1

Veleuilite u Varadinu

Auditorne vjebe iz
fizike 1

mr.sc. Jurica Hiak, predava

Varadin, 2012

Sadraj:

GRAFIKI PRIKAZ 1-D GIBANJA .................................................................................................. 3

PUT KAO POVRINA ISPOD V-T GRAFA ...................................................................................... 8

PRIMJENA KINEMATIKIH JEDNADBI NA 1D GIBANJE ............................................................ 11

HORIZONTALNI HITAC ............................................................................................................. 16

KOSI HITAC .............................................................................................................................. 20

KRUNO GIBANJE .................................................................................................................... 25

DINAMIKA TIJELA NA HORIZONTALNOJ RAVNINI .................................................................... 27

DINAMIKA POVEZANIH TIJELA ................................................................................................. 29

DINAMIKA TIJELA NA KOSINI ................................................................................................... 34

10

ZAKON GRAVITACIJE................................................................................................................ 39

11

ZAKON OUVANJA KOLIINE GIBANJA .................................................................................... 43

12

ZAKON OUVANJA ENERGIJE................................................................................................... 48

13

ROTACIJA KRUTOG TIJELA ....................................................................................................... 53

14

HIDROSTATIKA ........................................................................................................................ 60

15

INERCIJALNE SILE ..................................................................................................................... 66

16

HIDRODINAMIKA ..................................................................................................................... 69

1 Grafiki prikaz 1-D gibanja

1.1

Opii gibanje prikazano na grafu i izraunaj brzinu tijela u razliitim

etapama gibanja.

Rjeenje:
Prve dvije sekunde tijelo se giba stalnom brzinom du x-osi, udaljavajui se
od ishodita (x=0) . Na samom poetku gibanja tijelo se nalazi na   0, a
na kraju druge sekunde nalazi se na poziciji   8 . Brzina tijela u prvoj
etapi:

  

,

 

gdje je  pomak tijela koji se definira kao razlika izmeu zavrne

(konane) pozicije  i poetne pozicije  .

  8 0

 4 .
  2 0

U drugoj etapi (od kraja druge sekunde do kraja etvrte sekunde) tijelo
miruje. Naime tokom cijelog vremenskog intervala tijelo se nalazi na istoj
poziciji   8 . Dakle:

 0.

U treoj etapi (od t=4 do t=8s) tijelo se vraa u ishodite. Pomak i brzina
su negativni.

1.2

  0 8

 2 .
  8 4

Nacrtaj x-t graf za tijelo koje se prve 4 sekunde giba stalnom brzinom
0.5m/s, zatim dvije sekunde stoji, da bi u intervalu od t=6 do t=8 putovalo
brzinom 1.5 m/s. Pretpostavimo da je u poetnom trenutku tijelo bilo na
poziciji x=0.
Rjeenje:
Prve 4 sekunde tijelo prevali 2m. Naime,


  
  0.5 4  2 .


Konana pozicija je, prema tome,

      0  2  2 .

U drugoj etapi tijelo miruje, pa je x-t pravac paralelan s vremenskom osi.

U treoj etapi tijelo pree:
 
  1.5 2  3 ,

to znai da je konana pozicija tijela

      2  3  5 .

Valja primjetiti da nagib x-t pravca ovisi o brzini tijela. Vei nagib pravca
odgovara veoj brzini tijela!

1.3

Koji automobil je bri, A ili B?

(a)

(b)

(c)

Rjeenje
U sluaju (a) bri je automobile opisan pravcem B jer je nagib pravca B
vei.
U sluaju (b) oba automobila imaju istu brzinu jer je nagib pravaca isti, ali
auto B ima bolju startnu poziciju.
U sluaju (c) auto A je bri. Iako B ima poetnu prednost, auto A ga sustie
i prestie.
1.4

Napii x(t) funkciju i nacrtaj x-t graf za tijelo koje u trenutku t=0 kree s
pozicije x0=4m i giba se stalnom brzinom 2m/s tokom 3s.
Rjeenje
Gibanje stalnom brzinom moe se opisati linearnom funkcijom
   
,

gdje  predstavlja poetnu poziciju (odsjeak na ordinati), a

predstavlja
brzinu tj. koeficijent smjera pravca. U ovom sluaju gibanje je opisano
funkcijom:
  4  2.

1.5

Nacrtaj x-t graf za gibanje opisano funkcijom    . Odredi poloaj

tijela u trenutku t=2s. Kada e se tijelo nai u x=0 ?
Rjeenje

Brzina je negativna
 4 / (tijelo se giba suprotno od dogovorenog
pozitivnog smjera) to znai da x(t) pravac pada.

Poloaj tijela u t=2s

Iz uvjeta   0 dobivamo

2  12 4 2
2  4 .

0  12 4
4  12
  3.

1.6

Kamion kree iz Zagreba prema Varadinu u istom trenutku kada i

automobil iz Varadina prema Zagrebu. Kamion se giba brzinom 65km/h, a
auto 75km/h. Nakon koliko minuta e se susresti? Nacrtaj x-t graf na kojem
e se vidjeti oba gibanja. Udaljenost Varadina od Zagreba je 70km.
Rjeenje
Oznakom t oznaimo trenutak njihovog susreta. Kamion za t minuta pree
put " dok automobil pree # , to se moe izraziti pomou njihovih brzina:
" 
" 

# 
# .

Ako zbrojimo te dvije jednadbe, dobivamo:

"  # 
"  
# ,
70%  
" 
# ,
70%  140

%

&

  0.5&  30 '(.

Problem se moe rijeiti i na drugi nain, pomou x(t) funkcija. Ako Zagreb
stavimo u ishodite brojevnog pravca, a Varadin na poziciju   70% ,
tada se gibanje kamiona i automobila moe opisati slijedeim funkcijama:
"  0 
" ,

#  70%
# .

U toki susreta vrijedi "  # . Dakle

iz ega opet dobivamo:

Toka susreta je:

"   70%
# ,

70%  
" 
# ,
  0.5&.

" 0.5  0 
" 0.5  32.5 %

Na x-t grafu ta dva gibanja izgledaju ovako:

2 Put kao povrina ispod v-t grafa

2.1

Krenuvi iz mirovanja, tijelo ubrzava tako da za 10s postigne brzinu 4m/s.

Odredi prevaljeni put.
Rjeenje:

Prevaljeni put odgovara povrini ispod v-t

grafa. U ovom sluaju radi se o povrini
pravokutnog trokuta.

s=

1
10 4 = 20m
2

Zadatak se moe rjeiti uporabom formule    )  ukoliko se prethodno

izrauna akceleracija tijela:

4 0
)

 0.4 / 

10




2.2

1
0.4 10  20
2

Krenuvi iz mirovanja, tijelo za 2s postigne brzinu 8m/s, a zatim se jo

2sekunde giba stalnom brzinom. Odredi ukupni preeni put.

9
Rjeenje

s=
2.3

1
2 8 + 2 8 = 24m
2

Automobil ide brzinom 10m/s. U jednom trenutku pone ubrzavati tako da

5s nakon poetka ubrzavanja brzinomjer pokazuje 72km/h. Koliki put je
prevaljen za vrijeme ubrzavanja?

Rjeenje
Konana brzina automobila je

 72

%
1000
 72
 20 /
&
3600

Prevaljeni put odgovara povrini ispod v(t) pravca. Ta povrina se moe

promatrati kao zbroj pravokutnika i trokuta. Slijedi:

1
  5 10  5 10  50  25  75
2

10
2.4

Vlak koji ima brzinu 20m/s poinje usporavati retardacijom od 0.4m/s2. Kad
e se vlak zaustaviti i koliki e put prevaliti za to vrijeme?
Rjeenje
Iz definicije akceleracije )  , slijedi:


0
)

+

 
0  ),

Kako bi saznali vrijeme zaustavljanja potrebno je u jednadbu staviti v(t)=0

0 
0  ),

Poetna brzina je
0  20, dok je akceleracija )  0.4

./

. Prema tome:

0  20 0.4 ,
Dakle, vlak e se zaustaviti nakon 50s. Zaustavni put moemo odrediti
pomou v-t grafa:



1
50 20  500
2

11

3 Primjena kinematikih jednadbi na 1D

gibanje
3.1

S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 2m/s. Nai visinu
mosta i brzinu kojom kamen padne u vodu ako on pada tono 3s.
Rjeenje
Osnovne kinematike jednadbe za jednoliko ubrzano gibanje glase
1
 
   )  ,
2


  ).

U sluaju padanja u gravitacijskom polju s poetnom brzinom dobivamo

formule za vertikalni hitac prema dolje:
1
& 
   0  ,
2


  0,

Direktnim uvrtavanjem podataka slijedi:

1
10 3  51 ,
2

 2  10 3  32 .


& 23
3.2

Za koliko vremena padne kamen s tornja visokog 45m? A za koliko ako mu

damo poetnu brzinu prema dolje 12.5m/s? Zanemari otpor zraka.
Rjeenje
Krenimo od kinematike jednadbe za put:
1
 
   )  ,
2

U sluaju bez poetne brzine

  0 uz akceleraciju )  0 (slobodan pad):
1
&  0  ,
2

2&
  1  3.
0

Kad tijelo ima poetnu brzinu, uvrtavanjem podataka dobivamo

kvadratnu jednadbu:

12
45  12.5 

1
10  ,
2

2   5 18  0,

3.3

5 2 25  144
,
4

Kao fizikalno smisleno uzimamo samo pozitivno rjeenje, dakle   2.

Tijelo je poelo akcelerirati, iz mirovanja bez poetne brzine. Za vrijeme

osme i devete sekunde prelo je 40m. Odredi akceleraciju.
Rjeenje
U prvih devet sekundi tijelo je prelo put:
1
9  ) 9
2
U prvih sedam sekundi:
1
7  ) 7
2

Dakle, u osmoj i devetoj sekundi tijelo je prelo put:

1
1
  ) 9 ) 7 ,
2
2
1
40  )9 7 ,
2

iz ega slijedi traena akceleracija:

)

2 40
 2.5   .
81 49

13
3.4

Tijelo je ispaljeno vertikalno u zrak brzinom 40m/s. Odredi nakon koliko

vremena e se nai na visini h=35m.
Rjeenje:
Ako u osnovnu kinematiku jednadbu za put uvrstimo )  0, dobivamo
formulu za vertikalni hitac u vis:
1
& 
  0  ,
2

to nas vodi na kvadratnu jednadbu:

odnosno

35  40 5  ,

   8  7  0,
  1,   7

Oba rjeenja imaju smisla; tijelo se prvi put nae na visini &  35 na
kraju prve sekunde, dok se penje, a drugi put nakon   7 kad pada.
3.5

Tijelo ispaljeno vertikalno u vis padne na zemlju nakon 8s. Odredi

maksimalnu visinu i poetnu brzinu.
Rjeenje
Jednadbe za vertikalni hitac u vis glase:
1
& 
  0  ,
2


 0,
Iz druge jednadbe vidi se da brzina tijela linearno pada (za -10m/s, svake
sekunde) i da e u jednom trenutku pasti na nulu to je trenutak kad tijelo
postigne maksimalnu visinu.
Dakle, uvrtavanjem brzine
 0 u jednadbu za brzinu, moemo dobiti
vrijeme uspinjanja, tj. trenutak postizanja maksimalne visine.
0 
 0,
0  40 10 5   4,
1
& 
 4 0 4 ,
2

to znai da maksimalna visina iznosi:

&  40 4 5 4  80 .

14
3.6

Tijelo je baeno prema dolje brzinom 5m/s. Koliko traje let ako u posljednjoj
sekundi tijelo pree polovicu ukupne visine s koje je baeno?
Rjeenje:
1
6 
   0  ,
2

Za ukupno t sekundi tijelo padne na tlo:

dok za  1 sekundi tijelo pree prvu polovinu visine:

6
1

  1  0 1 ,
2
2

Pomnoimo li potonju jednadbu s 2 i izjednaimo li je s prvom jednadbom

dobit emo:
1

   0   2
  1  0 1 ,
2
5  5   10 1  10 1 ,

iz ega slijedi kvadratna jednadba bez slobodnog lana:

5  15  0,
5 3  0,
  3.

3.7

Tijelo se, krenuvi iz mirovanja, giba tako da mu je akceleracija

proporcionalna s vremenom. Koliki je prevaljeni put nakon 6s ako je nakon
4s brzina tijela 16m/s?
Rjeenje:
Akceleracija se definira kao derivacija funkcije brzine:

iz ega slijedi:

)

,
7

7
 )7,


0  8 )7,


15
gdje je
0  0, jer je reeno da je tijelo krenulo iz mirovanja. Uz
pretpostavku da akceleracija linearno raste s vremenom, moemo uvesti
konstantu proporcionalnosti k.

Brzina u nekom trenutku je:

)  %.
,

  8 %7,


  % 
2

1
% 4 .
2

4 

Dakle, brzina u t=4s, jednaka je:

Iz zadanog podatka
4  16 /, slijedi da je konstanta
proporcionalnosti:
%  2 / 9 .

Sada moemo izraunati bilo koju kinematiku veliinu, primjerice traeni

put nakon t=6s.

7

7
:

6  8
7.


Uvrtavanjem funkcije brzine, dobivamo:

:

1
6  8 %  7,
2


1
6  69  72 .
3

16

4 Horizontalni hitac
4.1

Projektil je ispaljen s vrha zgrade visoke 45m u horizontalnom smjeru,

brzinom 20m/s. a)Izraunaj poloaj i brzinu projektila nakon 2s, b) Odredi
kada i gdje e projektil udariti o tlo.
Rjeenje:
a)U x-smjeru, brzina se ne mijenja (uz pretpostavku da je otpor zraka
zanemariv). U y-smjeru brzina raste linearno zbog konstantne sile tee.
Dakle, komponente brzine su:

; 
 ,

<  0

Valja obratiti panju na to da smo y-os postavili prema dolje. Koordinate

projektila dane su jednadbama:
 
 ,
1
=  0  ,
2

Dakle, nakon dvije sekunde tijelo se nalazi u toki (40,20), a vektor brzine je

>  20?>  20@>.

Iznos brzine u trenutku   2 moemo izraunati pomou Pitagorinog
pouka:

 A
; 
< ,

 B20  20

C 28 .

b) Ukupno vremensko trajanje hica dobit emo ako postavimo uvjet

=D"   6  45 .
6

1 
26
0D" 5 D"  1
 3.
2
0

17
Ako u jednadbu za x-koordinatu poloaja uvrstimo trenutak udarca o tlo
dobit emo formulu za domet:
E  D"  
 D"
26
E 
 1 ,
0
E  60 .

4.2

Projektil ispaljen sa vrha zgrade visoke 80m u horizontalnom smjeru, pao je

na tlo 24m daleko od podnoja zgrade. Odredi brzinu ispaljivanja.
Rjeenje:
Domet projektila je:
E 
 1

iz ega slijedi:

4.3

  EA

26
,
0

0
 6 /.
26

Jackie Chan skae s vrha zgrade na susjednu zgradu koja je 2 m nia od

zgrade sa koje skae. Zgrade su meusobno udaljene 4.2m, a brzina
njegovog skoka iznosi 7m/s u horizontalnom smjeru. Hoe li Jackie uspjeti?
Rjeenje:
Ukoliko formulu za domet horizontalnog hica primjenimo na stopalo Jackie
Chana, ustanovit emo da e ono dotaknuti krov susjedne zgrade 20 cm od
ruba.
E 
 1

26
,
0

E  4.4 F 4.2 .

Dakle, odgovor je potvrdan.

18

4.4

Lopta je izbaena horizontalno brzinom 10m/s kroz prozor koji se nalazi na

visini 25m iznad zemlje. Odredi brzinu lopte 2 sekunde nakon ispaljivanja.
Na kojoj se visini lopta nalazi u tom trenutku?
Rjeenje:
Komponente brzine su:

iz ega slijedi da je brzina:

; 
 ,

<  0,

 A
  0   ,

C 22.4 /.

U tom trenutku lopta se nalazi na visini:

1
&  6 0  ,
2
1
&  25 10 2  5 .
2

4.5

Tijelo se giba po vrhu zgrade brzinom 12m/s, a osam metara prije ruba
pone usporavati deceleracijom -2m/s2. Nakon to izleti preko ruba, izvodi
horizontalni hitac te padne 15m daleko od podnoja zgrade. Odredi visinu
zgrade.
Rjeenje:
Prvo treba nai brzinu kojom tijelo izleti s vrha zgrade. Krenimo od
kinematikih jednadbi za put i brzinu.
1 
G 
   2 ) H 5
 
  2),



  )

Dakle, brzina izlijetanja je:

 A
  2),

 B12  2  2 8,

C 10.6 /.

19
Visinu zgrade dobit emo iz formule za domet horizontalnog hica.
26
E 0
56
,
E 
1
2

0
6 C 10 .

4.6

Tijelo ispalimo sa zgrade visoke 45m u horizontalnom smjeru brzinom

17.5m/s. Odredi brzinu udarca o tlo i kut pod kojim udari o tlo.
Rjeenje:
Tijelo e udariti o tlo nakon

D"  A J C 3.
I

U tom trenutku komponente brzine su:

; 
  17.5 /,

<  0  30 /.

 A
; 
< C 34.7 /.

Iznos brzine:

Kut udarca moemo dobiti iz omjera komponenti brzina:

0K 

<

30
K  )LM0 N
O
17.5
K C 60 .

20

5 Kosi hitac
5.1

Projektil je ispaljen brzinom 300m/s pod kutem 450 u odnosu na horizontalu.

Odredi vektor i iznos brzine u trenutku t=5s.
Rjeenje:
Kosi hitac je gibanje koje moemo promatrati kao kombinaciju jednolikog
gibanja u x-smjeru i vertikalnog hica u y-smjeru:

; 
;  %P(.,

< 
< 0,

gdje su
; i
< komponente poetne brzine:
; 
 MPK,
< 
 '(K.

Dakle, u bilo kojem trenutku vrijedi:

; 
 MPK,

< 
 '(K 0.

S obzirom da je '(45  MP45  22, dobivamo:

;  150B2,

<  1502 10.

Nakon   5, komponente iznose:

;  1502 C 212 /,

<  1502 10 C 162 /,

21
Vektor brzine:

Iznos brzine:

5.2

>  212?>  162@> /.

 A
; 
< C 266.8 /.

Tijelo je ispaljeno brzinom 40m/s, pod kutem 600 u odnosu na tlo. Odredi
poloaj tijela nakon 1.5s. Odredi maksimalnu visinu i domet.
Rjeenje:
Koordinate tijela dane su relacijama:
 
; ,
1
= 
<  0  ,
2

gdje su
; i
< komponente poetne brzine:
; 
 MPK,
< 
 '(K.

Uvrstimo li zadane podatke, dobivamo koordinate:

  30 ,
= C 40 .

Kad tijelo postigne maksimalnu visinu, y-komponenta brzine jednaka je

nuli, stoga vrijedi jednadba:
0 
 '(K 0- .
Dakle, tijelo e se nai na vrhu parabole, u trenutku:

 '(K
C 3.5 
0
Maksimalna visina je, prema tome:
1
=-#; 
< - 0- 
2
- 

D"  2-  2

Ukupno trajanje kosog hica je:

Domet:

=-#;  60 .

 '(K
0

E  D"  
; D"

E2

 '(KMPK
C 137 .
0

22
5.3

Tijelo je izbaeno brzinom 10m/s pod 300 sa vrha zgrade visoke 30m. Odredi
domet.
Rjeenje:
Ako koordinatni sustav postavimo na vrh zgrade (vidi sliku) onda je ykoordinata poloaja zadana relacijom:
= 
 '(K   0 


Kad tijelo padne na zemlju:

=  30

Uvrtavanjem podataka dobivamo

kvadratnu jednadbu:
30  5 5  5
  6  0

Rjeenje jednadbe odgovara vremenu trajanja hica.

t=3s
Domet tijela:

5.4

E 
 MPK  C 26 .

Izraunajte doskok skijaa koji polijee brzinom 25m/s sa skakaonice pod

200 u odnosu na horizontalu, a padina na koju aterira priblino izgleda kao
kosina nagiba 450. Zanemari otpor zraka.
Rjeenje:
Postavimo li ishodite sustava na kraj skakaonice, koordinate skijaa su:
 
 MPK 
1
= 
 '(K  0 
2

23
S obzirom da je padina nagnuta pod 450, svaka toka padine zadovoljava
jednadbu pravca:
=  

Uvrtavanjem koordinata dobivamo kvadratnu jednadbu:

1

 MPK  
 '(K  0  ,
2
5  32  0,

to znai da e skija aterirati za 6.4s nakon uzlijetanja. Uvrstimo li to

vrijeme u jednadbu za x-koordinatu dobit emo
  150.4 .

Doskok (domet) mjerimo od kraja skakaonice do toke ateriranja

E  B   =  C 210.5

5.5

U podnoju kosine nagiba 300 nalazi se lansirna rampa iz koje je ispaljen

projektil prema gore, pod kutem 150 u odnosu na padinu, brzinom 30m/s.
Odredi nakon koliko vremena e projektil udariti o kosinu.
Rjeenje:
U ovom zadatku, ishodite sustava
moemo postaviti u podnoje padine.
Koordinate projektila zapravo su
parametarske jednadbe parabole:

24
 
 MP45 
1
= 
 '(45  0  ,
2

dok se padina moe izraziti jednadbom pravca:

=  030  

3
3

Toka u kojoj e projektil dotaknuti kosinu zadovoljava i jednadbu pravca

i jednadbe parabole. Ubacimo koordinate projektila u jednadbu pravca:
1
3
5

 '(45  0  
 MP45 
2
3
30

2
2 3
 5   30

2
2
3
   6 32  0
  32 6
 C 1.8 

25

6 Kruno gibanje
6.1

Odredi obodnu brzinu ventila na kotau koji se okree frekvencijom 1Hz.

Udaljenost ventila od osovine je 45cm.
Rjeenje:
Obodnu brzinu ventila raunamo tako da preeni put podijelimo s vremenom,
odnosno, u ovom sluaju, tako da opseg putanje podijelimo s ophodnim
vremenom:
 2QR


S
Period moemo izraziti pomou frekvencije. S obzirom da se frekvencija
definira kao broj okretaja u jedinici vremena, odnosno kao jedan okretaj u
jednom periodu, moemo napisati:

T
iz ega slijedi:

6.2

1
( 1
 S ,
 S
T

 2QRT C 2.83 /.

Krenuvi iz mirovanja kota sve bre rotira kutnom akceleracijom 4rad/s2.

Koliko okretaja e napraviti za 10s i kolika e biti kutna brzina?
Rjeenje:
Openite kinematike jednadbe za rotaciju s konstatnim ubrzanjem:
1
U  V   K  ,
2
V  V  K .

S obzirom da je poetna kutna brzina V  0 , slijedi:

U

1
4 10  200 L)7,
2

V  K  40 L)7/.

Broj okretaja moemo dobiti tako da ukupan kut podijelimo s 2R

(

U
C 32 P%L.
2R

26

6.3

Marisol Martinez ivi u glavnom gradu Ekvadora. Odredi njenu obodnu

brzinu (kojom se okree oko Zemljine osi). Kolikom brzinom se giba
stanovnik Varadina? Radijus Zemlje je 6400km.
Rjeenje:
Brzina kojom Marisol obilazi
Zemljinu os:
2QR


,
S

gdje je T=24h period Zemljine

rotacije.

2R 6400%
%
C 1675
24&
&

Stanovnik Varadina u 24h

pree krai put jer je opseg
krunice koju Varadin opisuje
manji. Radijus te krunice:

Brzina stanovnika Varadina:

L  QMP46   4446 % .

%
2R 4446%
C 1163
.
24&
&

Kutna brzina je, naravno, ista za sve stanovnike Zemlje i iznosi 150/h.
6.4

Nakon iskljuivanja motora, ventilator, koji se vrtio frekvencijom 1800

okretaja/min, poinje jednoliko usporavati i zaustavi se nakon 20s. Potrebno
je izraunati kutnu brzinu ventilatora 10s nakon iskljuivanja motora.
Rjeenje:
U sluaju jednolike akceleracije/deceleracije vrijedi:

T 

Poetna frekvencija je

V  V  K .

1800 P%L. 1800 P%L.


 30 6W,
1 '(
60 

27

Iz ega moemo dobiti poetnu kutnu brzinu:

V  2RT  60R L)7/

U trenutku t=20s, kutna brzina jednaka je nuli tj. V  0.

V  V  K ,

Dakle, kutna akceleracija je:

0  60R  K 20.
K  3R L)7/  .

Traena kutna brzina u trenutku t=10s je:

V10  V  K 10,

V10  60R 3R 10  30R L)7/.

7 Dinamika tijela na horizontalnoj ravnini

7.1

Tijelo mase 2kg vuemo po horizontalnoj podlozi faktora trenja 0.4, vunom
silom 20N. Izraunaj akceleraciju.
Rjeenje:
Razmotrimo sve sile koje djeluju na tijelo.

U y-smjeru nema akceleracije jer se sila podloge i sila tee ponitavaju.

X  0,

ali u x-smjeru postoji akceleracija jer je vuna sila vea od sile trenja.
Drugi Newtonov zakon kae da je umnoak mase i akceleracije jednak
rezultantnoj sili:

U naem sluaju:

)>  Y>D"

28

Konano rjeenje:
)
7.2

)  YZ Y,[ ,
)  YZ \X.

YZ \ 0
 6 /  .

Krenuvi iz mirovanja, tijelo mase 6kg, na horizontalnoj podlozi je postiglo

brzinu 10m/s, u roku 4s. Odredi faktor trenja podloge ako je vuna sila 21N.
Rjeenje:
Akceleracija tijela je, prema definiciji:

) .

)

]
^

 2.5 /  .

Drugi Newtonov zakon daje nam jednadbu gibanja:

)  YZ Y,[ ,
)  YZ \ 0,

iz koje moemo izvui faktor trenja:

\
7.3

\

YZ )
,
0

21 6 2.5
 0.1
60

Tijelo mase 5kg giba se stalnom brzinom pod utjecajem vune sile FV=10N.
Odredi faktor trenja.
Rjeenje:
Treba primjetiti da je brzina konstantna tj.

 %P(. 5 )  0.

Drugim rjeima, zbroj svih sila jednak je nuli. U naem sluaju to znai da
je vuna sila jednaka upravo sili trenja.
)  YZ Y,[,
0  YZ Y,[ ,

Faktor trenja:

YZ  Y,[ .

\

YZ
 0.2
0

29
7.4

Trideset metara ispred zebre, neoprezni voza uoio je crveno svjetlo na

semaforu. U tom trenutku njegova brzina iznosila je 72km/h. Kad je
konica stisnuta do kraja, faktor trenja izmeu kotaa i ceste iznosi 0.85.
Hoe li se uspjeti zaustaviti prije zebre?
Rjeenje:
S obzirom da je vuna sila jednaka nuli, za vrijeme koenja vrijedi:

Akceleracija je, dakle:

)  Y,[
)  \0

Brzina automobila u ovisnosti o preenom putu:

 
  2)

Uvrstimo li  0 , dobit emo zaustavni put:


 24 _ 30 .

2)

Dakle, automobil e se zaustaviti 6 metara ispred zebre.

8 Dinamika povezanih tijela

8.1

Dva tijela m1=2kg i m2=4kg, na ravnoj, glatkoj podlozi, povezana su

laganim, nerastezljivim uetom. Na tijelo m2 djelujemo vunom silom Fv=
12N, kao na slici. Odredi akceleraciju i napetost ueta.

Rjeenje:
Tijela su povezana uetom ija napetost T pokazuje njihovu meusobnu
interakciju. Naime, prema treem Newtonovom zakonu, drugo tijelo vue prvo
istom onom silom silom kojom prvo tijelo usporava drugo tijelo. Dakle, na
dijagram sila izgleda ovako:

30
Drugi Newtonov zakon primjenit emo na svako tijelo posebno.
 )  S,

 )  YZ S,

gdje je T sila napetosti ueta. Naravno, pretpostavili smo da je ue

nerastezljivo, pa je akceleracija oba tijela jednaka. Zbrajanjem jednadbi
gibanja dobivamo:
 )   )  YZ ,

odakle moemo izluiti akceleraciju:

YZ
)
 2 /  .
  

Napetost ueta moemo dobiti iz jednadbe gibanja (svejedno za koje tijelo):

S   )  4 X
'`' S  YZ  )  12 4 2  4 X.

8.2

Tijela m1=2kg i m2=4kg, povezana su uetom zanemarive mase i nalaze se

na vodoravnoj, hrapavoj podlozi. Faktor trenja izmeu tijela i podloge je 0.1.
Na tijelo m2 djelujemo vunom silom Fv= 12N. Odredi akceleraciju.

Rjeenje:
U dijagram sila treba ukljuiti i silu trenja:

gdje su F1 i F2 sile trenja.

Napiimo jednadbe gibanja za oba tijela:

 )  S Y ,
 )  YZ S Y .

Zbrajanjem jednadbi moemo eliminirati silu napetosti ueta T, pa dobivamo:

    )  YZ Y Y ,

31

8.3

Tri tijela masa m1=10kg, m=2kg i m2=20kg, povezana su laganim,

nerastezljivim uetom kao na slici. Podloga je savreno glatka. Sila F2 iznosi
6N. Izraunaj kolikom najveom silom F1 smijemo vui sistem, ako je
maksimalna dozvoljena
dozvoljen sila napetosti ueta 50N.

Rjeenje:

Jednadbe gibanja glase:

Uvrtavanjem zadanih masa i sile

dobivamo:

Zbrajanjem druge i tree jednadbe, dobivamo:

S obzirom da se tijela gibaju zdesna na lijevo, vrijedi nejednakost:

Sila napetosti ne smije biti vea od 50N, to nas vodi na zakljuak:

32
S -#;  50X.

Uvrstimo li taj iznos u jednadbu, dobit emo maksimalnu moguu

akceleraciju:
22)  44.
)-#;  2 /  .

Uvrstimo li maksimalnu silu S i maksimalnu akceleraciju u jednadbu

gibanja prvog tijela, dobit emo maksimalnu vunu silu:
Y  10)  S

Y  10 2  50  70 X.
Dakle, maksimalna vuna sila 70N daje nam maksimalnu akceleraciju od
2m/s2, graninu silu napetosti S  50X , pri emu je S  46X.
8.4

Dva tijela masa 3kg, odnosno 1kg

povezana su laganim, nerastezljivim
uetom preko koloture objeene za strop.
Izraunaj akceleraciju.
Rjeenje:

Primjenimo2.Newtonov zakon na svako tijelo

posebno
 )   0 S
 )  S  0

gdje je T sila napetosti ueta. Zbrojimo te dvije

jednadbe i dobivamo:

Traena akceleracija:

)

 )   )   0  0.

 0  0
 5 /  .
  

33
8.5

Tijelo mase 5kg koje se nalazi na povrini stola faktora trenja 0.52, pomou
niti je preko koloture povezano s tijelom mase 3 kg koje visi niz rub stola.
Masu niti i masu koloture moemo zanemariti. Odredi akceleraciju tijela.
Odredi kojom brzinom e se prvo tijelo zabiti u koloturu, ako mu je poetna
udaljenost od koloture bila 2.25m.
Rjeenje:

 )  S Y,[ ,
 )   0 S,

Jednadbe gibanja glase:

gdje je T sila napetosti niti.

Zbrajanjem tih jednadbi dobivamo:
)       0 Y,[
)

 0 \  0
 0.5 /  .
  

Brzina kojom prvo tijelo udari koloturu:

 2)  1.5 / 

34

9 Dinamika tijela na kosini

9.1

Nacrtaj sile koje djeluju na tijelo koje se nalazi na kosini. Odredi koliko
iznosi sila trenja, ako tijelo ima masu 3kg, nagib kosine je 300, a faktor
trenja 0.2.
Rjeenje:
Na tijelo djeluju tri sile; sila tee, sila reakcije
podloge i sila trenja.
Sila trenja se definira kao umnoak faktora
trenja i sile podloge.
Y,[  \X

Sila (reakcije) podloge uvijek je okomita na podlogu. U sluaju kosine, kad

nema gibanja u smjeru okomitom na podlogu, ona je po iznosu jednaka
komponenti teine Y (koja je okomita na podlogu). Dakle, teinu je potrebno
rastaviti na komponente Y i Y .
Y  0'(K,
Y  0MPK.

Prema tome, traena sila trenja je:

Y,[  \ 0MPK

Y,[  0.2 3 10 MP30  33 X.

9.2

Tijelo se sputa s vrha kosine nagiba

=300, faktora trenja 0.4, visine 2m.
Odredi brzinu u podnoju. (v=3.5 m/s)

35
Rjeenje:

Komponenta teine Y ponitava se sa silom podloge, dok komponenta Y

daje ubrzanje niz kosinu.

Krenimo od 2.Newtonovog zakona:

)  Y Y,[ ,

Y,[  \X  \Y .

gdje je sila trenja

Prema tome, jednadba gibanja glasi:

Iz geometrije problema slijedi:

)  Y \Y .
Y  0'(K,
Y  0MPK.

Uvrtavanjem tih komponenti u jednadbu gibanja, dobivamo:

)  0'(K \ 0MPK,
)  0'(K \0MPK,

)  5 23 C 1.54 /  .

Brzina tijela koje ubrzava:

 2),

gdje preeni put odgovara hipotenuzi trokuta   &'(K  4 .

Dakle, traena brzina u podnoju iznosi

 3.5 /.

36
9.3

YZ 

a
b


Tijelo se uspinje stalnom brzinom uz kosinu nagiba 450, pomou vune sile
gdje je G teina tijela. Odredi faktor trenja.

Rjeenje:

Ako se tijelo uspinje stalnom brzinom,

akceleracija je jednaka nuli:
0  YZ Ycd 0'(K.

Sila trenja je, prema tome:

Zadana vuna sila je YZ 

Ycd  YZ 0'(K.

a
b,


iz ega slijedi:

5
0 0'(K 
2
5
\MPK 
'(K
2

\ 0MPK 

S obzirom da je '(45  MP45 

\

9.4


,


dobivamo traeni faktor trenja:

5 2
2

C 0.58.

Tijelo mase 2kg nalazi se na kosini nagiba 300. Kolikom vunom silom
moramo djelovati uzbrdo kako bi se tijelo penjalo akceleracijom 3m/s2 ?
Faktor trenja izmeu tijela i podloge je 0.4.
Rjeenje:

eP fP(g(g g'(g i:

Y  0'(K,
Y  0MPK.

Primjenimo 2.Newtonov zakon:

)  YZ Ycd 0'(K.

Traena vuna sila:

YZ  )  \ 0MPK  0'(K,

37
YZ  6  43  10 C 23X
9.5

Tijelo je ispaljeno brzinom 6m/s uz kosinu (visine 0.5m, nagiba 450, faktora
trenja 0.2) koja slui kao skakaonica. Odredi domet tijela.

Rjeenje:
Tijelo je priljubljeno uz kosinu, to
znai da se sile koje su okomite na
podlogu, ponitavaju tj. sila
reakcije podloge N jednaka je
komponenti gravitacije koja je
okomita na kosinu:
X  0MPK

Sile paralelne s podlogom se ne

ponitavaju nego daju rezultantu
koja djeluje nizbrdo (suprotno od
poetne brzine), tako da tijelo
usporava, prema jednadbi:

Slijedi:

)  0'( Y,[ .

)  0'( \X,

)  0'( \ 0MPK.

Dakle, akceleracija tijela je:

)  0'(K \0MPK C 62 /  .

38

Preeni put:

1
 
   )  ,
2

  6 3  2.

Ukoliko elimo odrediti vrijeme uspinjanja D , tada umjesto D  moramo

uvrstiti duinu kosine.
1
D   2
2
Dobivamo kvadratnu jednadbu:

Vrijeme uspinjanja:

62 D 12D  2  0.
D C 0.13 .

Brzina tijela u bilo kojem trenutku je:


  ).

Prema tome brzina tijela pri vrhu je:

 
D  
  )D C 4.9 /.

Da bi odredili domet, koristimo standardni par jednadbi za kosi hitac:

 
 MPK 
1
= 
 '(K  0  ,
2

gdje kao poetni trenutak   0 uzimamo trenutak naputanja kosine, a kao

brzinu lansiranja uzimamo
 tj. brzinu tijela na vrhu kosine. Iz jednadbe
za y-koordinatu, moemo dobiti vrijeme trajanja kosog hica:
0.5  4.9'(45  5 

  C 0.81 .

Iz jednadbe za x-koordinatu, napokon dobivamo domet:

E   C 2.82 .

39

10 Zakon gravitacije
10.1 Kojom silom se privlae Zemlja i Mjesec? Masa Zemlje je 61024kg, a masa
Mjeseca je 7.31022kg. Njihova srednja udaljenost je 384 000 km.
Gravitacijska konstanta je G=6.6710-11 Nm2/kg2.
Rjeenje:
Newtonov zakon gravitacije:
Yb

 
,
L

gdje udaljenost izmeu sredita Zemlje i Mjeseca moramo izraziti u metrima

L  384 000 %  384 000 000  3.84 10l .

Uvrtavanjem podataka dobivamo:

Y  6.67 10]

Y

6 10^ 7.3 10

,
3.84 10l 

6.67 6 7.3
10] 10^ 10 ,
3.84 10:

Y

6.67 6 7.3
10]m^m]: ,
14.75
Y C 2 10 X.

10.2 Izraunaj ubrzanje slobodnog pada na povrini Mjeseca, ako je njegova masa
M=7.31022 kg, a radijus R=1738 km.
Rjeenje:
Pretpostavimo da se na povrini Mjeseca nalazi tijelo mase m. Izjednaimo
teinu tijela sa Newtonovim izrazom za gravitacijsku silu:
0  b

n
Q

Podijelimo jednadbu s masom tijela i dobivamo ubrzanje slobodnog pada:

n
0  b  C 3.75 /  .
Q

40
10.3 Polumjer Marsa je 53% polumjera Zemlje, a masa 11% mase Zemlje. Odredi
ubrzanje slobodnog pada.
Rjeenje:
0  b

n
Q

0b

n
Q

Znamo da je masa Marsa n  0.11no , a radijus Q  0.53Qo .

0b

0

0.11no
,
0.53Qo 

0.11
no
b
0.53 Qo 

U dobivenoj jednadbi treba prepoznati izraz za ubrzanje slobodnog pada

na povrini Zemlje, pa se jednadba moe zapisati u kraem obliku:

gdje je 0o C 10 /  .

0

0.11
0
0.53 o

Ubrzanje slobodnog pada na povrini Marsa:

0 C 4 /  .

10.4 Kolika je masa Sunca ako znamo da je radijus Zemljine putanje 150
milijuna kilometara?
Rjeenje:
Centripetalna sila koja omoguuje revoluciju Zemlje oko Sunca zapravo je
gravitacijska sila:
Ypq  b
iz ega slijedi vana jednakost:

gdje je m masa Zemlje.

n
,
L


n
b  ,
L
L

41
Izraz se moe pojednostavniti:

  b

n
L

Brzina Zemlje moe se izraziti kao opseg putanje kroz period revolucije:

2LR
,
S

gdje period revolucije odgovara jednoj godini, S  3657 C 3.15 10r .

4L  R 
n
b .

S
L

Masa Sunca je:

n

4L 9 R 
S b

n C 2 109 %0.

10.5 Odredi period satelita koji krui oko nepoznatog planeta na udaljenosti 188
tisua kilometara od sredita planeta. Masa planeta je 1025 kg,
gravitacijska konstanta je G=6.6710-11 Nm2/kg2.
Rjeenje:
Gravitacija igra ulogu centripetalne sile, dakle:


n
n
 b  5
  b
L
L
L

Brzina je omjer opsega krunice i perioda:

iz ega slijedi:

Period kruenja satelita:

S  2R1

2LR
,
S

4L  R 
n
b .

S
L

L9
C 6.3 10a  C 7 7)()
bn

42
10.6 Odredi na kojoj se visini mora nalaziti geostacionarni satelit. (h=36 000km)
Rjeenje:
Geostacionarni satelit je onaj satelit koji se uvijek nalazi na istoj poziciji u
odnosu na povrinu Zemlje. Takvi su, primjerice, telekomunikacijski sateliti.
Gibaju se u ekvatorijalnoj ravnini, a kutna im je brzina jednaka kutnoj
brzini Zemlje.

Veza izmeu obodne i kutne brzine:

 VL.

Brzina satelita zadovoljava relaciju:

  b
iz ega slijedi:

Odatle dobivamo:
L9  b

n
.
V

L  1b

n
,
V

&  1b

n
Q.
V

V L   b

Udaljenost satelita od sredita Zemlje je:

s

odnosno od povrine Zemlje:

Uvrstimo li kutnu brzinu Zemlje

V

2R
2R

 7.3 10]a L)7/ ,
24& 24 3600

dobit emo da visina geostacionarnog satelita mora biti:

& C 36 000 % .

n
,
L

n
.
L

43

11 Zakon ouvanja koliine gibanja

11.1 Topovska kugla mase 5kg ispaljena je u horizontalnom smjeru s bedema
visine 7.2 m. Odredi brzinu kojom se neprivreni top mase 200 kg trznuo
u suprotnom smjeru, ako je domet kugle bio 120m.
Rjeenje:

S obzirom da su top i kugla prije pucnja mirovali, ukupna koliina gibanja

jednaka je nuli:
0  n
t 
t ,

gdje je M masa topa, a m masa topovske kugle. Iz jednadbe vidimo da e top

dobiti brzinu u suprotnom smjeru od kugle:
n
t 
t

t 

t
n 

Poetnu brzinu kugle

 moemo dobiti iz dometa kugle:
E 
 1

  E A

0
 100 /.
26

Brzina kojom se trznuo top, dakle, iznosi:

 

26
5
0

 2.5 /  .
n 

44

11.2 Dvije kuglice od plastelina m1=0.2kg i m2=0.1kg gibaju se jedna prema

drugoj istim brzinama, iznosa 3m/s, te se neelastino sudare i tako
zaljepljene nastavljaju gibanje. Odredi brzinu novog tijela.
Rjeenje:

Zakon ouvanja koliine gibanja kae:


t  
t      
t

gdje je
t brzina novog tijela nastalog spajanjem dviju kuglica. S obzirom na
odabrani smjer x-osi, vektori brzina kuglica prije sudara mogu se napisati u
sljedeem obliku:

t  3?t,

t  3?t.
Uvrtavanjem podataka dobivamo
0.6?t 0.3?t  0.3
t.

Vektor brzine novonastalog tijela je:

dok je iznos

t  ?t ,

 1 /.

11.3 ovjek mase 80kg tri brzinom 8km/h i sustie kolica mase 100kg koja se
gibaju u istom smjeru brzinom 2.6km/h, te skoi u njih. Kolikom e se
brzinom sada gibati kolica.
Rjeenje:

Ouvanje koliine gibanja u ovom sluaju glasi:


  
      
5



  

 5 % /&.
  

45
11.4 Dvije kuglice od plastelina m1=0.2kg i m2=0.1kg gibaju se jedna prema
drugoj istim brzinama, iznosa 3m/s, pod kutem 900 jedna u odnosu na
drugu, te se neelastino sudare i tako zaljepljene nastavljaju gibanje. Odredi
brzinu novog tijela.
Rjeenje:

Zakon ouvanja koliine gibanja za neelastini sudar:


t  
t      
tu

Prije sudara vektori brzina imaju isti iznos

 3 /, pa moemo napisati:

t  3?t,

t  3@,
vt

iz ega moemo dobiti vektor brzine novog tijela:

0.6?t  0.3@t  0.3
tu

t w  2?t  @t.

Iznos brzine novonastalog tijela:

w  B2  1 ,

w  5 C 2.24 /.

46
11.5 Dva tijela m1=1kg i m2=3kg sudaraju se savreno neelastino pod kutem
=600. Brzina prvog tijela prije sudara je v1=2m/s, a brzina drugog tijela
v2=1m/s. a)Odredi brzinu gibanja tijela koje je nastalo u sudaru. b)Odredi
kut gibanja u odnosu na pravac gibanja prvog tijela prije sudara.
Rjeenje:

a) Kad su vektori u istoj ravnini, vektorsku jednadbu za ouvanje impulsa


t  
t      
tu

moemo izraziti pomou dvije skalarne jednadbe; za svaku os posebno:

 
;  
;      
u;
= 
<  
<      
u<

Ukoliko x-os postavimo tako da se poklapa s pravcem gibanja prvog tijela,

vektori brzina (prije sudara) mogu se napisati u obliku:

t 
 ?t,

t 
 MPK ?t 
 '(K @t.

Dakle, komponente brzine prvog tijela su

; 
  2 /,

<  0,

1
/,
2
3

 '(K 
/.
2

; 
 MPK 

a komponente brzine drugog tijela:

<

47

Uvrtavanjem podataka u skalarne jednadbe za ouvanje impulsa, dobivamo:

 2  3

=

03

1
 1  3
u;
2

9


 1  3
u< .

Komponente brzine novonastalog tijela:

u; 

u< 
Iznos brzine:

7
/,
8

33
/.
8

7 
33
w
1

 N O x
y C 1.1 /.
8
8


b) Kut gibanja moemo dobiti iz omjera komponenti brzine:

0z 
Kut gibanja u odnosu na x-os:

u<

u;

z  )LM0 x

u<
y

u;

33
z  )LM0 x
y C 36 35w .
7

48

12 Zakon ouvanja energije

12.1 Tijelo mase 2kg padne s visine 5m i udari o tlo brzinom 9m/s. Pomou
zakona ouvanja energije odredi koliko energije se utroilo na svladavanje
otpora zraka.
Rjeenje:
Kad se tijelo nalazi na nekoj visini iznad tla, ima gravitacijsku potencijalnu
energiju:
{  0&,

koja se pri slobodnom padu pretvara u kinetiku energiju. Kad ne bi bilo

otpora zraka, sva potencijalna energija pretvorila bi se u kinetiku, no u ovom
sluaju dio potencijalne utroio se na svladavanje otpora, te se izgubio u vidu
toplinske energije.
1
0& |
 ,
2
0& 

1

  }.
2

Dakle, energija utroena na svladavanje otpora zraka odgovara razlici poetne

potencijalne i konane kinetike energije:
1
}  0&
  19~.
2

12.2 Kuglica je objeena laganom niti duljine 2m za plafon. Koristei zakon

ouvanja energije odredi brzinu kojom prolazi kroz minimalni poloaj ako
smo nit otklonili za 300 .
Rjeenje:

Sva potencijalna energija koju kuglica

ima u otklonjenom poloaju, pretvara se u
kinetiku energiju:
1
0& 
 .
2
Prema tome, brzina kuglice u najniem
poloaju moe se napisati u obliku:

 B20&.
Iz geometrije problema slijedi:

&   MPU

49

Konano dobivamo:

 B201 MPU

C 2.32 /.

12.3 Tijelo mase   4 kg giba se po x-osi brzinom

  5 m/s i sudara se
centralno i savreno elastino sa tijelom mase   1 kg koje se giba
brzinom
  15m/s. Odredi njihove brzine nakon sudara.
Rjeenje:
Kod savreno elastinog sudara ouvane su i koliina gibanja i energija.
Stoga vrijede jednadbe:

  
  
w  
 u ,

1
1
1
1

   
    
w    
w  .
2
2
2
2

Iz prve jednadbe dobivamo:

20 15  4
w 
 u 5

w  5 4
w ,

to moemo uvrstiti u jednadbu ouvanja energije:

1
1
1
1
4 25  225  4 
w   5 4
w  .
2
2
2
2

Nakon sreivanja dobivamo kvadratnu jednadbu:

325  4
w  25 40
w  16
w


w 2
w 15  0,


s rjeenjima:

w  3 / 5
w  5 4
w  17 / ,

w  5 / 5
w  5 4
w  15 /.

Prvo rjeenje (I) ine brzine nakon sudara, a drugo rjeenje (II) brzine prije
sudara. Oba rjeenja zadovoljavaju jednadbe ouvanja i ukazuju da
postoji invarijantnost na smjer vremena. Drugim rjeima, nemogue je
razlikovati prije od poslije.

50
12.4 Neka opruga moe se sabiti za 2cm pod utjecajem sile od 100N. Odredi za
koliko e se skratiti ta opruga kada se u nju zabije tijelo mase 50kg brzinom
2m/s.
Rjeenje:
Prema Hookeovom zakonu Y  %, iz ega slijedi da je konstanta opruge:
%

Y
100

 5 109 X/ .
 2 10]

Tijelo koje se giba ima odreenu kinetiku energiju koja se prilikom

sabijanja opruge pretvori u elastinu potencijalnu energiju. Zakon ouvanja
energije daje:
1
1



  %  5   1
 0.2 .
2
2
%
12.5 Tijelo se sputa po kosini nagiba 200. U trenutku kad stigne do podnoja
ima dvostruko manju brzinu nego to bi imalo kad bi kosina bila savreno
glatka. Izraunaj faktor trenja kosine.
Rjeenje:
U sluaju savreno glatke kosine vrijedi:
1
0& 
 5
  20&,
2
gdje je
 brzina tijela u podnoju glatke kosine.

U sluaju hrapave kosine, dio gravitacijske potencijalne energije utroi se

na svladavanje sile trenja, pa vrijedi:
1
0& 
  ,[ ,
2
gdje je ,[ tzv. rad sile trenja, a
brzina tijela u podnoju hrapave kosine
i koja je dvostruko manja od
 .
Supstitucijom dobivamo:

.
2 


1
1
0&  N
 O  ,[
2
2

0& 

1
20&  ,[
8

Rad sile trenja definira se kao umnoak sile trenja i preenog puta, pa se
prethodna relacija moe napisati u obliku:
0& 

1
0&  \X.
4

51
Sila reakcije podloge na kosini je X  0MPK, dok se prevaljeni put moe
izraziti pomou visine kosine   &/'(K. Uvrtavanjem dobivamo:
1
0&  0&  \ 0& M0K 5
4
4  1  4\M0K
Traeni faktor trenja:
3
3
\
 0K C 0.27.
4M0K 4
12.6 Spustivi se s vrha kosine visoke 2m, nagiba 300 tijelo se zaustavilo 6m
daleko od podnoja kosine. Odredi faktor trenja uz pretpostavku da je
podloga ista i na kosom i na vodoravnom dijelu puta.
Rjeenje:
Sva gravitacijska potencijalna energija utroila se na svladavanje sile trenja.
Dio energije utroio se ve na kosini, a ostatak se izgubio na vodoravnom
dijelu puta. Odatle slijedi:
0&  Y,[   Y,[ 

Sila trenja na kosom dijelu puta je:

Slijedi:

Iz ega se dobiva:

Y,[  \ 0MPK.

0&  \ 0MPK  \ 0 5
&  \ & M0K  

\

1
C 0.21
M030  3

52
12.7 Dvije estice masa  i    2 gibaju se jednakim brzinama jedna
prema drugoj, pod kutem 900. Odredi koliko posto energije se izgubi pri
savreno neelastinom sudaru.
Rjeenje:

Zakon ouvanja koliine gibanja za sluaj neelastinog sudara:


t  
t      
tu

Budui da vektori brzina prije sudara imaju isti iznos, moemo napisati:

Slijedi:

t 
?t,

t 
@t


3 

@t 

tu
2
2
2
1

t w 
?t 
@t.
3
3


?t 

Iznos brzine novonastalog tijela:

2 
1 
1

 N
O  N
O ,
3
3
w

w 

5
.
3

Ukupna energija prije sudara iznosila je

{
Poslije sudara:

1
1
3 

   
  

.
2
2
4

53
1
3
5

{      
w 
x
y
2
4
3
Udio izgubljene energije:
w

{

{

{ { {u

{
{


x 3 y


4
 44%
9

13 Rotacija krutog tijela

13.1 Na disk mase 2kg, radijusa 10cm, djeluje konstantna, tangencijalna sila
iznosa 3N tako da se on sve bre vrti. Odredi kutnu akceleraciju i kutnu
brzinu nakon 8 sekundi.
Rjeenje:
Primjenimo drugi Newtonov zakon za rotaciju:
n  K,
gdje je M moment sile, I moment inercije, K kutna
akceleracija. Moment sile je umnoak radijusa
diska i tangencijalne sile:
n  YL,

to znai da je traena kutna akceleracija:

K

YL
.

1
 L  .
2

Moment inercije diska je:

Prema tome, kutna akceleracija diska je:

Kutna brzina:

K

2Y
 30 L)7/  .
L

V  K  240 L)7/.

54
13.2 Na obod upljeg valjka mase 12kg, radijusa 15cm, djeluje sila tako valjak
sve bre rotira te nakon 20s ima kutnu brzinu 500 rad/s. Odredi moment
sile i ukupan broj okretaja u 20 sekundi.
Rjeenje:
Iz danih podataka se moe izraunati kutna akceleracija:
K

V 500 0

 25 L)7/  .
20


Ukupan kut za koji se valjak okrenuo u 20 sekundi:

1 
K  5000 L)7.
2
U svakom okretaju, valjak napravi 2R L)7')(), pa prema tome, u n
okretaja valjak napravi U  2R( L)7')(). Znamo li ukupan kut, moemo
odrediti broj okretaja:
U

(

U naem sluaju:
(

U
.
2R

5000
C 796 P%L.
2R

Moment sile odgovara umnoku momenta inercije i kutne akceleracije:

n  K  6.75 X,

gdje smo kao moment inercije uzeli  L  jer se uplji valjak moe
tretirati kao prsten.
13.3 Kruna ploa, promjera 1.6 m i mase 100kg, se vrti frekvencijom 600 okr. u
minuti. U nekom trenutku na njenu oblu povrinu poinje pritiskati konica
silom 200N. Faktor trenja konice o plou je 0.4.
a)Koliki je moment sile koji zaustavlja plou?
b)Odredi moment inercije ploe.
c)Kolika je kutna akceleracija?
d)Koliko e okretaja ploa uiniti prije nego li se zaustavi?
Rjeenje:
a)Sila trenja koja usporava plou
proporcionalna je sili pritiska N. Dakle
moment sile koji zaustavlja plou je:
n  LY,[ ,

55
n  L\X,

n  0.8 0.4 200  64 X .

b)Plou moemo tretirati kao disk, pa je moment inercije:

1
 L   32 %0  .
2
c) Kutnu akceleraciju moemo izraunati pomou 2.Newtonovog zakona za
rotaciju koji kae da je umnoak momenta inercije i kutne akceleracije
jednak rezultantnom momentu sile:

K

Slijedi:

K  n.

n
 2 L)7/  .

d) Da bi odredili broj okretaja, najprije treba izraunati za koliko radijana

e se ploa zakrenuti:
1
U  V   K  ,
2
gdje je poetna kutna brzina

V  2RT  2R

600 P%L.
60 

V  20R L)7/.

Kutna brzina linearno se smanjuje prema jednadbi:

V  V  K.

Trenutak zaustavljanja dobit emo iz uvjeta V   0

0  V  K 5  

1
U   V   K   100R  L)7.
2

Do zaustavljanja, ploa e uiniti:

tj.

20R
 10R .
2

(

U
 50R C 157 P%L.
2R

56
13.4 Lagano ue duljine 5m na ijem se kraju nalazi uteg mase 2kg namotano je
na uplji valjak mase 2kg. Odredi za koliko sekundi e se ue razmotati kad
pustimo da uteg pada.
Rjeenje:
Jednadbe gibanja za uteg i valjak glase:
)  0 S
K  LS

Eliminacijom napetosti ueta T dobivamo:

)  0

K
L

Akceleracija utega jednaka je obodnoj akceleraciji

valjka (zu pretpostavku da ue ne proklizava), a veza
izmeu obodne i kutne akceleracije je:
)  KL

Eliminacijom kutne akceleracije dobivamo:

)
)  0 
L
Moment inercije upljeg valjka:

Slijedi:

 nL  .

)  0

nL  )
,
L

)  n)  0.

Akceleracija utega je, prema tome:

0
 5 /  .
)
n

Uteg e nakon vremena t prevaliti put:

1
  )  .
2

Ako je ukupna duljina ueta L=5m, tada e se ono razmotati za:

1

2
C 1.4 .
)

57
13.5 Dva utega masa 1kg i 3 kg povezana su pomou niti koja je prebaena preko
koloture mase 2kg radijusa 5cm. Masu niti moemo zanemariti. Odredi
kutnu akceleraciju, a potom i kutnu brzinu koloture 2s nakon poetka
gibanja.
Rjeenje:
Kljuna razlika izmeu koloture zanemarive mase i
realne koloture je njen moment inercije znaajnog
iznosa. Ako nit ne proklizava, kolotura rotira to
znai da postoji razlika u momentima koji djeluju
na njen obod:
K  LS LS ,

Odatle zakljuujemo da postoji nejednak iznos

napetosti niti, pa jednadbe gibanja utega glase:
 )  S  0,
 )   0 S .

Zbrajanjem jednadbi gibanja utega dobivamo:

 )   )   0  0 S S 

Iz jednadbe rotacije koloture dobivamo jednakost:

S S 

K
,
L

pomou koje moemo eliminirati razliku izmeu sila napetosti niti

 )   )   0  0

Budui da je )  KL, smijemo pisati:

 )   )   0  0

 )   ) 

Potrebno je izluiti akceleraciju

)

K
.
L
)
L

)
  0  0
L

 0  0
.

    
L

Koloturu moemo smatrati diskom, pa vrijedi:

58
1
 L  .
2
Akceleracija utega (ujedno i obodna akceleracija koloture):
)

 0  0
 4 /  .
    2

Traena kutna akceleracija koloture:

K

)
 80 L)7/.
L

Kutna brzina dvije sekunde nakon pokretanja:

V  K  160 L)7/.

13.6 Odredi ukupnu kinetiku energiju biciklistikog kotaa mase 5kg, radijusa
40cm koji se brzinom 4m/s giba po podlozi bez proklizavanja.
Rjeenje:
Ukupna energija kotaa je suma translacijske kinetike i rotacijske
kinetike energije:
1
1

{ 

 V ,
2
2

gdje je
brzina centra mase kotaa u odnosu na tlo. Kutna brzina kotaa
V ovisi o obodnoj brzini kotaa, a obodnu brzinu moemo dobiti ako
referentni sustav prebacimo u centar mase (CM) kotaa. Brzina toke A u
odnosu na tlo jednaka je nuli jer nema proklizavanja, ali u odnosu na CM
ona iznosi -4 m/s.

Dakle, obodna brzina kotaa je


 4 /, a kutna brzina

 10 L)7/.
L
Ako zanemarimo mase bica i osovine, moment inercije kotaa je:
V

 L   0.8 %0  .

59
Ukupna kinetika energija, prema tome, iznosi:
1
1
{  5 4  0.8 10  80 ~.
2
2

Napomena: Ukoliko u relaciju za energiju uvrstimo izraze za kutnu brzinu i

moment inercije, dobit emo konanu formulu za energiju prstena koji se,
bez proklizavanja, giba po podlozi :
1


1

 L 

{ 

2
2
L

{ 

{  80 ~.

13.7 Odredi kinetiku energiju tapa mase 5kg, duljine 2m, koji se vrti kutnom
brzinom 12 rad/s: a)oko svog centra mase, b)oko jednog svog kraja.
Rjeenje:
a) Moment inercije s obzirom na os koja prolazi kroz njegovo sredite
iznosi:
1
 .

12
1
{  V 5
2

Kinetika energija je, prema tome:

{

1
 V  120 ~.
24

b) Da bi odredili moment inercije tapa s obzirom na njegov kraj, primjenit

emo Steinerov teorem:
1
w   7  ,
2

gdje je d udaljenost nove osi rotacije od osi koja prolazi kroz sredite
tapa.

60

iz ega dobivamo:

w 

7  2 5

1
1
 
  N O ,
12
2
2
w 

1 
 .
3

Energija tapa kad se vrti oko svog kraja:

{

1
 V  80 ~.
36

14 Hidrostatika
14.1 ep pluta na povrini vode tako da mu je 80% volumena iznad povrine.
Odredi gustou materijala od kojeg je ep napravljen.
Rjeenje:

Ako tijelo pluta, znai da je sila tee jednaka sili uzgona:

0  ,

0  0,

gdje je gustoa fluida, odnosno gustoa vode u ovom sluaju.

61
Masu epa moemo izraziti pomou gustoe materijala od kojeg je ep
napravljen:


5 

0  0,

Slijedi:

Ispod povrine se nalazi 20% ukupnog volumena epa tj.

to znai da je gustoa epa:



 0.2,

 1000 0.2  200 %0/ 9 .

14.2 Lonac cilindrinog oblika bez poklopca mase 1kg i volumena 0.01 m3 pluta
na vodi u uspravnom poloaju s otvorom prema gore. a) Koliki je dio
volumena lonca uronjen u vodu? b)Koliko je pijeska gustoe 3000kg/m3
potrebno sipati u lonac da bi potonuo?
Rjeenje:
a)Kad lonac pluta, sila tee i sila uzgona su izjednaene:
0  0,

iz ega dobivamo volumen uronjenog dijela lonca:

 10]9 9 ,

to ini 10% ukupnog volumena lonca.



 0.1  10%

b)Kad lonac potone do ruba (nakon to sipamo kritinu koliinu pijeska),

sila uzgona je
 0.

62
Teina lonca zajedno s pijeskom iznosi  q 0.
Da bi lonac potonuo, potrebno je postii slijedei uvjet:
odnosno:

 q 0  0,
 q .

Kritina masa pijeska, prema tome iznosi:

q
q 9%0

Dakle, u lonac je potrebno sipati 9kg, odnosno 3 litre pijeska.

14.3 Mala gumena loptica mase 0.14kg, volumena 0.2l, nalazi se 2m ispod
povrine vode. Odredi njenu potencijalnu energiju. Ukoliko je pustimo da
izroni, do koje visine iznad povrine e ona skoiti?
Rjeenje:
Minimalnu energiju loptica ima kad pluta, a ispod povrine vode ima
potencijalnu energiju:
{q,  Y&,
{q,   0&,

{q,   0 0&  1.2 ~.

Prilikom izranjanja, ta energija se pretvara u kinetiku. Ukoliko

zanemarimo dimenzije loptice i svladavanje povrinske napetosti vode, ta
kinetika energija e se pretvoriti u potencijalnu. Na maksimalnoj visini h
iznad povrine vrijedi:
 0 0&  0&u
&w C 86 M .

14.4 Koliko energije moramo uloiti kako bi drveni tap duine 1m, gustoe
600kg/m3, povrine presjeka 2 cm2 gurnuli vertikalno do dna bazena dubine
1m?
Rjeenje:
Pustimo li tap, on e sam potonuti do odreene dubine, sve dok se ne
izjednae sila uzgona i sila tee.
0  0

63
Lako se moe pokazati da e 60% duine tapa biti pod vodom:


 0.6

U takvoj (ravnotenoj) situaciji, centar mase tapa nalazit e se 10cm ispod

povrine vode, a iznad vode virit e 40cm.

Da bi tap dotaknuo dno potrebno ga je gurnuti jo 40cm(=0.4m) i pritom

izvriti rad:
.^

 8 Yu7=


.^

 8 0u7=


gdje u obzir uzimamo samo dodatnu silu uzgona Y w  0 w budui da

se 0 ve ponitila s teinom. Slijedi:
.^

 0 8 =7=


1
 0 0.4 0  0.16 ~.
2

64
14.5 Kad se kocka potopi u vodu (1000kg/m3) ona pluta tako da viri 2cm iznad
povrine, a kad se ta ista kocka stavi u ulje gustoe 920kg/m3 tada viri 1cm
iznad povrine. Odredi volumen kocke. (Rj: V=2.46dm3)
Rjeenje:

U oba sluaja sila uzgona ima isti iznos jer se teina kocke nije promijenila!
Odatle slijedi jednakost:
 0   0 .

Uronjeni volumen moe se izraziti kao umnoak baze i visine, pa dobivamo:

 0) ) 2   0) ) 1 5

Stranica kocke iznosi:

Traeni volumen kocke:

 )  )  2 

)

2 
 13.5 M
 

 )9  2.46 7 9 .

14.6 Nalazite se u amcu za veslanje u velikoj cisterni s vodom. Imate sidro koje
bacite u vodu (lanac je dovoljno dugaak da padne na dno cisterne). Hoe li
se razina vode u cisterni podii ili pasti?
Rjeenje:
Potrebno je ispitati u kakvom su odnosu uronjeni dijelovi u ta dva sluaja.
U prvom sluaju uronjen je volumen , a u drugom sluaju uronjen je dio
amca , ali i sidro volumena . Razina vode e se podii ukoliko vrijedi:
 _  

65

Kad je sidro na amcu, uvjet plutanja glasi:

iz ega slijedi:

Kad je sidro u vodi:

  .[ 0  0 ,
 

 .[

0  0 5
 

Poetna nejednakost moe se zapisati u obliku:

 .[ .[
_


.[
.[ .[
_

.[
1
1
_
.[

Meutim, kako znamo da je _ .[ , moramo zakljuiti da je poetna

pretpostavka bila pogrena. Dakle, nakon bacanja sidra, razina vode e se
spustiti, odnosno:
 F  
& F &

66

15 Inercijalne sile
15.1 Na niti duljine 1m objeeno je tijelo mase 3kg. Na koju je visinu potrebno
podii to tijelo iz poloaja ravnotee da bi pri prolazu kroz taj poloaj
napetost niti iznosila 50N.
Rjeenje:

Kad bi tijelo mirovalo, sila napetosti bi bila jednaka teini tijela. Kad se
tijelo giba, zbog centrifugalne sile, prilikom prolaska kroz minimalni
poloaj ona iznosi:
S  0  Yp


S  0 


Primjenom zakona ouvanja energije dobivamo:

1
0& 
 ,
2
iz ega slijedi:
S  0 

2 0&


Traena visina na koju treba otkloniti tijelo:

&

S 0
  0.5 .
2 0

to znai da kut otklona mora biti K  60 .

67
15.2 Na ekvatoru nekog planeta teina je tijela dva puta manja nego na polu.
Gustoa materije planeta je 3103 kg/m2. Odredi period okretanja planeta
oko svoje osi.
Rjeenje:
Prividna teina tijela je rezultanta sile tee i centrifugalne sile:
0w  0 Yp .

Uvrtavanjem poznatih odnosa dobivamo:

1


Q0
0  0

 
2
Q
2
Ubrzanje slobodnog pada na povrini planeta:
n
0b 
Q

Iz ega slijedi da brzina tijela na ekvatoru mora zadovoljavati sljedeu

relaciju:
Q
n
n

  b  
  b .
2
Q
2Q

Uzmemo li u obzir da je obodna brzina

 2QRS, dobit emo:
8R  Q 9
S 
bn


Masu planeta moemo zapisati u obliku:

4
n   Q 9 R.
3
Traeni period:

S1

6R
C 9700 .
b

15.3 Odredi iznos i smjer akceleracije balona punjenog plinom ija se gustoa u
odnosu na gustou okolnog zraka odnosi kao 5:6, ako se taj balon nalazi u
automobilu koji ubrzava akceleracijom 4m/s2 u smjeru x-osi.
Rjeenje:
Sila uzgona uvijek djeluje u suprotnom smjeru od prividne gravitacije.
Naime, inercijalna sila djeluje na sve estice fluida, to znai da u
akceleriranom sustavu, pravac po kojem tijelu tone ili po kojem izranja ne
lei na vertikali nego je otklonjen za neki kut. Balon dakle ne ubrzava
vertikalno u vis, nego ukoso prema naprijed.

68

Jednadba gibanja balona u odnosu na stijenke vozila:

Iskoristimo formulu za uzgon:

)  bu

)  0 bu

Volumen balona moemo izraziti pomou gustoe balona:

)  0

b w,

a njegovu prividnu teinu pomou Pitagorinog teorema:

b w  AY   0

b w  B  )   0 .

Jednadba gibanja sada glasi:

)  0
Akceleracija balona je, prema tome:

) 

) 

B)  0

0 B)  0

6
10 B4  10 C 1.2 /  .
5

Kut gibanja u odnosu na vertikalu moemo dobiti iz omjera sila

0K 

Y
)
5 K  )LM0 N O C 6.8 .
0
0

69

16 Hidrodinamika

16.1 U horizontalnoj cijevi radijusa 6cm voda tee brzinom 10m/s pri statikom
tlaku 8105Pa. Koliki je tlak u uem dijelu cijevi radijusa 3cm?
Rjeenje:
Brzinu u uem dijelu cijevi moemo dobiti pomou jednadbe kontinuiteta:

  
 
 





Povrina presjeka cijevi je  L  R, iz ega slijedi:

L 

  N O
  40 /.
L

Tlak u uem dijelu cijevi dobit emo iz Bernoullijeve jednadbe:

1
1
f 
  f 

2
2

1
1
f  f 


2
2
f  5 10^ ).

16.2 Voda tee kroz horizontalnu cijev presjeka

1cm2 koja se na jednom dijelu proiruje na
presjek 3cm2, kao na slici. Odredi protok
vode ako je razlika u visini stupaca vode
prikazanih manometara 10cm.
Rjeenje:
Traeni protok je

~  


Dakle, potrebno je odrediti brzinu fluida, bilo u uem dijelu, bilo u irem. Iz
Bernoullijeve jednadbe
1
1
f 
  f 

2
2
slijedi razlika tlakova:
1
f f  

 .
2

70
Iskoristimo li jednadbu kontinuiteta, brzinu u irem dijelu cijevi
 moemo
izraziti pomou brzine




 
.

Tada se razlika tlakova moe izraziti kao
f f 

Brzina fluida u uem dijelu

 

1 


 x1  y.
2


f f

1

N1

O
2


Tlak u manometru je f  0&, pa nakon sreivanja izraza dobivamo:

 

2& &  3
 /  .

2

1 


Protok vode je, prema tome:

~  
  1.5 10]^ 9 /.

16.3 U bavi se nalazi voda visine 1m u odnosu na dno. Na bavi su probuene

dvije rupice, jedna 20cm ispod druge, tako da su nastala dva mlaza vode.
Gdje se nalaze rupice (u odnosu na dno) ako dva mlaza padaju na isto
mjesto na tlu?
Rjeenje:

Domet mlaza vode moemo

izraziti pomou formule za
domet horizontalnog hica:
E 
 1

2&
,
0

2&
E 
 1
.
0

71

Poetnu brzinu mlaza daje nam Toricellijev zakon:

  B20&w  B201 & ,

  B20&w  B201 & 

S obzirom da je domet oba mlaza isti, odnosno E  E E, slijedi:

2&
2&
 B201 &  1
5
B201 &  1
0
0
41 & &  41 & &

Znamo da je razlika u visinama izmeu rupica 20cm, odnosno:

& &  0.2 5

& &  0.8 & 0.2  &  5

&  0.16  0.6& .

Dakle, rupice se nalaze na visinama:

&  40M ,
&  60M .

16.4 Cilindrina posuda visine H=1m i baze S=1m2, napunjena je do vrha

vodom. Na dnu posude napravljen je otvor presjeka S0 =1 cm2. Zanemarujui
viskoznost izraunajte vrijeme potrebno da sva voda istekne iz posude.
Rjeenje:

Ukoliko je  , vrijedi Torricellijev zakon,

pa se brzina mlaza vode moe napisati kao
funkcija visine vode u spremniku:

  B20&
Brzina sputanja razine vode se, preko
jednadbe kontinuiteta, moe povezati s
brzinom mlaza:

 


72

  B20&

Slijedi:

Brzina je derivacija puta, iz ega dobivamo diferencijalnu jednadbu:

Odnosno:

7=
  B206 =
7
7=

B6 =


7B20

,

B20 8 7

Spremnik e biti prazan kad razina vode prevali put =  6

8

7=

B6 =


1
6  B20 

Vrijeme potrebno da se isprazni spremnik:



6
1
2 20

 C 5005 

 C 18.6 '(