PETAR PRERADOVI

1818. 1872.
boravei u stranom okruenju i sluei se njem. jezikom, zaboravio je
materinski jezik
1843. premjeten u Dalmaciju (Zadar) poinje objavljivati pjesme na hrv. j.,
tu mu izlazi prva zbirka pjesama
poeo je pod utjecajem njem. romantizma i Byrona pisati ve u vojnoj koli i to
na njem. jeziku
u hrv. knji. se javlja kao zreo pjesnik njegove pjesme su doekane s
oduevljenjem
1844. u 1. br. asopisa Zora dalmatinska (Zadar) je objavljena njegova prva
pjesma Zora puca, bit e dana jedan od glavnih suradnika Zore dalmatinske
1846. u Zadru izlazi prva zbirka pjesama Prvenci
1851. objavljena je u Zagrebu druga zbirka pjesama Nove pjesme
pisao je i prigodnice ispovjednog znaenja te ode: Smrti, Bogu, Majci, Ljubavi..
sam je svoje pjesme podijelio na rodoljubne, ljubovke i razline pjesme
napisao je i dramu Kraljevi Marko
njegovo stvaralatvo se dijeli u tri faze:
prva faza (1834. 1843.) pjesme na njem. j.; pjesnik je romantiar
koji pie subjektivnu poeziju naglaenih emocija (ljubav, ideali, smrt,
svjetska bol) njem. stihovima se vratio i kasnije, u ciklusu pjesama
Lina-Lieder (Pjesme Lini)
druga faza (1843. 1851.) sredinje razd. njegova stvaralatva
pjesnik je tada u domovini, suradnik je asopisa Zora dalmatinska,
objavljuje obje svoje zbirke pjesama
trea faza (zavrna faza) okree se epskom stvaralatvu piui djela
u kojima dominira motiv sudbine (Prvi ljudi, Zmija)
sve do pojave S. S. Kranjevia njegovoj poeziji pripada prvo mjesto u novijoj
hrv. knji.
pripada generaciji knjievnika koji su u vrijeme poetka ilirskoga pokreta bili
djeca
prvom pjesmom se pojavio u hrv. knji. 1844.g., u vremenu obiljeenom
gubitkom polit. iluzija o ilirskom carstvu, udaljavanjem mnogih iliraca od
Gajeve polit. koncepcije, raslojavanjem unutar samih preporoditelja
njegova domoljubna poezija je uklopljena u preporodnu tematiku
njegove najpoznatije domoljubne pjesme su: Zora puca, bit e dana, Putnik,
Rodu o jeziku, Jezik roda moga
njegova poezija je izrasla iz stvarnosti njegova vremena u njoj je izraen
pjesnikov odnos prema hrv. stvarnosti sredinom st., nosi i autobiografska
obiljeja
njegova lirika je i danas popularna zbog opeljudskih tema, ali i edukativne
strukture: njome se mogu objanjavati razliiti pojmovi, od domoljublja i
religioznosti do smisla stvaranja i umjetnosti

Zora puca, bit e dana

domoljubna pjesma
temeljni motivi: polno, san, ice, gusle, zora, mir, gora, vjetri, istok,
more, okolica, ptica, nebo, zemlja, voda, vila,
govori o buenju nacionalne svijesti, spominje i jedinstvo u slavnu
prolost
pono simbol svega negativnog
Zora puca, bit e dana simbol nade, pjesnik pobuuje nadu u narodu
da e sutra biti bolje
gradacija: ice same zaigrale, Ali lagan vjetri ape, Od istoka leti
ptica, Glasi amo iz tihana
promjenom ritma u zadnjoj strofi naglaava se refren, koji se sada
ponavlja i na poetku zadnje strofe
mijenja se i ton: lirski subjekt se izravno obraa Dalmaciji (slavna
zemljo!) ukazujui na njezino duhovno buenje evo zore, tj. zore kao
svitanja, ali i Zore dalmatinske, preporodnoga asopisa, kao glasila u
kojemu se moe progovoriti probuena nacionalna svijest
ponavljanje: Polno proe, Zora puca, bit e dana
personifikacija: Ali lagan vjetri ape
metafora: Okreni se k zlatnom vedru, / Slavna zemljo dalmatinska:
pjesnikov odnos prema narodnoj tradiciji: velia domoljublje, domovinu,
Dalmaciju
pjesnikov odnos prema Slavenima: Sjajna vila slavskog roda ponosi
se time to je dio Slavena, njegove pjesme su prihvaene
Putnik

domoljubna pjesma, autobiografska pjesma

govori o izgubljenosti, otuenosti od domovine i elji za povratkom
ocrtava Preradoviev ivotni put
pjesnik koristi motive koji opisuju teko i hladno stanje u stranoj zemlji:
go kamen, snjeno brdo, magla pada, zastrta mjeseina
motivi koji opisuju laki ivot ljudi u toj zemlji: puna koliba, vatra,
ognjite
motivi koji opisuju pjesnikovu domovinu: ruke majke, dua die, srce
bije, svako jutro sunce sine
nou izgubljen u tuoj zemlji dolazi do jedne kolibe i moli staricu da ga
primi konak, starica odbija primiti umornog putnika, ona ima svoju
djecu, starica mu postavlja pitanje o njegovoj majci, putnik se odlui
vratiti u svoju domovinu
likovi: putnik, majka, stara ena
starica metafora tue zemlje, tuina
mrak metafora pjesnikova stanja
majka sjeanje na nju izjednaava se sa odnosom prema domovini;
uz lik majke domovine - veu se njeni osjeaji, osjeaji pripadanja i
ljubavi

 alegorija pjesnikova lutanja tuim zemljama

alegorinost: pjesnikov dijalog s tuom zemljom; spoznaja da su srea i

zadovoljstvo ostvarive samo u domovini

rasplet najavljuje povratak domovini
ispreplitanje domoljubnog i romantiarskog motiva odlaska, progonstva,

naputanja doma zbog nesklade, nesree

neke slike, stihovi se ponavljaju, tj. naglaava se osjeaj samoe, slike
mraka, tvrde zemlje, magle
gradacijom se postepeno od prve do 17. strofe pojaava prikaz oaja,
neprihvaanja i tuge
inverzija: Svud go kamen noge gaze
Miruju, miruj, srce moje!
ponavljanje: MIruj, miruj, srce moje! javlja se na zadnjem mjestu u
svakoj strofi
njegovo srce je nemirno jer njegova ljubav Milka vie nije njegova, ona
voli nekog drugog, i on zbog toga pati za njom
opisivanje, ritminost, pjesnike slike, metafora, gradacija
Ljudsko srce

misaona (refleksivna) pjesma

govori o nezasitnosti ljudskih enji
alegorinost ljudsko srce kao metonimija za trajni ljudski nemir
promilja o razlozima nezadovoljstva srca doemo do cilja, a ve
poelimo neto drugo
njegov odgovor je da uslijed svijesti o prolaznosti elimo iskoristiti sve
ovozemaljske slasti
poetak = aforistian: ljudsko srce stalna enja, tenja za neim
novim, nezasitnost, stalna glad za nekim novim ciljem, a sve to unosi
nemir, nikada potpuno zadovoljstvo
romantiarski pristup: eznue za onim to nemamo, a ono to
posjedujemo, ini se nedovoljno to vie toga doivi
razlog pjesnik vidi u kratkoi ivota, brzini i prolaznosti pa se javlja,
ponekad pretjerana, elja da se
u tonu pjesme se osjea bol
Mrtva ljubav

intimna poezija autobiografskog karaktera

ne zna gdje da ju pokopa jer ju jako cijeni
pjesnikovo pitanje o mjestu gdje bi mogao pokopati svoju ljubav postaje
univerzalno ljudsko pitanje o mjestu pohrane vlastitih emocija
zemlja i voda kao dva elementa nameu se svakom ovjeku, ali on tei
neem treemu zvijezdama

 u visinama e ih biti nemogue uprljati svojim sitnim zemaljskim

nezadovoljstvima, pohlepama, zavistima
pjesma je nastala nakon smrti njegove supruge
sama pjesma je pretvaranje njene uspomene u zvijezdu koja sjaji i
itateljima jer je postala duhovna vrijednost
alegorinost: pretvaranje zemaljskih ljubavi u nebesku
ispovijest pjesnika, sutobiografska pjesma
traganje za spokojstvom, utjehom, oprotaj
svijet, ljudi = bezduni, razorni, pohlepni,
raskorak stvarnosti i idealnog svijeta
osjeaj ugroenosti od takvog svijeta za svoju smrtnu dragu, indirektno i
za sebe
mrtva draga postaje zvijezda: na nebu, odvoje na od grubosti svijeta,
slika ideala, vjenosti, duevnog smirenja
Pjesnik

misaona pjesma
u pjesmi se javljaju dva suprotna pogleda na svijet: pjesnikov i sokolov
sokol personifikacija pjesnikova nadahnua koje je vezano uz domovinu
buenje je nuno jer se u domovini dogaaju znaajne promjene u smislu
narodnog preporoda i zato pjesnici trebaju biti budni i aktivni
s pjesnikove perspektive je svijet drukiji nego s sokolove, on je trajno vezan
uz zemaljske vrijednosti i sokol u tome vidi usud: trajnu razapetost pjesnika
izmeu neba i zemlje
alegorinost: pjesnikova komunikacija sa sokolom je alegorija za njegovu
trajnu razapetost izmeu zemaljskih i ljudskih vrijednosti
pjesma je pjesniku pogled na pjesniko zanimanje, program, manifest
radost, ali jo vie bol = izvori su pjesnikog stvaranja
sokol se javlja zbog dijaloga s pjesnikom, poetno razl. vide pjesnikov ivot
sokol optimist, vidi krasnu cestu, cvijee, vezu sa svijetom
pjesnik sve ovo ponitava, svoju stvarnost vidi kao provaliju, grubost, ono to
lomi krila = ideale
sokolov zakljuak je ustvari pjesnik: ivi kao suhi list, izgorio u toj stvarnosti,
dua ezne za uzvienim, ali se predaje zemaljskom, prizemnom, surovom
svijetu
pjesnik se odreuje kao osamljenik, bez razumijevanja okoline

DIMITRIJA DEMETER

1811. 1872

jedan od najvatrenijih iliraca

iz imune grke trgovake obitelji
u obitelji se ouvala grka tradicija: govorilo se gr. j., pratili su se dogaaji u
Grkoj i gr. knji
pisao je prve stihove na gr. j. kao gimnazijalac
razvio je sklonost kazalitu u Beu
u Beu je uao u krug mladih obrazovanih Hrvata, zagovornika ilirske ideje
vraajui se sa studija iz Padove u Zagreb prolazio je dijelom Hrvatskoga
primorja tako je mogao usporeivati ljepotu talij. krajolika s ljepotama hrv.
krajeva i njihovom slavnom prolou
pjesnik, pripovjeda, dramski pisac, kazalini i knji. kritiar
Dramatika pokuenja, 1. dio (1838.) u predgovoru naglaava vanost
kazalita za drutveni ivot, zalaui se za povijesnu dramu
Grobniko polje (asopis Kolo, 1842.) romantiarska poema, jedno od
najznaajnijih djela hrv. romantizma
Dramatika pokuenja, 2. dio (1844.) knjiga dramskih tekstova, u njoj je
objavljena povijesna drama Teuta, njegovo najznaajnije dramsko djelo
zasluan za libreto prve hrv. opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog opera
je prvi put izvedena 28.3.1846.
napisao libreto za operu Porin
cijeli ivot (od 1840. do smrti) se posvetio radu na stvaranju hrv. kazalita,
njegovu razvijanju i podizanju razine kvalitete dramskoga repertoara
1861. Sabor utemeljio stalno kazalite na njegov poticaj
1907. utemeljena kazalina nagrada Demetrova nagrada za dramu
dramom Teuta uvodi u hrv. knji. nacionalnu dramu visokoga stila
urednik dvaju godita almanaha (godinjak) Iskra 1844. i 1846.
Grobniko polje
objavljeno u prvom broju asopisa Kolo 1842.g. povodom 600.
obljetnice legendarne hrv. pobjede na Grobnikom polju
njegovo najpoznatije pjesniko djelo
nastalo nakon to se vratio iz Padove
tema su postali jedan hrv. kraj i njegova legendarna prolost
romantina pjesan, poema
tema: legendarni dogaaj: navodna pobjeda Hrvata nad Mongolima
1242.g. samo poticaj za progovaranje o hrv. sadanjosti i aktualnim
problemima
kompozicija: djelo je podijeljeno u manje cjeline nejednake duljine
stih: izmjenjuju se osmerci, deseterci i dvanaesterci
stil: izmjenjuju se lirski elem. (isticanje romantiarskoga krajolika i
refleksija koje krajolik izaziva u pripovjedau, iskreno domoljublje),
epski (bitka na Grobnikom polju) i dramski elem. (isticanje snanih
karaktera romantiarski naglaenih glavnih junaka)

 fabula: iako je djelo nastalo na temelju legendarnog dogaaja, fabula je

u drugom planu poput Byrona i Pukina, pjesnik nie lirske slike koje
u cjelini daju dojam isprekidane radnje
znaenje: prva bajronovska poema u hrv. knji.
djelo na neki nain najavljuje Mauraniev spjev Smrt Smail-age
engia
ovom djelu je uklopljena davorija Pjesma Hrvata
motivi talijanskog krajolika i kulture: Brenta, umjetnost, narav, ljuba od
Neptuna = Venecija, arkvajski breuljci, masline, ljubav; spominje
razliite umjetnike, njihova djela kist Urbinskog, od Kanove dlijeto;
opis krajolika: raj, potok, slavuj, zefir, brljan, vrba, pastiri, voda, frula,
kamen, lipa, jela, grozd, sjena; prolost Hrvata
rima: abba obgrljena
Pjesma Hrvata

osmeraka budnica
najpoznatija po svom poetnom stihu Prosto zrakom ptica leti
uglazbio ju je Vatroslav Lisinski
popularna u razdoblju ilirizma

IVAN MAURANI

1814. 1890.
knjievnik i politiar, pisac najznaajnijeg djela hrvatskog narodnog preporoda
roenjem akavac, ali pristaje uz Gajeve ideje i pie na tokavtini
predsjednik Matice Ilirske 1858. 1872.
velik broj stihova pisan na maarskom
studira u Maarskoj filozofiju (1.god je u Zagrebu), ali se vraa u Hrvatsku
nakon objavljivanja Proglasa Ljudevita Gaja
1835. upisuje se na Pravoslovnu akademiju u Zagrebu
nakon studija poeo se baviti politikom te se proslavio (prvi hrvatski ban
puanin 1873. 1880)
1840. seli se u Karlovac te se poinje baviti knjievnou
1840. 1848. vrijeme boravka u Karlovcu
nastaju njegova najznaajnija djela
objavljuje spjev Nenadovi Rado, programsku pjesmu Vjekovi
Ilirije te ljubavnu pjesmu Javor i tamjanika
pisao je lirske i domoljubne pjesme prgodnog karaktera te
zbog toga danas imaju knjievno-povijesni znaaj
odgojen na narodnoj tradiciji te na umjet. poeziji Andrije Kaia Mioia
suradnik Gajeve Danice
sastavio je Njemako ilirski slovar sa dr. Jakovom Uareviem (Zagreb,
1842.)
napravio je dopunu Osmana (14. i 15. pjevanje) (Zagreb, 1844.)

najznaajnije djelo: epski spjev Smrt Smail-age engia (Iskra, 1846.)

njegova supruga Aleksandra je bila sestra Dimitrija Demetra
govorio je hrv., lat., talij., engl., njem., franc., ruski, eki, poljski i maarski j.
nakon to se povukao iz polit. bavio se matematikom, astronomijom i
filozofijom
Smrt Smail-age engia
epski spjev zbog kratkoe pripovijedanja isprepletenog s
refleksijama, lirskim i epskim elem.
tema: vladavina i propast, smrt Smail-age engia, borba naroda protiv
turske vlasti, borba dobra i zla tradicija protuturske tematike
inspiracija: suvremeni dogaaj smrt turskog silnika Smail-age engia
kojega su ubili Crnogorci u istonoj Hercegovini 1840.g. autor se ne
dri povijesne istine, nego je jedan povijesno nevaan dogaaj pjesniki
slobodu, kanjava silnika, koji ga tlai
ideja: kroz povijesno motiviranu priu o sukobu Crnogoraca i Turaka
prikazati stoljetnu borbu i stradanja naeg naroda i njihovu
nepokolebljivu vjeru u pobjedu pravde, potenja i slobode, borbu protiv
zla u kojoj dobro pobjeuje ideja hrvatskog narodnog preporoda
ideja: u djelu se spajaju Mauranievo stvaralatvo i njegovo polit.
djelovanje: ukazuje se Zapadu na Tursko Carstvo njegovu samovolju i
okrutnost te potrebu za ujedinjenjem kranskog svijeta u ruenju tog
Carstva, a time i oslobaanju naroda koji su pod turskom vlau
u spjevu se oituju 3 temeljne sastavnice novije hrv. knji.: klasino
naslijee, narodna tradicija i dubrovaka poezija
kompozicija: sastavljen u 5 pjevanja nejednake duljine: Agovanje,
Nonik, eta, Hara, Kob
fabula: saeta, radnja traje kratko, dogaaji su ispriani u 5 nanizanih
slika, sama radnja nema mnogo epizoda ni digresija
mjesto i vrijeme radnje: u Hercegovini (Stolac, Gacko polje) i Crnoj Gori
(Cetinje) 1840.g.
likovi: otro polarizirani: na jednoj strani Smail-aga, a na drugoj
eta, prikazana kao kolektivni lik (narod)
polarizacija likova simbolino pokazuje opeljudsku razinu djela: Smailaga (Turci) islam, Istok, silnik, Zlo; eta (raja) krani, Zapad, rtva,
Dobro
pripovjedaka tehnika: odraava epsko-lirske elem.
pripovijedanje se esto prekida razliitim postupcima: opisima
u djelu se pojavljuju brojne pjesnike slike, pripovjedaevim
razmiljanjima (refleksijama, aforizmima), obraanjem
pripovjedaa samome itatelju (kao da s njim vodi dijalog)
stil: pjesnik tei saetosti jezinog izraza i istodobno njegovoj
refleksivnosti, uzor mu je tokavtina Ivana Gundulia, koju je dobro
upoznao radei na dopuni Osmana; spjev je napisan u osmercima i

desetercima (stihovi hrv. epske umjet. i narodne batine) stihovi imaju

ishodite u narodnoj tradiciji, odaju originalnost autora i tvorevina su
umjet. knji.
utjecaji: napisano slijedei suvremene knji. uzore europske
(klasicizam, njem. romantizam) i hrv., u spjevu je spojio umjetniko i
narodno, takvom koncepcijom se predstavlja kao romantiar koji u djelu
pokazuje narodni duh (nacionalna tema) sluei se narodnom epskom
tradicijom

MATIJA MAURANI

1817. 1881.
putopisac
1842. objavljuje prvi moderni putopis pod nazivom Pogled u Bosnu
objavljen anonimno u Zagrebu
svoja opaanja o ljudima i krajevima biljei putujui u Bosnu
napisao prvi put u prozi pisanu knjiicu o nainu ivota, o obiajima, o polit. i
porodinom ivotu nae brae Bosanaca ini istim narodnim jezikom