Koprivica, V. (2002). Osnove sportskog treninga, prvi deo. Beograd: SIA.
7. Kosti, P. (2002). Sociopsiholoke osobine i svojstva linosti sportiste. Psihologija danas,
Ni, br.17/02
8. Kukolj, M. (2006). Antropomotorika. Fakultet za fiziku kulturu. Univerzitet u Beogradu.
Beograd.
9. Malacko, J. (2000). Osnovi sportskog treninga. Novi sad: SIA.
10. Malacko, J., Rao, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo, Fakultet
sporta i telesnog odgoja, str. 302-303
11. Niin, . (2000). Antropomotorika-teorija. FFK. Univerzitet u Novom Sadu. Novi Sad.
12. Nikoli, M. (2011). Fudbal i motorike sposobnosti. Seminarski rad. Fakultet za sport i
fiziko vaspitanje. Univerzitet u Pritini.
13. Petkovi, D. (2008). Sportski trening. Ni: Univerzitet u Niu.
14. Zaciorskij, V.M. (1975). Fizika svojstva sportiste, NIP, Partizan, Beograd.
15. eljaskov, C. (2004). Kondicioni trening vrhunskih sportista. Sportska akademija.
Beograd.
Internet
-
Wikipedia
53