You are on page 1of 12

PREKO ZELENGORE DO PLANINE JAHORINE

Vrhovni komandant drug Tito se lino obradovao


pristizanju 7. banijske divizije na Zelengoru, sa Vladimirom Nazorom, dr Ivanom Ribarom, zaostalim lanovima
AVNOJ-a, i preko 600 pokretnih ranjenika i bolesnika.
Istovremeno, borci 7. banijske brigade noisili su, u agoniji
od tifusa oboljelog komesara brigade Uroa Krunia.
Pokret preko sedla izmeu Vilinjaka i Ozrena ka potoku Hravka na Zelengori i sve do uspona ka Zabrau,
Nijemci su sa vrhova Maglica gaali artiljerijom. Zbog
toga, kao i zbog stalnog dejstva avijacije, obilazei proplanke u umi, pokret je bio vrlo teak. Ali, naprijed i samo
naprijed se moralo!
Zatitu od neprijatelja vrio je sa desne obale potoka
Hr avke 5. bataljon 4. crnogorske proleterske brigade, a
od D. i G. Bara 2. dalmatinska brigada.
Vremena za odmor na Zelengori nije bilo. U svom nastupanju ka Jahorini, 1. proleterska divizija otkrila je nove
koncentracije neprijatelja du ceste FoaKalinovik, te
ubrzano nastupa preko Zelengore u pravcu sela RatajJeleMil je vina. Primivi izvjetaj 1. proleterske divizije o
situaciji na pravcu nastupanja na sjever, Vrhovni tab
NOVJ i drug Tito lino nareuju brz pokret svih jedinica
preko Zelengore. U 18 asova, 10. juna 1943. godine preneseno je i 7. banijskoj diviziji takvo nareenje, kojim je
regulisano da divizija, a time i njene brigade iz rejona
Lukih koliba, odmah istog dana, <u 23 asa, nastave pokret za glavninom Operativne grupe preko Zelengore ka
selima Rataj u i Mil je vini. Istim nareenjem regulisano je
da Vladimir Nazor, dr Ivan Ribar i lanovi AVNOJ-a pre188

u u nadlenost Prateeg bataljona Vrhovnog taba


NOVJ. 234
Tokom mara preko Zelengore 7. banijska divizija je
obrazovala posebnu kolonu iza Vrhovnog taba NOVJ.
U njenom sastavu su 1. i 2. bataljon 7. banijske brigade,
pod komandom naelnika taba brigade, obrazovali pobonicu prema stijenama Orlovae. Stab brigade, pritapske
jedinice i 3. bataljon, kretali su se u glavnini divizijske
kolone.
Do podne 11. juna kolone je pratila kia, koja je onemoguavala dejstva neprijateljske avijacije. Meutim, kasnije, kada se razvedrilo, ponovo je poela da dejstvuje sa
aerodroma Raj lovac kod Sarajeva. Blizina ovog aerodroma
obezb jedi vala je neprijatelju intenzivno dejstvo.
Predvee, 11. juna, negdje iza Vrbnikih Koliba, brigada se ponovno prikupila. Tada je neprijateljska avijacija
izvrila bombardovanje od kojeg je 3. bataljon imao nekoliko mrtvih i ranjenih boraca. U toku zastanka pripravljena je ti podijeljena veera. Naime, zaklana su dva konja iz
sastava brigade, pa je od njihovog mesa, gorke crijemue i
ostataka brana i ita iz torbica boraca, skuhana veera.
No 11/12. juna brigada je provela u rejonu Vrbnikih
koliba, na poloajima oko Vrhovnog taba.
U toku 12. juna nastupanje je ponovo usporeno, jer su
1. i 2. proleterska divizija vodile teke borbe na prelazu
preko ceste FoaKalinovik. Neprijatelj je nastojao da
ponovo zatvori obru (trei) oiko naih snaga ina Zelengori.
U tome, meutim, i ovog puta nije uspio.
Prije prelaza preko ceste FoaKalinovik tab 7. banijske brigade je, kod Mrin-koliba, organizovao novi sastanak starjeina taba brigade i komandi bataljona, na kome su objanjeni situacija i dalji zadaci. Tada je svojim
starjeinama, borcima i komunistima, posljednji put govorio komandant 7. banijske brigade Nikola Marakovi
Niina.
Ujutro 13. juna 7. banijska brigada kree iz rejona
Mrin-koliba u pravcu s. Rataja i s. Miljevine. Zbog blizine
neprijatelja u s. Jeleu, brigada kree umskom industrij234 Zbornik NOR-a II/9, str. 355, 457; Pavle Jaki, Sedma banijska divizija, str. 144145.
189

skom prugom, a zatim vri obilazak umskom stazom i koritom bezimenog potoka ka s. Rataj u.
U toku mara, neto prije podne, tab brigade je primio nareenje taba 7. banijske divizije da smijeni 3. krajiku brigadu i pos jedne njene poloaje radi osiguranja prelaza prema s. Jeleu. U tab 3. krajike brigade odmah je
oipuen naelnik taba brigade. Ali, ba tog momenta, neprijatelj je otpoeo sa nastupanjem, da bi posjeo cestu
KalinovikFoa. Zato o smjeni jedinica inije moglo biti govora. U takvoj situaciji 7. banijska brigada dobija zadatak
da produi za 10. hercegovakom brigadom ka Miljevini,
spremna da svakog momenta intervenie u desni ili lijevi
bok.
Dok se ekalo da se zavri smjena 3. krajike brigade,
komandant Nikola Marakovi Nina je sa odgovornima
iz taba izbio ispred brigade u s. Rataj, odnosno do kule kod
Rataja. Bilo je ve poodmaklo popodne. Do noi ostalo je
jo svega nekoliko asova. I u. tih nekoliko asova, za 7.
banijsku brigadu, diviziju i itavu Baniju, odigrala se jo
jedna drama. Od avionskog rafala poginuo je prvi komandant 7. banijske brigade, Nikola Marakovi Nina.
U kasno poslijepodne 13. juna tri grupe od po 6 aviona
napali su vonjak kraj stare kule u s. Rataju na Zelengori.
U to vrijeme vonjak je bio pun naih boraca, a pojedinci i
grupe su obilazile prazne seoske kue da bi pronale neto za hranu. U prvom naletu od avionskih bombi sa usporenom eksplozijom, teine 50100 kilograma, poletjeli su
visoko itavi stubo vi zemlje i kamenja. U drugom naletu
bombe su bile tako tempirane da im dodirnu kronje
drvea ili zemlju eksplodiraju.
Komandant Marakovi sa svojom komandnom grupom
leao je pored jednog zida nedaleko od stare kule u Rataju.
Nestrpljiv i brian za svoje borce koji su pozadi leali u
koloni, Marakovi nije saekao da proe i trei nalet aviona.
Htio je da se nae kod svojih boraca. Samo to je preskoio
kameni zid presjekao ga je rafal avionskog mitraljeza. 235
235 Dr Zdravko Kolar, Zbornik Sedma banijska divizija, str. 340;
Slavko Borojevi, Dnevnik, str. 103104.
Nikola Marakovi Nina proglaen je za narodnog heroja.
190

0 toj drami Kaja Lalovi izmeu ostalog pie:


13. jun Pribliavamo se Rataju, obilazei umom zbog
neprijatelja koji je u Jeleu i avijacije koja nas u stopu prati.
Brisanog i istog prostora ima dosta. Pored nas ure na poloaj Krajinici i Dalmatinci. Bolnice u umi ekaju da se probiju borbene jedinice. Na tab brigade i ovoga puta je u
prethodnici. Sunce je izgrijalo, konji i ljudi se maskiraju
granama. Avioni nas hvataju na istom prostoru. Prestalo je
prvo kruenje. U namjeri da prikupim informaicje o smjetaju,
polazim naprijed. I opet me tuke prikovae za jedan rijedak ljivik, cio sat. Nedaleko je tab. One krue tim pravcem.
Ali, meni se ide naprijed. I tek to sam stigla, na opte iznenaenje, 6 gadnih ptica doletjee. Nemamo vremena da se
sklonimo. Tresak bombi i mitraljeza zagluuje ui, die od
zemlje, zasipa kamenjem i prainom. Vlado i Pero se prebacuju na nau stranu kamene ograde. Ranjenik pored mene jei
1 trai vode. Najedanput zvoni, pisti iznad nas. Osjetih jake
udare po nogama i stomaku. Bombe i dalje zvide, mitraljezi
i dalje prosipaju svjetlee metke. Malo se stia. Pogledam se.
Hlae iscijepane, krv curi. Jo nisam ni stigla da saopim Peri,
a on me iznenadi groznom istinom:
Nina je poginuo.
Nina! Njega nema. Pa zar je to mogue? Crna vijest izaziva istinske suze boraca. Osjeam strahovitu potitenost. U meni, kao i u ostalim borcima, k r a j ijih tunih oiju promiem
polako s Perom, raste val mrnje, elja za osvetom nad onima koji uskoro pokuae da nam otmu poloaje, a prije nekoliko minuta istrgoe
iz nae sredine najboljeg druga, naeg
dragog Ninu.236

Borci kojii su posmatrali dramu, brzo prenose ostalim


vijesti o pogibiji voljenog komandanta. Teko smo primili
tunu vijest. ini mi se da nije bilo borca i starjeine 7. banijske brigade, ikoji nije suzu pustio. Plakali su i komandant divizije Pavle Jaki i komesar Buro Kladarin. Plakao je zamjenik komesara divizije Pero Lalovi i svi redom.
Bio je to jedan od tefkih dana na borbenom putu 7. banijske brigade. 237
Vremena za sveaniju sahranu komandanta Nine nije
bilo. Njegovi najblii drugovi iz taba brigade iskoristie
236 Kaja Lalovi, Zbornik Sedma banijska divizija, str. 354.
237 Komandu nad brigadom preuzeo je privremeno naelnik taba
sa ostalim lanovima taba do Jahorine-planine. U rejonu sela
Zagor, Jabuka, Potplatii za novog komandanta 7. banijske
brigade postavljen je Sredoje Uroevi, dotadanji naelnik
taba 2. proleterske brigade (Zbornik II/9, str. 380, 383, 407).
191

jedinu rupu u kamenjaru, gde je maloprije pala avionska


bomba i u njoj sahiranie narodnog heroja Banije i Jugoslavije. Moralo ise to prije i to dalje, preko ceste Foa
Kalinovik, u njedra planine Jahorine. Nije bilo vremena
da se prepoznaju i sahrane svi koji pogiboe kod rataj ske
kule. Mnogi ostadoe da ih kasnije !sve zajedno sahrane seljaci Rataj a, kada se budu mogli pribliiti svojim kuama. 238
U sumrak, brigada je, pod komandom zamjenika komandanta Vojlka Hotetera, naelnika taba Vladimira Bakaria i ostalih lanova taba krenula naprijed i, nakon stotinjak metara, prela preko eljeznikog mosta na potoku
Bistrica. Od mosta nastavila je ravnim platoom, da bi se
ubrzo poela penjati ka selima Donji i Gornji Budanj, na
junim padinama Jahorine.
Teko je bilo odravati marevsku disciplinu i sprijeiti zaostajanje krajnje izmorenih i glau iscrpljenih boraca. Posebno je bilo teko sprijeiti izgladnjele borce da
zalaze u pokrajnje kuerke. Veina ih je samo gledala gdje
i kako da dou do hrane, koje ve nekoliko dana nisu dobivali.
Naredno jutro, konkretnije ve poslije pola noi 13/14.
juna, poelo je prikupljanje eta i bataljona za nove zadatke. Trebalo je posjesti poloaje i zatititi glavninu Operativne grupe. To je bilo vrlo teko. Svaki borac je dobro
pratio i znao situaciju. U dolini Sutjeske neprijatelj je unitavao ostatke 3. udarne divizije, ranjenike i bolesnike iz
Centralne bolnice i bolnica svih divizija Operativne grupe
Vrhovnog taba NOVJ.
Na Zelengori se, tu i tamo, ulo tektanje mitraljeskih
rafala i plotunska paljba. To su krstarile njemake, talijanske, bugarske, ustako-domobranske i etnike grupacije
i tragale za naim zaostalim i iznemoglim borcima.
Proboj preko ceste FoaKalinovik, pravcem s. Ratajs, Miljevina, i izlazak iiz jo jednog neprijateljskog
okruenja, bio je ujedno i kraj jedne uspjene, ali toliko
i tragine epopeje 7. banijske brigade. Epopeje petomje238 Poslije rata seljaci Rataj a podigli su spomenik Nini Marakoviu.
192

senih neprekidnih borbi, mareva, velikih gubitaka u borbi od rana, bolesti i gladi.
Osjetivi brzo prebacivanje naih snaga sjeverno od
komunikacije FoaKalinovik i Nijemci grupiu snage na
liniji KalinovikTrnovo i SarajevoPaleViegrad. U
ovoj situaciji 7. banijska divizija je, ujutro 14. juna, dobila zadatak da zatvori pravac: s. Mil je vinajs. Mreica i
sprijei svaki pokuaj prodora neprijatelja ovim pravcem
za glavninom naih snaga. U vezi s tim imala je da privremeno organizuje i dri Nozdre k. 686 kao predstrani
poloaj, a glavni na liniji Mil je vinski tjesnacs. Dobidevii (k. 714)s. Srdovii (k. 705) sa pobonicom na Radoviu (k. 714).239
Izmorene i ogladnjele borce teko je bilo krenuti i organizovati odbranu. Zato, ve u 16 asova istoga dana, iz
Virhovnog taba NOVJ upueno je novo nareenje u kome,
pored ostalog, stoji:
Najhitnije, uz najveu odgovornost, bacite dvije vae
brigade protiv neprijatelja koji od Smojlovog Dola nadire
desnom obalom potoka Rijeka ka Meici.
Brigada VII divizije, koja primi nareenje, ima da hitno
krene ka 240
Smojlovom Dolu, ne ekajui nareenje divizije.
Hitno je.

Do ponavljanja nareenja dolo je, pored ostalog, i


zbog toga to su borci i itave jedinice, usljed velike premorenosti neposredno po prelazu ceste FoaKalinovik,
polijegali i zaspali, bez obzira na prisutnost neprijatelja.
Na ikraju, ipak je, odlunim protivnapadom 7. a 8. banijiske
brigade, obezbijeeno nesmetano odvajanje glavnine Operativne grupe od neprijatelja, odnosno neprijatelj je bio
prisiljen da se povue sa padine Jahorine na cestu Foa
KalinovikTrnovo. 241
Kada je poslije podne 15. juna (izgubljen dodir sa neprijateljem, 7. banijska divizija je oko 13 asova dobila nareenje Vrhovnog taba da se sa svojim brigadama odmah
povue u pravcu s. Jabulke, a zatim dalje, preko planine
239 Zbornik II/9, dok. 273.
240 Zbornik II/14, str. 82.
241 Zbornik II/14, str. 82.
193

Jahorine i istono od komunikacije ViegradPaleSarajevo, u istonu Bosnu. Time je, moe se rei, i zavrena
peta neprijateljska ofanziva protiv NOV i POJ.
Operacija varc ili peta neprijateljska ofanziva zvaniino je trajala do 16. juna 1943. godine. O njenim tokovima,
rezultatima, uspjesima i neuspjesima, pisao je i general Liters,
komandant njemakih trupa u242 Hrvatskoj u dnevnom izvjetaju od 20. juna 1943. godine.
U tom izvjetaju Liters konstatuje da je operacija zavrena 16. juna, da je dio snaga poduzeo gonjenje partizanskih snaga koje isu se probile iz okruenja, a da drugi dio nastavlja sa ienjem podruja i puteva
kuda su se partizani povlaili...

Obraujui iskustva iz ove operacije, njemaki komandant iznosi sve tekoe koje su prouzrokovale besputne
planine i do 2.500 m nadmorske visine. Zatim, u detalje
opisuje vrijednost partizanskih snaga, gdje pie:
Tok borbe je pokazao da su komunistike snage pod Titovom komandom odlino orgainizovane, vjeto voene i da raspolau borbenim moralom koji izaziva uenje. Neprijateljsko
komando van je bilo je izvanredno gipko li, takoe, i u odbrani
aktviino. Karakteristini su bili masovni napadi s prikupljenim
snagama na jednom mjestu, izvoenim pri atmosferskim prilikama povoljnim za neprijatelja i to tamo gdje naa artiljerija
nije vie mogla da dejistvuje. Komunistima je uvijek polazilo
za rukom da, koristei mrak, maglu i kiu, nadoknade svoj
nedostatak tekog naoruanja i dou na odstojanje bliske borbe prsa u prsa. Pri ovom su se pokazali kao fanatini, krajnje
uporni, dobri borci, koji odlino poznaju teko planinsko zemljite ...

Vrhovni tab NOVJ ocjenu pete neprijateljske ofanzive dao je u pismenoj formi 10. jula 1943. godine.242a Tu
se, pored ostalog, kae:
. . . N i proljetna neprijateljska ofanziva nije postigla svoj
cilj. Nae snage divizije ostale su sauvane i dalje u pozadini u utrobi faistike vojiske na Balkanu, koja je namijenjena za odbranu istog od invazije saveznika ...

242 Zbornik II/9, str. 467, 476.


242a Zbornik II/IO, str. 52.
194

PROBOJ PREKO KOMUNIKACIJE VIEGRADPALE


SARAJEVO

Da bi se sprijeilo novo okruenje koje je neprijatelj


spremao na komunikaciji ViegradPaleSarajevo, 7.
banijska divizija je tokom 15. juna dobila dva vrlo vana
i hitna nareenja od Vrhovnog taba NOVJ. Po nareenju
od 11 asova trebalo je da se itava divizija tokom 16. juna
prikupi na Jahorini, u rejonu s. Meica, s. Mozlina, s. Jabuka i odatle krene na sjever za 2. proleterskom divizijom
na Romani ju.
U nareenju od 16 asova,243 pokret je ubrzan, s tim
to je itava 7. banijska divizija morala da se, tokom noi
15/16. jiuna, prikupi u rejonu: s. Zagor, s. Jabuka, s. Potplatii. Prema neprijatelju na komunikaciji FoaKalinovik trebalo je da ostavi manje izviake dijelove, a iz
navedenog rejona da, sa 2. proleterskom divizijom i pod
komandom Peka Dapevia, izvri pokret na sjever radi
prelaza eljeznike pruge i ceste ViegradPaleSarajevo.
Poslije uspjenog mara preko planine Jahorine, jedinice su, predvee 17. juna, krenule u proboj neprijateljskog
oibrua na liniji ViegradPaleSarajevo i to:
6. istonobosanska i Majevika brigada zapadno
od Ustikoline,
1. proleterska divizija na odsjeku eljeznika
stanica ReinovicaPraa.
7. (banijska divizija pravcem Prisoje eljeznika
stanica Podgrabs. Rudiiis. Modrik,
2. proleterska divizija na odsjeku eljeznika
stanica Sjetlinaeljeznika satnica Pale.
Sedma banijska divizija napala je posadu na eljeznikoj stanici Podgrab, gdje je neprijatelj imao relativno vrlo
jake snage sa tenkovima. Za napad bila je odreena 8. banijska brigada, ijih su oko 250 boraca u poetnom napadu
na Rudo brdo (Kik), k. 1001 junije od eljeznike stanice
243 Zbornik II/9, str. 376, 377, 380, 383, 407.
195

Podgrab, zbacili sa poloaja izviaki bataljon 369. legionarske Vraje divizije. Ali, zbog brze intervencije neprijateljskih tenkova i ilavog otpora odbrane, nije zauzeta i
eljeznika stanica Podgrab.
Osim toga, neprijateljska borbena grupa Fier iz
369. legionarske Vraje divizije uspijeva da od ostalih
snaga odsijee 8. banijsku brigadu. Zbog toga tab 7. divizije nareuje da 7. banijska brigada iz s. Nehavia uputi
svoj 1. bataljon u pomo 8. brigadi.
Ova intervencija nije uspjela, mada je 1. bataljon pretrpio osjetne gubitke 15 boraca je izbaeno iz stroja. Poslije toga tab divizije se sa 7. i 16. brigadom rokirao ulijevo i, nou 18/19. juna, preao prugu ViegradPaleSarajevo ispod jednog podvonjaka, blie eljeznikoj stanici
Sjetlina i si. Stamboli.
Tek sutradan i 8. banijska brigada je uspjela da se probije preko pruge kod s. Reno vice, izgubivi oko 40 boraca i
rukovodilaca. U tim borbama ranjeni su i komandant divizije Pavle Jaki i komesar Buro Kladarin.
Dok je glavnina 7. banijske divizije prolazila kroz podvonjak, prugom je stalno patrolirao neprijateljski oklopni
vlak..243a
Bez vodia, po nepoznatom terenu, po Mi, sa borcima
prokislim do gole koe, 7. banijska brigada se 19. juna nala u jednom bezimenom potoku na junim padinama Romanije. Tu, u koritu bezimenog potoka, cijela brigada je
raspolagala sa svega 23 suhe ibice i jednim oteenim
upaljaem. Sa tim i od kie skvaenim granjem nije
se mogla zaloiti vatra. Ali, na sreu u torbicama nekih boraca nalo se nekoliko kesica barutnog punjenja za artiljerijske granate, pokupljenih jo negdje na rijeci Neretvi
ili Tari i Pivi. Zahvaljujui ovom (barutu, za nepuno pola
sata ve su gorjele velike vatre, uz koje su se borci suili
i grijali ispod visokih umskih stabala. 244
243a Komandir ete Miko Iki zaostao je sa etiri borca iza kolone
brigade. Probijajui se samostalno, upali su pravo u neprijateljsku zasjedu, gdje su zarobljeni i upueni u logor Sisak.
Odalte su pobjegli i tako, vozom, doli na Baniju mnogo prije
brigade i divizije.
244 Kaja Lalovi, Zbornik Sedma banijska divizija, str. 355.
196

Poslije svanua, patrole su, po laveu pasa, otkrile u


umi zaselak s. Radaii. Tu se nalo neto hrane i krova
nad glavom za dva-tri sata neophodnog sna za izmorene
borce brigade.
U toku 19. juna 7. banijska brigada liz rejona s. Radaii produila je do s. Bogovi e na planini Romani ji. Sutradan, 20. juna, u sumrak nastavila je na sjever, kroz sela
Vukosavljevii, Mrvid, Primii, Podromanija, Gazivode
i ikod s. Sokolca prela cestu RogaticaPodromanijaSarajevo. No 20/21. juna provela je u selima Mandra, Brajkovii, Pedi, Bukovik, Donji Odak, da bi, 21. juna u 12
asova, nastavila pokret dalje na sjever.
Mar je bio vrlo dug i naporan, ali 23. juna brigada se
nala u pitomijim selima oko Kneine na Milan-planini u
istonoj Bosni. Iz ovih sela pobjeglo je oko dvadesetak naoruanih lica, dok je jedan zarobljen u selu Kneina. Iz s.
Kneine komandant brigade Sredoje Uroevi odlazi na
novu dunost, tako da je brigada, za izvjesno vrijeme, ostala bez komandanta. Radi boljeg smjetaja i odmora brigada
je upuena u s. G. i D. Babine i s. Vrapci, gdje je ostala do
27. juna 1943^godine.245
Brojno stanje banijskih jedinica u to vrijeme je vrlo
malo. itava 7. banijska divizija brojala je oko 1.200 boraca i rukovodilaca. 246
Brojno stanje 7. banijske brigade takoe je vrlo malo.
Prema jednom pregledu vjerovatno od 23. juna u rejonu
sela Kneina 247 brigada je imala, po spisku, 264 mukarca,
67 ena, ukupno 331; na licu mjesta, meutim, bilo je 182
mukarca, 39 ena ukupno 221; u rashodu 82 mukarca,
28 ena, ukupno 110.
Naoruanje: 138 puaka mauzer, 3 talijanske puke,
11 pukomitraljeza zbrojovka, 1 talijanski pukomitraljez, 1 laki^mitraljez, 1 laki minobaca 50 mm, 2 majsera
245 Slavko Borojevi, u Dnevniku str. 111 pie:
26. jun Boravimo u Gornjoj Babini. Teko nas je izgladnjele
n a h r a n i t i . . . Mesa ima dosta, ali ljudima je ideal komad
kruha...
246 Pavle Jaki, Zbornik Sedma banijska divizija, str. 196.
247 Zbornik IV/14, str. 148, 162.
197

(automata), 43 pitolja, runih bombi 38 ofanzivnih i 62


defanzivne. Municije: 4.148 za puke 7,9 mm, 345 metaka
za talijanske puke i pukomitraljez, 90 metaka za majser
(automat), 18 mina za minobaca. Konja ukupno 12, od kojih 3 jahaa i 9 tovarnih. 248
Iz rejona s. G. i D. BabineVrapci brigada je prebaena u rejon s. Olova sa zadatkom da osigura pravac koji
od Sarajeva i iz doliine rijeke Bosne, od Varea i uz rijeku
Kriva ju, izvode ka Olovu i Kladnju. Nakon jo jednog mara kroz s. Drapnie, s. Grudie i s. Kruane, 1. i 3. bataljon
su rasporeeni u samom Olovu, a tab brigade i 2. bataljon
u s. Olovske Luke.
Osloboenjem Han Pijeska, Olova i Klanja (Kladanj
su oslobodile 8. i 16. banijska brigada), stvorena je slobodna
teritorija u istonoj Bosni, sa ikoje Operativna grupa divizija Vrhovnog taba NOVJ razvija dejstva ka Zvorniku i
Tuzli, kao i u dolinu rijeke Spree sa vanim tuzlanskim
rudarskim bazenom.
Teren oko Kladnja i Olova gdje su se nale banijske
brigade u zatitnici glavnine Operativne grupe Vrhovnog
taba NOVJ bio je s obzirom na ratne uslove, prilino bogat. Naseljen je preteno muslimanskim ivljem, koje je
due vrijeme van partizanske kontrole, te je postupak
prema stanovnitvu zahtijevao puno panje. To je, meutim, bilo teko obezbiijediti kod nezasitih boraca. Zbog itoga
su se o prehrani ljudstva brinuli svi tabovi li starjeine.
U osvojenom Kladnju naeno je mnogo hrane, a savezniki avioni su poeli donositi oruje, hranu i odjeu.
Seljaci iz okolnih sela prilaze naim borcima. Donose im
umske jagode i vee koliine mlijeka, to sve mijenjaju za
meso, jer se ono borcima ve dojelo. Od kukuruznog brana zaplijenjenog u Kladnju i podijeljenog borcima, najeli
su ise toliko eljenog kruha sa mlijekom i pekmezom. Neki
boroi su, meutim, ponovo oboljeli, te su upuivani u divizijsku bolnicu u Kladnju.
Pojaan je i partijsko-politiki, kao i kulturno-prosvjetni rad. Na sastancima se otvoreno ukazivalo na svaki
248 Arhiv VII JNA, kut. 815, reg. br. 8-1/1.
198

propust. Preduzete su otre mjere protiv pojave sebinosti.


Sve to se dijelilo mjereno je na gram, jer se samo tako
mogla utoliti pohlepa i psihika glad za svim i svaim to
je moglo da se jede. Poela je ponovo nostalgija boraca za
rodnom Banijom. 249
U rejonu Olova i Kladnja izvrena je poslije Glamoa i prva popuna brigade. Odlukom Vrhovnog taba
NOVJ rasformirana je 16. banijska brigada, a njenim ljudstvom su popunjene 7. d 8. banijska brigada. Za novog (treeg po redu) (komandanta 7. banijske brigade postavljen je
Ante Banina, (dotadanji komandant 16. banijske brigade.
Istovremeno je, ponovo, za naelnika taba 7. (brigade upuen naelnik taba 7. banijske divizije Milan Pavlovi
Mioun. Za komandante i komesare bataljona postavljeni
su: 1. bataljon Rade Milojevi ti Milan Kneevi, 2. bataljon
Dragan Solji i Slavko Borojevi, 3. bataljon Vladimir Bakari i Ilija Vukadinovi.
Za lanove Politodjela pri tabu 7. banijske brigade
ponovo su 30. juna imenovani: Savo Vukevi, rukovodilac,
Stjepan Debeljak: Bile lan i Kaja Garibovi-Lalovti,
lan.250
Dijelovi 16. banijske brigade koji su dodijeljeni za
popunu 7. banijske brigade stigli su zajedno sa novopostavljenim komandantom Baninom u brigadu u rejonu Olova,
3. jula. Nakon toga za zamjenika komandanta brigade postavljen je Rade Miloj evi, a umjesto njega za komandanta
1. (bataljona Jovo akalo. Za popunu brigade javio se i
izvjestan broj omladinaca iz okoline Olova i Kladnja, medu kojima je i poznati borac 7. banijske brigade Duro Jaki, ikoji je u brigadi dobio nadimak Olovo.
KoMko-toliko popunjena i reorganizovana, 7. banijska
brigada je nastavila borbe po istonoj Bosni.251
249 Iz rejona Olova na Baniju je stiglo najvjerovatnije prvo pismo
iz brigade. Uputio ga je Nikola Arbutiina zv. Skorupi iz Rovike, preko majke jednog domobrana koji je sluio u Glini i
dalje preko svog poznanika iz sela Joavice kraj Gline.
250 Zbornik II/9, str. 426.
251 Zbornik 11/10, str. 8 i I V/14, str. 215 i 234.
199

You might also like