Ivan Maurani, Smrt Smail-age engijia

AUTOR
Kao mladi pjesnik privlai panju ilirskim pjesmama, ali postaje znaajniji tek sa poetkom sustavnijeg objavljivanja svog
nevelikog opusa u asopisu Danici (javlja se prvi put pjesmom Primorac). Poliglot i na prvi ban puanin, napravio je najbolju
nadopunu Osmana Ivana Gundulia. Politiki je aktivan u Narodnoj stranci.
Tema
Doslovna tema je krvniki ivot Smail-age, a alegorijska je borba dobra i zla, polarizirana u vidu Turaka i krana.
Uzeta je tada relativno aktualna tema, pogibija Smail-age engia, koja se zbila 1840. On je bio poznati hercegovaki siledija,
muio je raju, a istaknuo se u bitci na Grahovu s Crnogorcima gdje je poginuo velik broj krana, kao i vei broj vladarske kue;
njegovo ubojstvo je imalo jak odjek u katolikoj javnosti. Mnogi znalci svjetske knjievnosti zakljuili su da je ovo djelo odraz
opeg obrazovanja autora, od grke mitologije, do njemu suvremenih europskih tema. Bez obzira na njegovu povijesnu okosnicu,
ona znai poklik na borbu protiv nasilja. U njoj je otro povuena razlika izmeu dvaju morala: morala sile i uitka na raun
drugoga, i morala odricanja, rtve za cjelinu.
Sastoji se od 5 dijelova:
1. Agovanje
2. Nonik (mistino, mrano, opis prirode romantian)
3. eta (dominira kranski svjetonazor)
4. Hara (proireno agovanje)
5. Kob (nalikuje Osmanu)
Objasni Smail-agu kao demonski tip junaka.
Nemilosrdan, lako osuuje na smrt, ali se boji za svoj ivot

Turin ree, al mrijeti

Za Hristovu vjeru svetu
Teko nije, tko se za nju bije.
Krcnu kolac nekoliko puta,
Zviznu pala nekoliko puta,
Zadrhtae ta vjeala tanka,
Al ne pisnu Crnogorad mlada,
Niti pisnu, niti zubi krinu.
Proz poljanu mrka krvca teknu,
Niti pisnu, niti zubi krinu.
Poljana se napuni tjelesa,
Niti pisnu, niti zubi krinu.
Ve tko zovnu Boga velikoga,
Tko lijepo ime Isusovo,
Ter se lasno rastadoe s suncem
Zatonici mrijet naviknuti.
Rijekom krvca poljem tee;
Turad bulji skrstiv ruke.
Tko je mlai, rado gleda
Na lipovu krstu muke;
A tko starij', muke iste
Sam na sebi s vlake ruke
Ve unaprijed od stra uti.
Ljutit aga mrko gleda
Gdje se silom divit mora
Silan arslan gorskom miu.

Tko si junak, osvetit se ne mo'

Na junaku dotle dok ne preda.
Smaknu Ture toliko junaka,
Posmica ih, srca ne iskali,
to bez straha svi su pred njim pali.
Boj se onoga tko je viko
Bez golema mrijet jada.
Vide aga krepost taku
Zazebe ga na dnu srca
Ko ledenijem ratom leden
iljak duu da mu dirnu.
Od tuge li za junaci,
to ih silan zaman strati?
Turin tuge za krstove neima.
Od straha li, jer se glavi boji?
Silan aga to sam sebi taji.
Zar ne vidi kako radi
Hrabar junak uspre zimu,
to mu s one piknje male
Po svem tijelu mrazne valja vale?
Gledaj glavu, put nebesa
Gdje se oholo hrabra die;
Gledaj elo jasno i oko
Kako bistro pod njim sijeva;
Gledaj krepki stas, gdje svoju
Znaju snagu ravno stoji;

Pak mi kai, ima l' koja

Tudijer straha i najmanja sjena?

Kakav je odnos raje i Crnogoraca?

Raja je pasivna u svomu djelovanju, ona je siromana i potlaena, ali se ne usuuje usprotiviti, a Crnogorci su aktivni u svom
oslobaanju, oni se okupljaju i ubijaju Smail-agu.

Kakvi su Crnogorci u odnosu na Turke?

Daleko sraniji, odnosno, oni napadaju jaeg neprijatelja, a ne maltretiraju samo slabije od sebe. etu vodi vjera. Starac se sjea
starih dana te time podie duh svojih suboraca.
Zato Novica mora umrijeti i kakav je prije bio?
Prije je bio musliman, ali se obratio (simbolika pokrtavanja dobit e snagu kao Crnogorci). Obratio se kada je Smail-aga osudio
njegovog oca Duraka na smrt. Uprljao je ruke nevinom krvlju te eli ubiti agu samo zbog osvete svoga oca, a ne zbog dobrobiti
svoga naroda.
Tko progovara kroz lik sveenika?
Kroz lik sveenika progovara sam autor, Maurani, koji kao erudit podsjea narod na slavnu prolost.
Kakav je stav sveenikov o Europi?
Nepovoljan, Europa je stajala postrance dok se ovdje ista branila.
Ah, da vide svijeta puci ostali
Iz nizina, otkud vida neima,
Krst ov' slavni, nepobijeen igda,
Vrh Lovena to se k nebu die;
Pak da znadu kako neman turska,
Grdnijem drijelom progutat ga rade,

O te kri zub svoj zaman kri:

Ne bi trome prekrstili ruke,
Dok vi za krst podnosite muke,
Nit bi zato barbarim ve zvali,
to vi mroste dok su oni spali!

Izdvoji romantiarska obiljeja epa.

Je li hajduk, il uhoda turska,
to uhodi sviloruna krda,
Il volova stada vitoroga?
Nit je hajduk, nit uhoda turska,
Ve Novica, engia kavazu;
Bijesan Turin, krvnik Gore Crne,
Koga znade i staro i mlado,
I ne bi ga pronijele vile,
A kamoli noge na junaku
Crnom Gorom na bijelu danu.
Humanizirani pejza, opis prirode povezan je sa proivljavanjima Novice. Okultizam nalazimo u odreenju radnje zvijezdom.
Kompozicija epa ima dramsku strukturu, odredi joj dijelove.
Uvod- opis Smail-age i ubijanje Duraka
Zaplet- opis drube Crnogoraca i pridruivanje (i pokrtavanje) Novice
Vrhunac- napad na Turke, ubijanje Smail-age
Preokret- pogibija Novice
Rasplet- pobjeda nad Turcima, opis Smail-aginog trupla u raskonom ruhu
Safer se eli osvetiti raji za svijeu (oko), iako ga je aga oslijepio.
Gozba nalikuje Marulievoj Juditi, aga pogiba kao Holoferno, usred svojih uitaka. Samo svira (Bauk, guslar) preivljava jer je
jedini iste due, kao Horacije u Hamletu, upravo je on isprovocirao agu svojim pjevanjem o Rizan-agi s Kosova.
Osmerci uzvien, tonski bogat, dinamian
Deseterac opisi prirode

Narodna obiljeja aforizmi, formulaian nain kazivanja

Niti pisnu, niti zubi krinu prkos Crnogoraca

Agovanje
Krcnu kolac njekoliko puta,
Zviznu pala njekoliko puta,
Zadrhtae ta vjeala tanka,
Al ne pisnu Crnogorad mlada
Niti pisnu, niti zubi krinu;
Poljana se napuni tjelesa:
Niti pisnu, niti zubi krinu:
Ve zovu Boga velikoga,

Tko lijepo ime Isusovo,

Ter se lasno rastadoe s suncem
Zatonici mrijet naviknuti.

Ljutit aga mrko gleda,

Gdje se silom divit mora,
Silan arslan gorskom miu.

Opis agine brutalnosti, este uporabe sile. Na kraju dijela, u zadnjem stihu, koristi se pojam durak (rus. glupan).
Nonik
Je li hajduk, il' uhoda turska,
to uhodi sviloruna krda,
Il' volova stada vitoroga?
Nit je hajduk, nit uhoda turska,
Ve Novica, engia kavazu:
Bijesan Turin, krvnik Gore Crne,
Koga znade i staro i mlado,

I ne bi ga pronijele vile,
A kamoli noge na junaku
Crnom Gorom na bijelu danu.

Ob rame je diljku objesio,

Ljut jatagan o pojasu rei
I kraj njega do dva samokresa.

Opis Novice, kavaza (najblieg suradnika) Smail-age.

eta
Podie se eta mala,
Na Cetinju Gore Crne.
Malena je, ali hrabra.
U njoj jedva sto junaka;

Kojino e umrijeti
Za krst asni, kojem se krsti,
Za krst asni i slobodu zlatnu.

Kad al' eto inoga pastijera,

Gdjeno krotak k svome stadu grede.
Ne resi ga ni srebro ni zlato,

Nego krepost i mantija crna.

Ne prate ga sjajni pratioci
Uz fenjere i duplijere sjajne,
Ni ponosnijeh zvona sa zvonika:
Ve ga prati sa zapada sunce
I zvon smjeran ovna iz planine.

Crkva mu je divno podnebesje,

Oltar asni brdo i dolina,
Tamjan miris, to se k nebu die
Iz cvijeta i iz bijela svijeta
I iz krvi za krst prolivene.

Opis ete, zatim sveenika i propovijedi; odrjeenja i prieivanja.

Hara
to e momci? to oruje svijetlo?
to li konji? to li adorovi?
Teka gvoa i falake grozne?
Smail-aga krvav hara kupi
Po Gackome i okolo njega.
Posred polja popeo adorje,
Pak rasturi haralije ljute,

Haralije, izjeli iz vuci,

Ter od glave po ut cekin ite,
A od ognja po debela ovna,
I za nocu obredom djevojku.

Gdje domilje krvi oblita

Do adorja raja tuna,

Bijesan aga, neman runa,

Hara, rajo, hara! rie,

Hara, hara, il' jo gore bie!

Opis grozota koje Turci, na elu s Agom, ine, i kako ubiru porez, a pritom doslovno kolju raju. Na kraju dolazi hrabra eta i
napada Turke.
Kob
Stoji Ture odjeveno lijepo
Al' se ne boj, pobratime dragi:
I pod almom i pod britkom sabljom

I pod pukom i pod ljutjem noem;

To 'e odijelo age engijia
Strah te hvata, posje e te bijesno.
Al' od sunca ne odsijeva jadno!