SVEUILITE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET
Katedra za turizam
MENADMENT HOTELA

KONTROLING U HOTELU

Dr.sc. Sanja imar

CILJEVI PREDAVANJA

Odrediti
Odreditipojam
pojami iulogu
ulogukontrolinga
kontrolingauuhotelu
hotelu
Ukazati
Ukazati na
na organizaciju
organizaciju kontrolinga
kontrolinga i i veze
veze sa
sa srodnim
srodnim funkcijskim
funkcijskim
podrujima
podrujima
Definirati
Definiratiosnovne
osnovnepokazatelje
pokazateljeposlovanja
poslovanjahotela
hotela
Objasniti
Objasniti osnove
osnove sustava
sustava praenja
praenja poslovanja
poslovanja Uniform
Uniform System
System ofof
Accounts
Accountsfor
forLodging
LodgingIndustry
Industry

POJAM I ULOGA KONTROLINGA U HOTELU

POJAVA POJMA KONTROLING

1778. g. se prvi put spominje u SAD-u (Comptroller, Auditor, Treasurer and six
Commissioners of Accounts).

Kontroling u dananjem smislu je rezultat industrijskog razvoja u SAD-u u drugoj

polovici 19. stoljea (Comptroller na poslovima upravljanja financijama, kapitalom i
sigurnou).
 Spor razvoj kontrolinga do svjetske gospodarske krize 1929-1933. g.

POJMOVNO ODREENJE KONTROLINGA

 Nema jednoznane ni opeprihvaene definicije kontrolinga.
 Najire shvaanje:
 Kontroling je komponenta voenja sustava.
 Podrava menadment u njegovu zadatku voenja i
usmjeravanja.
 Nije nuno povezan za specijalne ciljeve, poslovnu aktivnost
ili veliinu institucije.
 Sutina kontrolinga je svugdje ista, samo je razlika u
primjeni instrumenata.
 Kontroling pridonosi ciljno orijentiranoj, koordiniranoj
primjeni znanja odgovornih osoba.

POJMOVNO ODREENJE KONTROLINGA

 Pojam kontrolinga ima razliita tumaenja.
 Izvodi se iz rijei control koja ima vie od 50 tumaenja. U
poslovnoj ekonomiji dominira tumaenje kao upravljanje,
usmjeravanje, reguliranje procesa.


U anglo-amerikoj znanosti o upravljanju kontroling oznaava, uz

planiranje, organiziranje itd., sredinji zadatak menadmenta koji
se ostvaruje na svim hijerarhijskim razinama te nije iskljuiva
aktivnost samog kontrolera.

U njemakom govornom podruju razliita tumaenja se mogu

svrstati u 3 skupine: kontroling kao usporedba zadanog i
ostvarenog, kao cjelina planiranja i kontrole te kao utjecaj na
ponaanje.

KONTROLING JE ...
Suvremen koncept upravljanja
Funkcija i podsustav menadmenta kojim se pridonosi
efikasnosti i efektivnosti u radu menadmenta
Podrka menadmentu u procesu odluivanja
Upravljaka kontrola: koordinacija planiranja i informiranja
Analiza i kontrola svih resursa, usmjerena na efikasno
ostvarivanje ciljeva
Dio upravljakog procesa
Upravljanje poslovnim rezultatom

ZATO NAM TREBA KONTROLING?

posljednja dva do tri desetljea jaanje potrebe

za kontrolingom:
brzo promjenjivo okruenje
znaajne promjene: eksterne i interne (prilagoavanje
poduzea okruenju)

potrebna suradnja menadera i kontrolera

POTREBA ZA KONTROLINGOM UVJETI

OKRUENJA
 Dinamika okruenja (uestalost i brzina promjena, snaga i
predvidljivost promjena) i sloenost okruenja (broj razliitih
utjecaja) raste posljednjih desetljea
 Poveanje razine izazova (unutarnjih i vanjskih) koji se
postavljaju pred menadment
 Trae se novi naini rjeavanja problema
 Kontroling rjeava problem prilagoavanja poduzea
novonastalim, nepredvienim situacijama

dobit

ZATO PODUZEE TREBA KONTROLING?

Cilj
Akcija

Reakcija

vrijeme

Postupak grubih procjena

Intuicija
Potreba za kontrolingom - u kriznim situacijama

GDJE PRESTAJE POSAO KONTROLERA,

A POINJE UPRAVLJANJE ILI OBRATNO ?
MENADER
mora donijeti odluke,
mora uvjeriti kolege da je njegov put onaj pravi,
mora ih motivirati na djelovanje u svom pravcu,
mora ocijeniti izvedivost svoje ideje tj. da li se isplati potruditi,
mora osjetiti da li je pravo vrijeme za poduzimanje tog koraka.
KONTROLER
doprinosi odluivanju menadera RELEVANTNOM informacijom.
PITANJE : Kako e kontroler

znati koji su podaci relevantni,

ako ne zna kakvo i koje se
rjeenje zahtjeva?
Controlling and the Controller, Deyhle/Gill/Blazek, 1992.

GDJE PRESTAJE POSAO KONTROLERA,

A POINJE UPRAVLJANJE ILI OBRATNO ?
ODGOVOR
TIMSKI RAD

KONTROLER

MENADER
ocjenjuje

DONOENJE

motivira

ODLUKE

realizira

Controlling and the Controller, Deyhle/Gill/Blazek, 1992.

informira
kalkulira
selektira
pita: to ako?

FUNKCIJE KONTROLINGA

OPERATIVNI CIKLUS KONTROLINGA

PLANIRANJE

PRIKUPLJANJE
PODATAKA

ODLUIVANJE

ANALIZA I
KONTROLA

prihodi,
doprinosi

KONTROLING I IVOTNI CIKLUS HOTELA

Faza 1

Uvoenje

Strateki koncepti
Strateki controlling
Faza 2

Faza 3

Rast

Faza 4

Zrelost

Prihodi

Opadanje

Potreba za
controllingom
Doprinos

vrijeme

Ekonomski razvoj

OPERATIVNI I STRATEKI KONTROLING

Obiljeja
CILJ
RAZDOBLJE
PLANIRANJA
PREDMET
PROMATRANJA
USKLAIVANJE
STRUKTURA
PODUZEA
DIMENZIJE

Operativni controlling

Strateki controlling

dobit

potencijali dobiti

1 godina

srednji rok (3 do 5 godina)

brojani

teko kvantificirati

prema naprijed / prema natrag

prema naprijed

fiksna

promjenjiva

dobit / novani tok

SWOT

RAZINE MENADMENTA I KONTROLING

Uprava

Direktor hotela

PODU
ZEE

HOTEL

ef odjela
ODJEL

Voditelj mjesta
troka

MJESTO TROKA

Poslovanje
poduzea
Poslovanje
hotela

Poslovanje
odjela

Poslovanje MT

KONTROLING I DRUGA SRODNA PODRUJA

 Podruje kontrolinga esto prikriveno drugim imenom, a mogue je

da je kontroling pridruen drugim funkcijama u poduzeu.
 Kontroling se funkcionalno nadopunjava sa svim srodnim
podrujima u poduzeu.
 Srodna podruja u poduzeu su:
 knjigovodstvo i raunovodstvo,
 financije,
 kontrola i
 interna revizija.

KNJIGOVODSTVO I RAUNOVODSTVO
 Knjigovodstvo je orijentirano na prolost s ciljem
raunovodstvenog odraza poslovnog procesa.
 Kontroling crpi polazne informacije iz raunovodstva.
 Kontroling utjee na formalno i sadrajno oblikovanje
raunovodstvenih informacija prema potreba menadmenta
razliitih razina.
 U hotelijerstvu razvijen USoA (jedinstveni
raunovodstveni sustav za potrebe MIS-a).
 Organizacijski su u Europi najee odvojeni, a u SAD je
raunovodstvo podreeno kontrolingu.

FINANCIJE
 Odnose se na aktivnosti u svezi s pribavljanjem kapitala i njihovim
koritenjem, odnosima s investitorima, bankama, naplatom
potraivanja i kredita, ulaganjem kapitala, osiguranjem itd.
 Temeljni cilj financija je ouvanje likvidnosti i financijske stabilnosti.
 Kontroling ima cilj usklaivanja aktivnosti financija s vizijom i
ciljevima te drugim funkcijama poduzea.
 Funkcionalno razdvajanje uinjeno jo 1962. g.
(FEI).
 Organizacijski su financije i kontroling najee odvojeni odjeli u
istom ili potpuno odvojenim sektorima.

KONTROLA

 Obuhvaa proces obrade informacija radi utvrivanja odstupanja izmeu

dviju veliina te analizu tih odstupanja.
 Naziva se interna kontrola i uspostavlja odnos s podrujem koje nadzire.
 Kontroling je usmjeren na sveobuhvatnu podrku menadmentu i njegov
je podsustav.
 Nuno razlikovanje kontrole od kontrolinga (Kontrola je
parcijalni zadatak podrke menadmentu i odnosi se
primarno na nadzor izvrenja).
 U praksi postoje dva stava: kontroling jest kontrola vs. kontrola je dio
kontrolinga.
 Interna kontrola obavlja nadzor nad objektima kontrole
(podrka uinkovitosti aktivnosti).
 Kontroling prikuplja informacije kontrole te oblikuje i predlae korektivne
mjere.

INTERNA REVIZIJA
 Kontroling i interna revizija se funkcionalno nadopunjavaju.
 Istie se zahtjev za njihovom institucionalnom nezavisnou i strunom
blizinom.
 Svrha revizije je poveanje urednosti, objektivnosti i realnosti informacija
o poslovnom procesu, radi poveanja sigurnosti poslovne aktivnosti.
 Svrha kontrolinga je poveanje vitalnosti poduzea radi boljeg i breg
prilagoavanja unutarnjim i vanjskim promjenama.
 Ostvarivanje zadataka revizije pridonosi uspjehu
kontrolinga i obratno.
 U SAD-u je revizija dio kontrolinga, a u Njemakoj se izriito zahtijeva
njihovo institucionalno odvajanje.

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
U HOTELU / HOTELSKOM PODUZEU

ORGANIZACIJA KONTROLINGA

 Oblik organizacije i hijerarhijski poloaj kontrolinga ovisi o njegovoj

koncepciji (linijska, sektorska ili centralizirana/decentralizirana
organizacijska jedinica/pozicija).
 Osnovna obiljeja organizacije kontrolinga su:
 treba biti odvojen od financija,
 decentralizirana mjesta kontrolinga postoje u velikim
poduzeima u pojedinim funkcijama (marketing, razvoj i
ulaganja, operacije, itd.) ili poslovnim podrujima (grupe
proizvoda, grupe kupaca, regije, profitne jedinice, itd.),
 kontroler nekog podruja je disciplinski podreen
menadmentu, a struno menaderu centralnog kontrolinga,
 naroito ovisi o veliini i sloenosti poduzea te obiljejima
okruenja.

ORGANIZACIJA KONTROLINGA

 Velika i srednja hotelska poduzea najee imaju poseban odjel ili sektor
kontrolinga, dok u manjim poduzeima te poslove obavlja jedna osoba
(analitiar poslovanja).
 Hotelske menadment kompanije imaju najee centralni odjel financija i
kontrolinga, regionalne urede / regionalne kontrolere te kontrolere u
hotelima kojima upravljaju.

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
Luksuzni hotel u
meunarodnom
hotelskom lancu

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
Veliki hotel

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
Odjel kontrolinga
velikog hotela

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
Mogui oblik
pozicije
kontrolinga u
velikom poduzeu
u Hrvatskoj

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
Mogui oblik
organizacije
kontrolinga u
velikom hotelskom
poduzeu

ORGANIZACIJA KONTROLINGA
Mogui oblik pozicije
kontrolinga u malom
hotelu u Hrvatskoj

prodaja, nabava,
raunovodstvo i izvjeivanje

POSLOVI I ZADACI KONTROLINGA

 Planiranje poslovnog rezultata
 Utvrivanje i unapreenje standarda
 Sustav praenja i obrauna ostvarenja poslovnih rezultata i
uspjenosti poslovanja
 Informiranje/izvjetavanje o poslovnim rezultatima
 Utvrivanje odstupanja od plana ili standarda, analiza
uzroka odstupanja te prijedlog korektivnih mjera
 Nadzor nad realizacijom korektivnih odluka
 Analiza ostvarenja poslovnih rezultata
 Analiza faktora koji su utjecali na ostvarenje poslovnih
rezultata
 Analiza sadanjeg stanja resursa i uvjeta privreivanja kao
osnova za planiranje buduih rezultata

OSNOVNI POKAZATELJI POSLOVANJA HOTELA

KLJUNI POKAZATELJI
USPJENOSTI POSLOVANJA HOTELA

Broj soba:

143

Broj leaja:

248

Rezultati 2002.
Ukupan broj prodanih soba

17.831

Ukupan broj noenja

31.363

Godinja zauzetost smjetajnih jedinica

34,2%

Godinja zauzetost leaja

34,6%

Prosjena cijena sobe (EUR)

63,09

Prosjena cijena noenja (EUR)

35,87

Struktura noenja prema kanalima prod. (% )

individualci

Noenja prema zemljama porijekla (% ):

Sezonalnost

38%

Zapadna Europa

43%

grupe

7%

Istona Europa

4%

alotman

9%

Hrvatska

kongresi

46%

Ostali

51%

% ukupnih god. noenja u srpnju i kolovozu

42,0%

2%

Financijski podaci
Ukupan neto poslovni
prihod (EUR)

2.551.697

Odjelni doprinos (%
od UP)

31,7%

Ukupni neto poslovni prihod po

raspoloivoj jedinici (EUR)

17.844

KLJUNI POKAZATELJI
USPJENOSTI POSLOVANJA HOTELA

Godinja
zauzetost
smjetajnih
jedinica (%)

Prosjena
ostvarena
cijena
smjetajne
jedinice
(Kn)

Godinji broj prodanih smjetajnih jedinica x 100

=
Broj smjetajnih jedinica u hotelu x 365

Godinji prihod smjetaja

=
Godinji broj prodanih smjetajnih jedinica u
hotelu

Broj
raspoloivih
smjetajnih
jedinica

KLJUNI POKAZATELJI
USPJENOSTI POSLOVANJA HOTELA
Godinji
REVPAR
Godinji
prihod
smjetaja
po
raspoloivoj
smjetajnoj
jedinici (Kn)
Dnevni
REVPAR
Dnevni
prihod
smjetaja
po
raspoloivoj
smjetajnoj
jedinici (Kn)

Godinji prihod smjetaja

=
Broj smjetajnih jedinica u hotelu

Prosjena ostvarena
cijena smjetajne
jedinice

Godinja zauzetost
smjetajne jedinice

KLJUNI POKAZATELJI
USPJENOSTI POSLOVANJA HOTELA

Udio bruto
operativne
dobiti
(GOP-a) u
ukupnom
prihodu
hotela (%)

Ukupna godinja bruto operativna dobit hotela

=
Ukupni godinji prihod hotela

UNIFORM SYSTEM OF ACCOUNTS

FOR LODGING INDUSTRY

Uniform System of Accounts for Lodging Industry

(USALI)

Meunarodni jednoobrazni upravljaki sustav

izvjetavanja u hotelskoj industriji TEMELJ ZA
EFIKASNO UPRAVLJANJE POSLOVNIM REZULTATOM
Omoguuje izravnu usporedbu hotelske uspjenosti u cijelom svijetu
Utemeljen 1926. u New Yorku (Udruenje hotelskih raunovoa NY)
Sustav koji se stalno razvija i unapreuje - do danas doivio deset
revizija
U primjeni u hotelskoj industriji diljem svijeta, obavezan u lancima
hotela
U hrvatskoj hotelskoj industriji se sve vie primjenjuje (gotovo 70%
hotela u Hrvatskoj primjenjuje ovaj sustav praenja poslovanja)

USALI koncept izvjetavanja

 Zato nam treba?
 Da bi dobili PRAVOVREMENU KORISNU
INFORMACIJU ZA DONOENJE ODLUKE.
 Tko treba dobiti informaciju?
 Osoblje svih razina unutar objekta / poduzea,
 nadzorni odbor i vlasnici,
 financijske institucije,
 investitori,
 zakonodavstvo, ....
 Da li svi trebaju dobiti sve informacije?
 Ne, potrebno je selektirati informacije i
prezentirati samo one namijenjene tom korisniku,
odnosno dodijeliti ovlasti.

USALI koncept izvjetavanja

 Kada nam trebaju informacije?

 Dnevno, tjedno, mjeseno, godinje, ...

 Kakve informacije nam trebaju?

 Profitabilnost DOPRINOS / DOBIT
na pojedinim management razinama objekata
odnosno poduzea;
 Likvidnost NOVANI TOK na razini poduzea / objekata;
 Ekonominost GRUPE TROKOVA na razinama na kojima
nastaju (ovisno o mogunosti kontroliranja trokova).

 Kako e nam to pomoi u odluivanju?

 USPOREDIVOST kljunih pokazatelja
(prolost, sadanjost, plan, konkurencija, standardi, ...)

USALI vrste izvjetaja

 Bilanca
 Raun dobiti i gubitka
 Novani tok
 Odjelni izvjetaji

Bilanca
Prikazuje imovinu, obveze i vlastiti kapital
AKTIVA (sredstva)
imovina
Kratkorona imovina
Financijska ulaganja
Nekretnine, postrojenja i oprema
Nematerijalna imovina
PASIVA (obveze i vl. kapital)
Kratkorone obveze
Odgoena dobit
Dugorone obveze
Vlastiti kapital

izvori financiranja imovine

Novani tok
Prikazuje novane priljeve i odljeve
NOVANI PRILJEVI
Iz poslovnih aktivnosti
Iz investicijskih aktivnosti
Iz financijskih aktivnosti
NOVANI ODLJEVI
Iz poslovnih aktivnosti
Iz investicijskih aktivnosti
Iz financijskih aktivnosti

Raun dobiti i gubitka prema USALI

Saetak prihoda, rashoda i dobiti
PRIHODI
Smjetaj
Hrana
Pie
Ostali odjeli
OPERATIVNI TROKOVI
Smjetaj
Hrana
Pie
Ostali odjeli
Nerasporeeni
BRUTO OPERATIVNA DOBIT
Fiksni trokovi
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

Odjelni izvjetaji prema USALI

Prikazuju prihode i trokove pojedinih hotelskih odjela

ODJELNI PRIHODI
ODJELNI TROKOVI
Direktni trokovi
Trokovi plaa i povezani trokovi
Ostali odjelni trokovi

Kategorije trokova prema USALI

Direktni trokovi
Trokovi plaa i povezani trokovi
Ostali odjelni trokovi
Administracija
Marketing
Odravanje
Energija
Menadment naknada
Komunalne i dr. naknade
Najamnine i osiguranje
Kamate i financijski rashodi
Amortizacija

Izraun kategorija dobiti prema USALI

PRIHODI
- minus Odjelni trokovi
ODJELNI DOPRINOSI
- minus Nerasporeeni trokovi
BRUTO OPERATIVNA DOBIT (G.O.P.)
- minus Fiksni trokovi
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

Ponovimo ...
Pojam, uloga i znaenje
kontrolinga

Osnovni pokazatelji
poslovanja hotela

Organizacija kontrolinga u
hotelu / hotelskom poduzeu

Uniform System of Accounts

for Hotel Industry znaenje,
vrste izvjetaja, vrste
trokova, izraun dobiti ...

Ovo predavanje obuhvaa

sljedee dijelove literature:

Hayes, Ninemeier "Upravljanje hotelskim poslovanjem"

(str. 150 - 201)