Naziv predmeta:

ifra predmeta

UVOD U TEORIJU KNJIEVNOSTI

Status predmeta

Semestar

obavezni

Broj ECTS kredita

Fond asova

2P

II

Studijski programi za koje se organizuje :

(Akademske osnovne studije Ruski jezik i knjievnost (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izuavanja predmeta:

Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta

Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih pojmova nauke o knjievnosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: r Goran Radonji

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije
Sadraj predmeta:
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrna nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Uvodno predavanje. Naziv i pojam knjievnosti. Priroda knjievnosti
Fiktivnost. Funkcija knjievnosti. Mogunosti i svrha prouavanja knjievnosti.
Spoljanji i unutranji pristup prouavanju knjievnosti.
Nauka o knjievnosti. Teorija knjievnosti, istorija knjievnosti i knjievna kritika. Podruja teorije knjievnosti.
(I Kolokvijum)
Opta, uporedna i nacionalna knjievnost. Svjetska knjievnost. Mogunosti klasifikovanja knjievnosti.
Knjievna periodizacija. Stil i stilistika.
Stilske figure
Pojam i priroda stiha. Versifikacija. Ritam, eufonija. Strofa i rima. Stalni oblici stihova i strofa. Slobodni stih.
Knjievni rodovi i vrste. Pojmovi lirskog, epskog i dramskog. Poezija, proza, drama.
Odlike lirske poezije. Klasifikacija lirike. Tradicionalne lirske vrste: himna, oda, ditiramb, elegija, idila, epigram, epitaf.
Pjesma u prozi.
Odlike epske poezije. Epske vrste. Ep, vrste epova. Epsko-lirske vrste. Poema, balada, romansa.
Struktura umjetnike proze. Tema, motiv, graa, fabula, sie, kompozicija, motivacija. Pripovjeda, perspektiva.
Knjievni lik. (II Kolokvijum)
Prozne vrste. Pripovijetka. Vijenac pripovjedaka. Roman. Nastanak i razvoj. Tipovi romana.
Drama i pozorite. Struktura dramskog teksta. Istorijski razvoj. Dramske vrste. Tragedija. Komedija. Drama u uem
smislu. Drama apsurda. Film.
Zavrni ispit.
Ovjera semestra i upis ocjena
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
OPTEREENJE STUDENATA

nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata 40 min
Struktura:
Predavanja: 2 sata
Individualni rad studenata: 40 min

u semestru
Nastava i zavrni ispit: 2 sata i 40 min x 16 = 42 sata 40 min
Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije poetka semestra): 2 x 2 sata 40
min = 5 sati 20 min
Ukupno optereenje za predmet : 2 x 30 = 60 sati
Dopunski rad: 12 sati
Struktura optereenja: 42 sata 40 min (Nastava) + 5 sati 20 min (Priprema) + 12 sati
(Dopunski rad)

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade testove, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura:
Teri Iglton, Knjievna teorija, Zagreb, 1987.
Volfgang Kajzer, Jeziko umetniko delo, Beograd, 1973.
J. M. Lotman, Struktura umetnikog teksta, Beograd, 1976.
Petar Milosavljevi, Teorija knjievnosti, Beograd, 1997.
Renik knjievnih termina (ur. Dragia ivkovi), Beograd, 1992.
Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, Zagreb
Zdenko kreb, Ante Stama, Uvod u knjievnost, Zagreb, 1983.
Ivo Tartalja, Teorija knjievnosti, Beograd, 1998.
Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, Beograd, 1972.
Rene Velek, Ostin Voren, Teorija knjievnosti, Beograd, 1965.
Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Beograd.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
Ocjenjuju se:
Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena),
Prisustvo nastavi 5 poena,
Isticanje u toku nastave 5 poena,
Zavrni ispit sa 50 poena.
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Goran Radonji

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.