to osnovati poduzee ili obrt?

Jedno od najeih pitanja s kojima se susreem kod buduih (pa ak i postojeih

poduzetnika) je to je isplativije: otvoriti poduzee ili obrt?
Na to pitanje, kao to ete se i sami uvjeriti, nije mogue dati jednoznaan
odgovor jer on ovisi o brojnim parametrima, no u nastavku u pobrojati one
osnovne, pa ete i sami donijeti odluku ovisno o tome koji se parametri uklapaju
u vau poduzetniku viziju
1. Trokovi osnivanja
Ovaj kriterij nikako ne bi smio biti odluujui, no vrijedi spomenuti koji su trokovi
osnivanja poduzea odnosno obrta. Ukoliko se odluite za osnivanje d.o.o.-a,
prilikom osnivanja trebate platiti trokove javnog biljenika, odvjetnika, naknade
za trgovaki sud, biljege i slino pa se ti inicijalni trokovi osnivanja mogu
popeti i do 3.500 kuna.
Meutim, ukoliko se odluite na osnivanje jednostavnog d.o.o.-a (j.d.o.o.), tada su
trokovi osnivanja oko 800 kuna. Jo je jedna razlika izmeu d.o.o.-a i j.d.o.o.a to vam za osnivanje d.o.o.-a treba i temeljni kapital od 20.000 kn (koji moe
biti u novcu, a i u stvarima), dok za j.d.o.o. treba svega 10 kn za temeljni kapital.
No zato na kraju godine od ostvarene neto dobiti morate uvijek izdvajati jednu
etvrtinu (1/4) dobiti dok se ne ispuni minimalna visina temeljnog kapitala od
20.000 kn (to e svaki puta nositi sa sobom dodatne trokove doregistracije
temeljnog kapitala u trgovakom sudu). Zato je moda bolje posuditi 20.000 kn
za registraciju d.o.o.-a i ve ih drugi dan vratiti putem pozajmice poduzea
vlasniku.
Za osnivanje obrta treba izdvojiti 270-470 kn.
2. Prihodi, trokovi i ostvarena dobit
Prvo i osnovno pravilo je visina prihoda (ukupna prodaja i prihodi od kamata
primjerice) koje planirate ostvariti godinje, te koliko e iznositi dobit prije
oporezivanja (dobit nakon odbitaka svih poslovnih trokova odnosno rashoda).
Samo malo pojanjenje pojmova: kod poduzea se razlika prihoda i rashoda
zove dobit, a kod obrta se zove dohodak.
Ukoliko otvorite poduzee (d.o.o., j.d.o.o.) tada se tako ostvarena dobit oporezuje
sa 20% (porez na dobit), a ukoliko istu elite isplatiti onda morate platiti jo porez
na dohodak od kapitala u iznosu od 12% + prirez (ovisno u kojem gradu / opini
imate prebivalite). Ukratko, oporezivanje poduzea je uvijek varijabilno (tj.
otprilike 34% prosjeno).
Ukoliko otvorite obrt tada se dohodak prije oporezivanja oporezuje ovisno o
rasponu i to po stopama 12%, 25% i 40%. Primjerice, ukoliko ostvarite
dohodak prije oporezivanja od 26.400 kn godinje, u obrtu e se navedeni
dohodak oporezivati maksimalnom stopom od 12%, dok bi se dobit u istom
iznosu u poduzeu oporezivala stopom od 20%.
Novost je od 2013.g. i mogunost paualnog oporezivanja u obrtu (tzv. obrti
pauali) ukoliko su ukupni godinji prihodi manji od 149.500 kn. Ovaj je
obrt pogodan za povremeno obavljanje djelatnosti primjerice sezonski ili u
odreenom roku jer se moe prijaviti i odjaviti u poreznoj upravi u roku od 8 dana.

3. Plaa i pratee obveze

Moda e se vaa odluka temeljiti upravo na ovom kriteriju, stoga navodim par
najvanijih parametara na koje obratiti panju.
Ukoliko ste obrtnik, tada ete morati mjeseno uplaivati fiksni iznos doprinosa
(mirovinski, zdravstveno, zapoljavanje, zatita na radu) koji iznosi 1.713,04 kn
(dakle neovisno da li odreene mjesece radite i ostvarujete prihode ili
ne, morat ete fiksno uplaivati kao obrtnik navedeni iznos doprinosa).
Ukoliko sklopite radni odnos s vaim poduzeem, tada ste obvezni
obraunavati minimalnu bruto I plau za puno radno vrijeme od 8 sati
dnevno u iznosu od 2.984,78 kn za koju doprinosi iznose 1.050,64 Kn. No, postoji
mogunost da se u mjesecima kada ne ostvarujete dovoljno prihoda prijavite na
nepuno radno vrijeme (na primjer, 4 sata dnevno), te se u tom sluaju iznos
doprinosa smanjuje na 525,32 kn mjeseno, ili pak na 2 sata dnevno pa je iznos
doprinosa 262,66 kn mjeseno itd. Smanjivanje doprinosa na navedeni nain
nije mogu kod obrta.
Oporezivanje plae kod zaposlenika u poduzeu ovisi o nizu faktora (osobni
odbitak, prirez mjesta prebivalita, poreznom razredu), dok se kod obrta
oporezuje dohodak ostvaren na godinjoj razini.
4. Godinji fiksni trokovi
Dobro je znati i neke fiksne trokove koje snose i poduzea i obrti.
lanarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori HGK (za poduzea) ovisno o
veliini poduzea iznosi mjeseno 50 kn (mala poduzea), 1.275 kn (srednje
velika poduzea) i 4.675 kn (velika poduzea).
lanarina u Hrvatskoj obrtnikoj komori HOK (za obrte) iznosi 18 kn
mjeseno.
Osim lanarine postoje i doprinosi HGK odnosno HOK, koji se raunaju u postotku
od prihoda odnosno dohotka, te davanja za turistike lanarine (ovisno u kojem
mjestu je registrirano vae poduzee ili obrt, te kojom se djelatnou bavite),
spomenika renta (ovisno o objektu u kojem vrite djelatnost i samoj djelatnosti,
mjestu sjedita), te naknade za opekorisne funkcije uma koju plaaju i
poduzea i obrti neovisno o djelatnosti i to na prihode (tj. ne na dobit / dohodak).
Dakle, vae poduzee moe biti i u gubitku, ali naknada za ume se mora
obraunavati.
5. Odgovornost
I za kraj, jedan od vrlo bitnih parametara za donoenje odluke o osnivanju
poduzea ili obrta je odgovornost.
Za obrt odgovara nositelj obrta tj. fizika osoba (sjetite se da obrti uvijek u
nazivu imaju ime vlasnika, na primjer OBRT PERI, vl. Pero Peri) i to
cjelokupnom svojom imovinom, dok u poduzeu odgovara poduzee i to do
visine imovine poduzea.
Naravno da za odreene prekraje odgovaraju i poduzee i direktor kao
odgovorna osoba, i to ovisno o vrsti prekraja.

Potovana gospoo Rukavina,

Hvala puno za iscrpne informacije.
Imam samo jedno pitanje u vezi sa obrtima paualima.
Ovdje ste naveli: Novost je od 2013.g. i mogunost paualnog oporezivanja u
obrtu (tzv. obrti pauali) ukoliko su ukupni godinji prihodi manji od 149.500 kn.
Ovaj je obrt pogodan za povremeno obavljanje djelatnosti primjerice sezonski ili u
odreenom roku jer se moe prijaviti i odjaviti u poreznoj upravi u roku od 8
dana. Da li ta prijava/odjava znai da se obrt na neki nain stavlja u stanje
mirovanja, odnosno funkcioniranja po potrebi? I ako je tako, da li se za obrtnika u
stanju mirovanja mora uplaivati fiksni iznos doprinosa od 1.713,04 kn mjeseno?
Potovana Jelena,
Zahvaljujem na ovom pitanju jer je upravo i obraunavanje doprinosa za vrijeme
mirovanja jedan od parametara koje treba uzeti u obzir ukoliko se osoba odluuje
za obrt. Naime, kod paualnog oporezivanja obrta i generalno kod obrta nije
mogue staviti doprinose na mirovanje jer je osoba kao to sam i navela nositelj
tog obrta stoga se obrt i vee na fiziku osobu. Jedini nain da se doprinosi
umanje je prekid obrta, to ovdje nije opcija.
Stoga ukoliko osoba nije sigurna u tijek prihoda, kod poduzea je prednost da se u
bilo kojem trenutku moe prijaviti na niu osnovicu kako sam gore opisala (na pr.
na svega 1 sat dnevno i tako si smanjiti fiksne trokove u vrijeme dok nema
dovoljno prihoda od prodaje svoje usluge. To je jedna od prednosti poduzea.
U smislu fiksnog oporezivanja i fiksnih doprinosa obrt u poetku moe doista biti
skup, dok primjerice u kasnijem razdoblju s ostvarenjem viih prihoda u odnosu
na oporezivanje poduzea moe biti povoljnije (kako sam navela u lanku u toci
2.).
Vie o paualnom oporezivanju i praktine primjere moete pogledati u bruuri
Porezne uprave na sljedeem linku:
http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Pausalno_164.pdf
Uskoro pokrecem posao sa uslugama servisa i prodaje raunala, izrada web
stranica, prodaja uredskog i kolskog pribora pa me zanima to mi je najbolje za
otvorit: obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.? S tim da bi iao u program samozapoljavanje
putem hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Unaprijed hvala na odgovoru!
Pozdrav Ivane,
estitam na prvim poduzetnikim koracima! Obzirom da idete u program
samozapoljavanja, svakako se raspitajte direktno kod HZZa o konkretnim
poticajima i uvjetima kako ne biste napravili pogreku u koracima, te obzirom da
se poticaju kontinuirano auriraju budite uvijek informirani koje sve mogunosti
postoje.
U vie sam postova ve pisala to je porezno optimalno za otvoriti, stoga mi treba
i vie informacija: koji su vai planirani prihodi, trokovi, broj zaposlenih i sl.
Proitajte vie u mojim odgovorima na forumu, no ukratko ako planirate
kontinuirano obavljati djelatnost:

- Paualno oporezivanje obrta ukoliko e godinji prihodi iznositi do 149.500 Kn

- Poduzee (j.d.o., d.o.o.) bolje upravljanje trokovima (na pr. prijava zaposlenja
na niu osnovicu, porezna optimizacija u smislu priznavanja raznih operativnih
trokova u poslovanje).
Dakle odgovor ne moe biti jednoznaan, nego ovisi o nizu faktora, kontinuitetu
poslovanja, vaim oekivanih prihodima i trokovima.
Potovana,
Preuzeo bih uhodani restoran od d.o.o-a. Planirani bruto prihodi su oko 150000
kuna godinje(sezonski rad 6,7 i 8 mjesec. Broj zaposlenih 4. Molim Vas za savjet:
obrt, j.d.o.o. Ili d.o.o.?
Potovani eljko,
Obzirom da se radi o restoranu, a ugostiteljstvo i trgovina su iskljueni iz
paualnog oporezivanja obrta, ostaju vam jo dvije opcije: poduzee (d.o.o. /
j.d.o.o.) ili redovan obrt. Kao to sam objasnila u temi Obrt ili poduzee i pod
odgovorim ostalih primjera, bitno je koji je va status (zaposlen / nezaposlen)
kako biste mogli optimizirati vae poslovanje, jer su brojne prednosti i jednog i
drugog naina poslovanja.
Neovisno o tome to se radi o sezonskom poslu, vi moete osnovati i poduzee i
obrt, te kod poduzea minimizirati trokove preostalog dijela godine (na pr.
plaati samo minimalne trokove obveznih lanarina), a nemati zaposlenike jer ne
poslujete, dok kod obrta ako ste trenutno nezaposlena osoba ne moete imati
status obrta kao sporedne djelatnosti jer po zakonu o doprinosima morate imati
prijavljenu odreenu osnovu po kojoj se obraunavaju doprinosi. Drugim rijeima
koliko vam se moe initi vie oporezivanje kod poduzea toliko istovremeno
moete platiti vie doprinosa kroz obrt.
Najbolje je da s vaim raunovoom stavite na papir i planirane trokove, te
ovisno o vaem sadanjem statusu (nezaposlen / zaposlen negdje drugdje)
donesete ispravnu odluku.
Sretno!
Potovana go. Tanja,
u procesu sam otvaranja j.d.o.o.-a i nigdje na webu nemogu nai popis djelatnosti
koje mogu biti navedene kod otvaranju te tvrtke, pa bih Vas molio za pomoc.
Srdaan pozdrav
Renato
Potovani Renato,
Kao i za d.o.o., tako i za j.d.o.o., nema razlike u pogledu djelatnosti, stoga moete
otvoriti jednostavni d.o.o. za gotovo sve djelatnosti, a javni biljenik / odvjetnik
koji e vam pomoi pri sastavljanju drutvenog ugovora i upisu u sudski registar
e vas savjetovati za koje se djelatnosti trebaju jo i pripremiti dodatne dozvole.
Pregled svih djelatnosti koje postoje moete preuzeti na sljedeem linku:
http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/nkd2007/nkd2007.pdf
Pozdrav i sretno u poduzetnitvu!
tovana ga Tanja,
razmiljam o zatvaranju obrta i otvaranju j.d.o.o. uz radni odnos. Shvatila sam da
se moe osnovati bez ijednog zaposlenog. Da li to znai da si ne moram
isplaivati plau, jer kroz obrt uz radni odnos imam dodatne trokove doprinosa i
poreza?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

Lp, Marijana
Potovana Marijana,
Ako sam dobro shvatila va upit vi biste otvorili poduzee (konkretno j.d.o.o.), a
ve u nekom drugom poduzeu ste zaposleni? Naravno, nije zapreka da ste
negdje zaposleni i da ste pored toga i vlasnica poduzea. Dapae, kada kreete u
poduzetnike vode uvijek je dobro zadrati postojee radno mjesto i paralelno
razvijati poduzetnitvo do one razine kada se morate u potpunosti poeti baviti
poduzetnitvom. Poduzee se moe osnovati i bez ijednog zaposlenog, no ako ste
vi ili bilo tko drugi direktor tog poduzea, tada je bitno da je ta osoba prijavljena
po nekoj osnovi (radni odnos) bilo gdje u Hrvatskoj. U protivnom se za tu osobu
moraju obraunavati doprinosi na tzv. poduzetniku plau (vie od 8.000 kn bruto
I mjeseno), stoga bi bilo bolje prijaviti tu osobu u radni odnos u poduzee.
Ukoliko ete u tom poduzeu vriti odreenu djelatnost, u odreenom e se
momentu postaviti pitanje tko obavlja tu djelatnost (ovisno o kakvom se poslu
radi?), stoga ete trebati i obraunati tzv. drugi dohodak (honorar) jer ipak kao
fizika osoba obavljate odreeni posao.
Potovana gospoo Tanja,
Zainteresiran sam za poetak vlastitog posla kroz j.d.o.o. u poetku posla
oekujem cca 1000 kn dobiti mjeseno dok se posao ne uhoda. Zanima me jesam
li osloboen plaanja doprinosa budui da sam u stalnom radnom odnosu te
mogu li uz posao koji bih radio (servisiranje strojarske opreme i strojeva) obavljati
posao sportskog trenera (sa strunim uvjerenjem) te na koji se nain obraunava
isplata trenerskog honorara preko j.d.o.o.
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
S potovanjem,
Zdenko
Potovani Zdenko,
Moje je shvaanje da ste trenutno zaposleni u odreenom poduzeu, te biste se
bavili servisiranjem strojarske opreme i strojeva. Obzirom da ste ve zaposleni,
tada kao odgovorna osoba (direktor) ne morate i u tom vaem j.d.o.o.-u
obraunavati plau, jer ste ve osigurani po osnovi radnog odnosa u poduzeu
gdje trenutno radite. No meutim vi ete ipak obavljati odreeni posao (servis
opreme) za to ulaete va fiziki rad, stoga ete za taj posao morati obraunati
odreenu naknadu i to jedino u vaem sluaju kroz honorar / drugi dohodak.
Za obraun honorara potrebno je sklopiti tzv. ugovor o djelu. U poreznom je
smislu navedeni honorar porezno najnepovoljniji jer je odnos neto / bruto 1:1, tj.
za 100 kn neto honorara morate platiti jo 100 Kn poreza i doprinosa.
Potovana gospoo Tanja,
nisam u radnom odnosu i iao bi u program samozapoljavanje putem hrvatskog
zavoda za zapoljavanje. Bio bi i jedini zaposleni.
Ako otvorim j.d.o.o kao vlasnik i jedini zaposleni, da li sam onda obavezan
plaanju duplih dadbina? tj. mirovinskog i zdravstvenog.
Kao zaposleni koji bi i obavljao radove mogao bi si plaati minimalac. Kakav je
onda poloaj mene kao vlasnika.

Ideja je da poetne fiksne mjesene dadbine nisu previsoke, do se posao

(mulchiranje i tarupiranje povrina) ne uhoda.
kako izgleda ako nemam mandate i ako si smanjim na 1 sat dnevnog rada, kao
sto ste napisali, sta je sa dadbinama mene kao vlasnika.
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
S potovanjem,
Hari
Potovani Hari,
Ukoliko biste ili u program samozapoljavanja, svakako provjerite koje uvjete
HZZ postavlja u tom sluaju (na pr. prijava na puno radno vrijeme tj. 8 sati i sl.).
Morate provjeriti s njima na Zavodu da li je mogua prijava na manje od punog
radnog vremena, jer koliko je meni poznato poticaji se upravo i odnose na
varijantu da se osoba zapoljava u punom radnom vremenu. Ukoliko ste vlasnik i
zaposlena osoba, to je i uvjet od strane Zavoda, tada morate plaati sva
davanja: poreze i doprinose, kao i bilo koji zaposlenik u Hrvatskoj. Meutim,
istovremeno vam Zavod pokriva kroz odreeni period odreeni iznos doprinosa,
stoga morate staviti na papir (ili u Excel ) koliko su vae godinje obveze, a
koliko iznose primici od Zavoda.
Da li moete biti fleksibilni u smislu trokova? U pravilu da, jer kao to sam ve
pisala u nekim od lanaka vi ste fleksibilni da u periodima kada nemate posla
moete se prijaviti na primjerice svega 1-2 sata dnevno, ako doista nemate posla
za puno radno vrijeme. No s druge strane napominjem ukoliko vas Zavod
sufinancira, oni onda postavljaju vjerojatno svoje uvjete, stoga je moda jedan od
uvjeta upravo prijava na puno radno vrijeme (8 sati).
Inae od 01.01.2014.g. minimalna bruto I plaa za 8 sati iznosi 3.017,61 Kn. To
znai da ako se prijavite na 8 sati dnevno tada je bruto I 3.017,61 Kn, ako se
prijavite na 6 sati dnevno = 2.263,21 Kn, na 4 sata dnevno = 1.508,81 Kn, na 2
sata dnevno = 754,40 Kn itd.
Ukoliko ete imati jo pitanja, slobodno se javite.
Sretno u poduzetnitvu!
Evo ja isto razmiljam vec duze o osnivanju firme (mislim da bi mi to bilo povoljije
ali jos sam u fazi informiranja), medjutim ovo me zbunjuje s radnim vremenom
jedine zaposlene osobe.
Dakle jedina zaposlena osoba moe biti prijavljena na samo dva sata dnevno? Ne
mora biti naminimalno 8 sati prijavljena, po sili zakona? (ne govorim o sluaju
kada to uvjetuje HZZ)
Potovana Tanja,
u radnom odnosu sam i planiram otvoriti obrt za prodaju suvenira ( preko ljeta)
na moru.
Zanima me da li se sezonski obrt moe promijeniti u stalni ( preko cijele godine )
ako posao krene pozitivno i koji su izdaci obavezni to se tie davanja za plae s
obzirom da sam ve zaposlena? Poto e posao biti franizni zanima me i da li je
moje knjigovodstvo isto kao i kod obinog posla?
Hvala na odgovoru,
Gorda

Potovana Tanja.U invalidskoj sam mirovini zbog ope nesposobnosti za rad.elim

kupiti brod te ovo ljeto prevoziti turiste.Reeno mi je da ne mogu sam raditi ve
moram nekoga uposliti.to da otvorim,obrt ili d.o.o.(i mogu li uope otvoriti na
sebe),hoe li mi zamrznuti mirovinu,kolika su davanja zaposleniku,koji su koraci i
sl.Bio bih zahvalan za poneki savjet jer ne znam odakle da krenem.
Zahvaljujem na odgovoru.
Potovani Krsto,
Obzirom da ste u invalidskoj mirovini, za razliku od redovnih umirovljenika za koje
se ne moraju uplaivati doprinosi, za vas bi se morali na bilo koji oblik djelovanja
(radni odnos, ugovor o djelu), obraunavati i doprinosi. Takoer je bitno kod vas
koliki je postotak radne invalidnosti, tj. davnih dana je bilo propisano da ukoliko je
osoba u tzv. invalidskoj mirovini tada to podrazumjeva da nije u mogunosti
obavljati nikakav posao i bilo je izriito zabranjeno bavljenje ikakvim djelatnosti.
Sada su ti propisi malo izmijenjeni stoga ukoliko je osobi odreeno da je
primjerice 60% nesposobna za rad, tada to istovremeno podrazumjeva da je za
40% sposobna za rad. No za to vam je najbolje raspitati se na podrunom uredu
HZMOa kakav je konkretno va status i mogunosti.
U svakom sluaju ukoliko mislite otvoriti obrt, tada bi vam mirovina privremeno
bila obustavljena, a obraunavali se porezi i doprinosi. Ukoliko otvorite poduzee
(d.o.o. ili j.d.o.o.), tada biste mogli biti vlasnik poduzea (i isplaivati si dobit), no
ukoliko biste istovremeno bili direktor, tada bi vam kao i kod obrta mirovima bila
obustavljena. Stoga biste morali ipak nekoga zaposliti.
O isplativosti otvaranja poduzea i trokovima zapoljavanja, objavila sam
nekoliko lanaka na ovom portalu, pa slobodno proitajte iste u rubrikama
Financije i Poduzetnitvo, slobodno ih prouite pa ukoliko ete imati dodatnih
pitanja, javite se.
U svakom sluaju sretno u poduzetnikim vodama!
Potovana Gorda,
to se tie otvaranja obrta, svakako bih vam sugerirala da krenete u obrt uz
paualno oporezivanje. To je naime bitno iz razloga to ukoliko odaberete redovni
obrt, a ne paualni, morali biste podnositi godinju poreznu prijavu i prijaviti
pored primitaka u obrtu i vae prihode od plae. Stoga prijavite se u obrt uz
paualno oporezivanje. To to ste zaposleni je samo olakavajua okolnost jer
ete plaati manje poreza i doprinosa nego da nije tako. Konkretno oporezivanje i
visina doprinosa ovise o visini primitaka koje ete imati u promatranom razdoblju.
Vie moete vidjeti u lancima koje sam ve objavila u rubrici Financije i
Poduzetnitvo, a ovih dana slijedi i lanak na temu Paualno oporezivanje
obrta. Knjigovodstvo je puno jednostavnije nego kod redovnih obrta ili kod
poduzea tako ete i sami moi voditi dvije obvezne evidencije: knjiga
primitaka, te obrazac OP-SD kojeg predajete do 15.01. u poreznu upravu. Oba
obrasca biti e dostupna na istom ovom portalu stoga moete pratiti nae objave.
Kada prouite visinu doprinosa i poreza, slobodno se javite ako ete imati jo
kakvih pitanja. Obrt se treba prijaviti u roku od 8 dana od poetka obavljanja
djelatnosti, te se isto tako treba odjaviti u istom roku ukoliko se bilo kada tokom
godine odluite za zatvaranje obrta.
Lijepi pozdrav i sretno!
Postovanje ! imam jedno pitanje naime radim na jednom projektu za cijelu
hrvatsku grana turizam kome i kako se obratiti jer radi se o zaposljavanju 20 ljudi

iz grana markettinga fotografije informatike itd tocnije otvorio bi firmu al hzzo mi

nudi oko 29 ooo kn za pokretanje sto je sitnis za to pa me zanima vase strucno
misljenje .Hvala unaprijed
Potovani,
Svakako morate sastaviti poslovni plan i izraunati sve trokove koje ete imati,
te oekivane prihode. Posebice to se radi o zapoljavanju 20 osoba, stoga
raunica mora biti prilino detaljna, te svakako ukljuite i scenarije (dobar lo).
to se tie HZZOa oni vam nude olakicu u smislu osnivanja i samozapoljavanja.
Vi svakako morate ovisno o osobama koje ete zaposliti, provjeriti u HZZOu koje
su ostale mogunosti dobivanja poticaja u smislu zapoljavanja tih osoba. Tek
tada moete donijeti konanu odluku o isplativosti.
Potovana,
U fazi sam otvaranja vlastitog posla Maloprodaja alkoholnog i bezalkoholnog pia
i ugostiteljske opreme rijesila sam poticaje od Hzz za samozapoljavanje i sada se
nalazim u velikoj dilemi sto otvoriti dali j.d.o.o., d.o.o. ili obrt ali mi obrt najmanje
odgovara zbog toga to na sebi imam obiteljsku kuu pa me zanima dali mogu
otvoriti j.d.o.o. i koliki je iznos mjesenih prihoda koji se ne mogu prekoraiti u
j.d.o.o. i dali kasnije mogu prei u d.o.o. bez problema ako mi posao krene..
Lp
Potovana Ana,
O razlikama izmeu j.d.o.o. i d.o.o.-a pogledajte na ovom portalu, objavili smo
nekoliko lanaka i odgovora na pitanje. U svakom sluaju ukoliko su vam bitni
trokovi osnivanja, onda je povoljnije osnovati j.d.o.o. to se tie u razlikama u
prihodima i oporezivanju, naprosto ih nema, osim to na kraju godine od neto
dobiti 25% treba prenijeti u kapital dok se ne formira onih 20.000 Kn za d.o.o., a
ostatak vam je na raspolaganju za koritenje. To znai da ete i svake godine u
sluaju j.d.o.o.-a imati troak doregistracije na trgovakom sudu, osim ako
inicijalno osnujete d.o.o.
Odgovori
Da li kao invalidski umirovljenik (70% radne nesposobnosti) mogu otvoriti JDOO ?
Potovani Zorane,
Kao umirovljenik moete biti vlasnik i doo-a i jdoo-a i dionica u d.d.-u. Pitanje je
samo tko e biti direktor odnosno zaposlenik u drutvu, jer kao korisnik invalidske
mirovine morati ete se raspitati u HZMOu da vam ne bi mirovina privremeno bila
obustavljena ukoliko ete primati i dohodak.
Ako ste samo vlasnik poduzea, to onda ne predstavlja problem za va status
umirovljenika.
Potovana kolegice. elio bih uti Va savjet. Naime ja sam knjigovoa i imam
obrt ve dulji niz godina. Odluio sam se za proirenje poslovanja te sam otvorio
agenciju za nekretnine u obliku j. d. o. o. Na ovaj korak sam se odluio zbog
kompatibilnosti ovih dviju djelatnosti. U dogledno vrijeme planiram obrt zatvoriti i
prebaciti cjelokupno poslovanje na novootvorenu tvrtku. S obzirom da Zakon o
posredovanju u prometu nekretnina (koliko znam) nalae zapoljavanje
ovlatenoga agenta (imam poloen ispit) na puno radno vrijeme bi li bilo mogue
neto uiniti po tom pitanju u smislu smanjivanja radnoga vremena i utede na

doprinosima? I na koncu kako biste Vi postupili na mojem mjestu? Hvala

unaprijed.
Potovani Hugh Grant ,
U svakom sluaju morate prilagoditi poslovanje tako da se zadovolje uvjeti
propisani Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina, tj. ukoliko isti propis
zahtjeva zapoljavanje na puno radno vrijeme, tada svakako nije oportuno vie
imati obrt i plaati doprinose na dva mjesta. U tom sluaju niti nemate osnovu za
takvo to jer ste zaposlenik u poduzeu, pa bih na vaem mjestu proirila
djelatnost poduzea i na knjigovodstvenu djelatnost, te prenijela poslovanje u
poduzee.
Potovanje!
Moj brat i ja smo trenutano nezaposleni. Razmiljamo da otvorimo zajedno jdoo i
prijavimo se na pola radnog vremena za poetak. Koliko bi nas mjeseno stajala
sva davanja?
Hvala
Potovani Ivice,
O mjesenoj bruto 1 i bruto 2 plai smo objavili nekoliko lanaka na naem
portalu pa slobodno preuzmite i model u Excelu kojeg smo stavili uz model plae.
http://www.pokreniposao.hr/model-obracuna-place-brutoneto-izracunajte-samisvoju-buducu-placu/#more-2368
Takoer smo objavili lanak i model u Excelu s detaljnom uputom kako sastaviti i
inicijalni poslovni plan oko isplativosti ulaganja u poduzee.
http://www.pokreniposao.hr/osnivate-li-poduzece-kako-izracunati-profitabilnost-uprvoj-godini/#more-2347
Potovana Gospoo Rukavina,
namjeravam otvoriti malu trgovinsku radnju u vlastitoj nekretnini ije bi se
poslovanje uglavnom doticalo prodaje autohtonih suvenira i domaih
prehrambenih proizvoda (marmelade, demovi, vina, sirevi ). Proizvodi bi se
uglavnom nudili turistima u ljetnim mjesecima. Trenutano sam zaposlen u
vlastitoj tvrtci gdje radim kao direktor te plaam sve doprinose ali moja prisutnost
nije stalno potrebna i uglavnom posao obavljam s nogu putem moba i laptopa
tako da sam dosta fleksibilan to se tie radnog vremena. Prodaja navedenih
proizvoda trebala bi samo upotpuniti moj budet budui imam solidnu lokaciju i
odline kontakte dobavljaa za navedene proizvode koje namjeravam prodavati.
Moja dilema lei u obliku osnivanja/legaliziranja djelatnosti. Ne elim investirati
20.000 HRK temeljnog kapitala za osnivanje klasinog d.o.o.-a budui je ovo
samo poetak i neznam kako e to ii stoga razmiljam o otvaranju obrta ili
j.d.o.o.-a. Budui se radi o trgovini (preteito suveniriima) nisam u mogunosti
otvoriti obrt s paualnim oporezivanjem?!Ili je to ipak mogue?! U tom sluaju
preostaje mi otvaranje obrta bez pauala ili j.d.o.o.? Molim Va savjet obzirom na
trokove tijekom godine, ako uzmemo u obzir da bi suvenirnica radila samo od
1.06. do 31.09.(cca 4 mjeseca). Inae sam ekonomist visoke strune spreme, a u
trgovini planiram sam raditi uz pomo blie obitelji (braa i sestre nee raditi jer
navodno bi ih u tom sluaju trebao zaposliti a oni ve imaju svoja stalna radna
mjesta) dok nove zaposlenike nemam namjeru zapoljavati. Sukladno svemu
navedenome molim Vau pomo i savjet kako bih mogao to povoljnije razrjeiti
navedenu dilemu.

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

Lijepi pozdrav
Martin
Potovani Martine,
Mislim da vam ulaganje od 20.000 Kn ne bi trebao biti razlog za donoenje
odluke, zato to je to samo registriranje kapitala od 20.000 Kn i taj novac je na
raunu tog novog poduzea i s tim novcem raspolaete od prvog dana osnivanja
za primjerice plaanje dobavljaa, najam prostora i td.
Obrt s paualnim oporezivanjem nije nikako opcija jer se bavite trgovinom.
Ukoliko se odluite raditi kroz redovan obrt, tada e se svi vai godinji primici
(dakle i vaa plaa!), uraunati u godinju poreznu prijavu, stoga sve ovisi o visini
vae trenutne plae, te primicima od obrta.
O osnivanju jdoo-a smo takoer pisali na portalu, slobodno proitajte, no na kraju
svake poslovne godine 25% od neto dobiti morate prijaviti u sudski registar u
temeljni kapital dok se ne dosegne onih 20.000 Kn koje ne elite uplatiti radi dooa. Za svaku tu godinju prijavu u sudski registar trebate platiti sudske trokove i
odvjetnika / javnog biljenika, stoga vodite rauna i o tim trokovima.
Da li ste razmiljali da navedenu djelatnost obavljate preko postojeeg poduzea i
tako izbjegnete suvine fiksne trokove dva poduzea?
d.o.o. u kojem sam trenutno zaposlen ne moe obavljati poslove trgovine zbog
zakonskih propisa
mislim da je najbolje rjeenje otvaranje sezonskog obrta?
zani li to da e se davanja za mirovinsko i zdravstveno na osnovi dohotka
ukljuivati i neto plau koju dobivam u poduzeu (pa u jo jedanput plaati
HZZO-u)???
Potovana,
imam u planu otvoriti web shop koji bi vie bio sezonskog karaktera.Recimo da bi
bio aktivan od 4.-10 mjeseca.
Recite mi to mi je potrebno od administracije (osim same stranice i hostinga) i
da li preporuujete j.d.o.o. ili nekakav obrt. Lp
Potovani Toni,
Paualni obrt nije opcija jer je vaa djelatnost trgovina. Stoga ili redovni obrt (za
koji provjerite u mjesnom / gradskom uredu za gospodarstvo i kod poreznog
referenta) koje su opcije za sezonski obrt jer ga elite i zatvoriti u odreeno doba
godine ili osnujte poduzee, no tada ete imati odreene fiksne trokove kroz
godinu (HGK lanarine, raunovodstvo i sl.).
Potovanje!
Trenutno sam zaposlen na pola radnog vremena, a htio bih otvoriti svoju firmu
pored tog stalnog zaposlenja. Za poetak mi odgovara otvaranje j.d.o.o-a.
Postoji li mogunost da, poto su mi plaeni doprinosi za pola radnog vremena na
prvom poslu, da u firmi plaam manje doprinosa za sebe?
Mogu li biti u novoj firmi stalno zaposlen na pola radnog vremena (barem prvih
pola godine) umjesto na puno radno vrijeme?
Hvala na odgovoru!

Potovani Kov,
Naravno obzirom da ste prijavljeni na pola radnog vremena, dozvoljeno je da ste
istovremeno kod vie poslodavaca zaposleni djelomino, te da suma svih tih
radnih vremena bude do 8 sati dnevno. Nemojte samo zaboraviti da ste u tom
sluaju obvezni predati godinju prijavu poreza na dohodak (vi kao fizika osoba)
do 28.2., iz razloga jer ete biti istovremeno zaposleni kod vie poslodavaca, te
da je mogue da ete na kraju godine imati i odreenu razliku poreza i prireza za
uplatiti. O tome se svakako posavjetujte i s vaim raunovoom.
Sretno u poduzetnikim vodama!
Potovana gospoo Tanja!
Vlasnica sam i jedini osniva j.d.o.o , a suprug je direktor. Bavimo se
ugostiteljstvom. Imamo jo jednu zaposlenu osobu. Problem nam je pokrivanje
radnog vremena. Naime kako u obrtu vlasnik nema ogranienja i moe raditi vie,
moje je pitanje moe li i u j.d.o.o. direktor koristiti tu opciju. Ili mogu li ja kao
vlasnik koji je negdje drugdje u radnom odnosu pokrivati odreeno radno
vrijeme?
Unaprijed zahvaljujem
lp
Potovana Mirela,
Obzirom da je pitanje vezano uz radno pravo, uputiti u vas da se obratite nekom
odvjetniku koji je specijaliziran za radno pravo. U svakom sluaju Zakon o radu
tono definira koliki je mjeseni fond sati rada, te maksimalni fond za
prekovremene rade.
Potovana,
zamolio bih Vas za objanjenje vezano za kupovinu dostavnog vozila na d.o.o,u
planu sam otvoriti d.o.o za prikupljanje neopasnog otpada na podruju grada
Zagreba,trebao bi biti financiran putem HBOR,a uz mjeru poduzetnik poetnik s
obzirom da oni ne financiraju pdv na kupljenu robu odnosno osnovna i obrtna
sredstva da li to znai da ja moram platiti za to vozilo pdv odnosno da li se na
dostavna vozila plaa pdv i ako se plaa da li se taj pdv vraa natrag meni kao
pravnom licu te u kojem roku se vraa,ili se uope ne vraa,.
Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru,
Lijep pozdrav,.
Potovani Mijo,
Svakako provjerite s vaim raunovodstvom da se prije same kupovine
registrirate u PDV sustav jer u protivnom niti neete moi navedeni PDV vratiti.
Dakle prvi je korak da se registrirate u PDV sustav.
PDV ete onda financirati ili iz sredstava poduzea ukoliko ih imate na raunu ili
ete kao vlasnik dati poduzeu pozajmicu (o pozajmicama smo isto pisali na
portalu) i iz tih sredstava financirati nabavku vozila i plaanje PDVa.
Plaeni PDV u obraunskom razdoblju (mjesec ili kvartal) ete ili umanjiti s
obvezom za PDV (ukoliko ete imati raune prema kupcima i zaraunati PDV ili
ete od porezne uprave zatraiti povrat PDVa. Obzirom da se radi o dostavnom
vozilu, a ne o osobnom vozilu, imate pravo na odbitak PDVa (tzv. pretporez), te
nadlena porezna uprava vraa porez u pravilu u roku 30 dana.

Potovana gospoo Rukavina,

Moja obitelj i ja (ukupno nas 4 odraslih i zaposlenih) eljeli bi kao dodatni posao
zapoeti proizvodnju i prodaju prirodnih sokova. Na koji nain je to mogue
ostvariti otvaranjem d.o.o.? Da li netko mora biti zaposlen u tom poduzeu ili je
mogue obavljanje tih djelatnosti regulirati ugovorom o djelu sa svima nama ili na
neki drugi nain? Takoer, da li je mogue i kako, ako mi preko ugovora o djelu to
ne moemo regulirati, zaposliti umirovljenika i sa kojim uvjetima? Da li postoji
ogranienje po starosti?
Unaprijed Vam se zahvaljujem na odogovoru.
Lijep pozdrav.
Potovani Miko,
Pitanje koje ste postavili je iz podruja radnog prava, pa bih vam savjetovala da
se obratite nekom odvjetniku koji je specijaliziran za to podruje. U svakom
sluaju ugovori o djelu ne smiju imati karakter trajnog obavljanja posla, jer se
onda radi o radnom odnosu, stoga ete trebati nekoga zaposliti za obavljanje
navedene djelatnosti. Zapoljavanje umirovljenika je mogue, no tada e
umirovljeniku mirovati njegova mirovina, tj. nee ju primati za vrijeme trajanja
radnog odnosa. Ogranienja su razna ovisno da li se radi o invalidskoj mirovini ili
redovnoj mirovini, stoga ete to provjeriti ovisno o konkretnom sluaju na
HZMOu.
O osnivanju poduzea smo ve pisali na portalu, stoga pogledajte neke od naih
lanaka.
Sretno u poduzetnikim vodama!
Potovana,
Kako se u slobodno vrijeme bavim kukianjem i ivanjem baby odjee i papuica
imam elju otvoriti svoju firmu sa izraenim proizvodima te njihovu prodaju preko
vlastite online trgovine. Kako je meni potrebna za izradu samo jedna igla za
kukianje ,kuna ivaa maina te za online prodaju prijenosno raunalo ,zanima
je da li je mogue otvoriti jdoo na mjestu prebivalita (kua mi je pod fiducijom)?
Unaprijed zahvaljujem.
Potovana Ella,
O trokovima najma smo takoer pisali u jednom od lanaka na ovom portalu,
stoga slobodno pogledajte. Ukratko u odgovoriti: mogue je otvoriti poduzee na
adresi prebivalita, morati ete navedeni ugovor o najmu prijaviti u nadlenoj
poreznoj upravi prebivalita, te ete dobivati uplatnice za paualno oporezivanje
najma (neto manje od 10% od iznosa najma, to je trenutno najpovoljnija
porezna stopa u Hrvatskoj). Vodite rauna ukoliko ste navedenu nekretninu stekli
kao prvu nekretninu i bili osloboeni plaanja 5% poreza na promet
nekretninama, da li je prolo 5 godina od stjecanja te nekretnine jer se ne smije u
navedenom razdoblju iznajmljivati obzirom da je olakica bila za stanovanje.
Sretno!
Postovana,
Otvorila bi trgovinu odjece za cijelogodisnji rad i objekt koji se bavi izradom i
posluzivanjem zdravog pica i kolaca (neznam pod sta to spada buduci da cemo
sami izradivati i peci kolace) koji bi radio samo sezonski.Oboje bi se nalazilo na
otoku tako da za trgovinu nemogu ocekivati konkretnu zaradu tokom cijele

godine.Zanima me u ovom slucaju dali je bolje i isplativije otvoriti obrt pa onda

imati svaku radnju zasebno ili doo ?
Puno hvala i srdacan pozdrav
Potovana Natalija,
Obzirom da planirate raditi samo sezonski, ovisno o trokovima. Naime, poduzee
ne mora imati visoke fiksne trokove (raunovodstvo, reije) no prua vam
fleksibilnost u smislu prijave zaposlenika (na nepuno radno vrijeme i sl.), dok vas
obrt obvezuje s fiksnim davanjima, osim ako je sezonski pa ete ga voditi samo
odreeno vrijeme. Takoer sve ovisi o konkretnim brojkama, no od paualnog
obrta su iskljuene djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, pa je va izbor ili redovni
obrt ili poduzee. U konanici sve ovisi o vaem statusu (zaposlen / nezaposlen),
te konkretnim brojkama. Na naem portalu je i model za poduzee pa moete
izraunati i varijantu za poduzee.
Sretno!
Postovana Tanja,
imam par pitanja i trebala bih vasu pomoc i nekoliko savijeta.
U stalnom sam radnom odnosu te firma naravno pokriva sve moje porezne i
osiguravajuce obveze.
S obzirom da se bavim poslovanjem u kreativnoj bransi, imam priliku dosta
poslova raditi freelance.
Kako bi htjela sve svoje pravne obaveze odraditi legalno, molila bih vas savijet
sto bi bilo pametnije otvoriti; obrt ili j.d.o.o.?
Isto tako zanima me koje bi bile moje porezne obveze u oba slucaja, te naravno
kako bi funkcionirala isplata te druge place ili honorara?
Dali bi ispostavljala racun obrta / poduzeca, ili je bolja opcija isplate honorara
preko autorskog ugovora?
Unaprijed hvala,
lijep pozdrav.
K.
Potovana Kristina,
Razumijem vau nedoumicu. No obzirom da ste u kreativnoj brani, te da
povremeno obavljate djelatnost, da li ste razmatrali da svoje usluge obavljate
putem autorskog ugovora ili umjetnikog djela ukoliko ste lanica registrirane
udruge / agencije umjetnika? U tom sluaju imate prilino povoljno porezno
optereenje (ovih dana e na naem portalu izai i lanak na tu temu te model u
Excelu u kojem ete moi i izraunati odnos bruta / neta za honorar). Ukoliko
biste se odluili otvoriti poduzee ili obrt, o tome smo dosta pisali na portalu i
poigrajte se modelom i brojkama koje smo ve ponudili. U svakom sluaju ste u
odlinoj poziciji jer ste trenutno zaposleni i moete zapoeti svoj vlastiti business
te ovisno kako taj posao napreduje jednog dana u potpunosti prei u
poduzetnike vode. Na konkretno pitanje to je povoljnije ugovori ili poduzee ili
obrt, svakako stavite sve vae brojke koje znadete u nae Excel modele koje
besplatno moete preuzeti na naem portalu.
Sretno!

Postovana,
iz gornjeg teksta i komentara iscitava se da direktori drustva ne moraju biti
zaposleni u drustvu i nisu predmet obveze placanja place i doprinosa ukoliko su
vec zaposleni i placaju doprinose po nekoj drugoj osnovi u RH.
Medjutim, da li isto vrijedi i za osobe koje su zaposlene u inozemstvu te placaju
doprinose u drugoj zemlji a zele biti direktori u drustvu u RH bez da placaju
doprinose u RH (jer ih placaju i osigurani su po svim osnovama u drugoj zemlji tj
nisu i ne mogu biti na teret RH).
Srdacan pozdrav i hvala
Zainteresiran
Potovani,
Upravo tako, ukoliko je direktor / odgovorna osoba ve zaposlena u drugom
drutvu u Hrvatskoj, tada poduzee nije obvezno obraunavati plau za tu osobu.
to se tie osobe koja je zaposlena u inozemstvu, potrebno je dostaviti dokaz
nadlenog tijela da je osoba osigurana u toj zemlji, te da boravi u Hrvatskoj manje
od 180 dana godinje, te takoer provjeriti kakav je meunarodni odnos Hrvatske
i te druge matine zemlje u pogledu sporazuma o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja i plaanja doprinosa (socijalnog osiguranja), to varira od zemlje do
zemlje. Primjerice s nekim zemljama nemamo navedeni sporazum stoga postoji
obveza obrauna odreenih doprinosa.
Potovana,
Molio bi Vas za savjet jer dosad sve informacije koje sam dobio su nejasne tj
nisam dobio nikakav konkretan odgovor.
Naime dobio sa posao od Njemake firme koja e mi plaati usluge prodajnog
predstavnika u Hrvatskoj, mjeseno na osnovi fakture koju bi im ja trebao
ispostaviti. Recimo ja im ispostavim fakturu na 15.000,00 kn od kojih ja sam
uplaujem davanja za moju plau. Recimo da u biti prijavljen na bruto plau od
12.000,00 kn a ostalih 3.000,00 bi bilo za trokove(auto,mobitel itd.). Opis mog
posla bi bio prodajni predstavnik te ne bi bio direktno povezan sa prodajom tj.
robu koju bi prodao isporuivao i potraivao naplatu bi distributeri iz Hrvatske.
Dobivao sam razne savjete kako za obrt tako za j.d.o.o.(d.o.o.) ali i za RPO
(registar poreznih obveznika). to bi vi napravili u mojem sluaju i ako mi moete
razloiti zato.
Unaprijed hvala
Potovani Ivane,
O poreznoj optimizaciji smo takoer pisali na portalu, stoga uvijek moete otvoriti
i poduzee, te imati prijavu na niu plau, a porezno optimizirati kroz prijavu
prihoda od najma vozila ili najma ureda ukoliko je u vaem vlasnitvu, te tako
prevaliti zakonski dio trokova na poduzee i primati prihode od najma uz
poreznu stopu od manje od 10%. Ukoliko biste kao akviziter putem honorara
(ugovor o djelu) primali naknadu, tada bi vam vie od 50% primanja bilo
obustavljeno kroz poreze i doprinose (moete proitati i na sljedei lanak na tu
temu). Svakako trebate staviti konkretne brojke u Excel model i vidjeti to vam je
isplativo. U svakom sluaju honorarni ugovor je najskuplja varijanta.
Potovana Tanja,

imam par pitanja i trebala bih vau pomo.

Htjela bih otvoriti firmu za izradu web stranica gdje bih ja bila jedina zaposlena.
Ovo bih radila kao dodatni posao jer sam trenutno ve zaposlena na puno radno
vrijeme. Ne znam kolika bi mi bila zarada jer trenutno nemam nikakve klijente i
tek bi zapoela sa radom, tako da je mogue da prvih par mjeseci nemam uope
ili imam jako malu zaradu dok se ne uhodam. Moete mi rei to je najbolje da
otvorim, to sam obvezna sve plaati i da li moram imati poslovni prostor ako u
to obavljati od doma?
Potovana Ana,
Obrti uvijek iziskuju odreene fiksne mjesene trokove (vidjeti u Excel modelu o
obrtima), kao i poduzee (vidjeti u Excel modelu o poduzeu). U svakom sluaju
prvo prouite koliki su fiksni trokovi obje varijante kako biste vidjeli koja vam je
pogodnija i obzirom da vi najbolje znate koje prihode moete oekivati. Morate
prijaviti adresu na kojoj radite, poeljno je da sklopite ugovor o najmu (modele
sam stavila na ovom portalu). U svakom sluaju sve informacije moete preuzeti
na naem portalu i sve korisne obrasce i ugovore.
Sretno!
Dakle ovaj ugovor o najmu, evo recimo ja zivim u unajmljenom stanu tu bih i
radio posove vezane uz firmu, dakle ja bih onda sa stanodavcem kao firma trebao
potpisati ugovor ?
Potovani,
zanima me rad kao agent nekretnina pa je li mogue otvoriti obrt u tom podruju
ali kao sezonski obrt za poetak? Ukoliko postoje prepreke s obzirom na pravilnik
o sezonskim obrtima je li moguie zatraiti povlasticu od Ministarstva i na koji
nain?Takoer, kao nadam se, budui vlasnik sezonskog obrta je li mogue da ga
otvorin i bez poloenog strunog ispita agenta posredovanja u prometu
nekretnina pa da taj ispit zadovoljim u predvienom roku od npr. max.6.mj.Ova
pitanja postavljam jer za spomenuti poslovni pothvat zapoinjem i nastavljam
iskljuivo sama i zanimanje ljubav prema ovom zvanju javila se naknadno i drago
mi je da sam ga otkrila pa se veselim ukoliko i zakonski ostvarim svoj eljeni
posao u kojem se vidim trajno. Hvala vam na odgovoru i pomoi.Lucijana
Potovana Lucijana,
Pitanje je svakako pravne prirode stoga se obratite mjesnom uredu za
gospodarstvo i oni e vas najbolje uputiti koje su dozvole potrebne za obavljanje
navedenog posla.
Sretno!
Postovana Tanja,
jako cijenim ovo sto radite, pokusao sam procitati i naci konkretno odgovor na
moje pitanje ali sam ostao zbunjen pa cu ga postaviti ovako:
Imam otvoren j.d.o.o., dali je moguce da firma kao takva posluje bez direktora?
odnosno dali osnivac mora biti i direktor?
dali je moguce da bude samo kao neki prokurist ili slicno plus jedan odnosno dva
zaposlena radnika na 4 sata dnevno?
Jer znamo kolika su davanja na direktorsku placu a kolika na obicno
zaposlenika.
Unaprijed zahvalan, Goran

Potovani Gorane,
Odlino ve ste osnovali poduzee! Nije mogue da poduzee posluje bez
direktora jer mora postojati odgovorna osoba koja predstavlja poduzee
direktor. Osniva ne mora biti direktor. No vidim da vas brine plaa. Ukoliko ste
ve negdje drugdje prijavljeni i primate plau, onda u vaem poduzeu NE morate
biti prijavljeni u radni odnos kao direktor. Ukoliko niste nigdje u Hrvatskoj
prijavljeni u radnom odnosu i u vaem ste poduzeu direktor, tada MORATE biti u
radnom odnosu u vaem poduzeu ili morate platiti doprinose na tvz.
Poduzetniku plau (ukoliko se ne prijavite) koja je oko 8.000 Kn bruto to vam
nije isplativo u poetku. Stoga svim poduzetnicima sugeriram da se uvijek prijave
kao zaposleni u svom poduzeu i to na minimalnu zakonsku propisanu plau, pa
ak i na nepuno radno vrijeme. Uvjeriti ete se da su tada davanja daleko nia, a i
logina jer u poetku nemate dovoljno posla za puno radno vrijeme.
Pretpostavljam da sam ovime odgovorila na sva pitanja. Detaljno proitajte na
portalu lanke koje sam upravo pisala na temu plae i detaljne Excel modele kako
si izraunati bruto i neto plau.
Sretno!
Ja ovo nazalost ne razumijem (malo sporije ucim , dakle ako sam ja direktor
moram imati poduzetnicku plaiu. Ali ako se prijavim kao zaposleni k na
minimalac onda imam minimalac. A tko je onda direktor?
Potovana Tanja,
namjeravam otvoriti obrt ili j.d.o.o. sa svrhom prodavanja odjee samo online, ne
vlastita proizvodnja nego preprodavanje (takoer ne e-bay i slino), nesto kao
butik, samo iskljuivo online. Da li je iplativije otvoriti obrt ili j.d.o.o obzirom da
sam uz to zaposlena i da li sam onda osloboena plaanja doprinosa za sebe? Ja
bi bila jedina zaposlena. I kako to ide s radnim vremenom kada je ducan online
bez prostora (samo skladite)?
Potovana Mia,
Detaljni modeli i to je isplativije nalaze se na portalu stoga ih slobodno
preuzmite u Excelu i stavite vae brojke kako biste mogli donijeti odluku. I
svakako u oba modela oznaite va statut tj. da ste zaposleni. Doprinosi se uvijek
plaaju, ali u manjem obimu obzirom da ste ve paralelno osigurani i za vas se
uplauju doprinosi. Za pitanje oko same trgovine odgovore moete nai u Zakonu
o trgovini tamo je propisan status online duana.
Sretno!
imam par pitanja i trebala bih vau pomo.
Htjela bih otvoriti firmu za izradu web stranica gdje bih ja bila jedina zaposlena.
Ovo bih radila kao dodatni posao jer sam trenutno ve zaposlena na puno radno
vrijeme.
Ne znam kolika bi mi bila zarada jer trenutno nemam nikakve klijente i tek bi
zapoela sa radom,
tako da je mogue da prvih par mjeseci nemam uope ili imam jako malu zaradu
dok se ne uhodam.
Moete mi rei to je najbolje da otvorim, to sam obvezna sve plaati i da li
moram imati poslovni
prostor ako u to obavljati od doma?
Mene isto zanima ovo pitanje kao Anu pa sam samo kopirao njen upit.

Moje dodatno pitanjeimam svoju web stranicu na kojoj nudim svoje usluge
izradu web stranica,
grafiki dizajn, marketing na drutvenim mreama, adwords oglaavanje, a imam
pripremljen ugovor o Autorskom
djelu da li legalno obavljam svoje poslove s obzirom da su u ugovoru navedene
stavke i obveze klijenta
i mene kao izvritelje usluge glede plaanjea poreza dravi. Uz to imam otvoren
privatni iro raun u banci.
Potovani Mario,
Na Anino pitanje isti odgovor u nastavku:
Obrti uvijek iziskuju odreene fiksne mjesene trokove (vidjeti u Excel modelu o
obrtima), kao i poduzee (vidjeti u Excel modelu o poduzeu). U svakom sluaju
prvo prouite koliki su fiksni trokovi obje varijante kako biste vidjeli koja vam je
pogodnija i obzirom da vi najbolje znate koje prihode moete oekivati. Morate
prijaviti adresu na kojoj radite, poeljno je da sklopite ugovor o najmu (modele
sam stavila na ovom portalu). U svakom sluaju sve informacije moete preuzeti
na naem portalu i sve korisne obrasce i ugovore.
to se tie autorskih ugovora, to je sasvim legitiman nain poslovanja, osim ako
preete 230.000 Kn godinje tada postajete i PDV obveznik. Autorsku naknadu
vam klijenti moraju uplatiti na iro-raun (nikako ne na tekui raun!), te su
obvezni obraunati poreze i prirez za vas i predati JOPPD obrazac. Detaljno sam
pisala u lanku o honorarima i priloila modele.
Sretno!
Potovana Tanja,
molila bih za savjet. Planiram otvoriti obrt ili firmu za proizvodnju tkanine, i
naravno ne mogu se odluiti. U prvoj godini bi bilo znaajnih ulaganja (kupnja
rabljenog stroja iz EU, vrijednosti cca 20.000, nabavka repromaterijala), u
ostalim godinama samo nabavka repromaterijala to nije znaajan troak. U
poetku bi imala i troak poslovnog putovanja u inozemstvo. Ne bi bilo zaposlenih
jer sam zaposlena u drugoj tvrtci koja plaa sve obveze.
Takoer nisam sigurna da li ui u sustav PDVa. Promet od 230.000 kn sigurno
neu dostii, ali zbog ulaganja u stroj razmiljam o ulasku u sustav. Veina
poslovanja bi se odvijala sa ugostiteljima.
Isprike na puno pitanja, sve u provjeriti i sa knjigovoom, ali teko je procijeniti
koliko je knjigovoa dobar tj pouzdan :). Hvala unaprijed i srdaan pozdrav, Ivana
Potovana Ivana,
Obzirom da ste naveli da e vam prihodi biti do 230.000 Kn, no obzirom da ete
nabavljati opremu i prijei odreeni prag stjecanja propisan za EU i ulazak u PDV,
u svakom sluaju se trebate registrirati u PDV sustav i bolje vam je na samom
poetku poslovanja prije same nabavke opreme kako bi vam druga strana
ispostavila raun bez PDVa. Takoer obzirom da su vai klijenti ugostitelji, koji
nisu fizike osobe i koji su vrlo vjerojatno u PDV sustavu stoga e iskazani PDV s
vae strane moi odbiti. Svakako sugeriram ulazak u PDV sustav iz ovoga to ste
opisali.
Potovana,
Najprije pohvale za odlinu web stranicu i vie nego korisne savjete.

to se tie mojeg pitanja, htio bih otvoriti jdoo ili doo za obavljanje fotografske
djelatnosti (obrt nije opcija jer se radi o vezanoj djelatnosti, za koju ne
zadovoljavam formalne uvjete). Meutim, prema Zakonu o obrtu, pravna osoba
moe obavljati i takvu djelatnost bez obveze zapoljavanja kvalificirane osobe.
Namjera mi je da tvrtka bude bez zaposlenih, a ja bih pruao fotografske usluge u
slobodno vrijeme i vikendima. Inae sam ve zaposlen u drugoj firmi tako da ne
bih morao plaati doprinose u novoosnovanoj tvrtki.
Ono to mene zanima je mogu li osobno pruati takve usluge kao direktor bez
obveze zasnivanja radnog odnosa u svojoj tvrtki bez zaposlenih? Ako ne, koje su
legalne mogunosti za obavljanje ovakvog oblika dodatnog posla? Pretpostavljam
da bi trebalo biti mogue da sklopim sa samim sobom ugovor o autorskom djelu
(isporuka fotografija)? Time bi moda bilo mogue i porezno povoljnije raspolagati
novcem poduzea (25% poreza umjesto 34% poreza na dobit i udjela u dobiti)?
Hvala.
Potovani Kruno,
Ukoliko ste ve negdje zaposleni, ne morate biti prijavljeni i u svom poduzeu
stoga niste obvezni uplaivati doprinose i isplaivati plau. U svakom sluaju ete
si kao vlasnik na kraju godine ili paualno kroz godinu isplaivati dobit.
O autorskom djelu smo pisali na portalu slobodno proitajte, stoga provjerite s
poreznom upravom da li bi se vae djelo okarakteriziralo kao autorsko djelo jer se
u pravilu treba raditi o originalnom umjetnikom djelu.
Hvala na odgovoru. U tom sluaju, zanima me jo mogu li kao direktor u vlastitom
poduzeu bez zaposlenih obavljati fotografsku djelatnost? Drugim rijeima, moe
li direktor obavljati izvornu djelatnost za koju je poduzee registrirano ili se
direktorova aktivnost svodi samo na zastupanje i sline poslove?
Hvala
Potovani!
Ja sam takoer fotograf koji nema tu struku pa me zanima na koji je to nain
mogue izbjei vezani obrt osnivnjem d.o.o.
Zar nije onda uvjet da morate imati struno osposobljenu osobu?
Hvala unaprijed na odgovoru
Sinia
Potovana Dada,
Na portalu smo detaljno obradili sve teme i procjene godinjih trokova zajedno s
modelima u Excelu koje moete slobodno preuzeti, stoga slobodno pogledajte i
usporedite koja je varijanta za vas interesantna.
Potovana,
Planiram otvoriti obrt, odnosno butik za prodaju enske odjee. To planiram
napraviti uz pomo potpore HZZ-a, pa sad budui da moram pravdati kuda u
potroiti te novce, zanima me to bi tono sve ulazilo u osnovna ili obrtna
sredstva, budui da samo time mogu pravdati utroeni novac. Dakle znam da su
to doprinosi za prva 3 mjeseca, oprema za radnju i ureenje, ali ne znam da li
najam ulazi u to i za koji period, ili moda neke reije, fiskalna kasa i sl.
Pa ako mi moete pomoi hvala Vam.
Pozdrav

Potovana Melita,
Upravo kako ste i sami nabrojali u osnovna i obrtna sredstva ulazi sve to vam je
potrebno za poetak i redovno poslovanje.
Sretno!
Potovana,
imam pitanje u vezi osnivanja obrta ili j.d.o.o..
Bavili bismo se uslugama vode i grijanja, klimatizacije, ventilacije i slino. zanima
me da li bi nam se isplatilo i moe li se otvoriti obrt u paualu, naravno ne bismo
bili u PDV_u te kakva bi bila davanja kada bi dvije osobe bile zaposlene, jedna na
puno i drugo na pola radnog vremena, te jo uz nas i vlasnik obrta?
Hvala,
lp
Potovana Sanja,
Detaljno na portalu smo obradili teme plaa, zaposlenja i paualnih obrta, stoga
moete preuzeti model i unijeti primitke koje planirate imati, te podatke za plau
(cijelo poglavlje o plai), i vidjeti koji e biti povrat na vae poslovanje.
Sretno!
Potovana,
imam pitanje vezano za otvaranje j.d.o.o. Zaposlen sam i imam stalni radni
odnos. to se tie davanja to mi je sve jasno al me zanima nisam vlasnik nieg
znai nemam nekretninu na sebe. Mene zanima sljedee firma bi radila s
prodajom vozila,popravak uglavnom vie djelatnosti bi odmah upisal unutra tak
da vie puta ne plaam trokove. Dal mi mogu roditelji potpisat da na navedenoj
adresi gdje stanujemo mogu obavljat navedene radove? Naa kua nema
prijavljen poslovni prostor dal je to uope mogue napravit i prijavit firmu na tu
adresu i obavljat navedene djelatnosti? Meni je samo zbog razno raznih inspekcija
da ne potroim novce a nazadnje budem sprijeen za obavljanje djelatnosti.
Unaprijed zahvaljujem
Lp
Potovani Marko,
Razumijem vae pitanje. Bitna vam je poslovna adresa. Ne morate imati
nekretninu u vlasnitvu, no potrebno je sklopiti ugovor o najmu (preuzmite na
naem portalu u lanku s korisnim modelima i ugovorima). Vai roditelji taj
ugovor moraju prijaviti u poreznu upravu i dobivati e mjeseni paual poreza na
najam (cca 9,9% od iznosa kojeg ste ugovorili to je porezno najbolja stopa u
Hrvatskoj). Vi ete isti ugovor morati predati u poreznu upravu radi registriranja
vae poslovne adrese.
Obzirom da ete se baviti prodajom i popravkom, prouite tzv. minimalne
tehnike uvjete koje prostor mora imati da bi mogao biti registriran za obavljanje
tono odreene djelatnosti. I da vrlo vjerojatno ete morati platiti odreene
nalaze za zatitu na radu, i za obavljanje djelatnosti pa vam savjetujem da se o
tome raspitate prije nego osnivate poduzee.
Potovana,
zaposlena sam u velikom poduzeu gdje planiram nastaviti raditi, ali u svoje
slobodno vrijeme bi izraivala ukrasne predmete koje bi prodavala putem

interneta. Zanima me da li bi mi se vie isplatio obrt ili j.d.o.o. jer mi nije

najjasnije plaanje doprinosa i plae, kad navedeno ve on uplauje za mene. Na
koji nain bi onda to najpovoljnije bilo napraviti obzirom da bi godinji promet
moda bio cca 20 000kn, a zarada cca 6000kn. ini mi se da su sve opcije
preskupe i da neu imati nikakvu zaradu ako moram plaati tolike doprinose, a s
druge strane htjela bi da je sve legalno.
Zahvaljujem!
Potovana Lana,
Prednost je da ste ve zaposleni, stoga neete morati plaati poreze i doprinose
kao da ste zaposlenik. Moete koristiti na model za paualno oporezivanje samo
odaberite oznaku da ste ve zaposlena osoba i odmah ete vidjeti koliko iznosi
vaa efektivna porezna stopa na kraju. Usporedite to s cca 34% kod isplate dobiti
u poduzeu i dobiti ete odgovor. Svaka varijanta ima svoje prednosti i
nedostatke.
Sretno!
Potovana,
Planiramo otvoriti j.d.o.o. koji bi se bavio uslugama bookiranja izvoaa za
koncerte i ostale nastupe. Svi budui osnivai drutva su trenutno u stalnom
radnom odnosu na puno radno vrijeme te tako planiramo i ostati (bar dok se
posao ne uhoda). Ne bismo zapoljavali nikoga (da li je to uope mogue?), ve bi
onsnivai (i direktor) za poetak obavljali sav posao. Koliko sam shvatila, u tom
smo sluaju osloboeni isplate plaa te plaanje doprinosa za mirovinsko i
zdravstveno. Koje smo trokove u tom sluaju obavezni platiti (na mjesenoj i
godinjoj razini), ukljuujui i porez na dobit? Puno hvala & lijep pozdrav
Potovana Sunice,
Prvo je potrebno razlikovati poziciju vlasnika od pozicije direktora (lana uprave).
Vi konkretno pitate za vlasnike. Vlasnika u poduzeu moe biti jedan, a moe ih
biti vie, te se odnosi meu njima, sudjelovanje u isplati dobiti i sl. odreuje
drutvenim ugovorom, to je najbolje da se posavjetujete s nekim odvjetnikom.
S druge strane, svako poduzee mora imati barem jednog direktora (lana
uprave) koji odgovara za poslovanje poduzea. Direktor poduzea mora biti
zaposlenik poduzea, a ukoliko nije, onda mora barem bilo gdje u Hrvatskoj
primati plau odnosno biti u radnom odnosu i uplaivati mu doprinose. Ukoliko
direktor nije nigdje zaposlen niti e biti u tom poduzeu zaposlen niti primati
plau, tada je poduzee obvezno obraunavati i uplaivati doprinose na tvz.
poduzetniku plau, cca neto iznad 8.000 Kn bruto osnovica.
Detalji o visini poreza i doprinosa su objavljeni na portalu, slobodno pogledajte u
poglavljima o plaama te su vam na raspolaganju i besplatni modeli za toan
izraun.
Takoer po pitanju trokova doprinosa i ostalih prateih u poduzeu, pogledajte
lanak na naem portalu na temu procjene poslovanja u prvoj godini poduzetnika
s detaljnim modelom u Excelu koji vam omoguuje da izraunate tono za vae
poduzee poslovni plan.
Potovana Tanja,
Pregledavala sam postove ali nikako ne mogu sloiti odgovor da budem 100%
sigurna.

Naime, nezaposlena sam i prijavila sam se na natjeaj za samozapoljavanje ali

poto nisam oduevljena sa svim uvjetima pokrenula bi sama svoj j.d.o.o.
Moje je pitanje ako sam ja jedini osniva/vlasnik/direktor, koliko sam isitala
moram se prijaviti po nekoj osnovi na mirovinsko i zdravstveno pa me zanima
opcija da napravim ugovor o radu na 4 sata u svojem poduzeu kako to
funkcionira jer sam jedini vlasnik i direktor Zanima me protokol da li onda kao
lan uprave zaposlen u drutvu plaam samo plau i doprinose za 4 sata (oko
1500kn naveli ste gore) a kako prikazujem direktora, vlasnika da je prijavljen po
toj osnovi?
Malo sam sve to spetljala ali imam puno informacija u glavi a veliku elju pa se
nadam da ete uspijeti deifrirati moje pitanje
Hvala unaprijed, Vanja
P.S. Jer sam vidjela da je minimalna plaa za direktora preko 6000kn pa me
zanima napravim ugovor o radu u svojoj firmi onda ne moram osiguravati se i po
toj?
Potovana Vanja,
Prvo je potrebno razlikovati poziciju vlasnika od pozicije direktora (lana uprave).
Vi konkretno pitate za vlasnike. Vlasnika u poduzeu moe biti jedan, a moe ih
biti vie, te se odnosi meu njima, sudjelovanje u isplati dobiti i sl. odreuje
drutvenim ugovorom, to je najbolje da se posavjetujete s nekim odvjetnikom.
S druge strane, svako poduzee mora imati barem jednog direktora (lana
uprave) koji odgovara za poslovanje poduzea. Direktor poduzea mora biti
zaposlenik poduzea, a ukoliko nije, onda mora barem bilo gdje u Hrvatskoj
primati plau odnosno biti u radnom odnosu i uplaivati mu doprinose. Ukoliko
direktor nije nigdje zaposlen niti e biti u tom poduzeu zaposlen niti primati
plau, tada je poduzee obvezno obraunavati i uplaivati doprinose na tvz.
poduzetniku plau, cca neto iznad 8.000 Kn bruto osnovica.
Detalji o visini poreza i doprinosa su objavljeni na portalu, slobodno pogledajte u
poglavljima o plaama te su vam na raspolaganju i besplatni modeli za toan
izraun.
Takoer po pitanju trokova doprinosa i ostalih prateih u poduzeu, pogledajte
lanak na naem portalu na temu procjene poslovanja u prvoj godini poduzetnika
s detaljnim modelom u Excelu koji vam omoguuje da izraunate tono za vae
poduzee poslovni plan.
to se tie natjeaja za samozapoljavanje, morate provjeriti na HZZu da li je
uope mogue da dobijete poticaje i da se prijavite na pola radnog vremena.
Naime, nisam upuena u uvjete za samozapoljavanje, stoga svakako provjerite.
Sretno!
Potovana Sunice,
Bavio bi se grafikim dizajnom preko inozemnog posrednika (Elance, Odesk..) za
inozemne klijente.
Planirana bruto zarada bi bila najvie do 10000 kn mjeseno.
Po struci sam grafiki dizajner i trenutno izvan radnog odnosa, tako da bi mi to
bio jedini prihod.
Posao bi obavljao u svom stanu uz koritenje laptopa i interneta.

Trebao savjet kako bi taj posao legalno obavljao (platio doprinose i porez), te to
bi mi se najvie isplatilo.
Obrt, firma ili prijaviti zaradu kao drugi dohodak iz inozemstva?
Da li se takva zarada moe obavljati preko firme i obrta ili je jedini nain prijaviti
drugi dohodak po uplati iz inozemstva?
Napominjem da su u tom sluaju davanja skoro 50% tako da mi se obrt ili firma
ine nekako isplatljivijim. Da li sam u pravu?
to je s godinjom prijavom poreza u navedenim sluajevima?
Da li bi mi u sluaju drugog dohotka raunao sta s obzirom da bi 20% davanja
bila za mirovinsko osiguranje?
Napominjem da ne mogu raditi preko autorskog ugovora jer ti inozemni
posrednici ne daju nikakav ugovor ni raun.
Zaraeni novac se isplauje na Paypal (vidi se samo ime inozemnog posrednika).
S Paypala bi trebao novac prebaciti na moj iro raun ili raun firme ili obrta.
Znai da bi kao isplatitelj u banci bio naveden Paypal, a ne inozemni posrednik ili
klijent.
Ja bi ime inozemnog posrednika znao, pa bi mogao posredniku fiktivno mogao
napisati raun
ukoliko je to potrebno za obrt ili firmu.
Problem je to zarada nije konstantna po mjesecu, nego ovisi o dobivenim
poslovima.
Molim vas savjet kako bi najlake i najpovoljnije legalno obavljao planirani posao.
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lijep pozdrav
Potovani Skydes,
Kao to ste i sami zakljuili, prijava drugog dohotka iz inozemstva vam se nikako
ne isplati, jer su davanja ne 50% nego 100% na neto iznos. Dakle, ako elite
dobiti neto 100 Kn, tada su davanja (porezi i doprinosi na honorar jo 100 Kn).
Neovisno o tome to postoji mogunost da primate dohodak iz inozemstva, vaa
je obveza u roku od 8 dana prijaviti navedeni dohodak poreznoj upravi i uplatiti
poreze i doprinose, to nije obveza inozemnog obveznika. Radni sta vam ne tee
za drugi dohodak.
Ukoliko biste mogli prijaviti navedenu djelatnost kao paualni obrt, a temeljem
mjesenih prihoda koje ste gore naveli, tada bi vam i unato tome to ste u
statusu nezaposlene osobe, efektivna godinja stopa davanja (porez i doprinosi)
iznosili 15% to je nie nego kod oporezivanja poduzea. Da li za vau konkretnu
djelatnost moete prijaviti paualni obrt, provjerite s nadlenim mjesnim uredom
za gospodarstvo i referentom porezne uprave.
Paypal plaanje i prijavu primitaka, te zakonodavstvo navedenog trebate
provjeriti s vaom bankom. Raune ne moete fiktivno pisati, nego temeljem
ugovora s posrednikom ete navedene pruene usluge fakturirati navedenoj
pravnoj osobi.
Sretno s poslovanjem!
Potovanje,
s obzirom da veinom radim usluge u inozemstvu to znai da je veina faktura
bez pdv-a, vlasnik sam postojeeg obrta koji je u predsteajnom postupku zbog
dugova prema poreznoj , eloi bi otvoriti doo sa istom djelatnou.Zapravo sam

naao doo koji e mi biti ustupljen i mislim da je to dobra prilika s obzirom da doo
nema nikakvih dugova i due je vremena na tritu. U tom sluaju to je najbolje
napraviti s obrtom , dugovima i zaposlenicima ?
Potovani Nevene,
Obzirom da nemam iskustva s predsteajnim postupcima, najbolje je da se
obratite odvjetnicima koji se bave navedenim postupcima, zato to ukoliko
nastavite istu djelatnost u drugom obliku poslovanja, postoji mogunost da vam
porezna uprava procijeni da se radi o prikrivenom poreznom poslu, tj. da radi
izbjegavanja plaanja poreza nastavljate istu djelatnost ali u drugom obliku.
Stoga se najbolje posavjetovati sa strunjacima iz tog podruja.
Potovana Tanja ,
to to radite danas je jako rijetko i tim vie hvale vrijedno. Paljivo sam proitao
Va tekst i komentare , meutim nisam naao podatke koji mene zanimaju.
Nezaposlen sam i preko HZZ bih elio koristiti poticaj za
samozapoljavanje.Otvorio bih internetsku turistiku/putniku agenciju,za to
ispunjavam sve potrebne uvjete . Navedenu djelatnost bih obavljao u svom
prostoru kui gdje ivim , to je zakonski mogue . elio bih to raditi kao obrt .
Zanima da li je to mogue prijaviti kao paual,barem u poetku , jer se u
poetnom periodu ne oekuje skoro nikakav promet/dobit , budui je u tom poslu
potreban period za uhodavanje,reklamu,traenje partnera,.
Takoer Vas molim za odgovorite da li je nakon otvaranja obrta mogue uplatiti
obaveze (prema HZZO,mirovinsko, itd) za nekoliko mjeseci unaprijed ili se mora
uplaivati svaki mjesec.Naime HZZ obavezuje korisnika poticaja da novac mora
iskoristiti u 90 dana nakon osnutka obrta/tvrtke , pa me zanima da li ja u tih prvih
90 dana mogu uplatiti obaveze za narednih npr. 6 mjeseci i tako iskoristiti
poticajna sredstva.
Hvala
Potovani,
Kao to i svim posjetiteljima naeg portala naglasim, svakako provjerite u
mjesnom uredu za gospodarstvo, te u nadlenoj poreznoj upravi da li za vau
vrstu djelatnosti postoji bilo kakva zapreka za obavljanje na navedeni nain.
Naravno mogue je uplaivati obveze i unaprijed.
Sretno!
Potovana Go. Tanja,
Unaprijed hvala na korisnim komentarima koji su mi pomogli. Zanima me par
specifinih stvari.
Otvaram sezonski posao, 4-5 mjeseci.
- Za prvu godinu oekivani ukupni godinji prihod do 180 000 kn / Brutto profit
cca 50 000kn.
- Ja, kao vlasnik ili direktor / kapetan + 1 osoba sezonski + (osoba za internet i
raunovodstvo nisu zaposleni kod mene, ve iznajmljuju svoje usluge koje su
razlike kod toga izmeu obrta i firme?)
- Usluge: izleti sa 1 svojim brodom, on- line and on-site booking, skipperske
usluge drugim agencijama, provizije od drugih usluga, i sl.

Da li se to mora klasificirat kao turistika agencija? Koje su druge opcije, razlike i

prednosti?
Na temelju navedenog profita i vrsta usluga, to vi mislite :
Da li obrt, d.o.o. ili j.d.o.o.? Zbog stanja mirovanja i smanjivanja radnih sati,
izgleda da je bolje d.o.o.? to ako posao naraste sljedeu sezonu i ulozi budu
vei, usluge ire?
Da li mogu prijavit u stanu ili mi treba poslovni prostor? Da li je dovoljan samo
tand?
Koja je razlika imeu firme i obrta kod sezonskog zapoljavanja?
Opcija sa j.d.o.o. mi izgleda malo komplicirana. Koje su, po vaem miljenju, 2
najvee mane/rizika takvog oblika? Da li postoji neka kvaka? Razlog zbog kojeg
su neki ljudi ili u j.d.o.o. je, izgleda, to jedino tako moe bit zaposlen i prijavljen
negdje drugdje i usput imat svoj posao da li je to istina? Da li je potrebna
fiskalna kasa kod j.d.o.o.-a?
Nisam u kategoriji za poticaje od HZZ-a. Da li trenutno ima kakvih malih
poticaja iz EU za otvaranje binisa?
Hvala puno unaprijed i elim dobar dan!
Sa tovanjem!
Potovani,
Pitanja je nekoliko pa krenimo redom. Ukoliko planirate dio godine poslovati, a dio
ne, fleksibilniji ste kroz poduzee (doo ili jdoo) u pogledu smanjenja broja sati
rada, a time i bruto plae, dok ste kod obrta u pravilu na jednoj osnovici cijelo
vrijeme. Ne postoji nikakva kvaka izmeu doo i jdoo osim temeljnog kapitala koji
se svake godine mora uveati za 25% zadrane dobiti dok se ne dosegne 20.000
Kn, a to nosi sa sobom i trokove odvjetnika / javnog biljenika. Savjetujem doo
jer 20.000 Kn osnivakog kapitala ne bi trebao biti problem i odmah se moe
uloiti u poslovanje. Koja vrsta djelatnosti je doputena i najbolja u vaem sluaju,
svakako provjerite s mjesnim uredom za gospodarstvo jer e vam oni i izdati
dozvolu za rad. Adresu poduzea moete prijaviti i na stan. Uvjeti u pogledu
poslovnog prostora ovise o djelatnosti za koju ete se registrirati, stoga isto kao
djelatnost provjerite u mjesnom uredu za gospodarstvo. Fiskalna kasa vam treba
jedino ukoliko ete naplaivati usluge u gotovini ili kartino. Ukoliko ete
naplaivati usluge iskljuivo virmanski (na raun poduzea) ne treba vam fiskalna
kasa. Za EU projekte postoje brojne tvrtke koje ih prate i mogu vas savjetovati na
tom planu.
Sretno!
Potovana,
puno hvala na svim informacijama koje ovako nesebino dijelite.
Imam internetski portal koji bi uskoro mogao zaraivati. Ta primanja ne bi na
poetku bila velika (ne vie od 1000kn mjeseno), ali ima potencijal da postane
neto od ega bih mogla ivjeti. Trenutno sam zaposlena. Portal bi uz ostale
djelatnosti prodavao oglasni prostor raznim oglaivaima. Zanima me kako mogu
legalno naplatiti taj oglasni prostor?
Potovana,
Molim Vas savjet.

Trenutno sam zaposlen na neodreeno u jednoj tvrtki. Po zanimanju sam mag.

graevine te me zanima otvaranje j.d.o.o. Konkretno, posao zbog kojeg bih zelio
otvoriti j.d.o.o. je trenutno aktualna legalizacija objekata. Koliko sam shvatio za
svoj posao(fiziki rad tj. crtanje sebi bih morao ili ne bi morao uplaivati
honorar? Ako da, moje je pitanje koliko minimalno? Ukoliko ne, tvrka bi pomalo
rasla i jaala. Takoer da bih mogao izaivati projekte potreban mi je ovlateni
inenjer. Za to bih koristio usluge kolege koji je isto zaposlen na neodreeno u istoj
tvtki kao i ja. Da li bih njegove usluge mogao plaati honorarno(neki ugovor o
djelu ili sl.) da nije stalno prijavljen u mom j.d.o.o. neko samo prema potrebi?
U poetku bi to bio jedan do dva projekta mjeseno, a nakon nekoliko mjeseci i
polganja strunog ispita preko te tvtke vrio bi i stuni nadzor za neke investitore.
Unaprijed hvala na odgovoru,
Postovani. Zaposlen sam u bolnici kao medicinski tehnicar. Rad u turnusu. Dakle,
javna uprava a ne drzavna uprava. Na neodredeno, dakle za stalno.
Mogu li kao takav zaposlenik otvoriti j.d.o.o. i baviti se ugostiteljstvom sa
zaposlena dva djelatnika (konobara) ?
Iz obiteljskih razloga bi trebao preuzeti taj uhodani ugostiteljski posao, kafic sa
konobarima.
Potovani,
Nisu mi poznati propisi iz javnog prava, odnosno vae struke. Najbolje je da
provjerite da li u vaem ugovoru o radu imate bilo kakvu prepreku prema kojoj ne
smijete obavljati niti jedan drugi posao osim onoga na kojem ste trenutno.
Naravno da su poduzetnike slobode dozvoljene stoga vi bez obzira to ste
zaposlen smijete biti poduzetnik i vlasnik nekog oblika (poduzee, obrt).
Sretno!
Postovana,
zanima me ukoliko sam vlasnik obrta (ili d.o.o.) preko kojeg si uplacujem
doprinose da li i dalje mogu raditi na autorski ugovor kao fizicka osoba te da li se
u tom slucaju na te honorare primjenjuje kakvo oporezivanje (tipa drugi
dohodak)?
Potovana,
Na autorske honorare se primjenjuje oporezivanje kako je opisano i u lanku na
ovom portalu (25% fiksno poreza na dohodak na osnovicu umanjenu 30% (ili 55%
ukoliko se radi o lanu umjetnike udruge), te uveano za prirez).
Potovana,
dizajnerica sam interijera i zanima me pod kojim oblikom bih trebala registrirati
kako bih mogla poeti obavljati djelatnost? Planiram biti jedina zaposlena, to je
onda najisplativije?
Potovana,
Ne postoji jedinstven odgovor. Sve ovisi o visini prihoda koju planirate imati te
strukturi trokova. Na ovom portalu moete preuzeti detaljne modele i za
poduzee i za paualni obrt te ovisno o vaim podacima donijeti zakljuak.
Sretno!
Potovana gospoo Tanja,

zaposlena sam u jednom poduzecu na odredeno vrijeme i htjela bih uz taj posao
preko ljeta otvoriti suvenirnicu. Mozete li mi pomoci i reci koji nacin osnivanja i
registracije suvenirnice bi bio najbolji te mogu li ja biti zaposlena i i jos jedna
osoba te na koji nacin bi bilo najbolje tu osobu zaposliti? nova sam u svemu
ovome te se nadam odgovorima koji ce mi pomoci.
Potovana,
Dali je mogue registrirati kompaniju u Hrvatskoj kao dobrotvorna ustanovacharity i dali je osloboena od poreza.
Zahvaljujem unaprijed na odgovoru , Marko
Potovani Marco,
Ukoliko osnivate poduzee u Hrvatskoj, tada je osloboeno plaanja poreza na
dobit sve to se tie donacija do 2% ukupnih prihoda prethodne godine. Na pr.
poduzee ostvari 1,0 mio Kn prihoda u 2014.g. to znai da u 2015.g. moe
donirati neoporezivo 20.000 Kn.
Ukoliko elite osnovati udrugu, tada je neto rezultat udruge uvijek neoporeziv
osim ako se bavi odreenom gospodarskom djelatnou, to ne mogu zakljuiti iz
vaeg upita.
Potovana,
Bavila bi se runom izradom nakita i suvenira. elja mi je i prodavati proizvode na
tandovima, sajmovima, online. ta bi bilo najbolje otvoriti: paualni obrt, obrt,
kunu radinost ili j.d.o.o. Da li se moe otvoriti i sezonski obrt i koliki su doprinosi,
Da li se sezonski obrt mora obavljati u kontinuitetu npr. 6 mjeseci, ili se moe npr.
4 mjeseca u ljeti i 2 u zimi?
Srdaan pozdrav.
Potovana Marta,
Na portalu je nekoliko analiza to je isplativije, a sve ovisi o visini vaih prihoda,
stoga moete i preuzeti Excel modele kako biste paljivo izraunali to je za vas
isplativo. Naravno obrt se moe otvoriti i sezonski. Doprinosi se obraunavaju
ovisno o visini prihoda koje ete ostvariti te o vaem statusu (zaposlena,
nezaposlena, umirovljenik).
Potovana,
Bavila bi se izradom nakita i suvenira, te ih prodavala putem tandova, sajmova, i
online. Da li je bolje otvoriti obrt, paualni obrt, j.d.o.o. ili kunu radinost. U
sluaju otvaranja sezonskog obrta da li mora biti npr. 6 mjeseci u kontinuitetu ili
moe npr. 4 mjeseci po ljeti, a 2 po zimi? Gdje su najmanja davanja dravi
(doprinosi i porezi)?
Potovani,
Namjeravam otvoriti obrt za prodaju polovnih stvari, tocnije satova. U tom obrtu
ne bih samo prodavao polovne satove, vec i otkupljivao i radio manji servis, tipa
zamjena baterija i slicno. Zanima me da li takva trgovina spada u slobodni ili
vezani obrt, ili mozda u poduzece i koji su uvijeti za otvaranje, mislim na strucnu
spremu. Prihodi bih bili na godisnjoj bazi ispod 150.000,00kn i jedini bih ja bio
zaposlen. Hvala unaprijed!
Potovani Ivane,
O uvjetima otvaranja obrta smo detaljno pisali u lancima na ovom portalu stoga
slobodno prouite. Ukoliko bi vam godinji prihodi bili ispod 149.500 kn tada biste

imali uvjete i za paualni obrt. Ovisno o vaem statusu (zaposlen, nezaposlen,

umirovljenik) ovisila bi i visina doprinosa. Slobodno preuzmite modele u Excelu za
obrt i poduzee pa moete usporediti to je za vas konkretno isplativije.
Firma u kojoj radim trenutno je pred zatvaranje,imam priliku krenuti sam sa istim
poslom u kojem sam ve 10 godina, dakle radi se o dostavi i montai namjetaja,
u stisci sam sa vremenom za otvaranje obrta ili d.o.o.-a (cca. mjesec dana)
.posjedujem i kombi i alat dakle samo mi treba bilo sto da mogu slati raune
usluga firmi za koju bi bio vanjski suradnik.
Prihod bi bio oko 200.000kn na godinjoj razini te dvoje zaposlenih.
to mi se najvie isplati otvoriti da su najmanji izdatci?
S obzirom da me ne zanimaju nikakvi poticaji zavoda, drave, EU
SAMO ELIMO NORMALNO RADITI I PRIMATI PLAU.
gospoo Tanja vidim da ste strunjak pa bih vas molio kratko da mi objasnite jer
gdje god doem se raspitati imam osjeaj da ili ne znaju ili mi ne ele rei..
zamolio bih i odgovor u kraem roku jer sam stvarno u stisci sa
vremenom.Puno pozdrava
POTEN RADNIK
Potovani Petre,
Odlian stav da nakon to se dogodilo s poduzeem preuzmete business i
nastavite dalje jer vi najbolje znate posao koji ste do sada radili i uvjerena sam da
ete uspjeti. Obzirom da su prihodi iznad 149.500 Kn, ne zadovoljavate uvjete za
paualni obrt.
S druge pak strane ako se odluite za redovni obrt, tada sve ovisi o vaem neto
rezultatu (razlici primitaka i izdataka na kraju godine) te se oni za 2015.g.
oporezuju po stopama 12% (za osnovicu 31.200 Kn), zatim 25% na daljnjih
93.600 Kn, odnosno 40% za sve iznad 124.800 Kn. Primjerice kada biste na
200.000 Kn prihoda ostvarili 100.000 Kn dobiti u obrtu, tada bi porez iznosio: 12%
x 31.200 Kn = 3.744 Kn, plus 25% x 68.800 Kn = 17.200 Kn to je sveukupno
20.944 Kn poreza na dohodak (efektivno porezna stopa iznosi 20,94% na
inicijalnih 100.000 Kn dohotka prije oporezivanja).
Meutim, ako biste istih 200.000 Kn prihoda ostvarili kroz poduzee i takoer
dobit iznosila 100.000 Kn na kraju godine tada bi porez na dobit u poduzeu
iznosio 20% x 100.000 Kn = 20.000 Kn to je neto dobit prije isplate od 80.000
Kn. Zatim kod isplate se obraunava jo 12% porez na dohodak po odbitku +
prirez (pretpostavimo da ste iz Zagreba gdje je prirez 18%) = 12% x 80.000 Kn =
9.600 Kn x 1,18 = 11.328 Kn, stoga je ukupno porezno optereenje u poduzeu =
31.328 Kn (efektivno na onih 100.000 Kn prije oporezivanja = 31,33%).
Naravno da je u ovom primjeru oporezivanje kroz poduzee daleko vie, meutim
prouite nae lanke jer poslovanje kroz obrt ima i niz nedostataka (na pr.
odgovornost za obrt je na vama kao fizikoj osobi i na cjelokupnoj vaoj imovini,
doprinosi su fiksni na odreenu osnovicu, dok kroz poduzee moete kroz godinu
imati i prijavu na manje od punog radnog vremena kada imate manje posla i time
upravljati vaim trokovima i sl.).