Povijest pedagogije

5 razdoblja razvoja
1.
2.
3.
4.
5.

Razdoblje od srednjeg vijeka k modernom dobu

Prosvjetiteljstvo i pedagogijsko stoljee
Njemaka klasika i graansko drutvo u nastajanju
Reformska pedagogija u prvoj treini 20. Stoljea
Nacionalsocijalizam i vrijeme poslije rata

PRVO RAZDOBLJE: od srednjeg vijeka k moderni (17.

Stoljee)

Renesansa i reformacija trojako pripravljaju razdoblje moderne (openito

1750. g.)
o ovjek i svijet su shvaeni kao proizvod vlastite prakse (ne vie
samo mitologijski)
o Razluili su se uenjaci od klerika (time i znanje od vjerovanja)
o Odgoj se iskazivao kao vlastiti mehanizam tradiranja ivotnih oblika
(uz religiju i tradiciju)

Na putu ka prosvjetiteljstvu: Komensky i didaktika

Komensky (1592.-1670.), eki biskup

Najavitelj modernog svijeta: uz duboko religijske stavove ovjeku je priznao
mogunost da svijet dovede u red
Njegova pansophia (nauk svemudrosti), tj. povezanost svih znanosti,
ujedno je spoznajom svijeta i boga, i treba biti omoguena svim ljudima
Razvio je program:svakoga sve temeljito (na svaki nain) pouiti (omnes
omnia omnino)
o Svakoga to je znailo siromane i bogate, plemenite i neplemenite,
mladie kao i djevojke, gospodu kao i sluge
o Sve nije znailo mnogoznalost, ve (svakad primjeren) potpun
svjetonazor, koji se poput prstena proiruje na razliitim stupnjevima
kole
o Temeljito to je znailo ne samo verbalno znanje, ve kao znanje s
obzirom na stvar
Zasnovao je stupnjevito kolstvo za svu djecu:
1. Stupanj od roenja do 6. godine (materinska kola)
2. Stupanj materinska kola za jezik kao za sve zajednika osnovna
kola od 6.-12.
3. Stupanj od 12.-18. trajua kola latinskog
4. Stupanj od 18.-24. godine sveuilite
Time je Komensky rani zastupnik naela cjelokupnog kolovanja

DRUGO RAZDOBLJE: prosvjetiteljstvo ili pedagogijsko

stoljee (1700-1800)
a) John Locke, Immanuel Kant

Svi ljudi trebaju sudjelovati na prosvjeivanju razuma

John Locke (1632-1704)
o Ljudski duh je tabula rasa, koju, kao to praznu votanu plou treba
ispisati, izvana valja ispuniti sadrajima
o Hoe sve stalee odgajati na isti nain: oni trebaju biti pouavani
sukladno umu lako, kratko i s velikim izgledom za uspjeh
Immanuel Kant (1724-1804)
o 1784. formulirao odgovor na pitanje to je prosvjeenost
Prosvjeenost je izlaenje ovjeka iz njegove nezrelosti koju je
sam skrivio. Nezrelost je nesposobnost da se koristimo
vlastitim razumom bez da nas tkogod drugi vodi
Sapere aude imaj hrabrosti koristiti se vlastitim razumom!
(geslo prosvjetiteljstva)
o Kant naglaavanjem vlastitog miljenja predstavlja jednu liniju
prosvjeenosti. Druga linija pojmom prosvjeenosti obuhvaa
prijenos znanja i pouku, a zastupaju ju filantropi
Temeljne misli razdoblja prosvjetiteljstva:
1. Odgoj dri ovjek u svojim rukama
2. Odgoj vodi u zbiljski ivot, a zbiljski ivot neporecivo trai odgoj
3. Postoji metoda valjana odgoja (tijek prirode)
4. Odgoj moe shvaati dijete kao dijete, a ne samo kao malog
odraslog (prava djeteta)
5. Potreba za odgojem utemeljuje zahtjev za obveznim kolovanjem za
sve
6. kola se oslobaa starateljstva crkve
Max Weber: moderna je donijela tri temeljna sustava kao inovacije svaki s
vlastitim podsustavom i odgovarajuom vlastitom dinamikom razvoja:
1. Kulturalni sustav, u prvom redu modernu znanost, odgoj i
obrazovanje
2. Politiko-administrativni sustav, modernu dravnu ustanovu kao
centralnu politiku ustanovu
3. Ekonomski sustav poetnu kapitalistiku trinu privredu
Odgoj je reakcija na modernu

b) Jean-Jacques Rousseau (1712-1778): predstavnik i

nadilazitelj prosvjetiteljstva

Njegova je osnovna teza: ovjek je od prirode dobar, ali ga institucije ine

zlim
Posljedica: ovjeka bi trebalo odgajati a da ga se ne izloi tetnim
utjecajima kulture i drutva, dakle samo prema njegovoj vlastitoj prirodi. To
bi onda bila i najbolja pretpostavka za dravu drutveni ugovor (contrat
social).
Drutveni ugovor (Rousseauovo djelo) pokazuje, kako priroda i pojedinana
volja mogu doi u sklad s drutvom: svaki ovjek treba svoju volju postaviti
2

kao zajedniko dobro pod najvie voenje zajednike volje. Openito

dobro se raa iz dragovoljne - umstvene - podreenosti pojedinane volje
zajednikoj volji.
Odgoj mora slijediti tijek prirode ne nikoji cilj postavljen izvana
Odgoj mora biti prilagoen prirodi kao organskom razvoju koji napreduje od
stupnja do stupnja. Formulirano drugaije: odgajatelj se treba suzdravati,
mijeati se to je mogue manje. To se naelo kod Rousseaua naziva
negativnim odgojem.
Dijete je bie koje svoje ispunjenje i svoju zrelost nosi u samom sebi

c) Filantropi prijatelji ljudi ili prijatelji privrede?

Filantropi (gr. philanthropia = prijateljstvo prema ljudima) skupina

pedagoga
Pod jakim Rousseauovim utjecajem, teili su za religijski prosvijeenim,
udorednim, privredno umnim ovjekom
Njihov vodei zastupnik bio je J. B. Basedow (1724-1790)
On je 1774. Utemelji prvi filantropin, uzorni kolski zavod: bila je to
alternativa za latinsku kolsku uenost, otvorenost prema svijetu bez
crkvenog nadzora kole, mjesto gdje se ue moderni jezici i prirodne
znanosti

d) Industrijske kole

Marljivost, proizvodljivost, radinost, tedljivost bile su sposobnosti, koje su

kao ideal podjednako vrijedile za graanstvo, seljaku djecu i sirotinju.
U mnogim su mjestima bile utemeljene industrijske kole
One su predenje, kukianje i pletenje djece dakle djeji rad povezivale s
nastavom u osnovnoj koli
1747. u Berlinu utemeljena je prva realna kola, te prve strukovne kole
sredinom 18. stoljea

e) Johann Heinrich Pestalozzi (1746-1827): puki pedagog i

filozof

Preuzeo je siromanu djecu kako bi ih pouavao o sposobnostima

potrebnim za ivot (predenje, tkanje, bojenje pamuka..)
Ope obrazovanje ovjeka treba stajati ispred svakog obrazovanja poziva i
stalea
Bio je jedan od prvih koji je otroumno shvatio da s nastupajuom
industrijom kola biva potrebnom
kola postaje potrebnom za sve pozive: drutveno potrebno znanje tako je
naraslo, da se bez institucionalizirane pouke ono vie ne moe prenositi
Govori o tri stanja ovjenosti, tri sloja: ivotinjsko, drutveno i udoredno
stanje. ovjek posjeduje udorednu volju, a ona se moe razvijati odgojem
Ljudski ivot se bez odgoja ne moe usavravati
Kao da namah vidim da okolnosti ine ovjeka, ali i ovjek tvori okolnosti
meusobni utjecaj i odnos izmeu pedagogije milieua (ovjek je
proizvod svojih okolnosti) i udoredne autonomije (ovjek kao djelo sebe
sama)
3

TREE RAZDOBLJE: njemaka klasika odgoj i

obrazovanje u graanskom drutvu u nastajanju
(1800-1900)

Povezanost politike i odgoja je igrala odluujuu ulogu u procesu nastajanja

graanskog drutva u Njemakoj
Samo razdoblje se moe opisati kao borba novog humanizma i pruske
reakcije

a) Veliki pedagozi

Schiller umjetnost kao posredovanje osjetilnosti i udorednosti, a igra kao

autentini medij obrazovanja
Schleiermacher opreke (odnos starijeg narataja prema mlaemu)
Frbel predkolska pedagogija i igraka nadarenost
Herder sloboda i odgovornost ovjeka
Na borbu oko strukturne reforme kolstva u sveuilita u Pruskoj nitko nije
utjecao toliko koliko Wilhelm von Humboldt kao zastupnik novog
humanizma

b) Humboldt (1767-1835) i sljedbenici

Obrazovanje je za njega bio put pojedinca ka samom sebi

Istinska svrha ovjekova jest najvie i najsrazmjernije obrazovanje
njegovih snaga u jednu cjelinu
Obrazovanje od zanatlije do obrazovanog treba biti odreeno
individualnou, totalnou i univerzalnou
4 su temeljna stavka, koja ine jezgru Humboldt-Svernove reforme:
1. Prednost opeg obrazovanja ovjeka prije svake potrebne izobrazbe
za poziv
2. kolstvo kao jedinstven sustav vodoravno podijeljen prema dobnom
stupnju
3. Potiskivanje utjecaja drave u podruju odgoja i obrazovanja
4. Borba protiv mentaliteta podanika

c) Razvoj kolstva
1. Sveuilite
1809. Godine utemeljeno u Berlinu
Znanost je sustav nezavisnog miljenja, ne vrijedi nikakav drugi autoritet
doli autoritet vlastitog miljenja
U sreditu sveuilita stoji obrazovanje kroz znanost kao filozofiju
2. Gimnazija
Reforma stare latinske kole u novu gimnaziju
Gimnazija je bila planirana kao drugi stupanj opeg obrazovanja ovjeka
iza elementarne kole
Izraen je obvezni nastavni plan i program
4

U sreditu su bili nastava jezika i matematike (stari jezici i njemaki), ali

takoer i estetika i prirodoznanstvena nastava
Dok su nastavnici stare latinske kole preteito bili budui ili sprijeeni
teolozi, pouavanje na gimnaziji je postalo samostalnim pozivom
uvoenjem vlastita ispita za pristupanje pozivu za gimnazijske nastavnike
S druge strane (loa strana) postoji kritika razvoja gimnazije:
prenaglaavanje jezine izobrazbe, zaputanje modernih prirodnih
znanosti, tehnikih sposobnosti, znanja vezanih za poziv, materijalnokorisnog rada..
Sve u svemu nastanak dravne elitne kole za izobrazbu slubenike
duhovne aristokracije
Gimnazija je dugo vremena bila klasino-jezino-humanistika gimnazija

3. Realna kola
Izmeu gimnazije i elementarne kole postojale su realne i graanske kole
Nastale su od latinskih kola kojima nije uspio skok do gimnazija
Te kole, koje su bile usmjerene na trgovako-obrtnike sadraje, kolebale
su se dugo izmeu vie puke kole, strune obrtnike kole i srednje ili
vie opeobrazovne kole
Ova kola je otvarala pristup odreenim slubenikim zanimanjima
Djevojke su jedva bile uzimane u obzir
4. Nova elementarna kola i obrazovanje njezinih uitelja
Reforme su trebale stajati pod humboldtovskim ciljem zaokret od
nagomilavanja znanja ka formiranju snaga i k opem obrazovanju ljudi
To se trebalo ostvariti uvoenjem Pestalozzijeve metode, a moralo je poeti
kod obrazovanja uitelja
Tako su uitelji slani Pestalozziju da bi nauili metodiku i u Prusku da bi
djelovali kao multiplikator
U nekom periodu rad uitelja je bio veoma ogranien (npr. zabrana
knjievnosti njemake klasike, raunanje s decimalnim razlomcima i
korjenovanje)
Uvode se nove vrste kole: srednje kole s proirenim pukokolskim
nastavnim planom i programom i jednim stranim jezikom

d) Johann Friedrich Herbart (1776-1841) i formalni stupnjevi

nastave

Prema Herbartu ovjeka tvore iskustvo, ophoenje i pouka.

Iskustvo i ophoenje ne spadaju u odgoj; on njih nema u svojoj moi.
Ostaje pouka
Obrazovanje kruga misli je bitan dio odgoja
Obrazovanje kruga misli vodi uobliavanju volje odnosno svijesti i interesa
Izgradnja misaonog kruga mora ustrojiti prema pomonim stupnjevima:
1. Stupanj jasnoe Uenik se najprije mora udubiti u ponuene nove
predodbe, mora ih jasno shvatiti i razumjeti o emu se radi
2. Stupanj asocijacije Najprije valja jo izolirane, pojedinane dijelove
prispojiti, pojedinani elementi se meusobno udruuju

3. Stupanj sustava Novozapaeno se povezuje s ve postojeim

krugovima predodbi, ono biva sistematizirano
4. Stupanj metode Rezultat uenja se primjenjuje, postupak postie
svoj cilj
Herbartovi osnovni elementi (opaanje, miljenje, prerada sve do primjene)
zajedno predstavljaju razumni opis stupnjeva usvajanja koji vrijedi za
spoznajni proces
To je ralanjivanje nazvano i artikulacija nastave: tj. Njezino jasno
stupnjevanje u slijedu odreenih koraka. To ui jo danas svaki uiteljpripravnik, premda po drugim kriterijima
Njegovi uenici su dalje razvili Herbartovu temeljnu misao o planu
pouavanja po stupnjevima kulture, pri emu je starosna dob uenika
dovedena u svezu s stupnjevima napredovanja ovjeanstva
No oni su Herbartovo otkrie, po sebi genijalno, potpuno formalizirali pa je,
nakraju, svaka nastava planirana prema istoj shemi

ETVRTO RAZDOBLJE: protest-reformska pedagogija

(1900-1933)

Reformsko-pedagogijski pokret esto se povezuje za protest protiv

formaliziranja nastave od strane herbatrovaca
Reformsku pedagogiju se ne da opisati. Ona je nacionalno/internacionalna
pojava, teorijski nejedinstvena, obuhvaa posve heterogena strujanja,
politiki se artikulira krajnje razliito, a ak ni u pedagogijskom pogledu
nije postojana veliina.
Treba uzeti u obzir da je reformska pedagogija imala svoj temelj u snanim
drutvenim i socijalnim procesima: demografske promjene,
industrijalizacija, radniki pokret, koloniziranje, naoruanje prije 1.
svjetskog rata. Stoga se reformska pedagogija ne moe razumjeti bez
pogleda na opu kritiku kulture onoga vremena

a) Kritika kulture

Julius Langbehn (1851-1907) otro je kritizirao raspadanje obrazovanja,

umjetnosti i kulture i zauzimao se za ono stvaralako, za osjeanje, narod
(s jasnim antisemitskim tendencijama)
Paul de Lagarde (1827-1891)- traio je (s nacionalistiki prizvukom) da
mlade ne treba prevakavati ideale pradjedova, ve treba razvijati vlastite
ideale usmjerena na budunost
Friedrich Nietsche (1844-1900) kritika historicizma obrazovanja i
destruktivna kritika morala

b) Drutveni i drutvenopedagogijski pokreti

Reforme odgoja zaputenih (od zatvora do odgojnih misli o zatvoru za

mlade) i drutvenopredagogijska skrb
Pokret ena traenje aktivnog i pasivnog izbornog prava i mogunost
obrazovanja. Obrazovanje djevojaka i ena postaju po prvi put posebnom
temom i u povijesti pedagogije
6

Pokret mladei odbacivalo se je noenje baruna i kravata, zagovaralo

mijeanje grupe mladia i djevojaka, povezanost s prirodom i njega
prirode, ali su zazvuali i nacionalni tonovi, a njegovalo se naelo
odabranih

c) Pojedinani pedagogijski pravci

Stoljee djeteta Ellen Key
Vaan poticaj reformske pedagogije bila je knjiga Stoljee djeteta veanke
Ellen Key. Ona je traila da se pri razmiljanju radikalno polazi od djeteta
Mnogi pedagozi su kritizirali autoritet administracije, jednostranu kolu
prinude, kolu rijei, knjige i uenja.
Nova kolska utemeljena naglaavala su element slobode (slobodne
waldorfske kole), kolski ivot umjesto puke nastavne ustanove, bliskost
ivotu i prirodnu nastavu
Maria Montessori je htjela aktivnost unapreivati ve u dobi malog djeteta
kola samodjelatnosti i radna kola: B. Otto G. Kerschensteiner H.
Gaudig
Bertolt Otto (1859-1933) obrazovanje se je trebalo ostvarivati na
podlozi onoga, to su djeca sama pitala, bez ocjenjivanja, s potpunom
slobodom glede nastavnog plana i programa. Postojalo je suupravljanje
uenika, sabor uenika i ueniki sud
Pokret radne kole (naglaava samostalan rad uenika) sastojao se od dva
razliita glavna pravce
S jedne strane je to bio mnchenski gradski kolski savjetnik i profesor
Georg Kerschensteiner (1854-1932). On je knjikoj koli suprotstavio
manualni rad kao i samodjelatni duhovni in uenika. U kolama je stvorio
radionice, zbliio je poziv i kolu (on je otac strukovne kole). Polagao je
veliku vrijednost na oblikovanje karaktera pri radu i naglaavao vrijednost
rada za strukovno obrazovanje.
Meutim, Kerschensteinerov odgoj graana pokazuje jaku ideologijsku
crtu, kada trai uenje socijalnih vrlina u slubi zajednice
S druge strane, to su bili Lajpciani oko Huga Gaudiga (1860-1923) koji
su dali peat pokretu radne kole. Oni su razvili niz praktinih metoda
(tehnika rada) za svaku nastavu. Te su metode trebale unaprijediti
samostalnu razradbu tema od strane uenika. Gaidigov je cilj bio
obrazovanje za osobnost u smislu duhovnog samostalnog, kritikog
ovjeka sa svestrano formiranim snagama (to, dakako, uvijek unutar
nacionalno-dravnih ciljeva odgoja). Ono najvanije je bio slobodan,
duhovan kolski rad
Politiki koncept reforme kole
Ako je radna kola jo smjerala ka poboljanju nastave bez korjenite kritike
kole, drugi nacrti su ili dalje i uzeli su na nian osnovno obiljeje
institucije kole.

Rus Blonski (1884-1941) zacrtao je kolu proizvodnje, koja je naglaavala

obrazovnu vrijednost industrijskog rada, a kolu shvaala kao radno mjesto
prema industrijskom uzoru.
Savez odlunih kolskih reformatora u Njemakoj, pod vodstvom Paula
Oestreicha (1878-1959), razvio je ideju elastine jedinstvene kole, koja
je za cilj imala bratski odgoj u smislu etikog socijalizma (sudjelovanje
uenika, roditelja i uitelja, zajedniko upravljanje kolom, integracija
zanatskog i duhovnog obrazovanja) rani nacrt osnovne koncepcije kole
naih dana

Pokret za umjetniki odgoj

Glavni inicijator Pokreta za umjetniki odgoj bio je hamburki uitelj i
ravnatelj umjetnike hale Alfred Lichtwark (1852-1914).
On je zagovarao naela originalnosti, fantazije, osjeanja i vlastitog
izraavanja. Amaterizam se odvaio nasuprot akademiziranju umjetnosti s
umjetnikim odgojem kao naelom
Pokret seoskih odgojnih domova
Pokret seoskih odgojnih domova imao je obuhvatno postavljen cilj povezan
s prirodom i unapreenjem osobnost.
Opirali su se nezdravim uvjetima moderne velikogradske civilizacije i
zagovarali su jedinstvo kole i doma, veu vanost odgoja od nastave,
manualni rad, radionice, koedukaciju, obiteljsko uenje u skupnom ivotu
(uiteljski brani par kao roditelji)
Brojni daljnji pokreti i poticaji
Bilo je to vrijeme mnogih eksperimentalnih kola, novoutemeljenih kola
premda su milijuni djece i dalje pohaali staru kolu carskog vremena
Najistaknutiji primjer je kola Jena plana Petera Petersena (1884-1952)
(kola ivotne zajednice)
Treba spomenuti i utemeljenje pukih sveuilita i uspostavljanje pukih
knjinica

PETO RAZDOBLJE: nacional-socijalizam poratno vrijeme

suvremenost (1933-1993)

U smislu povijesti ideja to razdoblje, sadrajima, ne pripada relevantnima

Odgoj za faistiku dravu, militaristiki odgoj uz prezir prema ovjenosti
za mladie i ideologija majke za djevojke, iskoritavanje ljudske potrebe za
zajednicom i drutvenou, odgojno naelo voenja i
slijeenja/poslunosti, naglaavanje tjelesnosti usmjerene prema vojnoj
podobnosti i prema sposobnosti raanja.
Cjelokupna smea ideologija zasluila je samo jedan odgovor koji se nalazi
u zahtjevu Theodora W. Adorna najviim ciljem svakog odgoja treba biti
da se jo jedanput ne ponovi Auschwitz
U praksi obrazovne politike nacional-socijalizam se usredotoio na etiri
toke:
1. kolstvo je bilo sadrajno i organizacijski objedinjeno
8

2. Ulanjenje mladei u partijske saveze izvan kole, kako bi se

postigao politiki odgoj izvan kole
3. Negativna selekcija rasno manjevrijednih, pozitivna selekcija
osposobljene njemake djece
4. Izgradnja sustava izvankolskih ustanova za daljnju izobrazbu i
obrazovanje za partijski i inovniki pomladak
Na putu u sadanjost
Pedesete godine openito vrijede kao razdoblje ope restauracije, tj.
Ponovne uspostave tradicijskih obrazovnih struktura na cijelom podruju
Tek ezdesetih, a jo vie sedamdesetih godina dolazi do zamaha
osuvremenjivanja: zapoinje kritika naslijeenih obrazovnih ustanova.
Opi val reforme zahvaa kole, nastavne planove i programe te
oblikovanje nastave
Osamdesete godine donose, zbog financijske situacije, meu inim, totalni
zastoj zapoljavanja pedagoga, daljnje opadanje zabrana obavljanja poziva
zbog pripadnosti organizacijama neprijateljskih ustavu

1. RAZDOBLJE:
Prijelaz iz srednjeg
vijeka k moderni

1700

1750

1800

2. RAZDOBLJE:
Prosvjetiteljstvo
Pedagogijsko stoljee

J. A. Komensky (1592-1670) Didactica

Magna, Orbis pictus

J. Locke (1632-1704) Misli o odgoju

J. J. Rousseau (1712-1778) Emile,
Contrat social
I. Kant (1724-1804) to je
prosvjeenost?
Filantropi (Basedow, Salzmann,
Rochow, Campe)
Industrijske kole
J. H. Pestalozzi (1746-1827) Lienhard i
Gertruda, Pismo iz Stanza, istraivanja

3. RAZDOBLJE:

1850

njemaka klasika,
graansko drutvo u
nastajanju, novovjeki
obrazovni sustav

1900

4. RAZDOBLJE:
Reformska pedagogija

1933

1945

5. RAZDOBLJE:
Nacionalsocijalizam,
obnova, sadanjost

F. D. Schleiermacher (1768-1934)
Predavanja
J. F. Herbart (1776-1841) Opa
pedagogija
F. D. Frbel (1782-1852) Odgoj
ovjeka
W. v. Humboldt (1767-1835)
Humboldt/Svernke reforme,
sveuilite, uiteljska kola, gimnazija,
elementarne kole
A. Diesterweg (1790-1866)
Realne kole
Herbartijanizam
E. Key Stoljee djeteta
H. Lietz, G. Wynecken, P. Gebeeb,
seoski odgojni domovi, pokret mladei,
pokret ena, drutveno/pedagoki
pokreti
B. Otto, G. Kerchensteiner, H. Gaudig, P.
Oestreich kolska reforma
NS centralistika dravna pedagogija
Razdoblje restauracije
Pokuaji obrazovne reforme

Ciljevi i norme u odgoju

Razlikovanje ciljeva, normi i vrijednosti
Cilj

Cilj u uem smislu slui konkretnoj svrsi i opisu praktike intencije glede
djelatnosti
Ciljevi opisuju ili propisuju neko eljeno stanje ili sposobnost
Ciljeve netko (snagom autoriteta ili moi) postavlja
Oni navode ideal za onoga koga treba odgajati (edukand)
10

Impliciraju zahtjev za djelatnou odgajatelja

Brezinka pie da cilj odgoja opisuje neku za edukanda kao ideal
postavljenu psihiku dispoziciju i da od odgajatelja trai, da on djeluje
tako da edukand zadani ideal ostvari to je mogue potpunije

Norma
Norma je uvjerenje/predodba o zadanu stanju koje poiva iza cilja.
Norme su se razvile u duim vremenskim razmacima i vrijede za vei
kulturalni krug (npr. ljudska prava)
Normu moemo razumjeti i kao generalni zahtjev koji ne vrijedi
pojedinano ili jednokratno
Vrijednosti
Od normi se razlikuju vrijednosti na kojima se one temelje temeljne
vrijednosti (npr. vrednovanje neega kao dobro/loe)

Temeljne vrijednosti (npr. vrednovanje neeg kao

dobro/loe)

Norma (npr. ne ubij)

Odgojni cilj (npr. odgoj miroljubivosti)

Funkcije i svojevrsnosti odgojnih ciljeva

Djelovanje nije mogue bez ciljeva

Odluke glede odreenih ciljeva i iza njih poivajuih normi i vrijednosti,
donose se u praksi
Da bi pruili mjerilo za kontrolu uspjeha, ciljevi trebaju biti formulirani kao
pojmovi kojima se odreuje produkt (a ne proces)
Cilj odgoja rauna s odreenim sredstvima odgajanja (od pohvala/kuenja,
nagraivanja/kanjavanja sve do knjiga, institucija)
Cilj odgoja i stil odgoja povezani su

11

Ciljevi odgoja danas

Dok su sve do 60-ih godina bili u sreditu disciplina, ispunjavanje dunosti,

poslunost, poredak itd., posljednjih je godina dolo do promjene
vrijednosti, a time i do promjene ciljeva odgoja
Naglaavaju se vrijednosti samorazvijanja (emancipacija, upravljanje
samim sobom, sposobnost za kritiku, itd.)
Struja suprotna ovoj naglaava dunosti i vrijednosti prihvaanja
(savjesnost, marljivost, spremnost na uklapanje u neki red)
Suvremena rasprava kree se izmeu tih polova:
o Na jednoj strani naglaavanje zrelosti, sudionitva i emancipacije
o Na drugoj strani se otro kritizira da bi danas sumnjiavost bila
ispred vjerovanja, kritika ispred ljubavi, svjetonazorska usmjerenost
ispred usmjerenosti na znanost, neograniena sloboda izbora ispred
svijesti o dunosti
Ostaje injenica, da norme i bitni ciljevi odgoja nastaju uvijek u
dijalektikom procesu izmeu dvaju polova: iskustva i refleksije

Modeli odgoja
Odgoj kao komunikacija, interakcija i reprodukcija

U svojemu klasinom djelu o teorijama odgojnog proces, Mollenhauer

razlikuje tri pristupa:
1. Odgoj kao komunikacijsko djelovanje u toj su komunikaciji vane
njezina kognitivna struktura, definicija odnosa, te sadraji
komunikacije i simbolika sredstva komunikacije
12

2. Odgoj kao interakcija prema teoriji simbolikog interakcionizma,

odgojni proces je, na socijalnoj mikrorazini, simboliki posredovano
djelovanje
3. Odgoj kao reprodukcija taj pristup nastoji materijalistiki utemeljiti
interakcionistiko shvaanje odgoja. Odgoj je time re-produkcija
ekonomskih odnosa moi i uvjet proizvodnje

etiri modela - Kron

1. Funkcionalni-intencionalni odgoj
Funkcionalni odgoj misli o drutveno djelatnim imbenicima, koji
nisu stvoreni da bi odgajali, ali utjeu na mlade. Spektar takvih
imbenika obuhvaa televizije, ilustrirane asopise i uope medije,
socijalne norme, sve do obiaja ili navika
U intencionalnom odgoju u sreditu je odnos face-to-face i namjerni
utjecaj pedagogije
Intencionalni i funkcionalni odgoj ograniavaju jedan drugoga
2. Pedagoki odnos
Ovaj model opisao je ponajprije Hermann Nohl unutar reformske
pedagogije, u prvoj treini 20. stoljea, kao pedagoki odnos, a
znai strastan odnos zrela ovjeka prema ovjeku-u-postojanju, i to
poradi njega sama, da tako doe do vlastita ivota i oblika
Odgajatelj podjednako uzima u obzir stvarnost mlada ovjeka, kao i
anticipiranu idealnost
Pritom je i dijete aktivno i odgovorno za svoj proces odgajanja i
obrazovanja, pa se stoga radi o meusobnom odnosu
3. Odgoj kao promjena ponaanja
U bihevioristikoj psihologiji uenja polazi se od injenice da
organizam pokazuje spontane aktivnosti, ali se i oblikuje pojaanjem
svog ponaanja
Definicija ponaanja opazivi i mjerljivi postupci omoguuje
postupno izgraivanje pojedinanih jedinica ponaanja i njihovo
kombiniranje u sloenije nizove ponaanja
Time postaje pedagogijski relevantna definicija jasnih ciljeva za
socijalno ponaanje kao i oblikovanje odgovarajue okoline koja
eljeno ponaanje jaa
4. Odgoj kao simbolika interakcija
Ova teorija nastoji pokazati kako drutvo ini ovjeka drutveno
sposobnim za djelovanje, kako ovjek uspijeva postati
nezamjenljivim subjektom, te kako mu polazi za rukom izgraditi
vlastiti identitet
Simboliki interakcionizam s pomou misaone figure interakcionizam prekida s predodbom o odgoju kao jednostranoj
intencionalnosti od strane odgajatelja

13

Strukturalni model odgoja

Razliite definicije pojma, modeli i teorijske osnove o odgoju dadu se saeti

samo u otvorenom modelu, tj. onom koji je povoljan za irenje i sadrajno
ispunjavanje.
On se moe odnositi samo na ope strukturne momente odgoja kao na
polje djelovanja razliito od drugih podruja ivota, ali se ne moe utvrditi
to je dobar a to lo odgoj, koje su norme, a koji ciljevi
Takav model nee obuhvatiti bit odgoja u fenomenologijskom smislu, on
e ponuditi elemente mogueg pojanjavanja pojmova
1. Odgoj je intencionalan; on nastoji ostvariti ciljeve, norme i
vrijednosti. Odgojno zbivanje je svojom intencionalnom strukturom
usmjereno na ukidanje sama sebe. Ne postoji odgoj bez ciljeva i
svjesnosti
2. Odgojno zbivanje je interakcijski proces. U njemu se tumaenje
smisla i radnji usmjeruju na djelovanje drugoga. Odgajatelj i
edukand uzimaju meusobne uloge kojih karakter ovisi o
drutvenom institucionaliziranju odgoja. Nema odgoja bez
meusobnog utjecaja
3. Procesi koji pritom nastupaju su mnogostruko metodiki organizirani
i upravljeni na uvjete uenja adresata, koji je pak pozvan na
samodjelatnost. Odgoj kao injenje ne postoji
4. Odgoj je ukljuujui ciljeve i procese interakcije upleten u
historijsko-drutveni kontekst, pa podlijee procesima promjene. Ne
postoji odgajanje kao takvo
5. Odgoj se ostvaruje kroz sadraje, predmete, teme, itd., koji se
odnose na kognitivnu razinu (znanje, uvid) afektivnu razinu (stavovi)
ili razinu djelovanja (umijea). Ne postoji odgoj u (zrakopraznom)
prostoru lienu sadraja

Drutveno-historijsko-socijalni kontekst ivota

Institucije ivota (npr. kola, obitelj)

odgajatelj

interakcija

edukand

Opadanje kompetencije
uloge
Namjerno metodiko djelovanje
Predmeti teme

Odgojni ciljevi (norme,

vrijednosti)

14

Zahtjevi suvremene pedagogije

Iritacija postmoderne

Pojmom postmoderna obuhvaen je dubokoseni proces promjene i

kritika moderne
Pod modernom se misli razdoblje od prosvjetiteljstva sve do posljednjih
desetljea 20. stoljea

Izazov postmoderne

Postmodenim miljenjem nije bila samo razvijena kritika analiza kulture

Ne postoji vie jedinstvo, ne postoji nikakav osiguravajui temelj, nema
nikakvog boga: Odabire se pluralizam stilova ivota, traga se za
individualnou umjesto za identitetom zahtjev za sposobnou
sueljavanja i tolerancije naspram individualnosti drugih

Postmoderna i pedagogija/znanost o odgoju

Konrad Wnsche kontingencija umjesto telosa tj. u svako doba biti

otvorenim za bilokakvo iskustvo namjesto telosa, dakle ciljnog normiranja
odgoja
Dvije linije rasprave:
o Dieter Lenzen zalae se za refleksivnu znanost o odgoju. Prema
njemu se teoriji naprosto ne moe vratiti njezina referencija s
pomou nove definicije odnosa teorija-praksa, jer postoji
hiperstvarnost koja poiva onkraj znanstvene teorije i prakse
o Helmut Peukert pita, ne vodi li takvo miljenje bijegu pred globalnim
problemima i fragmentiranju zbiljnosti uz pomo industrijske kulture
odreene medijima. On kae da se je pedagogijsko miljenje
moderne uvijek upravljalo kritiki i prema samomu sebi i to:
Time to je pokretanje drutvenog razvoja bilo ujedno i
protest protiv njegovih razornih tendencija
Time to je to miljenje tragalo za alternativama i novim
ivotnim oblicima, koji su trebali izvesti iz otuenja
Sadanja znanost o odgoju treba sebi:
1. Postaviti pitanje o normativnim posljedicama pedagoke
interakcije
2. Na temelju tog zahtjeva, razvijati neku teoriju odgoja i
obrazovanja
3. Dovesti u svezu odgovarajuom teorijom drutva i njegovim
podsustavima

15

Aktualni zahtjevi pedagoke prakse i pedagogijske

teorije
Ekologija mir Trei svijet

Ekoloka kriza (troenje prirodnih resursa, unitavanje prirodnog okolia,

globalne klimatske promjene) posljednjih je godina dovela do zahtjeva za
novim uenjem. Razvila su se tri razliita didaktika koncepta:
1. Odgoj za okolini svijet rjeenje krize trai se izmijenjenom
tehnikom i znanou i trai se neki novi odnos prema prirodi i
budunosti
2. Ekoloko uenje naglauje razvoj samooblikovanih ivotnih
prostora
3. Ekopedagogija kritiki preispituje prirodne znanosti i tehniku kao
vlastitu maksimu
Odgoj za mir pokuaj da se rat, sila i ugnjetavanje u odgojnom procesu
tumae kao razlozi nemogunosti ljudskog zajednitva. Cilj je promjena
zauzetih stavova. U odgoju za mir vodea su etiri naela:
1. Analiza aktualnih konflikata
2. Razvoj sustavnih predodbi koje se odnose na mir
3. Ukljuenje historijske dimenzije
4. Izgradnja praktikih oblika postupanja koji se odnose na mir
Trei svijet povezivanje i uzimanje u obzir subjektivne pogoenosti
uenika (odakle dolazi guma za nae tenisice?)

Interkulturalni odgoj

Tema Trei svijet s problematikom useljenika neposredno se preplie s

tematikom intekulturalnog odgoja.
Socijalizacija inozemne djece i mladei praena je temeljnim sukobom: ta
djeca i mlade su izloeni dvama razliitim sustavima vrijednosti, normi i
ponaanja, meu kojima se oni svakodnevno moraju snalaziti i to s
ozbiljnim posljedicama po razvoj njihova identiteta
Dananji interkulturalni odgoj naglauje da upravo heterogenost treba
shvatiti kao ansu uenja. Djeca trebaju biti odgajana u drutvu
obiljeenom raznovrsnou. To znai promjenu cjelokupne nastave,
promjenu kurikuluma, nova sredstva pouavanja itd.
Jedan od glavnih problema je nastava iz materinskog jezika koju treba
organizirati za inozemne uenike
Ciljevi multikulturalne nastave su razvijanje sposobnosti zapaanja
kulturalnih razlika i kulturalne mnotvenosti, ali i sposobnosti kritike
kulture, zajednikog razvoja ivotnih mogunosti, te pomo kod tranja
izlaza iz konflikata
kolska nastojanja imaju samo ogranien uspjeh. To se pokazuje meu inim
to tome, to otprilike polovica inozemne mladei ne dobiva nikakvu
izobrazbu za poziv

Problemi u podruju socijalne pedagogije

ini se da otru granicu izmeu problematinih i normalnih situacija u

kojima dijete raste, nije lako povui
16

Pokazalo se, npr., kako su djeca rastavljenih roditelja u 30%-50% sluajeva

normalna
Nasilje je za kole svakodnevna pojava. Drogiranje je ve dugo problem
mladei i srednjeg i vieg sloja
Problemi kojima se bavi socijalna pedagogija lee u svakom polju
socijalizacije: promjene obitelji kao instancije socijalizacije, promjene u
mladei i njenim subkulturama
Treba se pozabaviti problemima: zlostavljanje djece, seksualna
zlouporaba, samoubojstva kod mladei, rastui psihosomatski poremeaji i
bolesti. Treba razmisliti i o uinku medija na djecu i mlade
Postavlja se pitanje, treba li socijalna pedagogija jedino ublaiti probleme
to ih stvara drutvo? Mora li ona moda, kako bi se dolo do uzroka u
pedagogijskom promiljanju drutvenih odnosa, pokazivati gdje valja
zahvatati politiko-drutveno?

Seksualna pedagogija i AIDS

U posljednje vrijeme je aktualizirano bez daljnjeg vano pitanje spolnog

odgoja kroz problematiku vezanu uz AIDS
Posljednjih se desetljea seksualna pedagogija diferencirala u tri pravca:
1. negativni (ili represivni) spolni odgoj koji iz nagonskodinamike
koncepcije izvodi restrikciju kao pedagoku preporuku
2. emancipacijski spolni odgoj koji spolnost shvaa u povezanosti
potinjavajuih drutvenih sklopova i koji podupire razlabavljanje
vrsto propisanih odnosa
3. afirmativan spolni odgoj koji se s liberalnim dranjem tie
biologije i (crkvenih) normi

Seksualnost i pitanje razlike izmeu spolova

Seksualnost i time i spolni identitet (to je muko, to je ensko) postali su

aktualnim problemom
Radi se o razrjeenju patrijarhata i mukobivstva, dakle o konceptu
socijalizacije mukobivstva, kod kojeg se status i jastvo ne izgrauje na
procjeni ena ili na potinjavanju niih

Slobodno vrijeme i zdravlje

Gospodarske i drutvene promjene uinile su slobodno vrijeme aktualnim

pedagokim problemom
Na rad i slobodno vrijeme se gleda kao na jednakovrijedne individualne i
socijalne ivotne vrednote
To je podloga pedagogije slobodnog vremena koja ljude razliitih
drutvenih i starosnih grupa hoe potpomoi u etiri podruja uenja i
odgajanja: drutvenom, kulturalnom, stvaralakom, komunikacijskom
Animacija u slobodnom vremenu je time temeljni oblik odgojne djelatnosti
budunosti
Time se ujedno govori o jo jednoj aktualnoj temi moderne pedagogije: o
zdravlju. Moe li odgoj pridonijeti zdravlju u sve bolesnijem drutvu?
17

Pojam zdravlja kako ga je Svjetska zdravstvena organizacija odredila

(Zdravlje je stanje neogranienoga tjelesnog, duevnog i drutvenog
blagostanja), u meuvremenu je problematiziran u sklopu kritike drutva

Obrazovni sustav budunosti

Jedna od tendencija modernog drutva jest i privlaenje obrazovnih

institucija da se ukljue u rjeavanje drutvenih problema
vedski istraiva obrazovanja Torsten Husn ovako saimlje neke od
proturjenih trendova budunosti:
1. Druga industrijska revolucija preko elektronike i kompjuterske
tehnologije pretpostavlja ne samo osnovno obrazovanje u podruju
informacijske tehnologije, ve i nadogradnju ve steenog znanja i
obrazovanja. To nerijetko znai i potpuno prekolovanje.
Obrazovanje odraslih sve e se vie shvaati kao ono koje se i
nadalje gradi
2. Urbanizacijom u porastu ujedno slabe drutvene kontrole: u
gradovima nas mori anonimnost, nepripadanje i otuenost, sa svim
popratnim pojavama to vode kriminalu. Istodobno e doi do
pojaanog sueljavanja s ljudima najrazliitijih vrijednosnih
predodbi. Pluralistiki sustav vrijednosti e praviti tekoe onima
koji za svoje djelovanje oekuju tvrdu vodeu liniju: rast e sklonost
spram faistike ili drugih razrjeiteljskih ideologija
3. Znatno due pohaanje kole sve veeg broja mladih jaat e
birokratsku tendenciju u upravljanju obrazovanjem. To znai
opasnost, da mladi ljudi sebe sve vie doivljuju kao objekt
organizacije drutva neprozirne strukture
4. Obrazovanje i steene sposobnosti se u drutvu koje ui kao vie od
podrijetla i steena imutka. Informacije koje su potrebne upravo
glede eksplozije znanja tehnologijski su lake raspoloive. To za
obrazovne institucije ima loe posljedice: uenje postaje vanijim od
pouavanja. Za kolu to znai preispitivanje njezina sadraja koji se
ui to se mora uiti, to ne
5. Cijeli sustav obrazovanja stoji pred jednom fazom porasta koja nikad
prije nije postojala. Barem 80% mladih e svoje obrazovanje
produiti. vrsta vezanost za ikakvu odreenu izobrazbu za poziv
vrijedi sve manje. Vanim e biti ope obrazovanje kako bi se
ovladalo irokim spektrom nepredvienih zadataka. Sve se vie
naglauje razvoj tzv. kljunih sposobnosti (npr. mo analitikog
miljenja, sposobnost timskog rada, samostalnost, samoinicijativa i
sl.)
6. Oblici uenja e se ubudue promijeniti. Mediji kao skladita
informacija izmijenit e tradicionalnu ulogu uitelja. Uitelj
budunosti e prije biti dijagnostiar uenja, koji uenicima na
raspolaganje stavlja prikladan materijal za uenje i pomae im
savjetom. Umnaat e se TV-teajevi, uenje stranih jezika itd.
Porast e uenje u manjim skupinama s 10-20 sudionika, te
informiranje u veim grupama, zatim timska i visokoindividualizirana
18

nastava. kola budunosti biti e kola drutva koje ui, drutva

raznolikih i mnogostrukih potreba
7. Obrazovne ustanove e morati proiriti svoju funkciju pouavanja,
kako bi ve u sadanjici za djecu i mlade bile smisaonim
iskustvenim prostorom. To znai rjeavanje sve vee potrebe za
savjetovanjem uenika kod rjeavanja osobnih problema, pitanja
odabira budue kole ili profesije i pomo kod odgojnih tekoa

Socijalizacija
to znai socijalizacija?

Ne postoji odreena socijalizacija, ve samo teorijske postavke o

socijalizaciji
Socijalizacija je pojmovni konstrukt, snop teorijskih pitanja i problemskih
postavki. To je dodue u stvarnosti postojei, sli ne konkretni opipljiv
predmet istraivanja. Ako hoemo: ti je model koji slikovito prikazuje ono
to nije tako zorno.
Pojam socijalizacije uveo je francuski d+sociolog Emile Durkheim (1907),
da bi oznaio dogaanje podrutvljenja ovjeka, tj. djelovanje drutvenih
uvjeta na oblikovanje ljudske osobnost.
Openito prihvaena definicija Geulena i Hurrelmanna: socijalizacija se
moe shvatiti kao proces nastajanja i razvoja osobnosti u meusobnoj
ovisnosti o drutveno posredovanom socijalnom i materijalnom svijetu
okoline. Pritom je osobito vano kako se ovjek izgrauje u drutvenog
subjekta sposobna da djeluje
Socijalizacija se usmjerava
1. Protiv jednostrano biologijskih shvaanja, koja razvoj ovjeka svode
na genetski unaprijed dane imbenike udeenosti
2. Protiv idealistike i individualistike pozicije, koja prihvaa
imanentan proces sazrijevanja za genezu osobnosti
3. Protiv pedagogijski reducirane perspektive, koja u sredite
pedagogije stavlja intencijski utjecaj odgajatelja na mlada ovjeka
(pedagogijski odnos)
19

Jednostavnije reeno: pri postavljanju pitanja u smislu teorije socijalizacije

stoji postajanje lanom u nekom drutvu
To postajanje lanom se u teoriji socijalizacije razmatra:
1. S obzirom na subjekt: naglauje se aktivna uloga odrastajueg
ovjeka u procesu razraunavanja jer on samo tako postaje
drutvenim subjektom sposobnim za djelovanje
2. S obzirom na institucije: koje postavljanje ciljeva, koju funkciju imaju
drutvene institucije, kako posreduju vrijednosne stavove
3. S obzirom na kulture: to ljude nekog drutva ili grupe povezuje
jedne s drugima, to ih ini slinima, to je njihova kultura
U sreditu novijih istraivanja socijalizacije stoji model subjekta koji
produktivno prerauje stvarnost. To znai da obje velike jedinice analize,
drutvo na jednoj strani i organizacijska psiha na drugoj, nalaze svoje
sjecite u osobnosti, odnosno u razvoju osobnosti. Sam proces
posredovanja zbiva se bitno interakcijom, komunikacijom i aktivnostima.

Najvaniji teorijski pristupi

Kod Hurrelmanna i Tillmanna razlikuju se velika klasina teorijski podruja:

1. Psihologijske (bazine) teorije: to su psihologija uenja i ponaanja,
psihoanaliza, kognitivna (i razvojna) psihologija i ekologijska osnova
2. Sociologijske (bazine) teorije: strukturalnofunkcionalna teorija,
interakcionistia teorija i drutvena teorija (ukljuujui
materijalistiku osnovu)
Mnotvo pristupa kompleksu socijalizacije potvruje kako ne postoji
odreena socijalizacija

Psihologijske teorije
a) Psihologija uenja i ponaanja
Temeljni iskazi
Uenje se u klasinom biheviorizmu shvaa kao nastajanje veza izmeu
podraaja i reakcije
Ponaanje se tumai kao rezultat ovjekove reakcije na impulse
(podraaje) iz okoline
Pritom nije odluujui niti genetski utjecaj niti unutarnji proces sazrijevanja:
naprotiv, ponaanje se istrauje kao prerada iskustava nastalih utjecajima
okoline
Glavni koncepti bili su pritom klasino uvjetovanje i operantno
uvjetovanje

20

Prema tom konceptu ovjek je naelno spreman za aktivnost; njegovo

operantno ponaanje ima najprije obiljeje pokuaja i pogreke, pri emu
o stjecanju odreenih naina ponaanja (uenja) odluuju pozitivna ili
negativna potkrepljenja

Kritika
Teorijske osnove pokazuju mehanicistiki model ovjekova ponaanja i
uenja, jer su unutarnji psihiki procesi naprosto podreeni crnoj kutiji
koja se ne da ispitivati; ispituju se tek kratkotrajne sekvence uenja koje ne
vode nekomu modelu razvoja u smislu ontogeneze ovjeka niti nekom
obuhvatnom modelu osobnosti; najposlije, drutvena strana toliko vanih
uvjeta okoline ne sagledava se kritiki
Bitan napredak pokazuju noviji radovi Alberta Bandure (1979.) o uenju
prema modelu. Ali, preuzimanje ponaanja nekog modela nije puka
imitacija. U ophoenju s drugim ljudima (socijalni modeli), mi gradimo
kognitivne sheme i sustav pravila koji upravljaju naim ponaanjem. Time
uenjem (sukladno bihevioristikom postulatu) ostaje ovisno o socijalnim
utjecajima i odnosima, ali se naglauje vlastita ovjekova aktivnost te
kognitivna prerada
b) Psihoanaliza
Temeljni iskazi
Sve psihoanalitike kole naglauju znaenje nesvjesnog za ljudsku
osobnost, njezino nastajanje, njezino ponaanje
Pozadina prividno namjernih i racionalnih radnji su nama skrivene
nesvjesne sveze
Te psihike strukture izrastaju na procesima izmeu roditelja, djece i svijeta
okoline, u procesima osjetilno emocionalne interakcije
Mertens: Teite je na naglaavanju transakcijskog i na ukljuenju
nesvjesnih oekivanja i fantazija
Nastajanje (konfliktne) subjektivnosti zbiva se prema tom shvaanju u
stalnom procesu interakcije, tj. afekti, spoznaje i namjere ovjeka
promatraju se kao izraz interakcijskih scena
Za postavke teorije socijalizacije od znaenja je takoer i model faza
psihoseksualnog razvoja. Taj se model usmjerava prema tijeku libidinoznog
zaposjedanja razliitih regija i ujedno integrira upravo ocrtane instance

Psihoseksualni razvoj djeteta

1.
faza

Oralna faza (1. godina

ivota)

2.
faza
3.
faza

Analna faza (2.-3. god.)

Falusna faza (2.-5. god.)

Erogena zona: usta

Zadovoljenje: sisanje
Objekatski odnos prema majci
Erogena zona: mar
Zadovoljenje: zadravanje, otputanje
Erogena zona: penis odn. klitoris
Zadovoljenje: masturbacija se zavrava
edipovskom situacijom
Identifikacija s istospolnim roditeljem, time
psihiko spolno diferenciranje
21

4.
faza

Daljnje faze

Izlaenjem iz edipovske situacije dijete stupa

u seksualnu fazu latencije, koja se zavrava
stupanjem u pubertet (oko 13. godine ivota)

Kritika
Novija psihoanaliza znatno je korigirala, proirila i varirala Freudove
osnovne postavke
To se dade pokazati npr. na nastajanju spolnog identiteta, do ega dolazi
ve nakon roenja. Za nj nikako nije presudna samo Edipova faza
c) Kognitivna psihologija razvoja
Temeljni iskazi
Jean Piaget je osniva teorije kognitivnog razvoja
Polazi se od ope sklonosti subjekta da se prema materijalnoj i socijalnoj
okolini odnosi tako da ju aktivno usvaja: ljudi svojim djelatnim aktivnostima
dospijevaju do nekog razumijevanja okoline ovjek koji odrasta razvija
svoje unutarnje strukture u interakciji s uvjetima okolnog svijeta
Dijete se razvija samo, ali ono to ne ini potpuno slobodno i nevezano, ve
se prilagouje okolini. Ono to ini u jednom utvrenom redoslijedu
Piaget je izradio sheme poretka za te procese usvajanja i prerade
Kognitivne strukture formiraju se genetski
Kritika
Kritiki je bilo zapaeno na raun Piageta sljedee: jedva da igra neku
ulogu oblik socijalne odnosno materijalne okoline, kvaliteta socijalnih
interakcija u drutvenim grupama, te nain konkretna oblikovanja
socijalnih uvjeta ivota, jer se svijet okoline shvaa samo kao neke vrste
medij gdje se razvoj osobnosti zbiva

d) Ekologijski pristup
Temeljni iskazi
Teorijski pravac ekologije psihologije razvio je Bronfenbrenner
Od Piageta je preuzeta teza o aktivnu ovjeku koji kreativno usvaja svijet
okoline
No, kako i okolina utjee na ovjeka, postaje nunim i moguim proces
meusobne prilagodbe u smislu prava odnosa meusobnosti
Kritika
Koncept je odve nov. Stoga konkretni empirijski istraivaki radovi koji
se na njemu zasnivaju zasad zaostaju na mikroanalitikoj razini i manje
obuhvaaju sloene veze socijalnokulturalnih uvjeta

22

Sociologijske teorije
a) Strukturalnofunkcionalna teorija
Temeljni iskazi
Socijalizaciju gleda iz perspektive promatraa (ili na makrorazini)
Talcott Parsons (1902-1979) je utemeljitelj teorije
Pitanje je: Koji su uvjeti stabilnosti jednog drutvenog sustava?
Pojam struktura oznauje statiki aspekt sustava
Pojam funkcija oznauje dinamiki aspekt sustava
Parsons razlikuje razliite sustave:
1. Organski sustav ovjekove osobnosti ine osnovne fiziologijske
funkcije
2. Psihiki sustav ima zadatak da te nagonske energije ovjeka upravi
ka drutveno prihvaenim putovima
3. Socijalni sustav oznauje obrazac odnosa izmeu onih koji djeluju
Najobuhvatniji je sustav drutva. Urastanje u drutvo se zbiva uenjem
uloga. Proces socijalizacije je preuzimanje sve veeg i sve diferenciranijeg
broja uloga, preko ega ovjek u sebe prima vrijednosne postavke i norme
socijalnog svijeta okoline, tako da one napokon postaju ciljevima i
motivacijskim snagama vlastita djelovanja
Kritika
Socijalizacija zapravo na kraju znai podrutvovljenje
ovjek nije shvaen kao subjekt koji shvaa i aktivno oblikuje okolinu, on
stoji nasuprot nadmonu drutvu, od ijih utjecaja jedva da se moe
obraniti
b) Simboliki interakcionizam
Temeljni iskazi
Interakcionizam polazi od perspektive sudionika (ili od mikrorazine):
svagdanja interakcija stoji u sreditu zanimanja
Utemeljitelj je George Herbert Mead (1863-1931)
Mead razjanjuje osnovno obiljeje ljudske interakcije na razlici ovjeka i
ivotinje: ivotinja reagira na podraaj druge ivotinje, a da ne pita za
njezinu namjeru ili znaenje. Drukije je kod ljudi: u svakidanjoj interakciji
polazimo od toga, da jezini izriaji drugoga ovjeka, imaju odreenu
namjeru, da ja njihovo znaenje mogu razumjeti.
Pritom je odluujue da Ja (ego) sebe mogu staviti u nain gledanja
drugoga (alter), dakle komunikaciju mogu vidjeti njegovim oima
Mi dakle meusobno interpretiramo u interakciji nae uloge i djelujemo
odgovarajue.
Taj proces Mead naziva preuzimanje uloga (role-taking)
Na odgovarajui nain ego oblikuje svoju ulogu djelovanjem prema
zacrtanom planu vlastita identiteta, koji se ne mora poklapati s onim to
alter od njega oekuje; ego dakle gradi ulogu. Mead taj proces naziva
role-making

23

Time biva jasno da u role-taking i role-making lei koncept socijalizacije u

smislu teorije djelovanja, koji koncept polazi od ovjeka kao onoga koji
naelno kreativno i produktivno oblikuje i prerauje svijet okoline
ovjek je stvaralaki interpretator i konstruktor vlastitog socijalnog svijeta
ivota
Ovdje se pokazuje da simboliki interakcionizam shvaa razvoj osobnosti
kao zajedniku naizmjeninu igru podrutvljenja i individualizacije, pri
emu drutveni uvjeti zacijelo utjeu na strukturu ovjekove svijesti i
njegovo djelovanje, ali ih ne determiniraju

Kritika
Kritiki se prigovara da ta pozicija ne stavlja na raspolaganje nikakav
analitiki instrument za utvrivanje linije moi, utjecaja i konflikata
industrijskih drutava
No ovdje su se socijalne strukture oslobodile svojih tvoraca i imaju vlastitu
dinamiku, ime predstavljaju vlastitu zbilju koja se ne iscrpljuje u tomu
koliko to subjekt o njoj zna i kako ju tumai
c) Socijalnoteorijski pristup
Temeljni iskazi
Habermas povezuje temeljnu kritiku Parsonove strukturalnofunkcionalne
teorije s nadovezivanjem na simboliki interakcionizam
Pri tom uzima u obzir psihoanalizu, teorije razvoja i djelovanja te analize u
smislu filozofije drutva
Habermas pita o osnovnim kvalifikacijama subjekta potrebnim za
djelovanje unutar interakcionistikog koncepta.
Radi se o sljedeem:
o Mnoge uloge omoguuju sudionicima tek malo zadovoljenja, pa ipak
oni moraju odravati interakciju: to ini poeljnim sposobnost za
toleranciju na frustraciju (egrt trpi nesposobna metra)
o Oekivanje uloga nerijetko je difuzno i treba ga protumaiti, pa je
potrebna sposobnost podnoenja takvih nejasnoa i viestranosti
(uitelj koji treba djelovati i irokogrudno i pravno besprijekorno)
o Subjekti ne djeluju na temelju uloga koje su bez veih tekoa
internalizirali, ve prema ulozi naelno imaju reflektirajui odnos
(pedagog koji se protivi ocjenjivanju)
Habermasov teorijski zahtjev ispunjava mnoge zahtjeve u svojoj sloenoj
arhitekturi: On u sredite stavlja razvoj aktivnog (jezino) djelatnog
subjekta, opisuje svezu izmeu razvoja subjekta i nadreenih razina
procesa socijalizacije, te razrauje odnos izmeu postojee formacije
drutva i struktura identiteta koji se formiraju
Kritika
Kritizirano je jednostrano naglaavanje dominacije jezine kompetencije
naspram npr. Emocionalnoj dimenziji

24

Novije integrativne istraivake osnove

Aktualna pitanja vezana za teorije socijalizacije

o Osnove u smislu usporeivanja kultura opisuju i analiziraju ivotne i
izraajne oblike razliitih kultura
o Historijsko istraivanje socijalizacije naglauje u povijesti odgoja
stajalite u smislu sociologije kulture i odgoja
o Kao sveza socijalne strukture i socijalizacije istrauju se razdioba i
pripadanje puanstva socijalnim podraajima uzrona komponenta
njihovih ivotnih ansi
o Osnove u smislu teorije o tijeku ivota istrauju proces interakcije
glede njihova vremenskog odvijanja unutar neke biografije

Instance socijalizacije

Kada socijalizacija istrauje proces postajanja lanom u nekom drutvu u

presjeku drutva i osobnosti, onda su, naravski, rezultati ispitivanja prema
instancama

Prvi primjer obitelj

Posljednjih se godina znatno izmijenio oblik obitelji kao jedne od sredinjih

instancija socijalizacije. To se dade pokazati s obzirom na tri aspekta:
1. Obitelj vie nije statika jedinica, koja svojim strukturama interakcije
ravnomjerno i trajno utjee na ivotni svijet djece
2. Jednu i istu obitelj djeca (i roditelji) doivljavaju razliito; sve ovisi o
trenutku nastupanja djeteta
3. Ispitivanja vezanosti pokazuju da dijete ve vrlo rano stjee
kognitivni temeljni obrazac koji primjenjuje u prenosi na druge
socijalne odnose

Drugi primjer kola

Ona je najdosljedniji izraz institucionaliziranja odgoja u vrlo sloenim

drutvima s organiziranom podjelom rada
Uinak kolske socijalizacije obuhvaa sljedea glavna podruja:
o kolski sustav
o kolska klima
o Odnos uenik-uenik
o Odnos uitelj-uenik

Socijalizacija uvjetovana spolom

Tzv. spolno specifina socijalizacija

Djevojke i djeaci dolaze u kolu, a kola kako pokazuju istraivanja
uvruje spolno specifine razlike u ponaanju, ukljuujui kognitivne,
emocionalne i motivacijske aspekte
25

Na razini ophoenja meu djeacima i djevojicama moe se zapaziti jasno

spolno specifino hijerarhiziranje. U nastavnim je sadrajima klieizirani
prikaz uloge spolova. Izbor struke pokazuje spolno specifine jednostrane
preference odreenog spola
Sve to vodi naelnoj raspravi o koedukaciji. Ona se kree izmeu
feministikih zahtjeva z a kole za djevojke i prijedloga za promjenu
koedukacijskih kola
Rezultati istraivanja socijalizacije uvjetovane spolom izvan kole su,
meutim, jo jedva pregledni. Oni seu od najranijih razliitih interakcija sa
enskom i mukom dojenadi, preko tjelesne socijalizacije (muka i enska
tjelesnost je kulturalni simbol),, emocionalne socijalizacije (izraavanje
emocija pridaje se enama), socijalizacija kroz medije, sve do mukog i
enskog morala i do studija glede temelja socijalizacije za i kroz spolom
uvjetovanu podjelu rada
Aktualne tendencije promjene su pritom npr. Promjena spolno specifine
podjele rada i izmijenjena struktura obitelji
Stara polarnost spolova, karakterizacija muevnosti i enstvenosti
tendencijski gubi svoj sadraj prestizanjem i prekoraivanjem odreenih
granica
Teorijski to znai takoer otklon od paradigme spolno specifina
socijalizacija i ukazuje na primjenu koncepta k individualnom (ili
subjektivnom) oblikovanju ivota i razvoja, s jedne strane, ka drutvenim
procesima konstrukcije i produkcije nae zbiljnosti, s druge

26