Professional Documents
Culture Documents
Predavanja HIP PDF
Predavanja HIP PDF
Pneumatski
Zrak, ostali plinovi
ZAPAMTITE
Tekuine ili plinovi
Hidraulika
Pumpe
Cijevi i spojevi
Ventili
Razvodnici
Analogni relejima i kontrolerima
Protoni ventili
Tlani ventili
Pneumatika
Kompresori
Cijevi i spojevi
Ventili
Razvodnici
Analogni relejima i kontrolerima
Protoni ventili
Tlani ventili
HIDRAULIKA
Hidraulika
Hidraulika je znanost koja se bavi tehnikom primjenom
hidromehanike
Uljna hidraulika dobila je naziv zbog primjene ulja kao
medija za prijenos snage i informacija
Hidrostatski prijenosnici
Pogonski motor
EM ili motor s
unutarnjim
izgaranjem
Pumpa
Hidromotor
Radni stroj
Mehanika energija
Mehanika energija
Pretvorba mehanike energije u energiju
tlaka radne tekuine
PUMPA
AKTUATOR
HIDROMOTOR
POGONSKI
STROJ
RADNI STROJ
CJEVOVOD ZA SPAJANJE
PUMPE I HIDROMOTORA
MEHANIKA VEZA S
RADNIM STROJEM
MEHANIKA
VEZA S
POGONSKIM
MOTOROM
MEHANIKA
VEZA
AKTUATOR PUMPA
HIDRAULIKA
VEZA
HIDROMOTOR
MEHANIKA
VEZA
RADNI STROJ
Mobilni sustavi
Stacionarni sustavi
Poklopci na grotlima
Rampa na trajektu
Servisna dizalica
Vitla
rovokopac.asx
cilindar bagera.asx
Damper.asx
Hidraulika
prea
Stroj za brizganje plastike
Obradni centar
Pascalov zakon
F2
A2
s1
A1
s2
F1
F1 : F2 = A1 : A2
A2
F2 = F1
A1
& = A v
m
1 A1 v 1 = 2 A2 v 2
Uz nepromijenjenu gustou:
A1 v 1 = A2 v 2
Bernoullijeva jednadba
zakon o odranju energije
Daniel Bernoulli (1700 -1782)
p+
p+
v2
2
+ g h = const
v2
2
ENERGIJA
HIDROSTATIKOG
TLAKA
+ g h = const
KINETIKA
ENERGIJA
ENERGIJA
POLOAJA
p+
v2
2
= const
Laminarno strujanje
Kod laminarnog strujanja tekuina se kree u slojevima
okomito na smjer strujanja. Zbog toga je takvo strujanje i
dobilo naziv slojevito strujanje (lat. lamina = sloj). Dakle,
strujnice su paralelne s osi cijevi.
y
v=0
r
vmax
p1
v max
p1 p2 2
=
r
4 l
x
p2
Turbulentno strujanje
Oblik strujanja fluida kod kojeg se dijelovi fluida gibaju nepravilno
s neujednaenim lokalnim brzinama.
vmax
v
Reynoldsov broj
Osborne Reynolds ( 1842 1912)
Re =
vd
64
=
Re
Za laminarno strujanje
Za turbulentno strujanje
= 0,3164 Re 0,25
p =
v2
2
Ravni raspor
b 3 p1 p2
QL =
12
l
Koncentrini raspor
d 3 p1 p2
QL =
12
l
Ekscentrini raspor
d 3 p1 p2
QL =
1 + 1,5 3
12
l
Dd
2
Poveanje tlaka
p = c v
Brzina irenja zvuka
E ol
c=
E ol d i
1+
Es s
Kavitacija
Kavitacija je pojava stvaranja upljina unutar toka radnog
medija.
Pitanja za ponavljanje
Pomou kojeg se medija prenosi energija u hidraulikim
prijenosnicima?
Pomou kojeg se medija prenosi energija u
pneumatskim prijenosnicima?
Kako se naziva fundamentalna znanost koja se bavi
prouavanjem zakonitosti kod tekuina i kako se dijeli?
to je hidraulika, a to uljna hidraulika?
to su to hidrostatski prijenosnici?
Na kojem se principu zasniva rad hidrostatskih
prijenosnika?
Radna tekuina
Radna tekuina* u hidraulikom sustavu obavlja slijedee
osnovne
funkcije:
prenosi energiju
prenosi signal (tlani impuls)
podmazuje pokretne dijelove strojeva i ureaja
odvodi toplinu nastalu uslijed gubitaka u sustavu
priguuje, zbog tlanih udara, nastalu buku i vibracije.
*U stranoj literaturi koristi se pojam fluid (lat. fluidus tekui) ili radni fluid (eng. working fluid),
premda ga se moe nai i u naoj tehnikoj literaturi. Budui da se u hidraulikim sustavima
pored hidraulikih ulja koriste i neki drugi fluidi, usvojen je pojam radna tekuina.
Kompresibilnost
0f =
30 C
50 C
70 C
90 C
C
110
2
1,73
V0
V0
p
K = V0
p =
p
=
V
V V0
V s
10 C
299
Srednji adijabatski
modul kompresije K
K= f ( pe , u )
x10 bar
200
400
600
Pretlak pe / bar
800
0,7
0,5
= f ( pe , u )
=1
10
0f
3
2
C
0
9 0 C C
7
50 0 C
3 C
10
V V0 V p
=
=
V0
V0
K
1,73
1
299
Relativna promjena
volumena V/ V0
% 5
0 100 200
400
600
Pretlak pe / bar
800
Gustoa
Gustoa se definira kao omjer mase i volumena :
m
=
V
Gustoa se mijenja s promjenom tlaka i temperature. Podaci o
gustoi hidraulikih tekuina nalaze se u tablicama za
temperaturu od 150C i atmosferskom tlaku od 1bara.
Gustoa / kg/m 3
0,92
= f (u ,pe )
0,90
pe =8
00
600 bbar
400 bar
200 bar
ar
0 bar
0,88
0,86
0,84
0,82
0,80
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110
15
Temperatura u / C
Referentna temperatura
= 15 C (u 15 C )
0
= 0,65
kg/(m3 K).
15 C
p =
1 T p
0
11
(
)
T 65K75 10
Pa-1.
= (1 + T p )
Viskoznost
Viskoznost je takvo svojstvo hidraulikih tekuina, kojim je
predstavljena veliinu unutarnjeg trenja izmeu slojeva tekuine.
Meu slojevima se prema Newtonovom zakonu pojavljuje
smino naprezanje, koje djeluje kao otpor kretanju estica.
tekuine.
Profil brzine
Udaljenost stijenki
y
vx2
B
Sloj 1
Sloj 2
vx1
Brzina strujanja
v
=
y
[m2/s]
- kinematska viskoznost
[Pas] - dinamika viskoznost
[kg/m3] - gustoa.
1000
500
10
100
0
68
46
Ovisnost viskoznosti o
temperaturi (VT odnos)
32
30
22
20
15
10
-30 -20 -10
0 10 20
40
60
Temperatura / [C ]
80
100
Hidrostatski strojevi
Protok pumpe/hidromotora
Protok je volumenska koliina radne tekuine koju daje stroj u jedinici
vremena
Qth = Q1 n
Q1 = q1 2 m / okr
n min 1 , s 1
q1 m 3 / rad
Specifini protok
] Specifini protok
Qth = q1 2 n = q1
Q p = Qth , p QLp
HIDROMOTOR
QM = Qth ,M + QLM
QLp , QLM
Q
Qth
QLP
Qp
Qth
p=const
Qth
Qp
Q1=const
QLp
QP
n
Pth =Q th p = Q1 n p [W ]
U mehanikim sustavima je:
Pth = Tth
Q1 n p
Tth =
=
= q1 p [Nm]
2 n
Pth
PUMPA
HIDROMOTOR
Qth, p Q Lp
Q Lp
Vp =
=
=1
Qth, p
Qth, p
Qth, p
Qp
VM =
Qth, M
QM
Q M Q LM
Q LM
=
=1
QM
QM
mp =
Tth , p
Tul
Tul
T gp
HIDROMOTOR
Tizl
Tizl
mM =
Tth,M
PUMPA
tp = vp mp
HIDROMOTOR
tM = vM mM
Qp
Qth, p
Tth, p
Tul
Qp
Q1 p n p
Q1 p p
2 Tul
Pul =
Q p p
Tul p
tp =
Q p p
Pul
Q p p
tp
tM =
Q1M p
QM
Tth
QM
2
tM
Tizl M
Pizl
=
=
QM p QM p
Pizl = Q M p tM
Zupasti strojevi
U osnovi mogu raditi i kao pumpe i
kao hidromotori.
Radni elementi su im zupanici.
Promjena volumena postie se
rotacijskim gibanjem radnih
elemenata.
Spadaju u grupu hidrostatskih strojeva kojima se protok ne
moe regulirati.
Prednosti:
vrlo jednostavne konstrukcije i sigurni u pogonu, osobito
Prednosti:
male dimenzije i kompaktna konstrukcija
neznatna pulzacija protoka, mala buka
povoljan volumetriki stupanj iskoristivosti
mogunost regulacije protoka (jednoradni - povoljno u
primjeni kod upravljanja i regulacije)
Nedostaci:
osjetljivi na vrne tlakove (lom krilaca)
nepovoljan mehaniki i ukupan stupanj iskoristivosti
jednostrano optereenje rotora i vratila (jednoradni)
nemogunost regulacije protoka (vieradni i izvedba s
lopaticama u statoru).
Primjena:
glavna primjena kod alatnih strojeva
dozirne pumpe u procesnoj industriji
STATOR
KRILCA
USIS
ROTOR
TLAK
VRATILO
KOSA
PLOA
POGONSKO
VRATILO
PAPUICA
CILINDARSKI
BLOK
RAZVODNO
ZRCALO
0- POLOAL
h hod klipa
A povina poprenog presjeka klipa
DT diobeni promjer za = 0
- nagib ploe
Z broj klipova
KLIP
h = Dt tan
- hod klipa
Q1 = z A h = z A DT tan
h hod klipa
0- POLOAJ
KLIP
CILINDARSKI BLOK
- nagib bubnja
z broj klipova
RAZVODNO ZRCALO
Q1 = z A h = z A DT sin
g S klipovima u statoru
VRATILO
RAZVODNIK
PAPUICA
EKSCENTAR
d K2
d K2
Q1 = z
h = z
2e
4
4
Moment torzije radijalno klipnih motora
Q1
z 2
T=
p M = d K e p M
2
4
dK promjer klipa
z broj klipova (neparni 5,7,9)
e - ekcentrinost izmeu osi statora i rotora
PULZACIJA
PROTOKA
PULZACIJA
TLAKA
POJAVA
BUKE
SVOJSTVA
TLANOG
ULJA
DJELOVANJE
INSTALACIJE
TRENUTANI
UKUPNI
PROTOK
Nastanak ukupnog
protoka klipne
pumpe sa 6 cilindara
TLAENJE
TRENUTANI
PROTOK
SVAKOG
CILINDRA
USISAVANJE
cilindri
Cilindri
Cilindri na
grabilici bagera
Jednoradni cilindri
A1
A3 A2
F = p A
i ako pumpa alje konstantni protok:
Q = v A
tada su odgovarajui tlakovi koje mora dati pumpa, odnosno brzine
kojima se giba pojedini klip teleskopskog cilindra sljedei:
F
p1 =
A1
(miminalni tlak)
Q
v1 =
A1
(minimalna
brzina)
F
p4 =
A4
(maksimalni tlak)
Q
v4 =
A4
(maksimalna brzina)
F1 = p A1
U povratnom hodu:
Kako je:
A1 f A2
F2 = p A2
F1 f F2
Q
A1
Q
v2 =
A2
v1 =
v1 p v 2
Moment cilindri
Ukoliko
je
potrebno
ostvariti
ogranieno rotacijsko gibanje (< 3600),
tada se koriste moment cilindri. Ovaj
je sastavljen od klipa s nazubljenim
letvom, koji je u zahvatu s jednim
zupanikom
montiranim
na
pogonskom vratilu. Smjer rotacije ovisi
s koje se strane cilindra dovodi ulje
pod tlakom.
d
T = p A
2
A povrina klipa
d diobeni promjer zupanika
T = p A rm z
A povrina krilca
rm - srednji polumjer krilca
z broj krilaca
SEGMENT
ROTOR S
KRILCEM
Pitanja za ponavljanje
Koje osnovne funkcije obavlja radna tekuina u hidrostatskim
sustavima?
Koliku kinematsku viskoznost mora imatu ulje?
Zato je poeljno da se viskoznost ne mijenja s poveanjem
temperature?
to znai imati dobro svojstvo podmazivanja?
Koju temperaturu smije imati radna tekuina tokom rada?
to se dodaje uljima da bi imala sva potrebna svojstva dobre
radne tekuine?
Navedite vrste ulja koja se koriste kao radne tekuine u
hidrostatskim sustavima.
to je to kompresibilnost fluida?
REGULACIJSKI UREAJI
Razvodni ventili
Razvodnim se ventilima regulira smjer protoka radne
tekuine. Dijele se u tri grupe:
g s klipom koji se pomie aksijalno
g s rotirajuim klipom
g ventilski razvodnici
a)
b)
c)
Proporcionalni razvodnici
Upravljanje
jednoradnim cilindrom
Upravljanje
dvoradnim
cilindrom
Upravljanje
dvoradnim cilindrom
(s neutralnim
poloajem)
Tlani ventili
Zaporni ventili
Osnovna je uloga zapornih ventila zatvaranje protoka u
jednom smjeru, a dozvoljavaju ga u drugom smjeru. Izvode
kao ventili sa sjeditem: s kuglicom ili stocem kao zapornim
elementom. Postoje dvije osnovne izvedbe zapornih ventila:
nepovratni ventil
deblokirajui nepovratni ventil
Nepovratni ventili
Uloga je nepovratnog ventila da propusti struju radne tekuine kada ona
dostigne tlak kojim se moe savladati sila opruge (ili masa kuglice ili
konusa), koja dri kuglicu ili konus naslonjene na sjedite ventila. U
suprotnom smjeru strujanje nije mogue.
a) Nepovratni ventil s kuglicom
b) Nepovratni ventil s konusom
c) Simbol nepovratnog ventila
optereenog oprugom
d) Simbol nepovratnog ventila
bez opruge
Regulator tlaka
Ukoliko je u nekom dijelu hidraulikog kruga potrebno odravati konstantni
tlak, ugrauje se regulator tlaka.
Priguni ventili
Priguni ventili izvode se s konstantnim priguenjem ili se priguenje moe
mijenjati.
Konstantno priguenje
a) Prigunica
b) Blenda
Regulirano priguenje
c) Priguenje iglom
d) Priguenje rasporom
e) Priguenje utorom
f) Priguenje utorom
g) Priguenje zavojnicom
h) Priguenje zavojnicom
AK
p z p Sy =
FF
AK
za
visokotlane
VENTIL ZA REGULACIJU
PROTOKA
vd
64 l
Razdjelnik protoka
Ukoliko jedna pumpa mora snabdijevati dva potroaa, tada se ugrauje
razdjelnik protoka.
Qlinks
= konst
Qrechts
Pitanja za ponavljanje
to su to regulacijski ureaji?
Kako se dijele ventili i kakve su im funkcije?
Objasnite simbolino oznaavanje razvodnih ventila.
Objasnite nain rada proporcionalnog razvodnika.
Objasnite funkciju zapornog ventila te navedite vrste zapornih
ventila.
Nacrtajte simbole nepovratnih ventila?
U kojim se sluajevima koriste deblokirajui nepovratni ventili?
Koju ulogu imaju ventili za ogranienje tlaka i gdje se ugrauju?
POMONI UREAJI
Cjevovodi
1. Kruti cjevovodi najee eline cijevi, avne i
beavne (hladno valjane) ovisno o tlaku koji vlada u
cjevovodu - za vrsto spajanje elemenata
2. Savitljivi cjevovodi koriste se u sluajevima kada se
radni element giba, ili je cjevovod potrebno esto
demontirati
Kruti cjevovodi
Osnovni kriteriji za izbor materijala cijevi je vrstoa cijevi, hrapavost povrine i
homogenost materijala. Najvie se koriste beavne hladno valjane eline cijevi
(obavezno za visoke tlakove) i avne cijevi za niskotlane cjevovode. Izuzetno
se koriste cijevi od bakra, mesinga i aluminija.
Protoni promjer cijevi
d = 4,607
Q
vsr
vsr
D p
s=
200 dop
s mm debljina stijenke
D mm vanjski promjer cijevi
p bar - tlak u cijevi
Savitljivi cjevovodi
Na svim onim mjestima gdje nije mogue ugraditi krute cijevi, ugrauju se
savitljive: spojevi s pokretnim dijelovima, prostorno teko spojiva mjesta,
spojevi koji se skidaju i premjetaju i sl.
Materijal savitljivih cijevi podloan je starenju, osjetljiv na vibracije i visoke
temperature, vee brzine strujanja itd.
GUMA, POLIESTER,
POLIURETAN
ELINA MREA
Prikljuci
Prikljucima se spajanju ureaji i cjevovodi.
Prikljuci za meusobno spajanje krutih cijevi i krutih cijevi
s ureajima
e)
Brzorastavljive spojnice
Vrste brtvljenja
Spremnici
Namjena im je viestruka:
h Pohranjuju dovoljnu koliinu hidraulike tekuine za nesmetan i
pravilan rad sustava
h Omoguuju hlaenje hidraulike tekuine (po potrebi i grijanje
ugradnjom grijaa)
h Omoguuju nesmetano izdvajanje plinova
h Omoguuju izdvajanje vode
Konstrukcija spremnika
Za izradu se spremnika koriste Al - limovi, elini limovi ili limovi od
nehrajueg elika.
Volumen spremnika
Vsp = z Q p
Filteri
Ventil sa sjeditem
Karakteristike filtera
Karakteristike filtera se iskazuju na sljedei nain:
h Finoom filtriranja
h Koliinom izdvojenih estica
h Koliinom protoka kroz filter
h Padom tlaka
x =
n( x ) na ulazu
n( x ) na izlazu
Ugradnja filtera
GLAVA FILTERA
AICA FILTERA
POKLOPAC FILTERA
POVRATNI FILTER
TLANI FILTER
ULOAK FILTERA
Hidrauliki akumulatori
Funkcije su im sljedee:
h Akumuliranje energije
h Koritenje akumulirane hidraulike energije prema po potrebi
h Trenutno osiguranje energije kod prestanka rada pumpe (kvar,
nestanak energije za pokretanje pumpe i sl.)
h Nadomjestak hidraulike tekuine kod gubitka curenjem
h tednja energije
h Priguenje udara i pulzacija
U tijelu akumulatora nalazi se razdjelni lan (mijeh, membrana ili klip), kojim
se odvajaju plin (najee duik) i hidraulika tekuina.
Osnovni parametri za dimenzioniranje akumulatora su tlak, volumen i
temperatura. Procesi koji se zbivaju s plinom prilikom ekspanzije odn.
kompresije su najee politropski (izmeu adijabate i izoterme).
Akumulator se prije putanja u rad puni plinom na tlak p1 i volumen V1.
Ugradnjom u hidrauliki sustav, prilikom punjenja tekuinom plin se sabija na
odreeni tlak i volumen, pa e tlak tekuine biti jednak tlaku plina. Ukoliko u
sustavu padne tlak ispod vrijednosti p2, iz akumulatora e potei tekuina u
sustav.
AKUMULATOR S
MEMBRANOM
AKUMULATOR S
MIJEHOM
AKUMULATOR S
KLIPOM
Gubici u
pumpama i
hidromotorima
HIDRAULIKI
SUSTAV
Gubici strujanja u
cijevima i lokalni
gubici
Hladnjaci
REGULACIJA RADOM
HIDROSTATSKOG SUSTAVA
ZATVORENI KRUNI
TIJEK
POLUOTVORENI KRUNI
TIJEK
UPRAVLJANJE PRIGUENJEM
LOAD SENSING
SEKUNDARNA REGULACIJA
Sustavna regulacija potroaa.
Regulira
se
brzina
vrtnje
hidromotora. Kada se u odreenim
sluajevima
dovodi
energija
hidromotoru, motor poinje raditi
kao pumpa da bi odrao konstatnu
brzinu vrtnje.
Ovaj se nain rada primjenjuje tamo gdje:
1. Vie potroaa radi paralelno, a dio se energije moe vratiti u sustav kao
npr. u sluajevima koenja jednog hidromotora pri emu se tom
energijom mogu pogoniti drugi potroai
2. Zbog stalnog ponavljanja ciklusa rada mogue je iskoristiti
akumuliranu energiju unutar sustava (gradski autobusi, viliari, brodska
vitla itd.)
p = p1 + p2 + p3
p = p1 = p2 = p3
Q = Q1 = Q2 = Q3
Q = Q1 + Q2 + Q3
SINKRONIZACIJA UZ
POMO MEHANIKE
VEZE KLIPNJAA
SINKRONIZACIJA
SERIJSKIM
POVEZIVANJEM
ELEMENATA
A x1
x2
px / pxmax
-Q1 / Q 1max
+Q1 / Q 1max
Hidrostatski mjenja
PUMPA S REGULACIJOM
PROTOKA
VENTILI ZA
OGRANIENJE TLAKA
SKLOP ZA REGULACIJU
PUMPE
HIDROMOTOR KONSTATNOG
PROTOKA
HIDROMOTOR
NEPOVRATNI
VENTILI ZA
NADOPUNU
VENTILI ZA
OGRANIENJE TLAKA
PUMPA
POMONA PUMPA
np = konst
Q1M =konst
nM konst
Qp
Pp
p
Qp
TM
Pp
TM
p
nM
np = konst
Q1M konst
nM konst
Qp
Pp
TM
Pp
TM
Qp
nM
np = konst
Q1M konst
nM konst
Qp
Pp
Pp
TM
Qp
REGULACIJA
PUMPOM
POVEANJEM Q1p
TM
REGULACIJA HIDROMOTOROM
SMANJENJEM Q1M
nM
PNEUMATIKA
UVOD
Prednosti
g Sigurnost nema opasnosti od eksplozije i poara
g Brzina radni elementi postiu velike brzine gibanja;
g Neosjetljivost
g Kontinuirana
Nedostaci
g Stlaivost zraka
g Proizvodnja stlaenog zraka je skupa skuplja od
ekvivalentnog medija za isti roizvedeni rad ostvaren elektrinom
energijom ili uljima
g Buka kod ekspanzije zraka u atmosferu
g Bez dodatnih ureaja nije mogue postii male i konstantne
brzine izvrnih elemenata
g Prijenos signala na velike udaljenosti nije mogu zbog
gubitka tlaka zraka
TLAK
Tlak je sila na povrinu p = F / A [N/m2 = Pa]
106 Pa = 1 MPa = 10 bara
Atmosferski tlak tlak na povrini zemlje izazvan teinom
zraka u atmosferi. Varira od mjesta do mjesta, ali se za
pneumatske sustave smatra da je konstantan i da iznosi 1 bar.
Apsolutni
tlak u bar
Pretlak u
bar
Atmosferski tlak
Numeriki primjer
Povrina klipa
Statika sila
3000 N
Atmosferski
tlak
Povrina
klipnjae
Manometarski
tlak
Atmosferski tlak
PROTOK
Zraku se, kao kompresibilnom fluidu, volumen mijenja u
ovisnosti o tlaku i temperaturi.
Kao standardna vrijednost uzima se protok kod apsolutnog tlaka
od 1 bara i na temperaturi od 20oC.
Protok se zraka izraava u m3/min, l/min ili l/s.
SVOJSTVA ZRAKA
Za potrebe pneumatskih prorauna zrak se moe smatrati
mjeavinom duika (78%) i kisika (21%) uz dodatak vode i
neistoa. Smatra se idealnim plinom za temperature i tlakove
koji vladaju u normalnom pneumatskom sustavu.
Fizikalne konstante zraka su:
Molekularna masa..................... 28,96 kg/kmol
Gustoa kod 15oC i 1 bar......... 1,21 kg/m3
Plinska konstanta...................... 286,9 J/kg K
stoga,
koristiti
vrijednosti
Plinski zakoni
Boyle-Mariotteov zakon
Edme Mariotte (1620 1684) francuski fiziar
V2
p1
=
V1
p2
ili
p1 V1 = p 2 V 2 = k
V1 T1
=
V 2 T2
ili
V1 V 2
=
=k
T1 T2
Amontonov zakon
Guilliaume Amontons (1663 1705) francuski fiziar
p1 T1
=
p 2 T2
ili
p1 p 2
=
=k
T1 T2
Daltonov zakon
p = pn
1
Amagatov zakon
Poissonov zakon
p1 V1 = p 2 V 2
cp
cv
pV = m R T
Zakoni termodinamike
Izotermna kompresija
(konstantna temperatura)
p1 V1 = p2 V2 = k
p2
W = p dV = p1 V1 ln
p1
V1
V2
(nema
razmjene topline)
pV = k
Rad kompresije je predstavljen osjenenom povrinom u p V dijagramu.
1
p2
W = V dp =
p1 V1 1
p1
1
p1
p2
Politropska kompresija
Svi izrazi koji vrijede za izentropsku kompresiju vrijede i i za
politropsku samo to se eksponent zamjenjuje s
eksponentom n (1< n < 1,4).
U stacionarnom radu nemogue je dostii izotermnu
kompresiju, veinom je to puno blie izetropskoj. Izoterma
predstavlja samo teoretski cilj, pa se i stupanj iskoristivosti
sustava rauna na bazi izotermnog procesa.
Admin:
Admin:
Primjeri
Primjeri3.3.i i4.4.
PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA
STLAENOG ZRAKA
U sustav za proizvodnju i distribuciju stlaenog zraka spadaju
sljedei ureaji i elementi:
kompresori
suionici zraka
spremnici zraka
cijevi
KOMPRESORI
U industriji se najee koriste volumetriki kompresori,
koji se dijele na dvije grupe:
klipni i membranski
rotacijski
Klipni kompresori
Klipni se kompresori dijele na:
jednostupanjske
viestupanjske
Jednostupanjski klipni
kompresor
Dvostupanjski klipni
kompresor
MEMBRANSKI KOMPRESORI
LAMELASTI KOMPRESORI
Lamele (krilca)
Rotor
Stator
VIJANI KOMPRESORI
PREMA
SUSTAVU
ULAZ
ZRAKA
KOMPRESOR
ULAZNI
VENTIL
SPREMNIK ZRAKA
SUENJE ZRAKA
Stlaeni zrak nakon izlaska iz kompresora sadri veu
koliinu vode te ga je potrebno osuiti. Koriste se tri naina
suenja:
1. Kemijski ili apsorpcijski
2. Fizikalni ili adsorpcijski
3. Termiki ili postupak podhlaivanja
- Jednostavna
konstrukcija ureaja
- utroak
materijala mali
SUENJE PODHLAIVANJEM
ureaj
Admin:
Admin:
Numeriki
Numerikiprimjer
primjer
5.5.
SPREMNICI ZRAKA
Uloga spremnika zraka u pneumatskom sustavu:
usklaivanje rada kompresora s potronjom zraka u sustavu
ublaavanje promjena tlaka kod potronje zraka u sustavu
smirivanje zranih udaraca pri radu klipnog kompresora
izdvajanje ulja i kondenzata iz stlaenog zraka
KOMPRESORSKA STANICA
SIGURNOSNI
VENTIL
MANOMETAR
SIGURNOSNI
VENTIL
SEPARATOR
MJEAVINE
STOP
VENTIL
MEUHLADNJAK
PRIGUIVA
BUKE
MANOMETAR
HLADNJAK
MOTOR
SPREMNIK
ZRAKA
AUTOMATSKA
DRENAA
DVORADNI
KOMPRESOR S DVA
STUPNJA
USISNI FILTER
Admin:
Admin:
primjer
primjer
PRIPREMNA GRUPA
Prije svakog pneumatskog ureaja ili grupe ureaja postavljaju
se elementi, koji pripremaju zrak u stanje prikladno za rad.
Pripremnu grupu ine:
filter proiiva zraka
regulator tlaka
nauljiva
FILTER
ienje se obavlja uz pomo tri efekta:
centrifugalnog
zrak
koji
ulazi
tangencijalno dobiva rotaciju, zbog ega
tee estice u struji zraka bivaju potisnute na
aicu filtera i padaju na dno
inercijskog estice zbog promjene
smjera strujanja, zbog djelovanja sile inercije
nastavljaju kretanje prema dolje, gdje se
taloe
filtrirajueg struja zraka mora proi
kroz uloak filtera (sinter bronca ili porozna
keramika) otvori 5 do 40 m
REGULATOR TLAKA
Regulator
ulogu:
tlaka
ima
trojaku
regulacije tlaka
promjene protoka
odravanja konstantnog
NAULJIVA
p1 p2 = p =
Iz jednadbe kontinuitet: v1 A1 = v2 A2
v2 = v1
(v22 v12 )
2
A1
A2
CJEVOVODI
PRIKLJUCI
Materijal bronca (najee)
USJENI
PRSTEN MATICA
T -PRIKLJUAK
KUTNI
PRIKLJUAK
f L Q2
p = 5
d pm
gdje je:
p pad tlaka bar
f faktor trenja (uzima se 500)
L duina cijevi m
Q protok l/s
d unutarnji promjer cijevi mm
pm srednji apsolutni tlak po duljini cijevi bar
Duina cijevi /m
Protok zraka
Referentna
crta
Referentna
crta
Pad tlaka/bar
Admin:
Admin:
22numerika
numerika
primjera
primjera
Pitanja za ponavljanje
Prednosti stlaenog zraka kao medija za prijenos snage i
informacija
Nedostaci stlaenog zraka kao medija za prijenos snage
i informacija
Kako se definira atmosferski tlak?
Kolika je njegova prosjena vrijednost?
to je to apsolutni tlak?
to je to standardni protok?
Navedite vrste regulacija za rad kompresora?
Navedite naine suenja zraka?
Koje su uloge spremnika zraka?
to je to relativna vlanost?
Kako glasi jednadba izotermne promjene stanja
Kako glasi jednadba adijabatske promjene stanja?
Kako glasi jednadba politropske promjene stanja?
Koji ureaji slue za proizvodnju i distribuciju stlaenog
zraka?
Koja se vrsta kompresora koristi u industriji?
Koji ureaji ine pripremnu grupu zraka?
Koji se efekti koriste u filteru za proiavanje zraka?
Na kojem principu radi automatski ventil za ispust
kondenzata?
Koje uloge ima regulator tlaka?
Opiite princip rada regulatora tlaka?
Na kojem principu radi nauljiva zraka?
Od kojeg se materijala rade cijevi za pneumatske sustave?
PNEUMATSKI ELEMENTI
Pneumatski elementi je skupni naziv za funkcionalne cjeline,
koje rade s stlaenim zrakom.
Dijele se na:
izvrne ili radne elemente (aktuatori)
upravljake elemente
pomone elemente
SIMBOLI ZA OZNAAVANJE
PNEUMATSKIH ELEMENATA
Osnovni simboli
IZVRNI ELEMENTI
(AKTUATORI)
Standardni cilindri
Najjednostaviniji ureajI koji potencijalnu energiju stlaenog
zraka pretvaraju u rad s pravocrnim gibanjem.
Osnovni izvrni element u pneumatici uz jednostavne
mehanike dodatke moe ostvariti njihajue ili ogranieno
rotacijsko gibanje
Prema nainu rada dijele se na:
jednoradne
dvoradne
Prema konstrukciji se dijela na:
klipne
membranske
F1 = A1 p do A2 p 2 Fo FT
A1 - povrina klipa sa stranje strane m2
A2 - povrina klipa s prednje strane m2
pdo- tlak dobave (napajanja) Pa
P2 - tlak na strani A2 - Pa
Fo - sila opruge N
FT - sila trenja - N
Sila trenja ovisna je o trenju izmeu brtvi i stjenke cilindra, tlaku i brzini
kretanja, i u praksi se uzima da je:
FT = (0,1K 0,2) A1 p do
F1 = k A1 p do Fo
Membranski cilindar s
putujuom membranom
Membranski cilindar s
tanjurastom membranom
membrane
F1 = A1 p do A2 p 2 FT
F2 = A2 p do A1 p1 FT
Gdje su:
-
DC2
A1 =
4
2
A2
(D
=
DC
d K2
4
promjer cilindra
- d K promjer klipnjae
- p1 , p 2
- FT sila trenja
F = k A p do
Gdje je k = 0,4 0,6 ( u krajnjem poloaju k = 1)
A - korisna povrina klipa.
vsr
V=0
Pri kraju hoda klipa, manji klip zatvara protok zraka prema
prikljuku za odzraivanje te se taj zrak, koji slui kao ublaiva,
mora polako odzraivati preko udesivog priguenja.
SPECIJALNI CILINDRI
Tandem cilindri
Viepoloajni cilindri
Udarni cilindri
ZAOKRETNI CILINDRI
Radijalno klipni
Aksijalno klipni
Djelovanjem stlaenog zraka klip se kree naprijed ili natrag. Taj pomak se
prenosi na koljenasto vratilo. Zamanjak omoguava ravnomjerniji rad. Radi
jednolinijeg rada, veih brzina i momenta ugrauje se vie cilindara.
Kod aksijalnih klipnih motora klipovi djeluju na njiuu plou, koja pomak
pretvara o okretanja vratila.
Ovi motori mogu raditi s oba smjera okretanja, a karakteristike su im:
- brzina vrtnje do 5000 min-1
- snaga 1,5 19 kW (kod tlaka od 7 bar).
ureaj za posmak.
Pojaalo tlaka
Ureaj za posmak
Pneumo-hidrauliki ureaj za
posmak paralelna izvedba
Pitanja za ponavljanje
to se ubraja u pneumatske elemente?
Definirajte izvrne elemente
Podjela standardnih pneumatskih cilindara
Navedite dijelove pneumatskih klipnih cilindara
Jednoradni cilindri te kako se ostvaruje povratnih hod
kod njih?
Za koje se svrhe koriste jednoradni pneumatski cilindri?
Navedite vrste jednoradnih membranskih cilindara
Kako rade dvoradni pneumatski cilindri?
O emu ovisi brzina gibanja klipa dvoradnog cilindra?
Navedite vrste specijalnih pneumatskih cilindara
Navedite vrste rotacijskih izvrnih elemenata.
UPRAVLJAKI LANAC
Razvodnici
Razvodnici su ventili, koji proputaju, zatvaraju i usmjeravaju
tok radnog medija.
Tip se razvodnika odreuje prema:
broju prikljuaka
broju poloaja (stanja)
nainu aktiviranja
nainu vraanja
veliini prikljuaka
5. Veliina prikljuka
mora se posebno
specificirati, ali ne
na simbolinom
prikazu
Kuglasti razvodnik
Tanjurasti
razvodnik
Razvodnik s kulisom
Klipni razvodnik
Runo aktiviranje
razvodnika 3/2
Pneumatsko aktiviranje
razvodnika 3/2
Upravljanje jednoradnim
pneumatskim cilindrom
ZAPORNI VENTILI
Nepovratno priguni ventili
Koristi se u pneumatskim
sklopovima
gdje
signali
dolaze na jedno mjesto s
vie strana
Brzoispusni ventili
Isputa stlaeni zrak u atmosferu
preko velikog otvora. Koristi se za
poveanje brzine klipa, budui da se
zrak direktno odzrauje u atmosferu, a
ne preko vodova i razvodnika.
se
dodaje
priguno-nepovratni
ventil
zrani
Pneumatska brana
PNEUMATSKI INDIKATORI
OBOJENI
PLAT
PROZIRNA KAPICA
KLIP
TLAK
ZRAKA
PRIMJERI PNEUMATSKOG
UPRAVLJANJA
PREBACIVANJE SKRETNICE
Projektni zadatak:
Poloajna
skica:
1.2
1.3
Zapis za ILI-funkciju:
A=X+Y
ita se:
U vodu A ima tlaka (signala) samo ako postoji tlak (signal) u
vodu X ili pak u vodu Y, ili u oba
Tablica istine:
X
0
0
1
1
Y
0
1
0
1
A
0
1
1
1
Poloajna skica:
Zapis za I-funkciju:
A = X &Y
ita se:
U vodu A ima tlaka (signala) samo ako postoji tlak
(signal) u i vodu X i u vodu Y.
Tablica istine:
X
0
0
1
1
Y
0
1
0
1
A
0
0
0
1
Projektni zadatak:
Poloajna skica:
BLOKIRAJUI SIGNAL
Prilikom rada vie cilindara moe se pojaviti blokirajui
signal.
Blokirajui signal blokira daljnje odvijanje programa.
s
1.0
g Signal je na prikljuku 12
glavnog razvodnika 2.1
2.0
t
12
14
2.1
Projektni zadatak:
Poloajna skica: