CILJEVI ODGOJA I

OBRAZOVANJA
Sveuilite Jurja Dobrile
u Puli
Didaktika
Dr.sc. Elvi Pirl
Marina Dikovi, znanstvena

Uvod

Pouavanje i uenje povezani su, ali

nezavisni procesi. Ponekad pouavanje
vodi do uenja, ali ne uvijek.
Gage i Berliner (1920.) navode pet
osnovnih zadataka koje obavljaju
nastavnici:
1.
2.
3.
4.

izabiru svoje ciljeve, s obzirom na

razumijevanje svojih uenika
razumijevanje prirode njihova razvoja,
izabiru i primjenjuju odgovarajui nain
pouavanja
5. evaluiraju uenje uenika.

 Nastavnici trebaju dobro poznavati

razvojne specifinosti uenika ali isto tako
i njihove osobine, posebno intelektualne
sposobnosti i izvore motivacije koji
odreuju njihovo angairanje i ustrajnost u
uenju.
Metode pouavanja koje odabiru moraju
odgovarati opaenim osobinama uenika.
Evaluacija postignua uenika vana je
povratna informacija uenicima koja je
osnova za eventualno preusmjeravanje u
ponaanju, ali i vaan poticaj za
angairanje u aktivnostima uenja.

1. CILJEVI POUAVANJA
Odreivanje ciljeva logian je
poetak procesa pouavanja.
Nastavnik sebi postavlja pitanja:
to elim da uenici naue? Kako e se
promjene manifestirati u ponaanju?

Veina strunjaka u obrazovanju

smatra da je odreivanje ciljeva
pouavanja korisno, ak nuno.
Naime, to su jasniji ciljevi bolji su i
rezultati pouavanja.

 Ciljevi pouavanja omoguuju

nastavniku da:
odabere odgovarajuu metodu
pouavanja,
lake evaluira ishode uenja,
potakne uenike na ulaganje napora za
postizanje ciljeva (ako ih o ciljevima
obavijesti).

 Ciljevi nastave - odreene namjere i

pomaci u uenju i obrazovanju, odnosno
pomaci u razvoju uenika koji se odvijaju u
nastavnom procesu.
Ciljevi nastave - proizlaze iz odgojnoobrazovnih ciljeva kole, a oni su
utemeljeni u drutveno-ekonomskim
potrebama i razvojnim tendencijama i
drugim imbenicima.
U ciljevima nastave oituju se tendencije o
uinkovitosti nastavnog procesa.
Cilj nastave osigurava bitnu ulogu
usmjeravanja nastavnog procesa.

2. CILJEVI POUAVANJA
Ciljevi nastave imaju svoj pravi smisao
kada su operacionalizirani u posebnim i
pojedinanim ciljevima i zadacima
nastave.
esto se zadaci odnose na navoenje
sadraja nastave, a ne na kognitivne,
psihomotorne i afektivne aktivnosti
uenika u procesu uenja tih sadraja. Isto
tako u ciljevima nastave vie se navode
aktivnosti nastavnika, a mnogo manje
promjene do kojih bi trebalo doi u procesu
uenja i nastave u uenika.

 I u situacijama kada se navode aktivnosti uenika

i njegov intelektualni, psihomotorni i afektivni
angaman (opaanje, logiko zakljuivanje,
kritiko i stvaralako miljenje, primjena steenog
znanja i slino) nedostaje:
to je predmet opaanja,
kritikog miljenja, primjene,
koje su konkretne intelektualne i druge
aktivnosti,
u kojim e etapama i pomou koje tehnologije i
strategija uenik doi do postavljenih zadataka
misaone i druge aktivizacije.

Tradicionalna didaktika pokuala je

problem ciljeva nastave i njihove
operacionalizacije postaviti u vidu triju
skupina pa tako govorimo o:
1. materijalnim (obrazovnim)
2. funkcionalnim (formativnim, formalnim)
3. odgojnim.

 Materijalni ili obrazovni cilj:

usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao
sustava injenica i generalizacija prema
njihovu opsegu, dubini i stupnju njihove
korisnosti i primjenjivosti.

Obrazovni ciljevi odgovaraju na pitanja:

to uenik treba nauiti:
koja znanja, u kojem opsegu, dubini, koje vjetine i
navike treba uenik usvojiti.

 Funkcionalni ili formalni cilj:

razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih
funkcija i aktivnosti.

Funkcionalni ciljevi nastave odgovaraju na

pitanje:
koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog
procesa razvijamo u konkretnim uvjetima
nastavnog procesa?

 Odgojni cilj
formiranje i samoformiranje linosti
uenika;
izgraivanje karakternih i drugih osobina
linosti uenika.
Odgojni zadatak nastave odgovara na
pitanje: koje osobine linosti uenika
oblikujemo i samooblikujemo u konkretnim
uvjetima nastave?

 Navedeni ciljevi su vrlo openiti.

Eksplicitni ciljevi ukazuju na razvoj
specifinih znanja i sposobnosti.
Oni su precizna odreenja toga to e
uenik moi uiniti kao rezultat
pouavanja. Eksplicitni ciljevi sadre i
kriterij uspjenosti koji se zahtijeva.

Vrsta cilja

Obrazovni
ciljevi

Primjeri

Uenik mora znati dobro itati.

Uenik treba poznavati povijest Hrvatske.
Uenik treba razumjeti zbrajanje.

Eksplicitni
ciljevi
pouavanja

Uenik e znati odrediti glavnu misao kratke

prie.
Uenik e znati nabrojiti do pet hrvatskih
kraljeva i opisati njihovu povijesnu ulogu.
Od 10 zadataka zbrajanja troznamenkastih
brojeva uenik e tono rijeiti 80% zadataka.

2. 1. Kriteriji za formuliranje ciljeva

pouavanja
Razliiti su naini pisanja ciljeva pouavanja.
Mager (1985.) predlae tri glavne komponente
koje treba sadravati cilj pouavanja:
Termini ponaanja jasno i eksplicitno
objanjenje to se pouavanjem eli postii daju
opisi ponaanja koje e uenik moi izvesti nakon
pouavanja.
Termini ponaanja izraavaju vrste zadataka koje
uenik treba rijeiti (npr. napisati, nabrojiti,
rijeiti). Treba izbjegavati nejasne pojmove kao
znati, razumjeti...

 Situacija ili uvjet izvoenja treba biti

definiran.
Primjer uvjeta izvoenja je:
Bez upotrebe biljeaka student treba znati
izraunati aritmetiku sredinu.

Kriterij ili razina izvoenja da bi cilj

bio potpuno jasan, potrebno je odrediti
minimalnu prihvatljivu razinu izvoenja.
Npr. student mora navesti tri komponente cilja
pouavanja.

3. TAKSONOMIJA CILJEVA
Za klasificiranje obrazovnih ciljeva
sastavljene su razliite taksonomije
obrazovnih ciljeva.
Meutim, to je taksonomija?
Openito taksonomiju moemo definirati
kao konceptualnu shemu koja omoguava
rasporeivanje, sistematizaciju dogaaja s
obzirom na odreeni princip klasifikacije.
Meu najpoznatijim klasifikacijama
zadataka nastave je Bloomova
taksonomija obrazovnih ciljeva.

 Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogeda

se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava
koji bi polazio od logiko-sadrajnih,
pedagokih i psiholokih zakonitosti i
principa uenja i pouavanja uope.
Takoer, svrha ove taksonomije je da
olaka jednoznano sporazumijevanje na
podruju operacionalizacije ciljeva i
zadataka odgojno-obrazovnih procesa, s
posebnim naglaskom na podruje nastave.

 U Bloomovoj taksonomiji razlikujemo tri podruja:

kognitivno, psihomotorno i afektivno.
Kognitivno, spoznajno podruje sastoji se od est
glavnih obrazovnih rezultata:
poznavanje, shvaanje, primjena, analiza, sinteza i
vrednovanje, a svaka od njih se dijeli u podkategorije
(znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i
simboli, spoznavanje pravila, konvencija, tendencija i
redoslijeda, i sl.).

Za kognitivne strategije mogli bismo rei da su to

opi naini postupanja u rjeavanju razliitih
intelektualnih zadataka, odnosno da predstavljaju
posebnu vrstu intelektualnih vjetina
(prepoznavanje, dosjeanje, prosuvanje,
usporeivanje, itd.).

 Podruje psihomotornog ponaanja temelji se

na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja
bitnu komponentu svake fizike aktivnosti.
Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne
samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji
pokreta, ve i prema svakoj aktivnosti koja u sebi
ima motorike aspekte.

Predloena taksonomija obuhvaa pet

kategorija:
1.
2.
3.
4.
5.

imitacija,
manipulacija,
tonost (preciznost),
koordinacija,
usvajanje - jedne druge prirode.

Za razliku od obrazovanja kojima se ue i

razvijaju kognitivna svojstva i stjeu aspekti
psihomotornog ponaanja, odgojem se stjeu
svojstva za koja su bitna afektivna ili konativna
(voljena) dimenzija.
To su: vrijednosti, stavovi, interesi i navike.

Kategorije

Termini
ponaanja

1. Znanje: Sposobnost doziva

prethodno nauenih informacija
Primjer: nabrojiti 3 komponente
ciljeva pouavanja

Nabrojiti, definirati,
prepoznati, imenovati,
dosjetiti se.

2. Razumijevanje: Sposobnost
razumijevanje znaenja nauenih
informacija.
Primjer: navesti karakteristike

Interpretirati, objasniti,
predvidjeti, sumirati

robovlasnikih drutava
3. Primjena (nakon to je
pokazano kako): Sposobnost
upotrebe nauenoga u konkretnoj
situaciji.
Primjer: Izraunati vrijednost
nepoznanice u jednadbi. .

Demonstrirati, rijeiti,
upotrijebiti, izraunati,
zakljuiti, primijeniti.

4. Analiza: Sposobnost analiziranja

Razlikovati,
situacije (eksperimenta, studija sluaja, i sl.) kategorizirati,
na sastavne elemente (jedinice) radi boljeg
razdvojiti,
razumijevanja organizacijske strukture
skicirati,
odnosno njezinog djelovanja (funkcioniranja). identificirati,
Primjer: Usporediti drutvene, politike i
usporediti.
kulturne promjene u kapitalizmu.

5. Sinteza: Sposobnost kombiniranja

dijelova (elemenata) u novu cjelinu. Rijeiti
problem koji nije rutina, Napisati esej,
izvjee, argumentirati, biti kritian. Izrada
postera, lealfeta, prezentacije. Stvaranje
novih ideja, hipoteza, strategija. Dati
konstruktivne primjedbe za poboljanje nove
(postojee) situacije ...
Primjer: Napisati priu na zadanu temu.

6. Evaluacija: Sposobnost prosuivanja

(procijenjivanja) odreene aktivnosti, plana,
tvrdnje, ideje, povijesnog pogleda ili
dogaaja, znanstvenog
eksperimenta.Evaluacija ukljuuje evaluaciju

Kreirati,
organizirati,
sastaviti.

Ispitivanje,
kritiziranje;
usporeivanje,
zakljuivanje,
prosuivanje.

 Visoki kognitvni zahtjevi

zahtijevaju istanan stupanj
analiziranja, sintetiziranja, kreiranja,
uspreivanja, kritikog
argumentiranja.
Niski kognitivni zahtjevi ne
zahtijevaju dublje razmiljanje kod
uenika, ve oni postaju izoliran in,
nema povezivanja i nadograivanja
poznatog s nepoznatim.