Izvannastavne aktivnosti i

njihov utjecaj na uenikovo

slobodno vrijeme
Ivana Ivani, Josipa Sabo
Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet, Obala kralja Petra Kreimira IV. 2
jednopredmetni studij pedagogije, 2. godina preddiplomskoga studija

Saetak
Slobodno vrijeme prua velike mogunosti za kulturni i stvaralaki razvoj
linosti. Njegovo je provoenje u odgojno-obrazovnom sustavu najee unutar
izvannastavnih aktivnosti kroz koje uenici zadovoljavaju potrebe i interese te
ostvaruju specifina umijea i sposobnosti. kola moe uspjeti u oblikovanju i
realizaciji programa izvannastavnih aktivnosti na temelju kurikuluma u kojemu
slobodu izbora imaju uenici i uitelji. Sadraj slobodnoga vremena obuhvaa
niz raznovrsnih aktivnosti. Baviti se nekom vrstom aktivnou u slobodnom
vremenu ukazuje na prisan odnos subjekta s tom djelatnou. Izvannastavne i
izvankolske aktivnosti u ostvarivanju ciljeva imaju veliko znaenje. Uz
stjecanje znanja i nove kvalitete znanja, vana je i zadaa poticanje interesa,
pobuivanje znatielje, identifikacija i podrka darovitim uenicima te
uenicima koji pokazuju pojedinaan interes za pojedina podruja. Ako
slobodno vrijeme shvatimo kao prostor samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti,
sasvim je razumljiv interes pedagoga za razumijevanjem, istraivanjem i
unaprjeivanjem ovoga podruja odgojnoga djelovanja. Izvannastavne i
izvankolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti uenikovo slobodno vrijeme i
biti izabrane od strane samoga uenika.

Kljune rijei
odgoj, slobodno vrijeme, izvannastavne aktivnosti, djeca, kola, sloboda izbora

Uvod
Izvannastavne i izvankolske aktivnosti javljaju se kao odgovor na pitanje zbrinjavanja djece
u vrijeme u kojemu je uobiajeno da su oba roditelja zaposlena. Kvalitetno organizirano
slobodno vrijeme pomae ne samo u razvijanju dodatnih kompetencija kod djece, ve i u
poboljanju ponaanja i uspjeha u koli. U dananjem drutvu esto dolazi do zanemarivanja
vanosti izvannastavnih aktivnosti djeci nije dostupno dovoljno razliitih aktivnosti te se
one ne realiziraju u skladu s njihovim potrebama. Od djece se puno oekuje, a bitno je
naglasiti kako kola ima velik utjecaj na uenika i zbog toga djeci mora omoguiti razvoj svih
njihovih osobitosti. Ono to izvannastavne aktivnosti razlikuje od nastave jest to da se
odvijaju u posebnim skupinama u koje se uenici ukljuuju prema vlastitom odabiru. Budui
da djeca dobrovoljno odabiru aktivnosti, prisutan je visok stupanj motivacije to omoguuje
irok opseg i lake usvajanje znanja.
Svrha je izvannastavnih aktivnosti da potiu uenike na stvaralatvo, stjecanje znanja
i umijea prema njihovim individualnim interesima i sposobnostima. (iljkovi Raji
Berti, 2007)

Slobodno vrijeme
"Slobodno vrijeme je prostor i mogunost interakcije u procesima individualizacije,
socijalizacije i inkulturacije, dakle prostor samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti."
(Previi, 2000.)
Slobodno je vrijeme danas moderna i vrlo sloena pojava. Svojim implikacijama i sadrajima
ono je takoer postalo znaajan faktor odgoja i obrazovanja. Funkcije koje se veu uz
slobodno vrijeme su odmor, razonoda i osobni razvoj. (...) Rad i slobodno vrijeme prirodne
su i sasvim primjerene, zapravo nerazdvojne aktivnosti i odreenja ovjeka kao homo sociusa
i ne treba ih suprotstavljati nego komplementarno promatrati. (ibid.) Previi takoer
naglaava da se slobodno vrijeme moe odrediti kao ukupnost vremena, stanja i aktivnosti
koje nisu uvjetovane biolokom, socijalnom i profesionalnom nunou. Ako slobodno
vrijeme povezujemo uz prostor slobode svakoga pojedinca, onda je vano mladu osobu
osposobiti za odgovornost vlastitoga osobnog razvitka. U suvremenim je uvjetima teko
posvetiti svoje slobodno vrijeme neemu to potie razvoj potencijala jer postoji toliko mnogo
sadraja koji na neki nain 'otimaju' na prostor slobode. Za kojim emo sadrajima posegnuti
ovisi o nizu razliitih imbenika. Hoe li nam se primamljivima initi sadraji koji
podrazumijevaju konzumiranje neega gotovoga koje je za nas pripremio netko drugi ili
sadraji koji su vezani uz razvoj samoinicijative, velikim je dijelom odreeno naim odgojem
za slobodno vrijeme. Upravo je u tome velik znaaj i snaga odgojno-obrazovnih ustanova
koje mogu sustavno odgojno utjecati na uenike. Slobodno je vrijeme dio ivota svakoga
ovjeka koji postoji svakoga dana i u svakoj sredini, ali je razliito s obzirom na dob, spol,
zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa i druge imbenike.

kola je danas jedno od rijetkih mjesta gdje se djeca mogu kontinuirano susretati, razgovarati,
razmjenjivati ideje i usavravati svoje socijalne sposobnosti. kola kao prostor stvarnih
susreta pogodna je i za odgoj o slobodnom vremenu. Slobodno je vrijeme fenomen
suvremenoga drutva kojemu u posljednje vrijeme posveuje puno panje. Postoji niz
agencija i organizacija koje nas uvjeravaju da svoje slobodno vrijeme i novac trebamo
podrediti njihovim programima. Zato se djecu upisuje u razliite igraonice, sportske kole,
kole glume, plesa i sl., a da se prije toga ne provjere strune kompetencije osoba koje e
odravati navedene aktivnosti. Stoga se esto dogaa da su djeca preputena neprofesionalnim
ljudima koji ne rade na poboljanju sposobnosti djece.

to je za mlade slobodno vrijeme i to s njim

initi?
Slobodno je vrijeme ono vrijeme koje djetetu preostane poslije ispunjavanja svih kolskih i
drugih obveza. Mlaoj djeci treba omoguiti da vei dio slobodnoga vremena provedu u igri,
etnji i slinim aktivnostima na istom zraku, suncu i vodi. Djeci koja imaju volje i smisla
preporuuje se bavljenje odabranim sportovima, a ostalima, koji nemaju sportskih ambicija,
preporuuje se bavljenje rekreacijskim aktivnostima u kojima im se pruaju mogunosti za
bavljenje zdravim i korisnim sadrajima koji su dostupni svima. Meutim, djeci i mladima
savjetuje se da dio slobodnoga vremena barem povremeno iskoriste za bavljenje korisnim i
zanimljivim aktivnostima iz podruja glazbenih, scenskih, likovnih i drugih aktivnosti te
hobijima. Slobodno vrijeme ostvaruje se aktivnom komunikacijom kao temeljnom
odrednicom. Kako mladi usmjeravaju odrednice slobodnoga vremena prikazano je na slici 1
(Rosi, 2005):

Slika 1. Odrednice slobodnoga vremena

Empirijski rezultati ukazuju na to da se kao temeljne odrednice slobodnoga vremena mladih

profiliraju sljedea obiljeja (Luburi, Relja, 1999):
kao najdrae mjesto na kojemu mladi provode svoje slobodno vrijeme pojavljuju se
disko-klubovi i kafii;
najdraa osoba s kojom mladi provode svoje slobodno vrijeme svakako je neki
prijatelj te mladi ili djevojka;
kao duina vremena koje se posveuje druenju s drugima najprisutnija je odrednica
''svakodnevno''.
Na ljestvici najposjeenijih mjesta u kategoriji slobodnoga vremena nakon disko-klubova u
znatno niem opsegu slijede kafii, zatim kino, sportsko igralite ili sportska dvorana, pa
video-klub i kazalite. Priroda sa svojim parkovima, livadama i istim zrakom potpuno je
zanemarena u slobodnom vremenu ispitanika.
Kultura mladih danas je oitija upravo na glazbenim scenama. Vanost glazbenih trendova
omoguena je prvenstveno razvojem radija, a zatim i televizije i interneta. Tako elektroniki
mediji nisu vie samo kanali za prijenos informacija, ve istodobno postaju mediji
komunikacijske strategije.
Razliite su scene sve prisutnije i u podrujima svakodnevnoga ivljenja kao to su jelo,
odjea, potronja, kultura ili sport. Ideologija tijela, zdravlja ili zdrave prehrane teme su koje
se uz glazbu i modu neprestano propagiraju u televizijskim serijama, video-spotovima,
filmovima i asopisima za mlade. Pri tome je televizija sigurno bila najutjecajniji medij, jer je
uspio ukljuiti gotovo sve potrebe mladih. Danas je to, dakako, internet.

Sadraj slobodnoga vremena aktivnosti

Sadraj slobodnoga vremena obuhvaa niz raznovrsnih aktivnosti. Baviti se nekom vrstom
aktivnou u slobodnom vremenu ukazuje na prisan odnos subjekta s tom djelatnou. Moe
se rei da su te aktivnosti nastale na interesima, pa su to interesne aktivnosti. Odvijaju se
slobodno, spontano i s namjerom. Interesna je aktivnost individualizirana. Takoer, ona je i
stilska jer svaki pojedinac izraava kroz nju svoj osobni stil. Te su aktivnosti
samopotkrepljujue i njihovo je obavljanje samo po sebi nagrada. Aktivnosti slobodnoga
vremena vrlo su kompleksne. One mogu biti razliite i raznovrsne, primjerice, aktivnosti u
podruju tjelesno-zdravstvene i ekoloke kulture ili aktivnosti u podruju etike, estetike,
radnoga i tehnikoga podruja i sl.
Svaka odgojna sredina razvija prema mogunostima, interesu djece i mladei raznovrsne
slobodne izvannastavne i izvankolske aktivnosti kojima dopunjuje i podie kvalitetu
odgojnoga rada. Aktivnosti kojima se uenici bave u slobodno vrijeme mogu se podijeliti u tri
osnovne skupine: aktivnosti za odmor, rekreaciju i razvoj linosti (Rosi, 2005):
Prve aktivnosti slue odmaranju, bez posebnoga i napornijega fizikog ili psihikog
angamana u domu, na javnom mjestu ili u prirodi. Uglavnom su individualnoga
4

karaktera. Odmor je proces obnavljanja i osvjeavanja istroenih supstancija, fizike i

psihike energije te uspostavljanja novih snaga koje su ovjeku potrebne za ivot i rad.
Drugu skupinu aktivnosti ine razliiti oblici rekreacije u najiremu smislu te rijei,
sa zadatkom aktivnoga odmora, zdrave razonode ili zabave (etnja, izleti, drutvene
igre).
Treu skupinu ine aktivnosti koje su namijenjene razvoju linosti putem razliitih
podruja ljudske djelatnosti (obrazovne, kulturne, drutvene).
Svrha, cilj i zadatak takvih aktivnosti su da ivot odgajanika uine ljepim, humanijim,
raznovrsnijim, korisnijim, zanimljivijim i ugodnijim.

Ostvarivanje slobodnih interesnih aktivnosti

Slobodne se interesne aktivnosti mogu ostvariti kao izvannastavne i izvankolske aktivnosti.
Izvannastavne i izvankolske aktivnosti ine temelj kontinuuma kole (slobodno vrijeme) te
potiu individualni razvoj stvaralakih sposobnosti i interesa. Upravo su izvannastavne i
izvankolske aktivnosti kroz zainteresiranost djece i mladih idealno mjesto za provoenje
postavljenih ciljeva realiziranjem opih i diferenciranih programa za uenike izrazitijih
sposobnosti, ali i za sve druge. Kreativne sposobnosti posjeduju gotovo svi uenici, dakako,
razliito razvijene. Kontinuirano djelovanje u okviru izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti
i u slobodnom vremenu uenika poticaj je razvoju dispozicija i cjelovitoga razvoja osobnosti
uenika.
Izvannastavne i izvankolske aktivnosti u ostvarenju ciljeva imaju veliko znaenje. Uz
stjecanje znanja i nove kvalitete znanja, vana je zadaa poticanje interesa, pobuivanje
znatielje, identifikacija i podrka darovitih uenika i uenika koji pokazuju pojedinani
interes za pojedina podruja.

Slobodno vrijeme kao odgojna sredina

Odgojni se proces uvijek odvija u odreenom razvoju u vie ili manje naklonjenoj odgojnoj
sredini. Odgojna sredina obuhvaa fiziko, socijalno, kulturno, psihiko i vjersko okruenje u
vremenu i prostoru u kojemu se pojedinac razvija. Suvremeno se drutvo sastoji od razliitih
sredina koje mogu imati odgojno znaenje. Prema Muanoviu i Rosiu (1997) razlikujemo:
intencionalne odgojne sredine (obitelj, kola, ueniki dom) ustanove ija je osnova
djelatnost odgoj;
funkcionalne odgojne ustanove ustanove i socijalne sredine u kojima se uz ostale
aktivnosti neplanirano ostvaruje odgojni proces.
Najvanije odgojne sredine u vremenu i prostoru nalazimo na slici 2:

Slika 2. Sredine slobodnoga vremena

U razliitim odgojnim sredinama odgajanik stjee razliita iskustva, izvodi razliite aktivnosti
i izloen je razliitim utjecajima i oekivanjima osoba s kojima se susree. Svaka odgojna
sredina raspolae specifinim odgojno-obrazovnim potencijalima koje nalazimo na slici 3
(Rosi, 2001).

Slika 3. Odgojna sredina

U svakoj odgojnoj sredini postoje tri imbenika koji sustavno (namjerno, posredno i
neposredno) djeluju u ostvarivanju strategije odgoja i primjene odgojnih metoda rada u
slobodnom vremenu. Odluujui su imbenici razvoja djeteta odgojna sredina i kakvoa
odgoja u pojedinim aktivnostima djece, mladih i odraslih u slobodnom vremenu.

Poloaj kole u odnosu na slobodno vrijeme

Uloga kole u odnosu na slobodno vrijeme uenika, posebno u procesu razvoja kulture
provoenja slobodnoga vremena, postaje sve znaajnija. kola je danas u znatnoj mjeri
tradicionalna odnosno preoptereena sadrajima, zadatcima, provjeravanjem i ocjenjivanjem,

pa postaje upitno mogu li uenici udovoljiti svim njezinim zahtjevima i razliitim kolskim
obvezama, uz prirodno zadovoljavanje potreba za igrom, odmorom i razonodom.
kola je i socijalna zajednica, mjesto uenja, ali i susreta uenika, uz uvaavanje svih njihovih
razvojnih karakteristika i potreba koje se mogu realizirati tek u dijalogu kole s okolinom.
kola tranzicije nema vie samo tradicionalnu ulogu jer se u obrazovanju nude nove
mogunosti izvan nastave. Neke su od mogunosti iskoraka kole iz zadanih okvira razliite
izvannastavne i izvankolske aktivnosti koje u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju i uspjenu
praksu. Kod aktivnosti slobodnoga vremena najvanije je njihovo pozitivno usmjerenje, a ono
se moe postii upravo pedagoki osmiljenim aktivnostima koje drutveno i kulturno
vrijednim sadrajima osiguravaju zadovoljavanje individualnih potreba mladih.

Izvannastavne aktivnosti
Izvannastavne i izvankolske aktivnosti vane su za pravilno iskoritavanje uenikova
slobodnoga vremena radi zadovoljavanja uenikih potreba i interesa te sveukupnoga
poboljanja kvalitete ivota. Izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima uenici mogu
aktivirati svoje stvaralake snage za ije zadovoljavanje i izraavanje nisu imali prilike u
ostalim vidovima ivota.
Izvannastavne i izvankolske aktivnosti integrirani su dio odgojno-obrazovne strukture
osnovne kole. One osiguravaju uenicima struno-pedagoki pristup te pruaju mogunost
organiziranja kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena, a ujedno i poduavaju kako bi se
trebale stvarati poeljne radne navike te voditi briga o vlastitom zdravlju i radnoj sposobnosti.
Smisao i rad izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti nije samo u pruanju mogunosti
darovitima, ve u poticajima omoguavanja i stvaranja uvjeta da se to vie uenika ukljui u
razliite organizacijske oblike u kojima e pronai smisao i zadovoljstvo te shvatiti vlastite
potrebe.
Dosadanja istraivanja pokazuju da je slobodno vrijeme ono podruje svakodnevnog ivota
u kojem se mladi najranije osamostaljuju i u kojoj je njihova autonomija najvea (Iliin i
sur., 2001). Aktivnosti slobodnoga vremena one su aktivnosti koje pojedinac prihvaa prema
slobodnoj volji i interesu, a koje ukljuuju i sve obveze i sve posljedice koje iz njih proizlaze.
Stoga, izvannastavne i izvankolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti uenikovo slobodno
vrijeme i biti izabrane od strane samoga uenika. Od pedesetih do osamdesetih godina
prologa stoljea u hrvatskim se kolama izvannastavni oblici organiziraju pod nazivom
slobodne aktivnosti, a od osamdesetih godina do danas pod nazivom izvannastavne aktivnosti.
S obzirom na injenicu da se u suvremenoj koli izvannastavne aktivnosti temelje na
uenikovu slobodnom izboru, prikladniji bi naziv svakako bio slobodne aktivnosti.

Preduvjeti kvaliteti izvannastavnih aktivnosti u

koli
Preduvjeti za kvalitetu izvannastavnih aktivnosti u koli su: potpora kolske uprave uiteljuvoditelju izvannastavnih aktivnosti, samostalnost uitelja u izboru programa, ukljuenost
uenika u izvannastavne aktivnosti te struno usavravanje uitelja za taj oblik odgojnoobrazovne djelatnosti. Od uitelja-voditelja oekuje se definiranje ciljeva, metoda, socijalnih
oblika rada te umijea u izboru materijalnih sredstava potrebnih za izvoenje odreenoga
programa izvannastavne aktivnosti. S pedagoko-didaktikoga stajalita od uitelja-voditelja
oekuje se pokretanje i organiziranje izvannastavne aktivnosti, oekuje se da bude
dijagnostiar koji otkriva najjau uenikovu sposobnost te na nju usredotouje svoje
djelovanje, da bude demokratski rukovoditelj koji vodi i savjetuje uenike te kreator sklon
istraivanju, eksperimentiranju, izboru i usvajanju vjetina i metoda koje unaprjeuju njegovo
pedagoko, didaktiko i metodiko djelovanje.
Struno usavravanje uitelja u podruju izabranoga programa izvannastavnih aktivnosti treba
se odnositi na razumijevanje svrhe i cilja izvannastavnih aktivnosti te na sposobnost
pedagoko-metodikoga osmiljavanja programa jer za njihovo kvalitetno provoenje nije
dovoljan samo entuzijazam, ve su potrebna struna znanja i metodike pripreme. Osnova je
izvannastavnih aktivnosti sloboda izbora i postojanje motivacijskoga sklopa koji uvjetuje
izbor. Ako slobodno vrijeme shvatimo kao prostor samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti,
sasvim je razumljiv interes pedagoga za razumijevanjem, istraivanjem i unaprjeivanjem
ovoga podruja odgojnoga djelovanja. Ono proizlazi i iz cilja odgoja koji izraava
usmjerenost na osobni razvoj uenika, a njegovo osposobljavanje za kvalitetno, aktivno i
odgovorno ivljenje proizlazi iz potrebe odgoja za koritenjem slobodnoga vremena koje
obogauje i razvija osobnost te pretpostavlja vrijeme ispunjeno kreativnim djelovanjem u
izvannastavnim aktivnostima. Izvannastavne aktivnosti trebaju poticati iskustveno uenje,
osobnu aktivnost, doivljaj vlastite vrijednosti i unutarnju motiviranost. Preoptereenost
kolskim programima i zahtjevima okoline s jedne te sve vea ponuda mogunosti bijega od
realnosti s druge strane, dovode do neprimjerenih naina zadovoljavanja slobodnoga vremena
koje bi trebalo biti predvieno za rad na osobnom rastu i razvoju, aktivnoj relaksaciji i
kreiranju vlastitoga, pozitivnog ivotnog stila. Tome doprinosi i zapostavljenost odgojne
uloge kole. O kulturi provoenja slobodnog vremena u kolama malo se govori jer kola
brine o organizaciji i provoenju nekoliko oblika izvannastavnih aktivnosti na koje kole
obvezuje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnom i srednjem kolstvu (NN, br. 87, 2008), a
koje su esto ograniene organizacijskim, kadrovskim i materijalnim uvjetima pojedinih
kola. Tako umjesto ponude aktivnosti za koje su uenici zainteresirani i motivirani, kole
nude one aktivnosti za koje imaju uvjete i resurse. est je sluaj da izvannastavne aktivnosti
provode uitelji koji time samo popunjuju satnicu, a nisu dovoljno struni niti motivirani za
dodijeljenu im aktivnost. Nije rijedak ni sluaj da uenici, i pored elje za sudjelovanjem u
ponuenim aktivnostima, zbog preoptereene redovne nastavne satnice i programa ne mogu u
njima sudjelovati ili kada izvrsni uenici sudjeluju u nekoliko izvannastavnih aktivnosti koje

nisu izabrane prema slobodnom izboru. Navedene potekoe u provedbi izvannastavnih

aktivnosti poticaj su za ovo istraivanje.

Izvannastavne aktivnosti kao prostor

kreativnog djelovanja
Izvannastavne aktivnosti iznimno su vane za poticanje i razvoj kreativnosti djece i mladih.
Briga o kreativnosti u kolskim uvjetima jedna je od najvanijih zadaa suvremene kole
koja prije svega mora polaziti od potreba djeteta, ali istovremeno i od potreba suvremenog
drutva u kojemu kreativnost predstavlja osnovnu polugu razvoja (Mlinarevi Brust, 2009).
Sama rije izvannastavne ili slobodne aktivnosti implicira postojanje osnovnih psiholokih
uvjeta za razvoj kreativnosti psiholoku slobodu i sigurnost, to uenicima predstavlja
snaan motivirajui imbenik za sudjelovanje. Ako polazimo od premise da je kreativnost
opa ljudska osobina i kvaliteta univerzalna i svojstvena svim ljudskim biima, koju pojedinci
posjeduju u razliitom rasponu i razliitim intenzitetom i koja je osnova za razvoj svakoga
drutva (ibid.), tada smo kao drutvo odgovorni omoguiti i poticati njezin razvoj. Pogotovo
stoga to kreativne osobe predstavljaju znaajan ljudski potencijal svake zemlje i snaan
imbenik razvoja drutva. kole koje na prvo mjesto stave kreativnost svojih uenika
umjesto bubanja mnotva nepotrebnih injenica imat e smisla, dok e ostale biti sve vie
neuinkovite i esto tetne za razvoj uenika, kao i cijelog drutva (iljkovi Raji
Berti, 2007). Uloga kole i uitelja neupitna je u provedbi izvannastavnih aktivnosti kao
sastavnom dijelu odgojno-obrazovnoga programa. Smatramo da pristup njihovoj organizaciji i
provoenju nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti. elimo li u pozitivnom pravcu
restrukturirati izvannastavne kolske aktivnosti, potrebni su primjereni preduvjeti, predani
uitelji koji slobodno mogu birati izvannastavne aktivnosti te zajedno s uenicima stvarati
sadrajnu strukturu pojedine aktivnosti. Stvaralaki potencijal pojedinca zahtijeva odreenu
okolinu i uvjete kako bi se mogao slobodno razvijati i aktualizirati (Mlinarevi Brust, 2009).
Vano je naglasiti da okolina treba biti sigurna i poticajna kako bi uenik zadovoljio svoje
aktualne potrebe, lake razvio svoje mogunosti i osjetio zadovoljstvo koje proizlazi iz
procesa aktualizacije osobnih potencijala. Promjene u odgoju i obrazovanju u hrvatskim su
kolama u posljednje tri godine intenzivnije to je rezultat uvoenja Hrvatskoga nacionalnog
obrazovnog standarda i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma Republike Hrvatske. Posveuje
se, izmeu ostaloga, znaajnija pozornost i izvannastavnim aktivnostima kao vanom
imbeniku sveukupnoga odgojno-obrazovnog djelovanja te kao dijelu obveznoga nastavnog
plana koji obuhvaa dio nastavne djelatnosti uenika.
Izvannastavne aktivnosti ine vrlo znaajan dio odgojno-obrazovnoga sustava jer je to dio
djelovanja kole kojim je lake doprijeti do uenika. Prema vlastitim interesina uenici sami
biraju koje izvannastavne aktivnosti ele pohaati. Time su izvannastavne aktivnosti
prilagoene potrebama i eljama djeteta te tako pruaju mogunost individualnoga razvoja
svakoga djeteta. Obvezni je dio kolskoga programa strogo definiran, a izvannastavne
aktivnosti ine onaj slobodniji i fleksibilniji dio, odnosno prostor slobodnoga odabira uenika.
Ocjena za uenika predstavlja stres, a izvannastavne aktivnosti neobavezan su prostor u
9

kojemu ocjena nema. Slobodno je vrijeme prostor slobode u kojemu osoba sama odabire hoe
li to vrijeme iskoristiti za napredovanje. Hoe li ta osoba to i uiniti ovisi o tome je li na nju
bio usmjeren odgojni utjecaj u kritinom razdoblju njezina odrastanja. Tu kola ima veliku
ulogu jer ima priliku, mogunost i zadau odgojno utjecati u svim dijelovima, pa tako i u
dijelu odgoja za slobodno vrijeme. Sadraji izvannastavnih aktivnosti trebaju biti prilagoeni
tako da se njihovim ostvarivanjem moe doi do toga cilja. Ukljuujui se u izvannastavne
aktivnosti, uenici odluuju jedan dio svojega slobodnog vremena provesti u koli, to kola
treba prepoznati kao mogunost dodatnoga odgojnog djelovanja.

Literatura
1. iljkovi, Raji, Berti (2007), Izvannastavne i izvankolske aktivnosti, Odgojne
znanosti, Vol. 9, br. 2, str. 113-145; Zagreb: Uiteljski fakultet.
2. Previi, V. (2000), Slobodno vrijeme izmeu pedagogijske teorije i odgojne prakse,
Napredak: asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 141; 4, str. 403-410.
3. Rosi, V. (2005), Slobodno vrijeme slobodne aktivnosti, Rijeka: Biblioteka Educo.
4. Plenkovi, J. (1997), Slobodno vrijeme i odgoj, Zadar: Filozofski fakultet.
5. Mlinarevi, V., Brust ,M., (2009), Kvaliteta provedbe kolskih izvannastavnih
aktivnosti, Osijek: Uiteljski fakultet.
6. Iliin i sur., (2001), Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ivotu djece,
Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.

10