Professional Documents
Culture Documents
Osnovni PDF
Osnovni PDF
1.1 Oznaavanje
Sva prikljuna vratila bilo kog prijenosnika oznaavat e se velikim slovima abecede (A,
B, C, ...). Zadnje slovo u nizu oznaavat e reakcijski lan prijenosnika (najee lan C). Vratila
koja nisu prikljuna, a koja e se zvati prijenosnika, oznaavat e se s V1, V2, ... Vn. Glavni
prijenosniki elementi (zupanici, tarenice itd.) oznaavat e se brojevima 1, 2, ... n uz
uobiajene skraenice.
i = i AB =
A 1 p n1 np
=
=
=
=
B 2 r n2 nr
(3.1)
0=C
_
nB0= n20
z2=20
nA0= n10
B (2)
A/1
2
r2
v1
v2
r1
z1=10
C
Slika 3.1. Kutzbachov plan brzina na primjeru jednostupanjskog prijenosnika
povue zraka paralelna zraci 2, dobit e se jo jedno presjecite s pravcem x-x, ija udaljenost od
ordinate (nc=0) predstavlja brzinu vrtnje lana 2.
0=C
+
nA0=n 10
n V0
V
2
1
3
4
V=(2/3)
B
a)
nB0 =n40
B=4
2/3
P
i=
X
A=1
nA
nB
=+
4,5
1
0=C
_
n20=n30
nB
4
3
+
nA
X
2/3
B=4
A=1
V=(2/3)
2
1
A
P
i=
b)
nA
2
=nB
1
Na osnovi oitanih vrijednosti brzina vrtnje na pravcu xx za primjer na slici 3.1. dobije
se i AB = n A nB = + 2 1 = 2 . Iz slinosti trokuta moe se napisati:
n 10
H
v 10
r1
n 20 v 20
=
H
r2
(3.2)
(3.3)
nA n10
r
z
=
= 2 = 2 = 2
nB n20
r1
z1
(3.4)
Prema VDI 2127 1 preporukama definira se prijenosni odnos kao odnos izmeu kutnih
brzina pogonskog i gonjenog lana prijenosnika, to se vidi i u jednadbi (3.1). Iz praktinih
razloga ee se upotrebljava omjer brzina vrtnje, a kod zupastih prijenosnika i omjer broja
zubi. Za viestupanjski prijenosnik prikazan na slici 3.3, koji zovemo mjenja (na primjer kod
vozila), moemo pisati na osnovi jednadbe (3.1), a za pojedine stupnjeve prijenosa:
I. stupanj:
i1 =
z2 z 4
z1 z3
II. stupanj:
i2 =
z 2 z6
z1 z5
III. stupanj:
i3 =
z 2 z8
z1 z7
(3.5)
......................
iN =
IV III
II I
nB
nA
1
A
8
7
6
5
z2 z10
z1 z3
10
4
3
9
nV
C
Tablica 1.1. Mogue vrijednosti prijenosnog omjera pri razliitim kombinacijama kutnih brzina
A
B
i >1
i <1
i=
i=0
i<0
i>0
OPIS GIBANJA
Prijenosnikom se kutna brzina pogonskog stroja smanjuje ili reducira. iri naziv ovakvih
prijenosnika jest reduktori
Prijenosnikom se kutna brzina pogonskog stroja poveava. iri naziv ovakvih prijenosnika jest
multiplikatori
Posebnost kod bezstupnjevanih prijenosa ili kombiniranih pri pokretanju (n2=0)
Pri n1=0, kod pokretanja
Negativan. Smjer okretanja pogonske i gonjene strane suprotan
Pozitivan. Smjer okretanja pogonske i gonjene strane istovjetan
Pozitivan predznak (+) ovdje znai da se ulazno i izlazno vratilo prijenosnika okree u
istom smjeru, a negativan () u suprotnom smjeru. Uobiajeno je da se pozitivnim predznakom
obiljeava smjer okretanja kao kod kazaljki na satu (udesno).
Prijenosni se omjer kree, teoretski, u irokim granicama (vidi tablicu I).
imax
imin
5:1
= 10
1: 2
(3.6)
Na primjer.
12 =
i1
;
i2
23 =
i2
;
i3
........
ij =
ii
ij
(3.7)
= n1 = n1
imax
imin
(3.8)
=4
8
= 2 = 1, 41
2
Ako se radi o mjenjaima vozila, onda se nastoji u viim stupnjevima prijenosa odabrati
manji skok prijenosa nego u niim. To je zbog toga to vozila vremenski vie voze u viim
stupnjevima prijenosa, ali i zbog boljih karakteristika ubrzanja u cijelom voznom podruju.
a)
b)
Slika 3.4. Odreivanje relativnih brzina iz plana brzina: a)-opi princip; b)-za lanove A i B
Vrijedi openito:
nik = nki
nik = nix + nxk = nix nkx
ili
nAB = nBA
(3.9)
(3.10)
Na slici 3.3. prijenosnik vozila dobiva brzinu vrtnje nA od pogonskog stroja, a radni stroj,
vozilo, opsluuje brzinom nB .
Kako su pogonsko A i mjenjako vratilo V u stalnom prijenosnom omjeru, zbog stalnog
zahvata zupanika z1 i z2 (vidi sliku 3.3), brzina vrtnje nV mjenjakog vratila neovisna je o
stupnju prijenosa i iznosi
(3.11)
nV = ( z1 / z2 ) n A
1 1
nrel = n4 B = n A0 ( )
i1 i
II stupanj prijenosa:
nrel = n4 B = n A0 (
1 1
)
i2 i
nrel = nkB = n A0 (
1 1
)
in i
(3.12)
...............................
n-ti stupanj prijenosa:
U jednadbama (3.12) za " i " treba uvrstiti prijenosni omjer stupnja prijenosa za koji se
trai relativna brzina vrtnje.
Relativni brzina vrtnje izmeu pogonskog i gonjenog vratila je (na mjestu njihova
meusobnog uleitenja prijenosni omjer i=1), na temelju jednadbi (3.12):
i 1
1 1
n AB = n A0 = nB
= n A nB
1 i
i
(3.13)
Pozitivan ili negativan predznak u rezultatu prorauna relativnog broja okretaja znai da se
pojedini slobodni zupanik okree bre ili sporije od vratila na kome je uleiten.
Za etverostupanjski prijenosnik na slici 3.3. uz z1=19; z2=41, z3=12; z4=50; z5=15; z6=36;
z7=22; z8=22; z9=27; z10=26 dani su rezultati prorauna po jednadbama od (3.1) do (3.13) u
tablicama 1.2. i 1.3.
Tablica 1.2. Prijenosni omjeri i skok prijenosa za primjer na slici 3.3.
1/i
i1=3,138
0,319
i2=2,078
0,481
12=1,510
i3=1,438
0,695
23=1,445
i4=1,000
1,000
34=1,438
iR=-3,430
-0,291
1.stupanj
2.stupanj
3.stupanj
4.stupanj
promjena
smjera
1.stupanj
-0,163
-0,377
-0,681
0,61
2.stupanj
0,163
-0,214
-0,519
0,773
3.stupanj
0,376
0,214
-0,305
0,987
4.stupanj
0,681
0,519
0,305
1,29
promjena smjera
-0,61
-0,773
-0,987
-1,292
(3.14)
TB + T2 = 0;
TC = ( TA + TB ) = ( 1 i ) TA
TS=+3
TB=+2
B
i = 2
T2=-2
TA=+1
A
T1=-1
TC=-3
C
Omjer momenata ulazne i izlazne strane prijenosnika zovemo stupanj pretvorbe momenta2 i za
promatrani primjer iznosi:
TB
= i
TA
(3.15)
TS=-3
TA=+1
T4=+4
TB=-4
B
T1=-1
TC=+3
C
1.9 Snage
Za poznati okretni moment i kutnu brzinu snaga se izraunava kao njihov produkt. Pri
tome razlikujemo snagu PA kao snagu koja ulazi u prijenosnik (apsolutna) i snaga P1 koja se
pojavljuje na prvom prijenosnikom elementu. Dakle, openito vrijedi:
P = T = T 2 n = 2 nT
(3.16)
10
-PB
-n2 ;-T2
+n A ;+TA
+P2
+n1 ; -T
-P1
+PA
-nB ;+TB
-TC
C
predznak snage pozitivan je, ako snaga "dolazi" u promatrani lan odnosno ako mu je ona
pogonska i
predznak snage je negativan kada snaga "odlazi" s promatranog lana, odnosno snaga je
gonjena
+n A ;+TA
+PA
C
-n 2
-T 2 2
+P 2
1
+n 1
-T1
-P1
-n
3 +T 3
3
4 -P3
+n 4
+T 4
+P 4
B +n ;-T
B
B
-PB
-TC
Ovakav nain odabira predznaka vrlo je svrsishodan, osobito kod analize sloenih
prijenosnika bilo koje vrste, jer nam predznak u rezultatu govori odmah i o smjeru okretanja,
smjeru momenta i toku snage.
Na slikama 3.7. i 3.8. dani su primjeri za odreivanje predznaka na osnovi spomenute
konvencije. Pritom se predznak brzine vrtnje odabire prema poglavlju 3.2.
11
1.10 Iskoristivost
Faktor iskoristivosti ili stupanj korisnog djelovanja prijenosnika predstavlja, kao i kod
slinih ureaja, mjeru uspjenosti konstrukcije u pogledu to manjih gubitaka snage prilikom
prolaska snage kroz ureaj. Kod mehanikih se prijenosnika, openito, snaga gubi na mjestu
prelaska snage s jednog na drugi prijenosniki element (gubici ozubljenja, gubici proklizavanja
tarenice itd.), ali i na leajima, zatim zbog bukanja ulja, trenja u brtvama, gubitka zupanika
mjenjakog vratila, ventiliranja kuita itd. Ukupni e stupanj djelovanja biti jednak produktu
parcijalnih:
= AB = 1234 ...xyl b
(3.17)
U gornjoj su jednadbi:
= AB
- ukupni stupanj djelovanja prijenosnika
1234 ...xy
- stupanj djelovanja pojedinih prijenosnikih parova.
l
b
Za poznate veliine momenta odnosno snaga moe se faktor korisnog djelovanja izraunati
(vrijednosti TB / TA dobivene, na primjer, mjerenjima):
TB
T
T
= B = A =
iTA n A
nB
(3.18)
12
PB
PB
=
PA PB + Pz + Pb + Pl
(3.18.a)
Ovdje je
J
TA
TB
d
= TA TB = J
dt
(3.19)
1
0 = (TA TB )dt
J 0
Kako je graa spomenutih elemenata takva da zapravo veinu momenta inercije ini
masivni vijenac (zupanika, remenice, tarenice), to se ovdje moe koristiti reducirana masa. Za
ovakve sluajeve reducirana masa iznosi:
13
mred =
J mr 2 m
=
=
2
r 2 2r 2
(3.20)
a polumjer inercije:
i=
mr 2
= r 0,5 = 0,707r
2m
Di 2 GDi2
) =
2
4g
(3.21)
odnosno
G Di2 = 4 g J
J=
G Di2
4g
(3.22)
Veliina G Di2 zove se zamani moment i jo uvjek se esto koristi u praksi umjesto
momenta inercije mase.
Primjer:
Dizalica na slici 3.10. slui kao luki kran. Teine i pripadajui radijusi pojedinih sklopova
dizalice prema toj slici jesu:
G1 = 2320 N
G2 = 4500 N
G3 = 11600 N
G4 = 6600 N
r1 = 36,6 m
r2 = 18,6 m
r3 = 1,8 m
r4 = 4,0 m
14
Prikazani prijenosnik slui za sva gibanja oko centralne osi u horizontalnoj ravnini.
Ukupni prijenosni omjer prijenosnika jest i = 1375, a na izlazni par otpada i2 = 10. Izlazna je
brzina vrtnje 1,6 min-1. Sve mase valja ubrzati za 3 sekunde. Potrebno je odabrati parametre
pogonskog stroja uz pretpostavku da nema gubitaka.
S obzirom na zadane parametre sustava, moe se odmah izraunati potrebna brzina vrtnje
pogonskog stroja (motora):
nA = i nB = 1, 6 1375 = 2200 min 1
2
2
1 4 G j D ij
n2 4 G j D ij
TB = K A J = K A
= KA
=
30i2 t j =1 4 g
t i2 j =1 4 g
4
n2 G j Di2j
= KA
j =1
120 g t i2
F D
j =1
2
ij
= 19160732 Nm2
uz KA = 1,25
TB = 1,25
1,6 19160732
120 9,81 3 10 = 3408,9 Nm
TB 3408,9
=
= 2.479 Nm
i
1375
n A
30
TA =
2200
30
2.479 600 W
Naravno, ovu bi snagu trebalo uveati za gubitke, a konana nazivna snaga pogonskog
stroja zavisi i od njegove karakteristike (vidi poglavlje 5).