Kranska meditacija

KRANSKA MEDITACIJA / Tijek meditiranja

Kako zapoeti meditirati kad barem u Hrvatskoj i BiH jo uvijek gotovo da i nemamo
ono to nam je blagopokojni papa vie puta naglaavao: pastoral molitve, svaka
upa kao kola molitve? Mnogi krani, budui da im se uglavnom po upama ili
gradovima ne nudi nikakav teaj kranske meditacije, esto puta odlaze na
raznorazne druge teajeve meditacija koje nemaju veze s kranskom i koje bi ovu
samo mogle potisnuti i istisnuti.

NARAVNA MEDITACIJA
Ako nemate mogunosti pohaati teaj kranske meditacije, pokuajte sami proi
kroz ovaj mali teaj. vrsto vjerujem da Bog sam vodi svakog onoga koji eli dublje
proivjeti svaku Boju rije. Budete li se dali na oslukivanje Boga, ne bojte se,
neete pogrijeiti. On je (za razliku od nekranskih meditacija u kojima vas vodi
uitelj-guru kojemu se morate potpuno podloiti ili koji e vam dati neku tajnovitu
mantru koju ete na magijski nain morati ponavljati) jedini voditelj u meditaciji i
vodi svakoga osobno, dovodei svakoga do konanoga cilja kranske meditacije:
susreta izmeu Boga kakav on je i ovjeka kakav on je.
Naite prostor u koji i vrijeme u kojemu ete se moi povui od svih svojih briga i
poslova te biti neometani od bilo koga. Naite ga svaki dan. Nema meditacije ako se
netko odlui jednom u tjednu meditirati. Zaponite s oputenom etnjom tamo gdje
vas nitko ne smeta. Promatrajte kroz tjedan dana po desetak minuta ono to vas
okruuje. Najbolje je da to bude neto u prirodi. Gledajte, promatrajte jedan cvijet,
drugi, travku, more. Uzmite u ruku kameni ili komadi zemlje. Pored koliko toga mi
dnevno prolazimo, a da nita ne zamijetimo. Sada je vaa zadaa samo zamjeivati.
Najprije se jednostavno zaustavljajte na onome to vas sada okruuje i to vam je
sada nadohvat ruke. Otvorite sva svoja osjetila. Promatrajte, ali ne razmiljajte niti o
ljepoti i savrenim oblicima cvijeta niti primjenjujte ita na sebe. Pustite neka stvari
oko vas na vas djeluju. Pustite neka sve bude bez osobne vae koristi i koristoljublja.
Izgubite tih 10 min jednostavno tako (koliko ih dnevno izgubimo u itanju novina,
gledanju televizije, avrljanju). Kako se sada budete prepustili i izgubili vrijeme na

ovakvo tzv. naravno meditiranje, tako ete i s tim ete karakteristikama ui u isto
kransko meditiranje. Nakon nekoliko dana istoga promatranja oko sebe, na kraju
toga promatranja moete uzeti tekst prvoga poglavlja Biblije o stvaranju i njega
polako itati.

MEDITACIJA SEBE I BLINJEGA

Nakon tjedan dana uzmite si jo 5 minuta vremena za promatranje. Pri svemu tome
promatranju vanjskoga sada promatrajte to se u vama dogaa. Uspijevate li se
opustiti ili ne? Ne ljutite se na sebe ako se ne uspijete opustiti niti uivjeti u ono to
promatrate. Sjetite se da meditacija nema za cilj oputanje (nego ona moe, ali i ne
mora i ne stvara uvijek oputanje). Kao to ste dosad gledali na van, sada gledajte
sebe iznutra. Istraujte se. Nemojte vrjednovati nego samo promatrajte svoja
osjetila. Ulazite u stvarnost sebe s odreenom distancom. S tom distancom moi
ete prihvatiti sebe kakvi jeste. itajte polako psalam 139 koji nam govori kako smo
udesno
stvoreni.
Ovo vas ui ivjeti svjesno svaki trenutak svojega ivota. Biti sada posve tu to je
cilj ove meditacije, ovoga promatranja. Dok druge meditacije ele ovjeka
osloboditi svih osjeaja, one ga ustvari liavaju onoga to spada u bit ovjeka.
Kranska meditacija posvjeuje ovjeku to ini, kako ini, zato ini. Ona mu
pomae dolaziti do onoga to naglaava veliki uitelj kranske meditacije Tilmann:
Sve to ini, ini potpuno! Ako ita, itaj potpuno. Jesi li kod svoje ene, budi
potpuno uz nju. Igra li se sa svojom djecom, budi u igri s njima bez suzdrljivosti.
Jede li, jedi kao onaj koji u tome osjea dar. Govori li s nekim, budi sav u sluanju i
duhovnom davanju. ini tako u svemu, pri poslu i kad spava, u slobodnom vremenu
i u molitvi. Tako e usred svog ivljenja nai put u dubinu.
Kranska meditacija ne stvara aureolu oko glave, nije joj cilj niti samo svjesno
ivljenje, nego pomoi ovjeku kako bi izvrio Kristovu zapovijed neprestanoga
moljenja. Valja doi do Benediktovog zlatnog pravila koje ne vrijedi samo za
benediktince nego za sve ljude svih stalea i uzrasta: Moli i radi. To znai: budi tako
prisutan u onome to ini da sve drugo za tebe ovoga trenutka ne postoji: ivi svoj
sada; a kad moli, moli tako da osjeti u molitvi sav napor rada. Tako rad postaje
molitva i molitva rad. No da bi se to dogodilo, nuno je potrebno svakodnevno se
povlaiti za odreeno vrijeme (oko pola sata) u meditaciju. Ona i unazad i unaprijed
svojim duhovnim sokovima prelijeva sve to smo inili i bili te svemu djelovanju, i
onome
koje
nam
se
inilo
besmislenim,
daje
smisao.
Nakon tjedan dana promatranja sebe predoite si svoje blinje i posvijestite Kristovu
zapovijed ljubavi prema blinjemu. itajte polako, na meditativan nain, 1 Kor 12-13
i Mt 25, 31-46. U mislima budite s onima koje volite i s onima koje ne volite.
Predoite ih si zajedno. Koliko ste prethodno prihvatili sebe, toliko ete prihvatiti njih.
Ostaje uvijek ona Goetheova: nismo prihvatili drugoga sve dotle dok ga nismo
prihvatili i u njegovim jo neizraenim mogunostima. Takoer se sjetimo rijei
Peguya: Mi se moramo svi zajedno spasiti. Zajedno doi dragome Bogu! Zajedno
stupiti pred njega! to bi on inae mislio kad bismo doli bez drugih?
Time kranska meditacija postaje neto to ni u kom sluaju nije bijeg od stvarnosti
nego upravo stvarnost sama. to smo blie Bogu, to nas vie on tjera od sebe k
drugome ili da radei i djelujui budemo svjesni toga da time sluimo drugome.
Meditacija pomae ne samo biti s Bogom u vrijeme dok meditiramo, dok se molimo
ili slavimo euharistiju, nego biti s Bogom i onda kad smo s drugima i kad savjesno
vrimo svoje poslove. Isto tako, kad se odvajamo od drugih radi meditiranja, mi smo
i tada tu s drugima i za druge.

TEHNIKE MEDITACIJE

Budui da danas postoji sve vie tzv. meditacija bez Boga, one se baziraju na
tehnikama meditiranja koje su ove dovele do savrenstva premda time nisu stvorile
savrenoga ovjeka. U kranskoj meditaciji takoer se moramo pridravati
odreenih pravila to se tie dranja tijela. To nam je ve poznato iz svagdanjega
ivota. Drugaije emo sjediti za ankom, a drugaije u predavaonici. Budui da je
ve za poetak Biblije sav ovjek iva dua, tako sav ovjek mora meditirati.
Moemo to initi polako hodajui, leei, sjedei, kleei. Svatko mora nai svoj stav
koji mu najbolje odgovara i u kojemu bi trebao ostati tijekom cijele meditacije. ini
se da je najbolji stav ve poznata klupica, iji je sjedei dio napravljen ukoso. Tako
se na njoj moe sjediti, a pod nju postaviti noge te u isto vrijeme i kleimo. Tako su
najoputeniji trbuni miii i prsni ko. Moete i sjediti na stolici tako da sjednete na
pola stolice; koljena neka budu malo nagnuta prema dolje, ruke u krilu. Zatvorite oi
i diite. Najprije oslukujte ritam svojega disanja. Pratite kako zrak ulazi kroz
nosnice, ide kroz prsni ko i trbunu upljinu te izlazi kroz nosnice. Glagol disanje
ima isti korijen s dahom i duhom. Dok diemo, mi ivimo. Dakle, oslukivati svoje
disanje i pratiti ga znai ivjeti punim pluima. Udisaje moete pratiti rijeima:
Primam Tebe, izdisaj: Odbacujem zlo ili Silazim u dubinu. Kratka stanka
nakon izdisaja moe biti popraena rijeima: ekam ili Primam. Slijedite rijei i
ritam disanja.
Ovo je najbolja metoda prije svega onoga to nam je najtee, a to je koncentracija.
Ona znai napustiti, zaboraviti sve drugo prepustiti se onome to sada inim.
Umrijeti svemu drugome da bih zaivio ovome trenutku. Sve druge bezbrojne
tehnike koncentracije samo oteavaju koncentraciju dok je najdublje i najlake
ostvaruje upravo promatranje onoga bez ega nas ne bi bilo: vlastitoga disanja. Ali
da se ne bismo okretali tu oko sebe i svojega ja, zato je potrebno povezati disanje i
na ivotni dah s Onim koji nam ga je besplatno dao. Tako ulazimo malo-pomalo u
dubinu sebe, gdje ne nalazimo samo svoje ja, nego prije svega Boga samoga koji eli
prebivati
u
najdubljoj
dubini
nas
samih.
Nakon gore spomenutih rijei, prije nego to zaponemo samu meditaciju, moemo
kod udisanja rei rijei: Oputam se pred Tobom, a kod izdisanja sluati njihovu
jeku. Ponovimo to nekoliko puta. Zatim moemo isto tako uzeti rijei: Preputam se
Tebi.

SLIKOVNA MEDITACIJA
Tek kad smo osjetili da smo uprisutnili sebe sebi i sebi Boga u sebi (nikad to neemo
potpuno postii), uzmimo Sv. pismo. Kranska meditacija u biti je motrenje,
promatranje, vakanje (kako bi to rekli stari crkveni oci) rijei Boje koja se nalazi
u Bibliji. Mi moemo meditirati sliku, glazbu, neki tekst ili citat, cvijet, protekli dan,
ali sve to nije kranska meditacija ve moe biti uvod u nju. Takoer ne bih
preporuio da se biraju tekstovi prema nahoenju, jer bismo onda birali samo ono
to nam se dopada te nikad ne bismo provakali ono to nam ne ide. Ako je
nekome dostupan lekcionar, moe uzeti za meditaciju jedan tekst od dotinoga dana.
Kad je kroz etiri godine proao prvo itanje u prvoj godini, prvo u drugoj godini,
psalam, evanelje (samo jedan tekst!), onda bi i on mogao uzeti prije svega Novi
zavjet i meditirati ga po redu. Jednom u tjednu uvijek se moe meditirati evanelje
od sljedee nedjelje.
Kome je dostupna samo Biblija, preporuio bih meditiranje prije svega Novoga
zavjeta. Matej nam daje od poetka puno slika: navjetenje, poklon mudraca itd.
Nakon to je uinjena spomenuta priprema koncentracije, odnosno uprisutnjenja
sebe sebi i sebe u Bojoj nazonosti proitati jedan ulomak polako i pratei svoje
disanje. Kratku stanku napraviti nakon svake reenice kako bismo mogli upamtiti

proitano. Kad je proitan do kraja odlomak, pustiti da proitane rijei u nama

stvaraju sliku. Ne smijemo je mi stvarati po svojoj elji. Mi moramo ustvari gledati
duhovnim oima ono to su nam rijei oslikale. Ta meditacija je poput promatranja
filma na platnu, s tom razlikom da ja ovdje nisam pasivni gledatelj u kino-dvorani
nego se nalazim unutar samoga dogaanja. Moje je ovdje samo promatrati, motriti
dogaanje. Razmiljanje i osjeanje treba pustiti po strani. Jednostavno: tu-biti, ne
doivjeti nego proivjeti prizor. Ne pitajte se puno to sve to znai i kako sve to initi
i meditirate li dobro. Ponite itati polako odlomak i pamtite ga. Isus e vas ve znati
voditi.

ITANJE KAO
MEDITACIJA

MEDITACIJA (LECTIO

DIVINA)

NESLIKOVNA

Ve u evaneljima nailazimo na tekstove, osobito Isusovih govora, koji nam ne daju

nikakvu sliku na kojoj bismo se mogli zaustaviti. Osim toga, i kod vrlo slikovnih
prizora s vremenom se dogodi odreeno zasienje, tj. vrijeme kad nam
jednostavno ne ide nikakvo ostajanje kod slike. to nam je tada initi? Mnogi tada,
naalost, naputaju meditaciju. Naime, koliko je god u poetku, koncentracije radi,
teko ui u prizor meditacije, s vremenom nam on postaje vrlo lagan i iv, da bi se
odjednom
slika
poela
gubiti.
Uzmite tekst koji slijedi (npr. Blaenstva, Mt 5,1-12). itajte veoma polako rije po
rije do kraja reenice. Zatvorite oi i sluajte u sebi jeku tih rijei. inite kao da ih
uite napamet. Osjetit ete teinu, bremenitost svake rijei. Proivjet ete
utjelovljenje svake od njih. To je tzv. lectio divina, itanje boanskoga tiva. Na
sljedeu reenicu prijeite tek onda kad ste prethodnu dobro provakali, odnosno
proivjeli.
To
inite
otprilike
pola
sata.
S vremenom ete osjetiti pravilo za meditaciju: to manje, to vie; to manje teksta,
to ga dublje proivljavam. Koji puta ete osjetiti ostanimo primjera radi na
Blaenstvima da vam je premalo teksta za pola sata. Ponovite itanje istoga teksta
ili idite polako dalje. Koji puta ete osjetiti da vas je posebno dirnulo jedno
blaenstvo ili nekoliko rijei ili ak samo jedna rije. Ostanite kod toga. Nita ne
morate
zavriti.
Ali meditaciju nakon otprilike pola sata zavrite. Vano je da se cijeli va organizam
navikne na toliko vremena meditiranja. Inae, ako se povodite za osjeajima,
jednom se neete nikako moi otrgnuti od meditiranja, a drugi ete puta ve nakon
10
minuta
osjetiti
dosadu
i
zasienost.
Treba se i u tome disciplinirati. Takoer valja paziti da nas ne vode razum ili ne
preplavljuju osjeaji. Oboje mogu biti velika smetnja za meditaciju, ali ih kranska
meditacija ne unitava nego s njima eli vladati, a ne se njima prepustiti. Naime
razum bi elio ralanjivati, razmiljati, a to nije meditacija. Osjeaji bi htjeli hraniti
nau podsvijest pa bismo onda traili samo ono to nama odgovara i kako nama
odgovara. A kad njih nema, onda bismo prestali meditirati. Pustimo da meditacija
vodi nas. Nae je da se za nju pripremimo. Ostalo prepustimo Bogu. Sluajmo i
oslukujmo.

ZAKLJUAK
Na kraju meditaciju moete zavriti posve kratkom molitvom (Slava Ocu, Bogu
hvala itd.) ili u sebi izrei misao koja vas je najvie pratila tijekom cijele meditacije.
Nemojte traiti koje ete odluke stvoriti, jer meditacija nije askeza kojom stvaramo
odluke radi smanjivanja poroka i mnoenja krijeposti. Ona je susret s Bogom i to je
njoj dosta.
izvor: katolici.org/