Medijski Dijalozi BR 18 PDF

MEDIJSKIDIJALOZI
asopiszaistraivanjemedijaidrutva
MEDIADIALOGUES
journalforresearchofthemediaandsociety
GodinaVII
Broj18
Podgorica
Mart2014.
ISSN18007074
COBISS.CGID12734480
C
IM
IstraivakimedijskicentarPodgorica
Osnivaiizdava/Publisher
IVPECetinje
Partner:IstraivakimedijskicentarPodgorica
Redakcija/EditorialBoard
Robert W. McChesney (USA), Boguslawa DobekOstrowska (Poljska), Nayia Roussou (Kipar),
Andrew Balas (USA), Slavko Splichal (Slovenija) Tapas Ray (India), Frances E. Olsen (USA),
Sandra Bai Hrvatin (Slovenija), Yesim Kaptan (Turska), Nada Zgrablji Rotar (Hrvatska),
ValentinaMansurova(Rusija),OleksandrDorokhov(Ukraina),VeselinDrakovi(CrnaGora),
GabrielJ.Botma(JunaAfrika),SlavoKuki(BosnaiHercegovina),WincharlesCoker(Gana),
Divna Vuksanovi (Srbija), eljko Simi (Srbija), Christos A. Frangonikolopoulos (Grka),
AlexanderKashumov(Bugarska),eljkoRutovi(CrnaGora),JankoNikolovski(Makedonija),
RrapoZguri(Albanija),oreObradovi(Hrvatska),VedadaBarakovi(BosnaiHercegovina),
DubravkaValiNedeljkovi(Srbija),DejanDonev(Makedonija).
Glavniiodgovorniurednik/EditorinChief:drMimoDrakovi
SekretarRedakcije/SekretaryofEditorialBoard:mrJelenaFilipovi
PRimeunarodnasaradnja/PRandInternationalCooperation:mrAnelkaRoga
Tehnikiurednik/TechnicalEditor:MilojkoPuica
Prevod/Translation:DinaKajevi
asopisizlazitriputagodinje/TheJournalispublishedthreetimesayear
Radoviserecenziraju/ Papersarereviewed
tampa/Printedby:IVPECetinje
Tira/Circulation:500primjeraka/500copies
Korisnikiservis/Journalcustomerservice:
mob.tel.+38268583622
email:rookie@tcom.me,medijskidijalozi@gmail.com
RjeenjemMinistarstvakulture,sportaimedijabr.051203/2od05.maja2008.
asopisMedijskidijalozijeupisanuevidencijumedijapodregistarskimbrojem647
CIPKatalogizacijaupublikaciji
,659.3/.4
ISSN18007074=Medijskidijalozi(Podgorica)
COBISS.CGID12734480

SADRAJ
SADRAJ/CONTENTS
Tema: Uloga i znaaj medija za promovisanje i potovanje manjinskih

prava i prava marginalnih grupa sa posebnim naglaskom na romsku
(RAE)populacijuinjihovusocijalnuintegraciju
drRADENKOEKI(CrnaGora):
Narodibezdrave
Nationswithoutstate.......................................................................................................
mrVASILJJOVOVI(CrnaGora):
Cigani na Balkanskom poluostrvu u vrijeme osvajanja Osmanskih Turaka u
XIViXVvijeku
GypsiesontheBalkanintheConquestPeriodoftheOttomanTurksinXIVandXV
Centuries...........................................................................................................................
drMIROSLAVDODEROVI,DRAGANAMRKI(CrnaGora):
GeokulturolokoodreenjeRomauCrnojGorievropskoiskustvoicrnogor
skastvarnost
GeoCulturalDesignationofRomainMontenegroEuropeanExperienceand
MontenegroReality..........................................................................................................
mrZORANJOVOVI(CrnaGora):
Konsocijativna demokratija, parlamentarizam, tolerancija i participacija re
populacijeupolitikomivotuCrneGore
Consociative Democracy, Parliamentarism, Tolerance and Participation of the Re
PopulationinthePoliticalLifeofMontenegro.................................................................
drSRANVUKADINOVI(CrnaGora):
RAEpopulacijaucrnogorskomdrutvuinjihoveobiajnespecifinosti
PopulationRAEinMontenegroSocietyandTheirSpecificTraditions...........................
ANARUTOVI,MARIJAJANKOVI(CrnaGora):
Jaanjeinstitucionalnogokvirauciljuizjednaavanjapoloajaromskepopula
cijesaostalimmanjinskimgrupamauCrnojGori
StrengtheningofInstitutionalFrameworkinOrdertoEqualizePositionoftheRoma
WithOtherMinorityGroupsinMontenegro..................................................................
23
29
49
65
77
MEDIJSKIDIJALOZI18,Vol.7
mrNIKOLARADUNOVI(CrnaGora):
EUpravauCrnojGoriiproblemisocijalneintegracijaRoma
E Administration of Montenegro and the Problem of Social Integration of the
Roma.................................................................................................................................
mrSLAVKOMILI(CrnaGora):
DjejiprisilnibrakovikodRomaiEgipana
RomaandEgyptiansChildrensForcedMarriages..........................................................
mrMIRJANAPOPOVI(CrnaGora):
Nevidljive:PoloajRomkinjauCrnojGori
Invisible:ThePositionofRomaWomeninMontenegro..................................................
drMAKSUTHADIBRAHIMOVI(CrnaGora):
RomiEgipaninaprostoruUlcinja
RomaEgyptiansinUlcinj..............................................................................................
mrAETSALH:
NekiinsertiizistorijeromskognarodaiRomiuCrnojGori
SomeHistoryClipsAboutRomaPeopleAndRomaInMontenegro...............................
MIRKOJAKOVLJEVI(Srbija):
Uticajmasovnihmedijanaprimenusocijalneinkluzijeipoloajromskepopu
lacijeuCrnojGori
InfluenceofMassMediainImplementingSocialInclusionandPositionoftheRoma
PopulationinMontenegro................................................................................................
MARIJAMRVALJEVI(CrnaGora):
NormativnegarancijeinformisanjanamanjinskimjezicimauCrnojGori
NormativeWarrantyInformationonMinorityLanguagesinMontenegro..................
IRENAJOVANOVI(CrnaGora):
PopularizacijajavneodrivostiprojektaDekadaRoma20052015
(Studijasluaja:AktivnostiministarstvakultureCrneGore)
PopularizationofPublicsustainabilityoftheProjectDecadeofRomaInclusion2005
2015(CaseStudyActivitiesMontenegrinMinistryofCulture)................................
85
97
115
123
129
141
155
165

SADRAJ
drMIRZAMAHMUTOVI(BiH):
Nedostupnasjeanja:TretmanratneprolostiromskezajedniceuBiHunovi
narskomdiskursuBiHonlinemedija
InaccessibleMemories:TheTreatmentoftheWarHistoryofBHRomaCommunityin
theJournalisticDiscourseofBiHOnlineMedia..............................................................
drTENAPERIIN,mrMATEAMILJAN(Hrvatska):
RodnistereotipiutelevizijskimreklamnimporukamauHrvatskoj
GenderStereotypesinTelevisionCommercialsinCroatia..............................................
mrMIRZAMEHMEDOVI(BiH):
Komunikacijskiokvirzamedijskoizvjetavanjeomanjinskimpravimau
BosniiHercegovini
CommunicationFrameworkforMediaReportingonMinorityRightsin
BosniaandHerzegovina..................................................................................................
MIJOMIRPEROVI(CrnaGora):
ManjinskapravaislobodeuCrnojGoriiulogamedijaunjihovom
ostvarivanjusposebnimosvrtomnaromskupopulaciju
Minority Rights and Freedoms in Montenegro and the Role of the Media in Their
AchievementWithSpecialEmphasisonRomaPopulation.............................................
MIRETAABARKAPA(CrnaGora):
Utisciiztuine
ImpressionsfromAbroad.................................................................................................
MARIJANMAOMILJI(CrnaGora):
ValtazarBogiiSlaveniziraniCiganiuCrnojGori...............................................
Prikazi(Reviews)
JELENAJ.RVOVI:
InMediasRes...................................................................................................................
Prikazasopisa(Journalreview)
Prosvjetnirad....................................................................................................................
Uputstvoautorima(Notesforthecontributors)..........................................................
Obavjetenje(Notice).....................................................................................................
173
199
227
235
243
247
257
263
267
269
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
UDK:323.15:321
NARODIBEZDRAVE
NATIONSWITHOUTSTATE
drRADENKOEKI
IstorijskiinstitutUniverzitetaCrneGore
Apstrakt:Brojnesuetnikegrupeinarodikojinemajusvojudrav
nost.Uovomradujepredstavljenonekolikoviemilionskihnarodabez
drave. Romi predstavljaju narod porijeklom sa Indijskog podkonti
nenta,kojisemigracijamarairiosvudaposvijetu.Vjekovimaegzisti
rajunamarginamadrutva,uvajuisvojuspecifinukulturnuba
tinu.Kurdisubrojannarodkojiegzistiraunekolikodrava.Deceni
jamasuizloenirepresiji,naroitouTurskojiIraku.Baskipredstav
ljaju jedan od najstarijih naroda u Evropi, sa svojom zanimljivom
kulturom i specifinim jezikom. U zadnjem dijelu rada su ukratko
predstavljeninekimalinarodiietnikezajednice,kojitakoenemaju
dravu.
Kljunerijei:Romi,Kurdi,Baski,jezik,kultura,malinarodi
Abstract:Therearemanyethnicgroupsandpeoplewhodonothave
theirstatehood.Inthispaperarepresentedseveralmultimillionpeo
plewithoutastate.RomaareapeoplenativetotheIndiansubconti
nentthatmigratedallovertheworld.Keepingtheirspecificcultural
heritagetheyexistonthemarginsofsocietyforcenturies.Kurdsare
numerous people who exist in several states. For decades, they are
exposedtorepression,especiallyinTurkeyandIraq.TheBasquesare
oneoftheoldestnationsinEurope,withtheirinterestingcultureand
specific language. The last part of the paper briefly presents some
smallnationsandethnicgroups,whoalsodoesn`thaveastate.
Keywords:Roma,Kurds,Basques,Language,Culture,SmallNati
ons

1.Uvod
Mnogeetnikegrupeinarodidanasegzistirajubezzaokruenedrav
nosti.Brojniistorijski,politiki,ekonomskiimnogidrugiiniocisuuticalina
takvo stanje.1 Sve do 20. vijeka, u sreditu meunarodnog zanimanja bila je
zatitavjerskih,aneetnikihgrupa.Suprotnoustaljenimvjerovanjima,islam
skesudravedugobilesnoljivijeitolerantnijepremahrianimaiJevrejima,
negotosubilezemljepodhrianskimvladarima.Proklamovanonaelorav
nopravnostiisamoodreenjanarodajetrajnosueljenosanaelomteritorijal
necjelovitostiipolitikenezavisnostipostojeihdravausvijetu.2Deklaracija
iz1970.jedosadanajvjerodostojnijipravniinstrumentkojiureujeirazrauje
ova naela i po njoj: svi narodi imaju pravo da slobodno, bez mijeanja
spolja,odredesvojpolitikistatus,tedaslijedesvojprivredni,socijalniikul
turnirazvoj,isvakadravajedunadapotujetopravo,uskladusaodred
bamaPoveljeUN.
2.Romi
Optepoznatjevjekovninomadskiivotovognarodaiegzistiranjepod
surovim progonima u prolosti. Tek u XIX vijeku, pod uticajem romantizma
opsenijeseprouavajuRomiivrisepokuajdaseodvojeoriginalnielemen
tiizivotaRoma,odonihelemenatakojesuonivremenomusvojiliodcivili
zacijasakojimasudolaziliudodir.3PoznatiikaoCigani,Romisunarodpori
jeklomizIndije,oblastPendab(Petoreje)kojusunapustilioko10.vijeka,a
danas ive irom svijeta, uglavnom u Evropi. U vjerskom pogledu Romi su
nejedinstveni, jer ih ima hriana i muslimana, kao i drugih vera. Govore
romskimjezikom,kojipripadaindijskojgrupiindoevropskeporodicejezika.4
USrbijiiCrnojGoriiveetnikiEgipaniiAkalije,kojenekismatrajupotom
cima albanizovanih Roma. Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, dok
ihpripadnicinekihdrugihnarodanazivajuCiganima.UveemdijeluEvrope
Romi su poznati kao Cigani (francuski: Tsigane (Cigan); albanski: Cigan
(Cigan),Maxhup(Madup),Gabel(Gabel);makedonski:;bugar
ski:();eki:Cikni(Cikani);holandskiinjemaki:Zigeu
1
Vie o dravi kao subjektu meunarodnog prava: V..Degan (2000.), Meunarodno pravo, Pravni
fakultet, Rijeka, str. 224-227;
2
V..Degan (2000.), Meunarodno pravo, Pravni fakultet, Rijeka, str. 249;
3
Momilo Lutovac (1987), Romi u Crnoj Gori, Ivangrad, str. 11
4
Gray, RD; Atkinson, QD (2003). "Language-tree divergence times support the Anatolian theory of
Indo-European origin." Nature (journal). 426, 435-439;
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
ner (Cigojner); danski: Sigjner (Sigejner); litvanski: igonai (igonai);

ruski:();maarski:Cigny(Ciganj);grki:(Ci
ganoi); italijanski: Zingari (Cingari); rumunski: igani (Cigani); srpski:
; poljski: Cyganie (Ciganie); portugalski: Cigano (Cigano); panski:
Gitano(Hitano)iturski:ingene(ingene)).5UIranuihzovu(Kauli),u
Indiji Lambani (Lambani), Lambadi (Lambadi), ili Rabari (Rabari). Uobi
ajeni naziv za Rome (rom ili manu = ovjek) je Cigani, rije koja je porije
klomizgrkogAthinganos,otudaonaulaziuostalejezikeuraznimvarijan
tama.6
Porijeklo ciganskog imena trailo se i kod indijskog plemena angar,

gdje bi moda mogla biti i njihova prapostojbina. Prvo poznato imenovanje
Ciganin,odnosnoAtcincanadatiraiz1100godine.7Postojijonekolikonaziva
za ovaj narod, a razlog je taj to se mislilo da su Romi porijeklom iz Egipta,
otudapanskinazivGitanosiengleskiGypsies,IuCrnojGoriiDalmacijiraz
vio se naziv Jeupi ili Jeupci, pa naziv upci u Makedoniji. Kod Turaka
OsmanlijaiArapa,istopremaEgiptu,nastaojenazivFiraunkawmy(faraonov
narod),onseuMaarskojpretvorioupharaonepe,aprekoTurakajeuBosnu
uaokaoFirauni,otudaihipokoristikfirko.Francuzisunadaljezanjihnapravili
i naziv Bohmiens (od Bohemija, eka). U nekim dokumentima, ovaj narod
nazivaju Mori, a u 14 vijeku stvorena je teorija prema kojoj je rije Rom ana
gramodrijeiMor8.Uengleskomjeziku,kaotojeistaknuto,sezaRomekori
sti naziv Gypsy, za koji se smatra da je izveden od imena Egipat, zbog
nekadanjegverovanjadasuRomibilistarosedeociEgipta.Podrugojverziji,
engleski etnolozi trudili su se da ovo ime izvedu od imena grada Gabes na
mediteranskojobaliAfrike.9VeinaRomasebeoslovljavapogenerikomime
nu Rom, to u prevodu znai ovjek ili mu/suprug, dok za pripadnike
drugihnarodaRomikoristenazivgado.10ZastavaRoma(CiganskaZasta
Vie kod: Muhamed A. Muji (1953),, Poloaj Cigana u junoslovenskim zemljama pod Osmanskom
vlau, Sarajevo, str. 138; Marushiakova, E., Popov, V. (2001) Romi u Turskom Carstvu. Subotica: iko
Holding.
6
G.C.Soulis (1961),, The Gypsies in the Bizantine Empire and the Balkans, str. 143-145;
7
Slobodan Berberski (1973);, Svet Roma o sebi, Glas Roma, Beograd;
8
Jean Paul Clebert (1967), Ciganin, Zagreb, str. 58-61;
9
Isto, str. 62;
10
Tihomir orevi (1932), Na narodni ivot i obiaji, knj. 7, Beograd, Izdavaka knjinica Gece
Kona.; Rajko uri (1977), Romi, Politika 11. septembar, Beograd;

va)simboliziratakozvanuCrvenuakrualiiToakiPutovanje,Putizmeu
plavogNebaizeleneZemlje.11
Veina Roma govori neku od varijanti romskog jezika. Analiza rom

skog jezika je pokazala da je on blisko povezan sa indoevropskim jezicima
kojisegovoreusjevernojIndijiiPakistanu.Ovainjenicajevanazautvri
vanje geografskog porijekla Roma, pogotovo zbog toga to pozajmljenice u
romskomjezikuomoguavajupraenjeemenjihovihseobakazapadu.Tjele
sna fizionomija i ABO krvna grupa Roma su takoe karakteristine odlike
sjevernoindijskih kasta ratnika.12 Savremena lingvistika je utvrdila povezanost
romskog jezika sa pendapskim i potoharskim jezikom, koji se govore u sje
vernojIndijiiPakistanu.Smatraseidaromskijezikspadaugrupucentralno
indijskihjezika,ukojuizmeuostalihspadajuijezicihindi,urdu,itd.Meu
tim,jednastudijanedavnoobjavljenaumagazinuNature13ukazujedajerom
skijezikpovezansasinhalskimjezikom,kojisegovorinariLanki.Romisu
tradicionalno nomadski narod. Vjeruje se da su napustili Indiju oko 1000.
godineidasuprolikrozzemljekojesudanasobuhvaenegranicamaAvga
nistana,Irana(nekadanjePersije),Jermenije,iTurske.DioRomaidanasivi
naistoku,akuIranu,ukljuujuiinekekojisuseselilikaEvropiipotomse
vratili. Poetkom 14.vijeka Romi dolaze na Balkan, a poetkom 16.vijeka se
sele sve do kotske i vedske. Neki Romi su se selili ka jugu kroz Siriju ka
sjevernojAfrici,dolazeiuEvropuprekoGibraltara.Obaogrankamigracijesu
sesrelaudananjojFrancuskoj.14LjudisliniRomimaidanasiveuIndiji,a
najverovatnije su porijeklom iz pustinjske drave Radastan.15 Na svjetskom
kongresu Roma, odranom 13. aprila 1971. u Londonu, donesene su brojne
odluke po pitanju emancipacije i afirmacije Roma. Ozvanien je i naziv Rom
zasvepripadnikeovognarodausvijetu.16
UzrociseobeRomasujednaodmisterija.Nekinaunicipretpostavljaju
dasuRomiporijeklomizniskedrutvenekasteHindusabiliregrutovanikao
plaenici.Potomsudobilistatuskatrijaratnikekasteiposlatisunazapad
kakobisesuprotstaviliislamskojvojnojekspanziji.Premadrugojteoriji,Romi
11
Pria o Ciganima, vie na: http://e-zanimljivosti.weebly.com/3/post/2013/08/pria-o-ciganima.html

Gresham, D; et al. (2001). "Origins and divergence of the Roma (Gypsies). American Journal of Human Genetics. 69 (6), 1314-1331 Vie na: http://www.waimr.uwa.edu.au/etc/subpage.cfm/SID/3/PID/24/
SPID/139#
13
Vie na: http://www.nature.com/
14
Vie kod: Slobodan Perovi (1973), Sa puta po Indiji i Pakistanu, Glas Roma, str. 12, Beograd.
15
August Fridriche Pott (1844), Die Zigeuner in Europa and Asien, str. 62, Halle.
16
Momilo Lutovac (1987), Romi u Crnoj Gori, Ivangrad, str. 21;
12
10
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
supotomcizarobljenikauzetihurobljeodstranemuslimanskihosvajaasje
verneIndijeivremenomsurazviliposebnukulturu uzemljisvogzatoeni
tva. Zabeleeno je da je Mahmud od Gaznija uzeo pola miliona zarobljenika
tokomturskopersijskeinvazijenaSindiPendabuIndiji.ZatoseRominisu
vratiliuIndiju,birajuiumjestotogadaputujunazapaduzemljeEvrope,je
enigmakojamoebitipovezanasavojnomslubompodmuslimanima.17
TekojesasigurnouutvrditibrojRomausvijetu.Premanekimproc
jenama ima ih oko 15.000.000, a prema drugim izmeu 5 i 10 miliona.18 Ne
postojinikakvavezaizmeuimenaRomaiRumunije(Romania),no,meutim,
RumunijajetreisvjetskirekorderpobrojuRoma,nakonIndije(5,794,00019)i
Turske (3,000,0005,000,00020). U Rumuniji ima otprilike 700,000 2,500,000
Roma.21Zbognjihovognomadskognainaivota,oduvijekjepostojalomeu
sobno nepoverenje izmeu Roma i njihovih sjedelakih komija.22 Nepovere
njepremaRomimajedostiglovrhunaczavrijemeDrugogsvetskograta.Pre
manepotpunimpodacima,nekolikomilionaRomajestradalotokomDrugog
Svjetskogrataasamoulogorimaihjestradalooko400000.23
Juna2004.godine,LivijaJarokajepostaladrugiRomkojijelanEvrop
skog Parlamenta, poto se nalazila na izbornoj listi maarske desniarske,
Fidespartije,uvrijemekadajeMaarskapristupalaEvropskojUniji.Huande
DiosRamirezEredia,izpanijejebioprviRomlanEvropskogParlamenta.24
VeinaRomajeodavnonapustilanomadskinainivota.Dobarprimjernai
naivotasavremenihBalkanskihRomamoesevidetiufilmovimauvenog
reditelja Emira Kusturice. Znaajni prikazi Roma u knjievnosti i muzici su:
ZvonarBogorodiinecrkve,odViktoraIgoa,TheHunchbackofNotreDame,Cigan
ica, od Miguela Servantesa, Thinner od Stivena Kinga, Karmen od ora
BizeaU djelu Robertsona Dejvisa, Orfejeva lira, glavni likovi su kanadski
17
Pria o Ciganima, 13. avgist 2013, vie na: http://e-zanimljivosti.weebly.com/3/post/2013/08/pria-ociganima.html

18
Digitalni arhiv Infobiro, Media centar Sarajevo: http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/
index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=500412
19
Banjara, Hindu of India. Joshua Project. Retrieved on 2007-10-03.
20
Lambanis or Gypsies. Kamat. Retrieved on 2007-10-03.
21
No official count; estimate from Reaching the RomanlarA Feasibility Study Report (International
Romani Studies Network), Istanbul: 2006, p.13. See also Turkey: A Minority Policy of Systematic Negation (IHF report) and SERN, Ayten (08-05-2005). AB lkeleriyle ortak bir noktamz daha NGENELER. Hrriyet. Retrieved on September 23, 2006.
22
Achim, Viorel(2004). "The Roma in Romanian History." Budapest: Central European University
Press.;
23
Jean Paul Clebert (1967), Ciganin, Zagreb, str. 5;
24
http://www.europarl.europa.eu/meps/en/28141/LIVIA_JAROKA_home.html
11

Romi koji uvaju svoju tradiciju, ukljuujui obnovu muzikih instrumenata.

VatreunoiodLuizeDautijepriaoromskimiskustvimauCentralnojEvropi
tokom Drugog svjetskog rata.25 Nekoliko zemalja Centralne i Jugoistone
Evropeje2005.godinepromovisaloDekaduRoma,saciljemdasepoboljaju
socijalnoekonomskiusloviistatusromskemanjine.26
3.Kurdi
Imajui u vidu da Kurdsko pitanje nije samo turski, ve regionalni

problem, koji zahvata Siriju, Irak i Iran, te pritom ne zaboravljajui sistemat
skougnjetavanjekojeovajnarodpreivljavaito,uglavnom,poAtaturkovom
receptu nasilne turcizacije i po njegovim rijeima koje su kasnije postale
zakon,nepostojistvarkaotojekurdskiidentitet.Nitadrugaijiodnosprema
Kurdima nije imao ni Iran, u kojem su Kurdi umjesto planinskih Turaka,
kakosuih zvaliususjednojTurskoj,postaliplaninskiIranci.27Uviedece
nijskomturskokurdskomratupoginulojevieod30.000civila,turskavojska
spalilajeokoetirihiljadekurdskihsela,izazvalamasovniegzodus,potroila
milione dolara na borbu protiv PKK (Radnike partije Kurdistana). Odgova
raojesamoOdalan,voakurdskihpobunjenika,itojerseborioza odluku
Meunarodne zajednice s konferencije u Sevru28, iz 1920. godine, na kojoj je
odobrenoformiranjedraveKurdistan,sprelaznomfazomvisokeautonomi
je,kaoidrugimzemljamakojesusepostepenoodvajaleodTuraka.Reimi
Kemala Ataturka, i kasnije Ismeta Inenija silom su sprijeili sprovoenje ove
odlukeiKurdisusezateklipodijeljeniuetiridrave.Biojetoposlednjiput
da su se Kurdi pribliili stvaranju domovine. Od tada taj buntovni narod,
atraktivanjeuglobalnimmedijskimrazmeramazbognesrenesubineivlje
25
Vie na: http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B8

http://www.romadecade.org/
27
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pitanje-marama-i-kurda-u-turskoj
28
Ugovor potpisan 10. avgusta 1920. godine u Sevru izmeu zemalja Antante i Otomanskog carstva
(Turske). Ovo je jedan od mirovnih ugovora kojima je zavren Prvi svjetski rat, a koji su na Pariskoj
mirovnoj konferenciji (od 18. 1. 1919. do 28. juna 1919. u Parizu) zakljueni su sa svakom pobeenom
dravom posebno. Ovaj ugovor nije primenjen i nakon Mladoturske revolucije (24. jula 1923), zamenjen
je Sporazumom u Lozani. Osmansko carstvo se ovim ugovorom odreklo svih pretenzija na ne-turska
podruja. Turska je izgubila 4/5 svoje teritorije, a u Evropi joj je ostao samo Carigrad i uzan pojas oko
moreuza Bosfor i Dardaneli, koji je trebao biti demilitarizovan i stavljen pod upravu Lige naroda. Grka
je dobila veinu ostrva u Egejskom moru i istonu Trakija, uklljuujui grad Smirnu (Izmir), a sultan je
osim isplate ratnih reparacija, morao da pristane i na ograniavanje armije na 50 000 vojnika i oduzimanje
ratne mornarice Ugovor iz Sevra je meutim, prije svega zbog dobitaka Grke, otro odbijen od strane
turskih nacionalista i parlament je odbio da ga ratifikuje. Vie kod: Fromkin, David (1989). A Peace to
End All Peace: Creating the Modern Middle East, 1914-1922. New York.
26
12
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
njanagranicietiriautoritarnedrave,unajosetljivijojregijinasvijetu.Onisu
danasnajbrojnijinarodnasvijetubezdrave(25miliona).Narodbezprijate
lja,osimplanina,kakosebeopisuju.
Kurdistanje,nanjihovualost,danassamogeografskaoblast(neipoli
tika)nablizu200.000kvadratnihkilometaraistoneTurske,sjevernogIraka,
sjeveroistoneSirijeisjeverozapadnogIrana.29Kurdisuvedecenijamaplane
tarnointeresantni,nezbogprilineravnopravnostikojuvedugounjihovom
drutvu uivaju ene i mukarci, niti zbog knjievnosti (bogate basnama i
poezijom, pisane raznim dijalektima njihovog zapadnoiranskog jezika, od
kojih je glavni dijalekt kurumandi, blizak persijskom, s uticajima turskog i
arapskog), niti zbog nomadskog stoarstva (ovce, koze), ratarstva (kururuz,
pirina, voe, duvan, pamuk) i zanata (zlatarstvo, rezbarenje drva, ilimars
tvo)kojimasetajnarodbavi.Izsedmogvijeka,otkadseKurdiipominjupod
sadanjim imenom, datira njihov ep o borbi sa Arapima, pisan aramejskim
slovima.30ArapisupokoriliiislamiziraliKurde(najveidiosusuniti,amanji
naiiti,meukojimaimaizejdina,najumerenijeinajmalobrojnijeodtriglav
neiitskekole,ijihpripadnikaimaiujunoarabijskomJemenu).Poetkom
XVIIvijekadelovaojevaankurdskiknjievnikAhmedHani,kojijesastavioi
kurdskoarapski renik. U meuvremenu, Kurdi su esto dizali bune protiv
arapskihkalifa.NajpoznatijiKurdjeSala(hu)dinEjubi,kojijeiveouXIIvije
ku,a1186.postaosamostalnivladarEgiptaiSirije,dabigodinukasnijeuni
tio krstaku vojsku kod Hitina u severnoj Palestini i uao u Jerusalim i u
legendu (kako meu muslimanima, tako i meu hrianima), odbivi i trei
krstaki pohod (11891192) i osnovavi ajubidsku dinastiju koju e sruiti
Mameluci.
UXIIIiXIVvijeku,KurdisupodvlauMongola,auXVjeKurdistan
popriteborbiPersijesOsmanlijama,podijomevlastiveinaKurdabitiod
XVI veka. U Otomanskom carstvu, Kurdistan je bio meu autonomnim pro
vincijama,tesutulokalniemiriupravljalisvojimnaslednimdravama(hiki
met)urangusandakbega.OddrugepolovineXVIvijeka,brojniKurdipris
tupajujaniarima.31TurskaRepublikajeuinilasvetojebilounjenojmoida
asimilujesveneTurketokom20.veka,sadevizom:jedannarod,jedanjezik,
jedna religija. Tokom Prvog svjetskog rata, hriansko stanovnitvo zemlje
29
Vie u: http://www.theguardian.com/the-report/kurdistan
Vie o ovome na: http://kurdistantv.net/
31
Vie na: http://www.vreme.com/arhiva_html/436/20.html
30
13

(Asirci,JermeniiGrci),kojejepredstavljalojednutreinustanovnitva,elimi
nisano je genocidom. Veina kurdskih klanova, kojima je obeana kurdska
autonomija,uestvovalajeugenocidu.Onisutakoepostalibogatizemljopo
sednici posle oduzimanja hrianske imovine. Turska ne priznaje Kurdima
statusmanjineioninemajunikulturnanijezikaprava.Donedavnonjihova
ustavnadefinicijaglasilajeplaninskiTurcikojisuzaboravilimaternjijezik!
Kurdisuseponovopobunili1978.godine,stvaranjemRadnikepartijeKurdi
stana Abdulaha Odalana. Partija je bila preteno markistikolenjinistika.
OdalanovPKKpoeoje1984.godineoruanesukobe,regrutujuinahiljade
mladihKurda.TrailisusamodaseispuniobeanjeizSevra.KaoiuAtatur
kovo vrijeme Turska je odgovorila sabljom. Meunarodna zajednica je jo
jednom zamurila, jer kako je lijepo objasnio Dejmi ej: Turska je lojalan
lanNATO. 32Irakahaemitskamonarhijajesilomodgovaralanasvekurd
ske zahtjeve, a nakon revolucije 1958. je objavljeno da je Irak republika dva
ravnopravna naroda, Kurda i Arapa. Iranski Kurdi, predvoeni eikom
Nuzedinom Huseinom, doekuju ruenje aha 1979. kao priliku za svoju
autonomiju.Zavrijemeiranskoirakograta(19801988),objezemljesuoptu
ivalesopstvenukurdskumanjinuzakolaboracijusneprijateljem,pajerepre
sijaopetpojaana.Kurdimanijeilouprilogtotoiveupravodutegranice,
nasamojlinijifronta.33SadamHuseinje1988.uguiokurdskiustanakinare
dio unitenje na hiljade njihovih sela u planinama, prisiljavajui njihove sta
novnikedapreuunovanaseljablizuveihgradova.34
32
Turski ratni avioni, razmjeteni u italijanskoj bazi u Gedi, od 16. maja 1999. godine svakodnevno su
bombardovali Srbiju. Turski ministar odbrane Ismail Dem rekao je da se Turska vratila na Balkan radi
zatite prava Albanaca. Istog mjeseca njegova vlada objavila je listu izraza kojom se iz slubene komunikacije izbacuje imenica Kurd i pridjev kurdski. U intervjuu na francuskom **Kanalu plus**, 9.
maja, novinar pita Dejmija eja, portparola NATO: Hoete li intervenisati u Turskoj zbog proganjanja
Kurda?- Ne, nikada. Turska je naa saveznica, veoma lojalan lan NATO - odgovara ej. Nije mogao
da kae jasnije. http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:154286-Narod-bez-prava-i-drzave
33
Predvodnik Fethulahdijskog reda, neke vrste islamskog Opus Dei, Abdulah Gulen, koji ponajvie
boravi u Americi, izrastao je u jednog od najuticajnijih muslimanskih duhovnih lidera naeg vremena.
Zahvaljujui pomalo misterioznoj finansijskoj moi i simpatijama koje uiva na Zapadu kao prototip
modernizovanog, tolerantnog i prihvatljivog "muslimana za XXI vijek", a i u "prosveenim" intelektualnim krugovima turske desnice istovremeno naklonjenim i islamizmu i nacionalizmu, ovaj propovjednik
kontrolie vie od tri stotine kola u Turskoj i dvije stotine na prostorima od Balkana do Kine, kao i osam
univerziteta. Otvorio je ak i 11 kola u irakom Kurdistanu, a 2008. godine i prvi univerzitet u ovoj
oblasti. D. Tanaskovi (2010), Neoosmanizam povratak Turske na Balkan, Slubeni glasnik, Beograd,
str. 21. 22.
34
Vie na: Hari tajner, Kurdi na svetskoj sceni, http://www.vreme.com/arhiva_html/436/20.html
14
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
4.Baski
Baski su narod koji ivi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog

zaljeva. Oko 2 milijuna stanovnika ivi u panskoj autonomnoj pokrajini
Baskiji, a oko 100 000 u Francuskoj. Baskijskih zajednica ima u Srednjoj i
JunojAmericikudasuuglavnomodselileu18i19.vijeku.Osnovabaskijskog
identiteta je jezik nazvan euskara.35 To je jedini neindoeuropski jezik u
Zapadnoj Evropi, a porijeklo jezika nije do kraja objanjeno. Pretpostavlja se
dasuBaskiostatakneindoevropskognaroda.NajveibaskijskigradjeBilbao
(najezikuBaska:Bilbo).BaskisamisebezovuEuskaldunak,usingularuEuskal
dun.Rijejenastalaodeuskara(jezikbaska,baskijski)idunonajkoji,odno
sno onaj koji /govori jezik/ basque, to jest basquegovornik. Zbog fizikog
oblikalicanazivanisuestonarodsazejimlicem.36
Prolojevieod110godinakakojeSabinoAranauGoiriskovaoneo
logizam Euskadi (skup Baskijaca) da bi njime nazvao sedam baskijskih
provincija.Odtihsedam,etirisenalazeupaniji(Alava,Guipuskoa,LaAlta
Navara, Biskaja) i tri u Francuskoj (Basse Navare, Labourd, Soule). Prema
geografskompoloaju,panskebaskijskeprovincijepripadajutzv.Atlantskoj
paniji,stimtoseBiskajaiGipuskoanalazeuBaskijskomprimorju,aNava
ra i Alava u njegovomzaleu. Planine su moda i najznaajniji faktorkoji je
uticaonaivotBaskijacaplaninesuihumnogomezatitileodstranihuticaja
ouvavi tako baskijsku etnokulturnu specifinost, ali su istovremeno presje
klebaskijskuetnijunapanski,junidioisjevernifrancuskidio.
IakoporijekloBaskajonijeobjanjeno,dosadanjaistraivanjaoovom
pitanjuimajuzajednikizakljuak:BaskisujedanodnajstarijihnarodaEvro
pe,anjihovuspecifinostistiejezikEuskera,kojijedininepripadaporodici
indoevropskihjezika.37PosljednjadecenijaXIXvijekaipakjeoznailakrajjed
ne tradicionalne panije: Ona konano prestaje biti kolonijalna sila. U tom
periodu, na prelazu dva vijeka, oblast naseljena Baskima predstavlja jako
industrijskoubankarskosredite.38A1890.godineuBaskiji(uBilbaou)dolazi
do prvog generalnog trajka u kome radnici odnose pobjedu, a 1895. godine
SabinoAranaotacbaskijskognacionalizmaosnivaBNP(Baskijskunaciona
listikupartiju),odnosnoPNV(Partidonacionalistvasco).DopojaveAranine
35
A.D. Smith (1998), Nacionalni identiteti, Biblioteka XX Vek, Beograd;

Vie na: http://www.znanje.org/i/i26/06iv05/06iv0522/stanovni%C5%A1tvo.htm
37
Berislav Blagojevi, Baskija na razvou terorizma i etnoregionalizma, 8. septembar 2010., vie na:
http://berislavblagojevic.wordpress.com/2010/09/08/baskija-na-razvodu-terorizma-i-etnoregionalizma/
38
N. Samardi (2003), Istorija panije, Plato, Beograd, str. 388;
36
15

nacionalistikeideologijejezikjebioglavnacrtabaskijskogidentiteta,aliosni
vanjemPNVaiirenjemaranizmastvarajuseuslovizaformiranjepolitikog
identitetainovogzamahaetnoregionalizma.Aranizamjepodrazumijevaoda
jedino nezavisna drava moe da obezbjedi ouvanje posebnosti Baskijaca.
Meutim, Arana je u svojoj nacionalistikoj ideologiji otiao mnogo dalje od
zahtijevanjanezavisnosti.Njegovopoimanjenacijeobuhvatalojeprimordijal
no stajalite kombinovano sa poistovjeivanjem nacije i rase, tako da Ne
moeBaskbitionajkotohoe,negosamoonajkomorajerjeodporodicenas
lediorasnuobavezudatobude.39Godine1934.autonomnavladauBarseloni
proglaava katalonsku dravu u okviru panske federalne Republike, dok
Baskija svoju autonomiju stie 1936. godine. Iste godine, meutim, poinje
graanskiratkojieubrzoponititisvanacionalnaietnoregionalnastremlje
nja Baska. Francisko Franko je, nakon zavoenja diktature, odmah krenuo u
obraunsabaskijskimidrugimetnoregionalnimpokretimaupaniji.Ukinuo
je autonomiju Baskije, te izvrio udar na kulturni identitet Baska zabranivi
upotrebubaskijskogjezikaunastavi,tampi,kaoiisticanjebilokakvihnacio
nalnihsimbola.40TakojenakondvadesetgodinaFrankovogreima,tanijeu
ljeto1959.godinedolodoformiranjaETAe(EuzkadiTaAzkatasunaBas
kijska otadbina i sloboda). Ona je bila osnovana kao nacionalna, revolucio
narnaiilegalnaorganizacijakojajetrebalodaseborizanezavisnostBaskije.41
Franko je odgovarao uvoenjem opsadnog, vanrednog stanja, pa je u Biskaji
od1956.do1975.vanrednostanjeuvoenotriputa.42
Nakon Frankove smrti 1975, panija je pretvorena u demokratsku

monarhijunaelusakraljemHuanomKarlosom.Iakosuoenasaregionalnim
separatizmomuBaskiji(ETA)43HuanKarlosjeodmahpopreuzimanjuvlasti
donio Dekret o legalizovanju upotrebe regionalnih jezika. Ovaj dokument je
omoguiodaoko12milionaljudiprviputanakon1939.koristisvojmaternji
jezik (baskijski, katalonski, galjeki, valensijano).44 Meutim, decenijama
ugnjetavanomnaroduovonijebilodovoljno,pasezahtijevajupriznanjajav
nihslobodaipolitikihprava,optaamnestija,smanjenjeinflacijeinezaposle
39
Karlos Martines Goriaran: Sutina jedne imaginarne otadbine, u Mikel Asurmendi /ur/: Identitet i
nasilje, biblioteka XX vek, Beograd, strana 52.
40
Vie u: M. Asurmendi (2002), Identitet i nasilje, Biblioteka XX Vek, Beograd;
41
42
S. Newman (1996), Ethnoregional Conflict in Democracies, Greenwood Press, Westport;
43 Zanimljivo je da danas Baskija predstavlja jedan od ekonomski najrazvijenijih regiona panije. Vie u:
Grupa autora (1998), Savremeni politiki sistemi, UCG, Podgorica;
44
16
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
nosti,aetnoregionalistisveglasnijetraeautonomijuzaBaskijuiKataloniju.
Baskija11.01.1980.iformalnopostajeautonomnaregija,Ovoseodraziloina
procvat kulture i jezika kao veoma bitnih odrednica baskijskog identiteta.45
Uprkos irokoj autonomiji Baskije, ak 12% Baska je 1996. smatralo paniju
tuom dravom, a gotovo treina su bili pristalice potpune nezavisnosti.46
Godine2002.jeEUipakodbacilamogunostdaBaskijapostanenjenapunop
ravnalanica.
PorijekloBaskajetajanstveno,nikoneznaodaklesuimpreci.Antro
poloziinaunicidrugihprofiladreihpofizikojkonstitucijijedinstvenimau
svijetu. Krv im je posebna, esta je krvna grupa 0 s negativnim rezus
faktorom.Visokisu,dugihnoguimalihstopala,oiikosasucrni,nosorlov
skiinajzanimljivijijeobliklica,trouglas,estoihstoganazivajunarodsaze
jimlicem.PorijekloBaskadanassedovodiuvezusKromanjoncima.Teorijuo
kromanjonskomporijekluBaskapotkrijepljujuiinjeniceiznjihovogobinog
ivotaikulture.Dobarprimjersvakakojedrvenazdjelakaikuukojojsekuva
mlijeko ubacujui u nju uareno kamenje koje se grije na vatri. Ovaj metod
starjebarem10,000godina.ZalingvistaGeorgaDimizilesa,jezikBaskaikav
kaskijezicipredstavljajupreivjeleogrankedavnoizumrleporodice.Baskisu
u svojoj izolovanosti ali u veoma tranzitnom podruju, uspjeli sauvati stare
obiajeijezik.eneseuglavnommeusobno,zanjihsudjecaizmjeanihbra
kovaprokleta.Kodnjihnijebilarijetkostdaseeneunutarjedneporodice.47
Baski su veoma odani svojoj zajednici na dan Dia de la Patria (ili na euskar
skom Aberi Eguna; Dan domovine) na desetine hiljada Baska iz Francuske,
panije,iiromsvijeta,okupljajuseusvetomgraduGerniciispodjednogpra
starog hrasta i zaklinju na vjernost domovini. Tradicionalno, Baski su uglav
nomrimokatolici.U19.vijeku,aprilinoiu20.,Baskisukaozajednicaostali
posebno poboni. Baskija je bila arite katolikih misionara poput Franje
Ksaverskog i Michela Garicotsa. Ignacije Loyola, osniva Jezuitskog reda
(Drube Isusove), bio je Bask.48 Danas, prema jednoj anketi, samo neto vie
od50%BaskaispovijedanekuvrstuvjerovanjauBoga,doksuostaliiliagnos
ticiiliateisti.Brojvjerskihskeptikasepoveavaznaajnomeumlaimnara
45
T. Ini (1982), Savremena panija, Nolit, Beograd;

47
S. Ratkovi (2012), Baskijski nacionalizam, Prirodnoslovni fakultet, Zagreb; http://www.scribd.com/
doc/96895043/Seminar-Iz-Kulturne-Geografije-Baskijski-Nacionalizam
48
F. Peninjak (1993), Sveti Ignacio Lojolski kao osniva Drube Isusove, str. 161, Zagreb;
46
17

tajima,doksustarijipoboniji.49VjerujesedasupoznatiBaskijci:FranjoKsa
verski, Ignacio Lojola (osniva Jezuitskog reda), Ernesto e Gevara, Moris
Ravel,EvaPeron,AugustoPinoe,SimonBolivar,PakoRaban.50
Baskijskioseajzatradicijuizraenjeuplesuiigrama,kaotosuspek
takularniplessamaevimaitapovimailiigrasaloptompoznatakaopelota.51
U baskijske jedinstvene obiaje ubraja se i zakon o nasleu bez testamenta,
koji se prenosi sa koljena na koljeno, a po kom prvoroeno dete muko ili
ensko uvijek nasleuje roditeljsku zemlju. Baskijska prezimena se prepoz
natljivaiestosepodudarajusnazivimagradovaisela,toukazujenasnanu
povezanost s prebivalitem. Baskijska kultura se takoe ogleda u prezimeni
ma:kakojekua(exte)centarivota,neiznenaujetotosunajeaprezime
na Extea (kua), Exteberri (nova kua) i Extegorri (crvena kua).
U pisanom obliku baskijski je poznat od 1545.godine, kada je odtampana
prvaknjiganabaskijskom.Nazidovimamnogihkuajeispisano:3+4=1.Taj
apsurdniraun,samojenaprvipoglednelogian.On,zapravo,oznaavada
seuFrancuskojnalazetriprovincije,aupanjolskojetiriprovincijejednogte
istognaroda.narodaBaska.52
5.Umjestozakljuka
U prethodnom tekstu su navedena nekolika primjera, naroda koji su,

iakobezdravnosti,uspjelivjekovimaouvatisvojuspecifinuetnikuikul
turnu osobenost. Meutim, neophodno bi bilo navesti jo nekoliko etnikih
grupainaroda,kojikaomanjinskiinioci,egzistirajukaoostrvoumoruveih
naroda.
Ujguri, turanski narod koji preteno ivi u zapadnom dijelu Kine, u

autonomnoj pokrajini Sinkjang. Uglavnom su islamske vjeroispovijesti a
govoreujgurskimjezikom,kojispadauturskugrupualtajskeporodicejezika.
Procjenjujesedaujguraimaoko8,8miliona,odtogauKinioko8,5auKazah
stanuoko250.000.53
49
http://www.eitb.com/
http://hr.wikipedia.org/wiki/Baski;
51
Baskijska pelota, http://www.zanimljiveinformacije.com/2013/12/baskijska-pelota-sport-sa-najvecombrzinom-loptice/
52
B. Blagojevi, Etnoregionalizam u Evropi, Globus, Srpsko geografsko drutvo, Beograd, 2005.
http://berislavblagojevic.wordpress.com/2010/09/08/baskija-na-razvodu-terorizma-ietnoregionalizma/#_
ftn1
53
Turski narodi, http://sk.wikipedia.org/wiki/Turkick%C3%A9_n%C3%A1rody
50
18
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
Vlasi je naziv za vlahofono autohtono stanovnitvo u istonoj Srbiji

srodnoRumunima,kojaivinapodrujuizmeuMorave,TimokaiDunava.
U pogledu konfesije, Vlasi pripadaju pravoslavnoj vjeroispovesti ali su se u
njihovom vjerskom i obrednom ivotu do danas zadrali u znatnoj svjeini
mnogiprehrianski,indoevropskiipaleobalkansielementi.Premapodacima
sapopisastanovnitvaiz2002.godine,uSrbijiivi40.054Vlaha.UBugarskoj
takoeivioko10.500etnikihVlaha.54
Luiki Srbi (gornjoluikosrpski:
Serbja, donjoluikosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Luiani, su
starizapadnoslovenskinarod,kojiiviuistonomdijeluNjemake,upokraji
nama Saksonija i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Luica.Ima ih oko
60.000,apovjeroispovestisuveinomprotestanti,amanjimdijelomkatolici.
KulturnosrediteGornjeLuiceje Budiin(nem.BautzenBaucen),aDonje
LuiceKoebuz(nem.CottbusKotpus).55
GoranciiliGorani,(uprevodu,iteljivisokogkraja)sujunoslovenska
etnikagrupakojajenastanjenauGoranskojoblastinaBalkanu,kojajelocira
na u trouglu izmeu june srpske pokrajne Kosova, Makedonije i Albanije.
Govore Goranskim dijalektom, koji pripada Torlakoj grupi junoslovenskih
jezika. Gora ima 19 sela na Kosovu i devet u Albaniji. Goranci su pripadnici
islamaiimajuveomabogatuiraznovrstnukulturnubatinu.
Torbei (Makedonci muslimani) su etnika grupa Makedonaca vrlo

slina Gorancima i Pomacima (u Bugarskoj), te je izvesno da su u prolosti
inili kompaktnu celinu. Danas se Torbei smatraju etnikim Makedoncima
muslimanske vjere (islamizirani Makedonci), koji su islam preuzeli tokom
Osmanskevladavinenatamonjimprostorima.Ukupnapopulacija:Makedo
nija:40,000100,000Albanija:80,000120,000.56
Pomaci (bug. ) ili Muslimanski Bugari (bug.

)suetnikapodgrupaBugara,kojapretenoiviuBugarskojiu
sjeveroistonojGrkoj.VeinaPomakaziviuTurskojoko500000,uBugarskoj
oko150000naseljenihnajuguuoblastiRodopa.57
Ainu je veoma mala etnika populacija, narod, koja u malom broju

naseljavasjeverniicentralnidioJapana.TanijeostrvaHokaidoiHonu.Ima
54
Zajednica Vlaha Srbije, http://www.zajednicavlahasrbije.com/

Vie na: V. Guljevi, Sudbina naroda, avgust, 2013, http://www.novinar.de/2013/08/18/luzicki-srbisudbina-naroda.html
56
Vie na: http://makedonija.name/demographics/macedonians-muslim
57
Pomaci, njihova prolost i sadanjost, http://www.prizren-web.com/magazin/index.php?option=com
_content&view=article&id=64:pomaci-njihova-prolost-i-sada snjost&catid=43:hronike&Itemid=161
55
19

ih jo na prostoru Rusije: na Sahalinu, Kurilskim ostrvima i Kamatki. Ainu

narod je u davna vremena naseljavao cijeli japanski arhipelag, tako da ih
moemo smatrati autohtonim, izvornim, domorodakim stanovnitvom.
PopulacijaAiunudanasbrojinegdjeispod100.000.Naravno,rijejeoonima
koji se javno prepoznaju, identifikuju, osjeaju i izjanjavaju kao pripadnici
oveetnikepopulacije.58
Burjati su potomci mongolskotatarskih osvajaa iz 13 vijeka. Ova

etnikagrupaodnosnonarod,danaspretenoiviuRusiji(RuskojFederaciji),
odnosno u autonomnoj republici Burjatiji, zatim u autonomnom okrugu Ust
Orda Burjatija, i u autonomnom okrugu Aga Burjatija. Burjati su danas dije
lompravoslavne,adijelombudistikevjere.Mada,uztonjihovatradicionalna
izornavjerajeiamanizam.Govoreburjatskimjezikom,kojispadaumongol
sku grupu altajske porodice jezika. Naravno, uz ovaj jezik govore i ruski.
Ukupnoihimaoko476.000,odtogauRusiji404.000,auMongoliji71.000.59
Laponci (Saami) su ugrofinski narod, koji preteno ivi u Norvekoj

(provincijaFinmark),vedskoj(provincijaLapland),Finskoj(provincijaLapi)i
Rusiji.Laponcisudijelomprotestantske,adijelompravoslavnevjeroispovesti,
a govore laponskim (saami) jezikom, koji spada u ugrofinsku grupu uralske
porodicejezika.Procjenjujesedaihimado100.000.60
Istrorumuni(iiiliiribirci),sunevelikaetnikagrupanastanjenau
sjeverozapadnojIstri.PojavaprvihiauIstripoinjenegdjekrajem14.vije
ka,jednoodnjihovihglavnihnaselja,ejane,spominjusejo1395.,aliglavni
naVlahailiia,kakosuihsvenazivali,dolaziteknegdjekrajem15.ilipoe
tkom 16. vijeka. Najveim dijelom su hrvatizovani. ii u Istru dolaze kao
Morlaci,aodlokalnoghrvatskogstanovnitvadobivajuinaziveiiiliiri
birci.Govorevlastitimjezikomkojijemjeavinarumunskog,hrvatskogiitali
janskog.Taanbrojgovornikaovogjezikanijepoznat,uUNESCOvojCrvenoj
knjizispominjesebrojodizmeu500do1,000osoba.61Etnikisuiimeu
timdalekobrojniji.62
Masaai (Masai, Masaji) je narod istonosudanske porodice naroda

(nilskosaharska),ogranakNilota.Pripadajugrupicrnakihplemenainaroda,
kojasupretenostoarskolovakognainaivota.Premaprocjenamaihima
58
The Ainu people, http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng01.html

http://www.nationalgeographic.rs/reportaze/clanci/749-gospodari-ekstaze.html?p=5
60
P. Kveder, Laponci, str. 86, www.dlib.si
61
UNESCO interactive atlas of the worlds languages www.unesco.org
62
http://www.historiografija.hr/hz/1988/HZ_41_28_BUDAK.pdf
59
20
RADENKOEKI:
Narodibezdrave
oko500900hiljadaodegajedanasokopopolovinanastanjenauKenijiiu
Tanzaniji.63
Tunguzi(Evenki)sutunguskomandurskinarodkojipretenoiviu
KiniiRusiji.URusiji,EvenkiimajusvojautonomniokrugEvenkiju.Evenkisu
veinompravoslavnevjeroispovijesti,alisusauvaliitradicionalnavjerovanja
(animizam, amanstvo). Govore evenkskim jezikom, koji spada u tungusko
mandursku grupu altajske porodice jezika. Ukupno ih ima oko 43.000, od
togauKini28.000,auRusiji15.000.64
Ovo su samo neke od brojnih etnikih grupa i naroda, sa svojim kul

turnim osobenostima, koji nemaju svoje drave. Ostaje pitanje da li e se u
bliojilidaljojbudunostistvaripromijenitiilienekimodovihnarodazauvi
jeknestatisalicazemlje,noseisasobomautentinajezika,kulturnaidruga
blaga,kojanepobitnoposjeduju.
Literatura
Asurmendi,M.(2002),Identitetinasilje,BibliotekaXXVek,Beograd.
Blagojevi, B. () Etnoregionalizam u Evropi, Beograd: Globus, Srpsko

geografskodrutvo
Clebert,J.P.(1967),Ciganin,Zagreb:
Degan,V..(2000),Meunarodnopravo,Rijeka:Pravnifakultet.
Fromkin,D.(1989),APeacetoEndAllPeace:CreatingtheModernMiddle
East,19141922,NewYork.
Ini,T.(1982),Savremenapanija,Beograd:Nolit.
Lutovac,M.(1987),RomiuCrnojGori,Ivangrad:
Muji, M.A. (1953) Poloaj Cigana u junoslovenskim zemljama pod

Osmanskomvlau,Sarajevo:
Newman, S. (1996), Ethnoregional Conflict in Democracies, Westport:

GreenwoodPress.
Pott,A.F.(1844),DieZigeunerinEuropaandAsien,Halle.
Samardi,N.(2003),Istorijapanije,Beograd:Plato.
Smith,A.D.(1998),Nacionalniidentiteti,Beograd:BibliotekaXXVek.
Tanaskovi, D. (2010), Neoosmanizam povratak Turske na Balkan, Beo

grad:Slubeniglasnik.
63
64
http://www.masaikenya.org/
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/197095/Evenk
21

Viorel, A. (2004). The Roma in Romanian History. Budapest: Central

EuropeanUniversityPress.
22
VASILJJOVOVI:CiganinaBalkanskompoluostrvu
uvrijemeosvajanjaOsmanskihTurakauXIViXVvijeku
UDK:323.15(=214.58)13/14(497)
CIGANINABALKANSKOMPOLUOSTRVUUVRIJEMEOSVAJANJA
OSMANSKIHTURAKAUXIVIXVVIJEKU
GYPSIESONTHEBALKANINTHECONQUESTPERIODOFTHEOTTO
MANTURKSINXIVANDXVCENTURIES
mrVASILJJOVOVI,doktorant,
FilozofskifakultetNiki,UniverzitetCrneGore
Apstrakt:CiganisenaBalkanskompoluostrvujavljajuuXIVvijeku.
NalazimoihuDubrovnikuiZagrebugdjesusedoseliliispredturskih
osvajanja. Dubrovaki i zagrebaki Cigani bili su sesilni i ivjeli su
izmijeanisostalimstanovnitvom.IzvijestanbrojCiganamuslima
nastigaojenabalkanskeprostoresaOsmanskimTurcimakojiuperi
odu od oko sto pedeset godina vre osvajanja Balkanskog poluostrva
(od sredine XIV do kraja XV vijeka). Cigani su u Srbiji krajem XIV
vijeka bili ukljueni u turski vojni sistem, kao kovai, konjuari i sl.
Krajem XV vijeka po turskimpopisnimknjigama brojCigana ujed
nom dijelu Rumelije (evropskom dijelu Osmanskog Carstva) iznosio
jeoko17200dua.
Kljunerijei:Cigani,OsmanskaTurska,Balkanskopoluostrvo,Du
brovnik,Ciganskizakon
Abstract:GypsiesintheBalkansappearedintheXIVcentury.They
arefoundinDubrovnikandZagreb,wheretheymovedinfrontofthe
Turkishconquest.Dubrovnik,sandZagreb,sGypsiesweresessileand
lived mixed with the other population. The limited of number Mus
lim,s Gypsies arrived in the Balkans with the Ottoman Turks in the
periodofthemidXIVuptolateXVcentury.Ratheritwastheperiod
of a hundred and fifty years of Turkish occupation of the Balkans.
GypsiesinSerbiaattheendoftheXIVcenturywereinvolvedinthe
Turkishmilitarysystem,likesablacksmiths,grooms,etc..Attheend
oftheXVcenturybytheOttoman,sbooklists,thenumberofGypsies
23

in one part of Rumelia (the European part of the Ottoman Empire)

wasabout17200souls.
Keywords:Gypsies,OttomanTurkey,TheBalkan,Dubrovnik,Gyp
syLaw
1.Uvod
NjemakinaunikGrellmanprvijenaosnovufizikesrodnosti,analo
gnosti u obiajima, jezikih slinosti doao do zakljuka da su Cigani porije
klomizIndije.Kasnijaistoriografskaprouavanjasutoipotvrdila.Velikibroj
nazivazaCiganeunekimjezicima,kojisuimdatipoplemenuCangar,odno
sno angar, koje je svojevremeno ivjelo uz rijeku Ind podsjea na njihovo
porijeklo.SlovenskijenazivCiganin,maarskicigany,njemakizigeyner,itali
janski zingari, francuski tsigane. Zbog hipoteze da su Cigani porijeklom iz
Egipta,dobilisuumnogimevropskimjezicimanazivekojisuizvedeniizrijei
Kopt,Egipat,odnosnoizrijeifaraon.Naprimjer,engleskigips,panskiagip
ciano ili gitano, francuski gitane, grki gifto. Na junoslovenskom govornom
podrujuCiganiseuCrnojGorinazivajuMeupi,uMakedonijiupciiJeupci,
u Dalmaciji Jeupi, i pod tim imenima nalazimo ih u istorijskim izvorima. U
turskomjezikuzaCiganeseupotrebljavanazivkipti,kojijetakoeizvedeniz
rijeiKopt.DanasseCiganiustrunojterminologijinazivajuRomima.
2.CiganinaBalkanskompoluostrvuudobaturskihosvajanja
Vizantijskehronikeve835.godinebiljeeCiganenavizantijskojteri
toriji.JedandioCiganasesaBliskogIstokaiSjeverneAfrike,prekoSredoze
mnogmoraprebacionaevropskikontinent.CiganisepominjunaKritu1322.
godine,auGrkoj1326.godine.Peloponezjedugovremenabioglavnicigan
ski centar na Balkanskom poluostrvu, tu je postojao Giftocastrum (Ciganska
tvrava), koji je za vrijeme osmanskih osvajanja ovih krajeva bio razoren.
VizantijskipjesnikMazarisizXVIvijekabiljeidanaPeloponezuivisedam
naroda, meu kojima se spominju i Cagani. U izvorima se pominje da su se
neki Cigani 1326. godine prebacili na ostrvo Krf i kada je ono 1370. godine
dolo u vlast Mleana, ovdje se nalazila jedna ciganska zjednica. Znaajne
grupeCiganaprebacivalesuseprekoFyrgia,BihiniaiHelespontanaBalkan
skopoluostrvo,odaklesusekasnijeraseljavalipoostalimdijelovimaEvrope.
DasugrkezemljebileglavnateritorijaprekokogasuseCiganinaseljavaliu
24
Evropuukazujegrkijezikielemenat,kojijenaroitonaglaenuciganskom
jeziku.
SredinomXIVvijeka,uvrijemedoksubileuusponu,balkanskedra
vesubilesuoenesanovimiopasnimprotivnikomTurcimaOsmanlijama.
Osvojivi gotovo cijelu Malu Aziju, Turci su poeli prelaziti na evropsko tle,
prvokaosavezniciiplaeniratnicizavaenihbalkanskihgospodara,azatim
kaoosvajaikojisuupornoinezadivoirilisvojuvlast.Turskaosvajanjasu
trajalacijelostoljee,pomjerajuiseodistokakazapaduiodjugakasjeveru.
TurskoosvajanjeBalkanskogpoluostrvanijeizvrenoprekonoi,vejetrajalo
vieodstopedesetgodina,odsredineXIVdo90tihgodinaXVvijeka.
Istorijski materijal o pojavi i o prolosti Cigana u junoslovenskim

zemljama dosta je oskudan, pogotovo za srednjovjekovni period. Konstantin
JireeknavodidasusaTurcimaujunoslovenskezemljedoliidotadanepo
znati Cigani. U dubrovakoj knjievnosti Cigani se nazivaju Jeupcima, a u
dubrovakim arhivskim knjigama pominju se oni 1423. godine kao posluga
trgovaca,trubai,bubnjari,paakikaokovailanognovca.Tihomirore
vismatradajeCigananapodrujusrednjovjekovnesrpskedrave,asamim
timiZetemoralobitiveuXIVvijekuidasuonidolisaTurcima.Milenko
Filipovi takoe kae da su Cigani doli u junoslovenske zemlje sa Osman
skim Turcima. Meutim, Muhamed A. Muji je smatrao da su Cigani i prije
turskihosvajanjanaselilipodrujajunoslovenskihzemalja,istogsumiljenja
danas Olga Zirojevi i urica Petrovi. Za vrijeme osvajakih pohoda srp
skogcaraDuana(13311355)granicesrpskesrednjovjekovnedraveproire
ne su do Soluna, na Tesaliju i Epir, i zahvatale veliki prostor Grke, te su se
Ciganiuovakvimratnimprilikamaivelikimpomjeranjimauovimkrajevima
lakomogliprebacitiinateritorijusrpskedravejouprvojpoloviniXIVvije
ka. U dubrovakom arhivu 1362. godine pominju se Cigani Vlaho i Vitana.
Dubrovaka Republika upuuje pismo Radenu Bratoslaviu, dubrovakom
zlatarudapovratinekosrebrokojesumuspomenutiCiganidaliudepozit.U
Zagrebu se Cigani spominju 1378. godine, a 1397. godine pominje se neki
Ciganinuspiskuekskomuniciranihlicaodstranezagrebakogbiskupa.
IspitivanjauDubrovakomarhivupokazalasudasuCiganibilipori
jeklom iz Vizantije, mletakih posjeda na Balkanu, a mogue i sa jugozapad
nogobalnogpodrujaAlbanije.NatoupuujunazivizanjihEgipani,Acingan,
Cingan,kakosuihDubrovanioznaavali,akojisubiliuupotrebiunavede
nim podrujima u srednjem vijeku. Lina imena nekih dubrovakih Cigana
pripadajukategorijistarohrianskihigrkihvlastitihimena.KretanjeCigana
25

izVizantije,mletakihposjedaiAlbanijenasjeverdovodiseuvezusprodo
rom Osmanlija u Evropu i njihovim postepenim zauzimanjem balkanskih
oblasti. Sklanjajui se pred najezdom osmanske vojske ti Cigani su potraili
novudomovinuujoneosvojenimdijelovimaBalkana.Dubrovakiizagreba
kiCiganibilisusesilni,posjedovalisukue,vrtove,parceleobradivezemljei
ivjelisuizmijeanisostalimstanovnitvom.Nijepostojalaposebnaciganska
etvrt, niti su imali profesionalnih specijalnosti, koja je tipina za Cigane iz
kasnijihstoljea.UZagrebusubilimesari,krznari,bavilisusekuporodajom
nekretnina i sitnom trgovinom, a 1468. godine pominje se i jedan svetenik.
KrajemXVvijekaiviojeuPulitakoejedansvetenik.UDubrovnikuneto
veagrupaCiganaimalajerazliitazanimanja:bilisusluga,slukinje,muzi
kanti,reetari,obuari,mlinari,gostioniari,vidari,trgovcinamalo,paivoj
nici.CiganiuDubrovnikuiZagrebunijesusenipoemurazlikovalioddru
gihstanovnikasemsvojimfizikimizgledom.Oninijesusmatranizatetneza
sredinuukojojsuboravili,nitisusmetalidomaimljudima,naprotiv,onisu
izvravalisvojeobavezeipreuzetedunostiitrudilisuse,kaoiostalidoljaci
raznihnarodnostiutegradove,dapostanutoprijeDubrovaniiliZagreba
ni,asredinaimtonijebranila.UsvakomsluajubrojCigananajunosloven
skompodrujutokomsrednjegvijekanijebioveliki,uDubrovnikuihjeuXV
vijeku bilo oko 130, a u Zagrebu u drugoj polovini XIV i XV vijeka bilo je
izmeu40do50Cigana.
PrviturskipopisiutokuinakonosvajanjabalkanskihzemaljauSrbiji,
MakedonijiiBosninebiljeeCigane,togovoriomogunostidasusemalob
rojni Cigani povlaili pred turskom najezdom u sigurnija podruja. Obavje
tenjaoCiganimakovaimaupojedinimtvravamazauzeteSrbije,kojapoi
njusasedmomdecenijomXVvijeka,upuujunatodajeizvijestanbrojCigana
ostaouSrbijiipodolaskuTuraka,idasubiliukljueniuturskivojnisistem.
Cigani kovai pominju se krajem XV vijeka u tvravama Svrljigu, Resavi i
Smederevu.
U okviru redovnog i sistematskog popisivanja stanovnitva Osman

skog carstva koje je imalo razliite statuse, odnosno obaveze, popisani su i
Cigani. Po popisima Cigana u Rumeliji (evropskom dijelu Osmanskog Cars
tva) sa kraja XV vijeka, koji su bili fiskalne prirode i nainjeni kao pregled
sakupljenog haraa nevjernike dizije saznaje se da je u nahiji Instanbul,
sandaku Vize, Galipolju, Jedrenu, Jambolu, sandaku irmenu, Nikopolju,
Plovdivu,ustendilu,sandakuSofiji,Niu,Kruevcu,sandakuSmederevo,
sandakuBosni,Prizrenu,VuitrnuiVidinubiloje3237obinihkuaCiganai
26
211udovikihkua.Pomnoenosauobiajenimkoeficijentompet,brojpopi
sanihCiganaujednomdijeluRumelijeiznosiobioko17200dua.
ZnaajnoprisustvoCiganaupodrujimagotovocijelogevropskogdi
jelaOsmanskeTurskenebisemogloshvatitisamokaoposljedicaprirodnog
priratajauporodicamazateenihCiganaizvremenaprijeosmanskihosvaja
nja.VoenjeposebnihpopisaCiganaukazujedajedravazatomoralaimati
posebneinterese,isteilislinekaoizaVlahe,Jurukeidrugedrutveneietni
ke grupe, koje su takoe posebno popisane, a ija je djelatnostbila potrebna
zanormalnofunkcionisanjeodreenihdravnihmehanizama.Zavojneciljeve
Osmanskog Carstva bilo je potrebno izvriti plansku kolonizaciju opustjelih
osvojenihzemalja,itoonimlakopokretljivimstanovnitvomkojejemogloda
pridonese na bilo koji nain ostvarivanju tih vojnih ciljeva. U okviru tih pla
nova pretpostavlja se da je izvrena ikolonizacijaCigana,ljudi vinih poslo
vima oko konja, kovakim djelatnostima i vjetinama koje su bile potrebne
osvajakojvojsciuusponuuzadovoljenjunjenihbiolokih,linihidrutvenih
afirmacija.PretpostavljasedasutiCiganibiliprecitzv.TurskihCigana,stalno
nastanjenih u Makedoniji Aupci, u Srbiji Gadikana Roma srpski Cigani, u
BosniBijeliCigani,kojineznajukadasudolinatapodrujaikojisebesmat
rajuzanekuvrstustarosjediocauodnosunanovijeslojeveciganskihpridoli
ca.
Po tvrenju Halila Inaldika i M. Sertoglua, Cigani su imali svoju

posebnu organizaciju ciganski sandak, koji nije imao svoju teritoriju ve je
obuhvataosveCiganesapodrujaRumelijeiizIstambula.Zapovjednikovog
sandakanazivaoseciganskibegiliciganskisandakbeg.ZakonoCiganima
iz1530.godinegovorioCiganimaRumelijeiregulienjihovpravnipoloaju
tomdijeluOsmanskogCarstva.Ciganskizakonudobrojmjerioslikavastanje
iz ranijeg perioda. Po njemu, Cigani muslimani plaaju na svaku kuu i na
svakoginokosnoglana22akeporeza,aCiganinemuslimaninasvakukuu
po25akiispende,anaudovicepo6akiporeza.OniCiganikojiimajucar
skezapovijestidasuosloboeniodsluenjautvraviidravnihslubiplaali
susamocarskihara.Dravnavlastjenastojaladazakonomsprijeimijeanje
Cigana muslimana i nemuslimana. Ovim zakonom Cigani su bili vezani za
odreenekadiluke,kojimjedravnavlastizfiskalnihrazloganastojaladaih
veezajednomjesto.
27

3.Zakljuak
Masovniji dolazak Cigana (ili kako ih danas nazivamo Romima) na

prostorBalkanskogpoluostrvanetrebavezatisamozaturskaosvajanja.Ciga
na hrianabilo je na Balkanu i prije turskih osvajanja. Izvjestan broj Cigana
muslimanastigaojenabalkanskeprostoresaOsmanskimTurcima.ZaCigane
muslimaneuBeogradu,izriito se navodi da stanuju tu od vremena carskog
osvojenja.UnajranijimturskimpopisimaizvjestanbrojCiganahriana,nose
imenakojbimogladasvjedoeonjihovomnetakodavnomdolaskusamalo
azijskihprostora.IpakjepretenaveinaCigananaBalkanubilatuprijetur
skihosvajanja,asigurnojedasuturskaosvajanjadovelaidomasovnijihseo
baCigana,takoe,suCiganipratiliiosvajakepohodeTurakaOsmanlija.
Literatura
oreviT.(1904),OCiganimauopteionjihovomdoseljenjunaBal
kanskopoluostrvo,SrpskiKnjievniGlasnik,br.76.
FilipoviM.(1932),VisokiCigani,Narodnestarine,separat.
JireekK.(1984),IstorijaSrba,knj.I,Beograd.
Muji A. M. (1953), Poloaj Cigana u jugoslovenskim zemljama pod

osmanskomvlau,Prilozizaorijentalnufilologiju,IIIIV,137193.
Petrovi. (1976),Drutvenipoloaj Ciganau nekim jugoslovenskim

zemljamauXViXVIveku,Jugoslovenskiistorijskiasopis,br.12,4566.
Petrovi . (1975), Cigani u srednjovekovnom Dubrovniku, Zbornik

FilozofskogfakultetauBeogradu,XIII1.
TadiJ.(1935),PismaiupustvaDubrovakerepublike,knj.I,Beograd.
Tkali,PovjestnispomenicislobodnogkraljevskoggradaZagreba,VI
(1900);IX(1903);X(1904).
ZirojeviO.Ciganiuvremeturskevladavine,Republika,br.183.
Zirojevi O. (1976), Cigani u Srbiji od dolaska Turaka do kraja XVI

veka,Jugoslovenskiistorijskiasopis,br.12,6778.
28
MIROSLAVDODEROVIiDRAGANAMRKI:
GeokulturolokoodreenjeRomauCrnojGorievropskoiskustvoicrnogorskastvarnost
UDK:323.15(=214.58)(497.16)
GEOKULTUROLOKOODREENJEROMAUCRNOJGORI
EVROPSKOISKUSTVOICRNOGORSKASTVARNOST
GEOCULTURALDESIGNATIONOFROMAINMONTENEGRO
EUROPEANEXPERIENCEANDMONTENEGROREALITY
drMIROSLAVDODEROVI,docent
FilozofskifakultetNiki,UniverzitetCrneGore
prof.DRAGANAMRKI
RTCG
Apstrakt: O Romima poslednjih godina sve vie se bavi i nauna i

strunajavnost,afirmiuseorganizacijekakobisesauvaopoljuljani
kulturnoistorijskirazvojipokualasauvatitradicijapravogovje
katoustvariznaipojamRompremajezikuManua.Uoktobru
2008.godineZavodzastatistikuCrneGorejeusaradnjisaRomskim
NVOsektoromsproveopopisRoma,AkalijaiEgipanauCrnojGori
u cilju kreiranja baze podataka za potrebu implementacije Strategije
za poboljanje poloaja RAE populacije u Crnoj Gori, 20082012.
Kroztajpopisse dolodo podatkadaje ukupanbrojlokalnih Roma,
AkalijaiEgipanainternoraseljenihsaKosova9.934.Poevidenciji
Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica nakon preregistracije obavljene od
14. septembra 2009 do 14. februara 2010, u CrnojGori boravi 3160
internoraseljenihlicaRAEpopulacijeito:2015Roma,1102Egipa
nai43Akalija.Poloajovegrupejeizuzetnoteak,kakozbognjiho
veekonomskesituacije,takoizbognedostatkadokumenata,topred
stavljaproblemzavelikidioovepopulacije,pogotovozalicaizbjegla
saKosova.
Kljunerijei:Kultura,istorija,geografija,poloaj
Abstract: Roma has increasingly been engaged in the scientific and

professionalcommunity.Anumberoforganizationsarepromotedin
29

ordertopreservetheculturalandhistoricaldevelopmentandInthis
way we try to keep the tradition of real man which actually the
termRomabylanguageManusmeans.nOctober2008,theStatis
ticalOfficeofMontenegroincooperationwithRomaNGOsconduc
tedacensusofRoma,AshkaliandEgyptiansinMontenegroinorder
tocreateadatabasefortheimplementationoftheStrategyforImpro
vingthePositionofRAEPopulationinMontenegro,20082012.The
list also showed that the total number of local Roma, Ashkali and
Egyptian IDPs from Kosovo, 9934. According to the records of the
careofrefugeesaftertheregistrationcompletedby14September2009
to 14February 2010, there are 3160 IDPs of RAE and 2015 Roma
110243AshkaliandEgyptiansinMontenegro.Thepositionofthese
groupsisextremelydifficult,bothbecauseoftheireconomicsituation,
and also because of lack of documentation, which is a problem for a
large part of the population, especially for those refugees from Koso
vo.
Keywords:Culture,History,Geography,Location
1.Uvod
O Romima poslednjih godina sve vie se bavi i nauna i struna jav

nost,afirmiu se organizacije kako bi se sauvao poljuljani kulturno istorijski
razvojipokualasauvatitradicijapravogovjekatoustvariznaipojam
RompremajezikuManua.NazivRomjepromovisannaprvomsvjetskom
kongresuRomauLondonu1981.godine.RomisuprvobitnouEvropiprihva
enipodnazivomEgipani.Nepravilnoizgovaranjeovogimenavremenom
jeodvelonazivuCigani.OromskojpopulacjiuCrnojGori,poslednjihgodina
sve vie pronalazimo razliita istraivanja koja dosta esto nemaju osnovu i
metodolokusreenost.Opokazateljimakvalitetaivotaidrutvenogpoloa
ja Roma u Crnoj Gori; obrazovnoj strukturi; ekonomskom poloaju, politi
kompoloaju,sociokulturnojadaptaciji,socijalnojdistanci,problemimagetoi
zacije, segregacije, ksenofobije, diskriminacije i nasilja nad Romima, kulturi
Romainjihovojtradiciji,zaposlenju,zdrastvenojzatiti,informisnosti,veoma
malo znamo. Dosadanja istraivanja nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljena i
rezultatsunajeenedovoljnogpoznavanjetradicije,obiaja,ikultureRoma.
Posmatrajui sloenost Romske populacije moemo izvui neke karakteristi
ke:velika prostorna pokretljivost,visok natalitet i mortalitet,smrtnost djece
30
velika,strosnastrukturamlada,visokstepennepismenosti,nizakstepenobra
zovanja,visok stepen branih veza koje nijesu pravno sankcionisane, jezik
nedovoljnoizgraen,iljubavpremamuzici.
Romisunesvakidanjinarodkomeje,nanekinain,savsvijetdomo
vina.Pomnogoemuonisuinarodkojijeveomarazliitodevropskih.Imaju
svojjezik,svojureligijuitradiciju,obiajnopravo,folklor,znakesporazumije
vanja,akisvojumedicinuikuhinju.I,iznadsvega,Romisuvrstovezaniza
svoju cigansku kulturu i vlastiti nain ivljenja, to im omoguava da brane:
svojetnikiidentitet.
2.GekulturolokoistorijskoodreenjeRomauEvropiiCrnojGori
Nepoznanica koja je postojala oko dolaska Roma na prostore Evrope

paiCrneGoreduginizgodinajebilatemakojanijezaokupljalapanjujavno
sti. Meutim, pod uticajem meunarodne zajednice polako se budila svijest
optejavnostionaimsugraanima,njihovojkulturiiobiajima.SvedoXVIII
XIXvijekaporijekloRomainjihovputuEvropubilisunepoznanicazanau
nu javnost. Poto nije bilo naunih pisanih izvora , ili je taj broj bio veoma
mali, nije se pouzdano moglo utvrditi, ni preko jezikih obiljeja dijelom i
antropolokihcrtalinostinekaposebnaslinostromskepopulacijesanekim
drutvenim grupama pa i narodima. Na osnovu dosta naunih pretpostavki,
nekih pisanih tragova i obiljeja pronaenih kod drugih naroda, dolo se do
zakljukadaRomivodeporijekloizpokrajinePendabuIndiji.Dugputpre
ma Evropi vodio je preko Vizantije i Persije. Za nas je najbitnija grupa koju
neki autori nazivaju juna grupa koja se kretala tokovima Tigra i Eufrata.
JedandioovegrupeseuputiokaCrnommoru,adrugipremaSiriji. Najvei
broj plemena je stigao u Tursku. Najjunija grupa je nastavila put uz Sredo
zemnomore,prekoPalestineiEgipta,dusjeverneafrikeobalesvedoGib
raltara i panije. Grupa koja je ostala u Turskoj je prela Bosfor i stigla je na
Balkan.Unekolikorazliitihdostupnihtekstovapominjusetrirazliitaputa
dolaska Roma, ali jedno je sigurno kako je preko prapostojbine i Centralne
Evropebilomnogooruanihsukoba,ratovaiegzodusaodprilikakojesutada
diktiranebilojeviepravacakretanjadananjihRoma.Pretpostavljasedasu
uzrokbiliestiratoviiupadiraznihosvajaa,prvenstvenoMongolauIXiX
vijeku.Krozseobe,Romisutrailiputspasa.
IakoseoduvijekvjerovalodasuseobeRomskepopulacijekarakteris
tika njihovih identitetskih specifinosti moe se na osnovu niza istorijskih
injenicadonijetizakljuakdasunastojalisamodasespaseodunitenja.Da
31

nije bilo ovakve pokretljivosti i volje za opstankom Romi bi sigurno nestali

kaoivelikibrojnarodakrozistoriju.Romisu,krozistorijuevropskogdrutva,
imaliizvjesneizgledenaodbranusvogstatusapoduslovomdaseuzakonima
prizna njihova etnika posebnost. Po takvim oekivanjima, drava bi morala
uvaitiinjenicudasenomadizamnalaziuosnovinjihoveoriginalnekulturei
nainaprivreivanja.
RomiseuEvropipojavljujuuXVvijekuiuvremenusvognaseljavanja
uivaju poseban status nomadskog naroda. Iako probuuju strahovanje kod
stanovnitva, u prvom razdoblju svog evropskog postojanja Romi uspijevaju
daodrepoloajegzotinihhodoasnikakojineprosjae,veiveodmilo
srdnih djela pobonog stanovnitva. Romi se predstavljaju kao hodoasnici
kojisuosueninasedmogodinjeizgnanstvoizEgiptadabilutajuibilipri
morani da ispataju i iskupljuju se zbog svojih grijehova. Na svojim putova
njimairomEvropeoniseakkoristeipismenimpreporukamakojeimprua
juvisokelinostisvjetovneicrkvenevlasti.UXVIvijeku,meutim,dolazido
korjenitepromjeneudranjuevropskogdrutvapremaovimivopisnimski
taima.Gradovizatvarajusvojekapijeprednepoeljnimdoljacimaudoslov
nomznaenjuovogizraza.Ili,joodreenije,tamnoputomnaroduseuskrau
je materijalna podrka koja se, po onovremenom moralu, dugovala putniku
namjerniku.Javna vlast se jedno vrijeme koleba, potom se i dravni aparat
pridruuje snanom osjeanju neprijateljstva prema pripadnicima istonjake
ljudskerulje.Ubuduesepoklanjavelikabrigaizgradnjiposebnogzakono
davstva kojima se eli postii razaranje vrste zajednice ovih vagabunda.
Represija se, naime, zasniva na primjeni propisa o progonu za skitnju i bes
poslienje (odn. za delikt vagabundae i prosjaenje), premda se romski
nomadi nisu izdravali samo od milostinje, igre i zabave, ve i vrei razne
zanate.
UuslovimapravehajkeRomisusvevieprimoravanidalukavstvom
dolazedoneophodnihsredstavazaivotidasekoristestrahomkojiizazivaju
kodlokalnogstanovnitvakaopljakaiikradljivci.Romisusvemanjepod
noeni ili, grubo reeno, u evropskim zemljama su odbacivani svugdje i od
svakog.Objanjenjezaprogonsvakakosenenalazijedinouinjenicitosu
najzad razoblieni kao oni koji se lano predstavljaju kao hodoasnici. Za
evropskeprilikeudnovatinarod,inicirojeneprijateljskoraspoloenjeveiu
samompoetkusvognaseljavanjanakontinentu.Ciganisuljudigaraveputi,
pritom su odjeveni uizazivaku odjeu odarenihtkanina, imaju probuene
ui,slobodnoseponaaju.Itojenajgore,nijeseznalonitiotkudadolaze(jer,
32
kako provjeriti da li su Egipani i, uopte, pravi hriani?). Ovi nomadi su

ipaktrpeljivopodnoeniod stranedrave i stanovnitva, paak i prihvatani
na noenje i besplatnu ishranu. Odgovor za takvu gostoljubivost nalazi se u
srednjovjekovnoj tradiciji po kojoj evropsko drutvo iz XV vijeka jo uvijek
nesebinopomaelutajuepojedinceiveegrupemigrantskogstanovnitva.
Uporedo sa razvitkom trita, ve u toku narednog vijeka, dolazi do sutin
skihizmjenauideolokomdranjuEvropljanapremanainuopstankaubes
poslenostiiuslovimavagabundae.Odreenoreeno,graanskodrutvo
u ekspanziji zauzimaagresivne stavove to setiedaljeg tolerisanja siroma
tvaineproduktivnogmilosra.Dravaimadunostdarazoripostojanjesve
gaonotojestranomerkantilistikomduhuitojenesvodljivougranicevla
davine rada i reda kao vrhovnog naela za podanike. Prema mjerilu gra
anskogdrutva,skitnikegrupeRomaivekaoneradniciparexcelence.Oni
su,istinavaarskizabavljai,onisuisitnitrgovciizanatlije.Presudnajeinje
nica da na osnovu svojih skromnih i stalno progonjenih usluga ne mogu da
zaradenitizanasuniopstanak.imjeutvrenaosnovnaoptubazabespos
lienje,ovojetnikojzajedniciseloginoineumitnoimputiraistalnosumnji
enjezbogpostojanjaidrugedelinkvencije.Uestaliprestupi,kojevrecigan
skinomadi,samosudobrodolidokazivieotetoinskompostojanjuzajed
nice. Hrianska crkvau naelu idalje svesrdno titi dobre siromahe. Crk
venavlastnijebapotpunoravnodunanitipremaravim,iakoihodraz
doblja pokreta velikog zatvaranjasiromaha preputa policiji. Meutim, i u
ovojideolokojpozicijiuporneodbranenaslijeenepraksedjeladobroinstva
ipaknepostojispremnostdasezatitomobuhvatiiromskasirotinja(zatoto
jeneznaboaka,ipravanapastzahrianskisvijet).Icrkvenavlast,kaozati
tnikmoralaudrutvuotrozahtijevadaseujavnimradovimaupotrebesvi
besposliariivagabundi,ovdjeukljuiviiEgipane.
Trajnorjeenjeciganskogpitanjavjerovatnojetrebalotraitiupriz
nanjuposebnostinjihovekulture,uizgradnjipovjerenjaipostupnomintegri
sanjuuiremdrutvu.Umjestoovog,predstavnicidravnevlastisutemeljili
odnosesaovimnarodomnaizgradnjikrivinihiadministrativnihpropisa.U
policijskojimplementacijipotovanjepropisaprualojeuvijekpostojeiizgo
vor da se Romi hapse i progone po osnovu ubrzanog suenja. Na perfidan
nainseotklanjalaopasnosttrajnijegnastanjivanjaovihsiromahaimogunost
daivenateretgraanaioptine.Romisu,istotako,ostajalivjernisvome
nomadizmudobrimdijelomistogatosunailazilinatekoeekonomskepri
rode, u tenji ne samo da bi preivljeli ve i sauvali svoju tradiciju. Veina
33

ciganskihzanatanijevodilaproizvodnjinovihdobara,negokrpljenjuposto
jeih,anititrajnijemzadovoljavanjupotrebaopstanka.Zatojeovajnarodbio
prinuendausvojedjelatnosti,odkojihivi,uvrstiiigruipjesmu,no,pod
jednako i prosjaenje, vraanje, pa i pribjegavanje sitnim kraama i prevara
ma. Osnovna prepreka, dakle, na putu mogueg prisajedinjenja Roma
evropskom drutvu nalazila se u samoj prirodi ciganskog naina proizvod
nje koji je, bio krajnje neproizvoaki. Romi su bili upueni na sakupljanje
dobara koja se nalaze u prirodi, i kojih je bilo sve manje, ili, naprotiv, na
korienje dobara koje proizvodi necigansko stanovnitvo. Shodno tome, ovi
ubijeeni vagabundi nisu pruali svjestan otpor integraciji iz fatalistike
vezanostizaivotuslobodiilutanju.Nainpreivljavanja,zakojisuromski
nomadi bili pripremljeni i vezani, pokazivao se kao izrazito parazitski u
odnosunaevropskodrutvoievropskinainprivreivanja,takodaintegraci
jauopteinijebilamogua.Ili,suprotnoposmatrajui,sobziromnaodsustvo
odgovarajuegiskustvairadneumjenosti,romskinomadiinisubilipodesni
zaukljuivanjeusistemtrita,odnosnoumanufakturnuproizvodnjukojase
nalazilautemeljuevropskogdrutva.
Usprkos tekoama ekonomskog karaktera,proces ukljuenja Roma

evropskomdrutvupraktinonijemogaodaseodvijaveiizrazlogatosu
bili prinueni da neprekidno bjee pred progonom. Kao grupa u stalnom
pokretu,ustalnojsamoodbrani,romskaetnikaskupinajemoraladaseizgra
dikaoslonazajednicasabesklasnom,aliiizrazitokrutomdrutvenomstruk
turom.
Progon romskih nomadskih grupa u evropskim zemljama uveliko se

odviijaveuXVIvijeku.Uovominarednimvjekovimajasnojeutvrenniski
ipravnonezatienipoloajljudicrnekoeidueudrutvukapitalistikog
trita.Upostupanjusanarodombezdomovineurazliitimdravamajeispo
ljenajedinorazlikauukojemjerepresivniodnosbiovieilimanjevarvarski.
UEngleskojHenriIII(1531.godine)iElizabetaI(1563.godine)stavlja
ju Rome izvan zatite zakona kao cjelokupnu etniku zajednicu. Uslijedio je
izuzetnostrogprogonnaosnovuprimjeneuvenogkrvavogzakonodavstva
o vagabundai. Romi se hapse, izlau bievanju i oznaavaju usijanim gvo
em. Povremeno seakpojedinci ifiziki likvidiraju, pa iitaveporodice.U
Francuskojserepresivnadjelatnostodvijashodnopostojeimuslovimaizas
nivasenapropisimakojisu,posvomedejstvu,uegdomaaja.Nakonmirni
jegrazdobljauslijedilebikraljevskedeklaracijekojeponovootvarajuperiode
zaotrenerepresije.Takojezamukarce,uOrdonansiiz1561.godine,ustano
34
vljenakaznaizdravanjarobijenagaliji,toubuduepostajeobaveznopravi
lo. U drugoj polovini XVII vijeka vanredni zakonski dokumenti o Romima
uglavnom iezavaju u ovoj zemlji. Nije u pitanju zaustavljanje progona, ve
sematerijaRomaupravnikojdjelatnostisveviepridruujeirojoblastikri
vinevagabundae.Izajednui zadrugu vrstuotpadnikaoddrutva(tj.i
zaRomeizavagabunde)primjenjujeseubrzaniadministrativnipostupakkoji
nezahtijevavrstedokazedajeprestupnikaradnjastvarnoiizvrena.Uvaj
carskojRomisuiznovastavljeniizvanzatitezakonau1675.godiniiprueno
jeovlaenjeseljacimadaihmoguprotjerati,tavie,daihmoguiubiti.Naj
opasniji meu ovim nomadima su bili objeeni ili poslati na galije. Ako se
kreu u blizini dravne granice, koju naizmjenino prelaze u jednom ili dru
gom pravcu, skitnike grupe Roma imaju izglede da e izbjei likvidaciju i
represiju.Izistogizvorasaznajemoidasuubaskijskompodruju(nafrancu
skopanskojgranici),urazdobljukojeprethodivelikojrevoluciji,organizova
nipravilovovinaCigane.Uostalom,uovimvremenimaseilo uhajkesa
lovakim psima i na vagabunde koji, podjednako kao i Romi, imaju poloaj
najvieunienihljudiugraanskomdrutvu.
UMoldaviji,sauvanisudokumentiizXVIiXVIIvijekasaobavjete
njimadasuRominafeudalnimimanjimabilipotinjeniupravoropstvo.Uz
teki rad u poljoprivredi, ovi robovi su svakodnevno bili mueni i bievani,
naprosto da bi se odrali u pokornosti. Primoravani su da rade potpuno
goli(navodno,danebipobjegli),hranajebilavienegonedovoljna,islino.
Ne samo boljari, ve je i crkva drala na svojim imanjima veliki broj takvih
robova.Uovojzemljitekje1855.godineosloboenoodropstva200hiljada
pripadnikaromskognaroda.
Kakojenaglaeno,upornosprovoenjerepresijepresudnojedoprini
jelo temeljitom drutvenom i psiholokom iskljuenju Roma iz evropskog
drutva.Iusadanjemvremenu,akiuuslovimastalnenastanjenosti,odvie
sporoseuklanjajuposljedicevievjekovneizolacijepripadnikaromskepopu
lacije. U evropskom stanovnitvu Romi se najee odravaju kao ratrkane
etnike manjine koje ne pripadaju pravoj radnikoj klasi, a vie niti svojoj
autentinoj kulturi iz prolosti.I u savremenosti, naravno, ispoljavaju se i
odnosineprijateljstvaklasnogdrutvapremanekorisnimiprljavimrom
skimsiromasimakojiegzistirajunaperiferijiurbaneivisokoindustrijalizova
ne civilizacije. Izmeu ostalog, i dalje se odravaju i primjenjuju i zakonski
propisineskrivenerasnesegragacije.
35

Trenutni broj Roma u pojedinim evropskim zemljama upuuje na zakljuak

dasu Centralna Evropa i Balkansko poluostrvo bili prva podruja koja su
naselili Romi. Vei broj Roma danas ivi na prostorima Rumunije, Slova
ke,Maarske, Bugarske, Makedonije i Srbije. Broj Roma koji naseljava ovo
podruje veliki je i kree se oko deset miliona. Prema istraivanjima Andrije
JovieviadolazisedozakljukadasuRomiuCrnojGoridolikaorobovina
brodovima Gusara. Prije pet vjekova pojavili su se na prostorima Herceg
Novog,Bara i Ulcinja.Radei na gusarskim brodovima i ivjei robovskim
nainom ivota, preci Roma nauili su mnoge zanate.Veoma esto su proda
vanikaobilokojaroba,bilisupodvrgnutiveomatekominapornomradu.Na
izgradnjihercegnovsketvravepostojipisanidokumentiz1508.godine,koji
potvrujeprisustvoCiganaRomauCrnojGori.IntersantnajepozicijaCigan
ske mahale u Beranama. Uvrenjem vlasti i odreivanjem granice prema
CrnojGori(1878),nastupiojeperiodzatija,aBeranezbogsvoggeografskogi
graninog poloaja dobilo je vei znaaj. Tada se doseljavaju muslimani iz
Nikia,Kolaina,Podgoriceidrugihmjesta,kaoiSrbi,zanatlijeizPeiiPriz
rena.Mjestodobijakaraktergradskognaselja,razvijasezanastvo,obrazujuse
pijaceikaravanimasedogoniroba.No,poredsvegatoga,okolnopravoslavno
stanovnitvonijesenaseljavalougrad,aistotakoiokolnomuslimansko,jer
nije osjealo dovoljnu sigurnost i nije bilo orijentisano na privreivanje kroz
zanastvoitrgovinu.KarakteristinojedaselakaotosuLuga,Berane,Budim
lja i dr. Koja se nalaze neposredno uz grad nijesu se irila ka gradu nego na
suprotnojstrani,udaljavajuiseodistog.Gledajuirazvitakmjestasastanovi
taregulacije,gradskonaseljerazvijaloseobalamaLima,iporedtogatogaje
ovabujiavarijekaugroavalaiestonosilaizvjesnedjelove.Varoserazvija
lautrigrupacije(mahale):Haremekojejebiloiskljuivostambenidiozaofici
re, slubenika i druge uglednije muslimane; arija, dananji centar grada
trgovakiiposlovnidiovaroi,gdjesubilekrme,hanovi,pijace,trgovakei
zanatskeradnje.Ciganskamahala,dananjijunidiogradaporedLima,gdje
jeivjelaukuercimagdjejeivjelavarkasirotinja.
3.Kulturolokogeodemografskiaspekat
Romi su se u nekim crnogorskim gradovima veemancipovali i inte

grisali u drutvo, posebno u primorskoj regiji Crne Gore, gdje su se i prvo
naselili.Meutim, nije tako i u ostalim djelovima sjeverne i centralne Crne
Gore.Romikojisukaonomadiputovaliiestomijenjalimjestaboravkanijesu
naseljavalisjevernedijeloveCrneGore.DanasuCrnojGoridomicilniiizbjegli
36
Romi ive u nekim krajevima Crne Gore: Cetinje (Zagrablje), Podgorica (Ko
nikiVrelaRinika),Niki(Brlja,naseljeTrebjesa,BudoTomoviinas.elje
zare br. 2); Beranama (Talum i Riverside) , Roajama i slino.U nekim Crno
gorskim gradovima skoro da ih nema kao to su: Andrijevica, Kolain, Plav,
Pljevlja (naselje na deponiji), Pluine, avnik i abljak.U nekim crnogorskim
gradovimaveomajemalibrojRoma:Kotoru,Tivtu,Danilovgraduitd.Veliki
brojRomanijeupisanuknjigedravljana,premaposlednjempopisuuCrnoj
Gori kao Romi izjasnilo se 2.875 lica, dok prema nekim podacima NVO broj
Romajeveiod19.000(19.534)tozasigurnogovoridabrojRomaiusavre
menim uslovima jo nije utvren s sigurnou. Duga putovanja i dodiri sa
kulturama, obiajima i nainom ivota raznih naroda imali su nesumljivo
bitanuticajnapromijenjenaidentitetskasvojstvanaroda.Romisu,zarazliku
od drugih naroda koji ive u Crnoj Gori, u znatno sloenijim ivotnim uslo
vimaiproblemima.Vjekovnaizolacijaihjenatjeraladaseiznutravrstointe
griu,sauvavikulturniidentitetiivotnistil.Svinarodikojigubenacionalni
identitet ustvari postaju samo grupe stanovnika, bez identitetskih svojsta
va,kultureiobiaja.
MeutimivjeiutakosurovimuslovimaRomisuipakzadraliosno
vnaobiljejavjere,kulture,tradicijeiobiaja.Velikaobavezanauvanjuiden
titetajesuzbijanjeetnikemimikrije.NaosnovupodgrupauokviruRomske
populacije nalazimo Egipane, iji su preci na prostorima Egipta boravili tri
vijeka,Akalije,Cigane,Manue,Rabuine,Gitane,Karakose,Sinite,Mandjupe
iGabelje.Popopisuiz2003,njihimaoko3000,dokpredstavniciNacionalnog
SavjetaRomauCrnojGoritvrdedajeRAEpopulacijamnogobrojnija,idase
taj broj kree oko 21 000(14,19). Meutim, u oktobru 2008. godine Zavod za
statistikuCrneGore jeusaradnjisa Romskim NVO sektorom sproveo popis
Roma,AkalijaiEgipanauCrnojGoriuciljukreiranjabazepodatakazapot
rebuimplementacijeStrategijezapoboljanjepoloajaRAEpopulacijeuCrnoj
Gori,20082012.Kroztajpopissedolodopodatkadajeukupanbrojlokalnih
Roma, Akalija i Egipana interno raseljenih sa Kosova 9.934. Po evidenciji
Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica nakon preregistracije obavljene od 14. sep
tembra2009do14.februara2010,uCrnojGoriboravi3160internoraseljenih
licaRAEpopulacijeito:2015Roma,1102Egipanai43Akalija.Poloajove
grupe je izuzetno teak, kako zbog njihove ekonomske situacije, tako i zbog
nedostatkadokumenata,kojipredstavljaproblemzavelikidioovepopulacije,
pogotovozalicaizbjeglasaKosova.Podacidokojihsemoedanasdoioko
lingvistikihkarakteristikasutakodjeveomaskromni.SkorosviRomisapod
37

rujacentralneisjeverneCrneGoregovorealbanskimjezikomtonijesluaj
sapotomcimaRomaiEgipanakojiiveuprimorskompojasu.Veomajeuo
ljiva Albanizacija Roma sa Kosova. Naalost, status Roma u Crnoj Gori,
kaoiunekimdrugimdravamanastalimraspadombiveJugoslavijejouvi
jeknijerijeen1.
4.Kulturolokoetnolokoaspekat
Romi su narod s skromnim kulturnim nasleem. Na njihovom jeziku

nijenapisanomnogodjela.Oninemajugotovonisvojunacionalnunonjupa
ipakpremanainuodjevanja,potomposebnomkoloritubojainakitamiemo
ihlakodefinisatiiprepoznati.PorodicaRomafunkcioniepoizrazitopatrija
halnim obiajima i vrijednostima u kojoj mukarac ima neogranienu mo.
Vrlorano,nekadasapetnaestgodina,pokoravajuisevoljiporodiceRomkinja
seudaje,postajemajkaidomaica.Roditeljibirajubuduegmua,ugovaraju
brak,ugovarajucijenedjevojkaisl.PremaV.Deliu,RomiuCrnojGoridanas
pripadajuislamualiipakuzavisnostiodgrupazavisistepenpotovanjaisla
ma.RomiMuslimaniistiusebekaopraveMuslimanedokzaergarekauda
tonijesu,izaistasemoereizaRomeMuslimanedaviepotujuislam,nego
to to ine ergari, ali isto tako primjeuje se da obiljeavaju odreene hri
anske svetkovine, pa ak posjeuju hrianske bogomolje. Nevjerovatno je
koliko groblja mogu da poslue kao pokazatelj etnike pripadnosti, pa ak
moemoreiinetrpeljivostikojapostoji meu razliitimgrupama: (veinsko
drutvoEgipaniRomiMuslimaniergari).Onimeusobnogajejednu
1GlavnigradPodgoricanamjeravadaukloniobjekteizgraenezainternoraseljenalicasaKos
ova i da im uskrati i ovakav smjetaj. Kakav stav o ovome ima Vlada, a prvenstveno uprava
Glavnoggrada,jasnogovoriizjavadr.MiomiraMugoe,gradonaelnikaPodgorice:Svimaje
poznatodajedandiotihlicatrebadasevrati,najveidioodandeodaklejedoaouzgaranciju
meunarodnezajedniceispremnostGlavnoggradadaifinansijskipomognedasestvorejed
nakiuslovikaounekimoobjektimakojesmomiovdjenapraviliuPodgoricazaRL,bezobzira
dalisuoniromskepopulacijeilibilokojedrugenacionalnostiilivjeroispovjesti.Prematomemi
smotopokazali,dokazaliuPodgorici,uviedijelovaPodgoriceikonanojesadanaredume
unarodnazajednica.Trebadabudeferikorektnaidapomognedatiljudi,prijesvega,koriste
meunarodnopravo,kojeganaravnobatiniCrnaGoraupunomsmislu,jerdanijetakoonine
bimoglidapreiveovihdesetgodina.Alinemoeteretnositinitigrad,nitidravasamabez
podrke meunarodne zajednice koju je Vlada i drava Crna Gora pomogla prije 10 godina.
Prijesvegatimljudima.Konano,sadajedolovrijemedasenemoevieekatidanekiveoma
vaniprojektinemoguserealizovatizboguzurpacijeogromnekoliinezemljitaodpreko100
000m.
38
vrstu animoziteta i predrasuda te prave distance kako u ivotnom prostoru,

tako i u fiziki ogranienom prostoru, kao to je u ovom sluaju groblje. Na
osnovu ne istraenih oblasti, ne potpunih informacija i stavova moralo bi se
teiti odravanju kulture i istorije svakog naroda ili etnike grupe, jer je to
jedini preduslov stvaranja pravnedravekojagajimultikulturalnosti osobe
nostimanjinskihnaroda.
5.Pravnonevidljivalica
Vrlo je moguno da vei zbog svog egzotinog izgleda i plemenskog

nainaivljenjatamnoputiergarinikadauEvropiinisubiliiskrenoprihva
enikaozemljaci.PoevodXVIvijeka,najzadjepostignutaoptasaglasnost
dasenarodRomaotjerasasvakogpragaidamusvakodnevniopstanakbude
toviezagoran.Sauvanisubrojnizvaninidokumentiukojimaseprikazu
jeukojojjemjericiganskimnomadimaivotinjentekim,itogotovosvugdje
naevropskomkontinentu.Unjemakojjeistorijiprotjerivanjeciganskihizda
jica u hrianskim zemljama zabiljeeno ve u dekretu iz 1498. godine. U
ivotnoj stvarnosti Romi su kao etnika zajednica neosporno stavljeni izvan
zatite graanskih zakona. U francuskoj istoriji, 1504. goine, Luj XII otvara
razdobljerepresije,kojaseunaelupreporuujezasvepripadnikeoveetnike
grupe. Jedno vrijeme u ovoj zemlji se preduzimaju regionalne mjere koje su
usmjerene ka protjerivanju Romaizodreenog podruja. Ali,vedeklaracija
iz1539.godineteidaugrozibezbjednostetnikezajednicenafrancuskojteri
toriji.
Shvatljivaje,istotako,izabrinutostevropskogstanovnitvaidravne
vlasti zbog prodora romskog etnosa koji je rasno i kulturno veoma razliit.
injenica je da u prostorima evropskih zemalja krstare neuobiajene nomad
skedruine.Javnavlastjenesumnjivobilaprinuenadapreduzimaizvjesne
mjerezatitedrutvaijavnogporetka.Romskoskitnikostanovnitvopristie
u Evropu u veoj masi, lieno je materijalnih izvora koji bi bili dovoljni za
ivot,kaoisredstavazaproizvodnju.Sastanovitavrijednostievropskekul
ture, cigansko drutvo se smatra parazitskim i neizbjeno progoni od strane
proizvoaaivlasnikadobara.Romipodjednakosmetajuikaobeskunicikoji
naprilazimagradarazapinjusvojeatoreokokojih,poprirodistvari,trkara
gomilamusavedjece.Oniunosenerediprljavtinu,istoiopasnostodpoarai
irenja zaraznih bolesti. Kada putuju, ovi nomadi zakruju drumove svojim
rasklimatanim ergama. Zbog slinih prestupa lokalno stanovnitvo izraava
ogorenje i veliku netrpeljivost prema istonjakim uljezima. Vladajui dru
39

tvenimoral,noistovremenoiekonomskanunost,bliskoseproimajuunep
rijateljskom dranju Evropljana prema ciganskom nomadizmu to, u krajnjoj
liniji,presudnodoprinositrajnomodbacivanjuromskeetnikegrupe.Upro
lostiEvrope,Rominisubiliprogonjeniizrasistikihrazloga,madajepripada
njedrugojtradicijiidrugojrasiosjetnodoprinosiloestiniprogona.Posvemu
izgleda,prisustvoromskihvagabundagraanskomdrutvujepruilopriliku
da moralno potvrdi neprikosnovenost svog sistema vrijednosti.Skitnikom
ivotuovogetnosazakonodavacsuprotstavljaetikusvijestovanostiradaza
podanikeiznarodnihslojeva,ujednoisvetinjuprivatnogvlasnitva.Romisu
moralibitiodbaenizatotojenjihovnainivljenjaineproizvoakogpriv
reivanjaizosnovejestrangraanskomnainuproizvodnjeiprofitu.Napro
gonstvoizgraanskogdrutvasuosueni,znai,netolikonizbogsvojetam
neputi,veprijetosuoznaenikaoidrugisiromanibesposliari,jer,izb
jegavaju obavezu rada i pripadanja vladajuoj drutvenoj strukturi.Isto kao i
vagabundi i prosjaci, i Cigani su izdajnici kralja koji se ne prilagoavaju
ustanovljenomreduudrutvumanufaktureidrutvenogporetka.Nezabora
vimo,nesamodaRomipruajuotporprilagoavanjuveihiburoaskodru
tvoneelidaprihvatizbogpredubjeenjaonjihovojposlovinojlijenostii,
svakako,iniojmoralnojvrijednosti.
Usvakomsluaju,romskinomadisunesumnjivopredstavljaliizvjesnu
opasnostzasvojinskaprava,redibezbjednostugraanskomdrutvu.Izovog
razloga se moe razumjeti to je u zemljama evropskog trita dolazilo do
preduzimanja odgovarajuih mjera pravne zatite. Preduzimane su mjere,
meutim, bile pretjerano otre i bez prave srazmjere sa izvrenim ili pretpo
stavljenim prestupnikim radnjama. Istorijski gledano, represija je znaajno
doprinijeladaseromskazajednicauvrstiidonovijegvremenaodriusvome
lutanjuidrutvenojiskorijenjenosti.
ZnaajanproblemRAEpopulacijeuCrnojGoridanassupravnonevidljiva
lica,odnosnolicakojanisupriznatakaosubjektiprava(nisuupisanaumati
neknjigeroenih),tekojanemogusklopitibrak,kojasuvansistemaobrazo
vanja,zdravstvaisocijalnezatite.StrategijezapoboljavanjepoloajaRomau
CrnojGori,ureujeupisinjeniceroenjaonihlicakojanisuupisanaumati
neknjigeroenih,kaoiregistracijudravljanstva.2Naime,zakonikojisetre
Na ovaj nain, ovim licima se pokuava obezbijediti pristup zdravstvenom sistemu, obra
zovanju, socijalnoj zatiti i nastanjenju, upravo zbog toga to je nedostatak neophodne do
2
40
nutnoprimenjujuutojoblasti(naknadniupisinjeniceroenja,dravljanstvo,
prebivalite/boravite, JMBG) su neusklaeni i esto neprecizni, te ostavljaju
prostoraodgovornimorganimazarazliitatumaenjaiprimjeneovihrjeenja.
Pribavljanje dokumentacije je od velikog znaaja za ostvarivanje svih prava
internoraseljenimlicima.Naime,internoraseljenalicasesmatrajupunoprav
nim graanima, sa istim pravima i obavezama kao i svi ostali graani u
pogledustatusa,socijalneizdravstvenezatite,pravanaobrazovanjeizapo
ljavanje,imovinukaoipravoueauprivrednomipolitikomivotuzemlje.
Dabiinternoraseljenalicaostvarilapristupovimpravima,neophodnojedos
taviti dokumentaciju, u cilju dokazivanja svog legalnog statusa pred nadle
nimorganima.Drugimrijeima,bezdokumentacije,ovalicanemoguosvariti
ve pomenuta prava.Interno raseljena lica koja su napustila Kosovo zbog
sukoba1999.godine,suoavajusesaozbiljnimpreprekamaupristupudoku
mentima. Interno raseljena lica suoavaju se sa preprekama u ponovnom
uspostavljanju normalnog ivota nakon raseljavanja, samim tim to je posje
dovanje dokumenata od sutinske vanosti za utvrivanje ljudskih i graan
skih prava.Prema rezultatima istraivanja, koje je sproveo UNHCR u maju
2009, od ukupno 7166 anketiranih lica 61,4% (4399) imaju odgovarajuu
dokumentacijuiupisanasuumatineknjigeuCrnojGorii/iliSrbiji,araselje
na/interno raseljena lica predstavljaju 66% osoba koje treba da se upiu u
matine knjige. Tri etvrtine ovog broja ine djeca, meu kojima su najvie
pogoenadjecaroenauCrnojGoriidjecaijisuroditeljiizbjeglisaKosova
1999.godine.
Kolikojeovajproblemizraenijiupopulacijiraseljenih/internoraselje
nihRAElica,jasnogovoripodatakdavieodjednetreineovihlicatrebada
seupieumatineknjigeroenihuCrnojGori,odegasu80%djeca.Pitanje
raseljenih/internoraseljenihlica,upisanihumatineknjigeroenih,alineiu
matineknjigedravljana,skorojeiskljuivovezanozaoneijajezemljapori
jekla Kosovo. 3 Mnoge organizacije, pomau licima da se upiu u matine
knjigeroenih,kaoidadoudoosnovnihdokumenata,meutimovajproces
kumentacijepriznatkaoglavnaprepreka u pristupanjupravimauvenavedenimpoljima.Sa
drugestrane,mnogobrojneorganizacijeukazujunanedostatkezakonskogokvira.
3Nekadajejakotekopotvrditidravljanstvouzemljiporijeklazbogkomplikovanihprocedura
nakandnog upisaumatineknjigedravljana.Ovakvasituacijamoeprouzrokovatidaosoba
ostanebezdravljanstva,tj.dapostaneapatrid.Podacipremastarosnojdobipokazujudadjeca
ine 85% od ukupnog broja RAE izbjeglica/raseljenih koje treba da se upiu u matine knjige
dravljana.
41

jouvijeknijeokonan,tosprjeavaovalicadaostvaresvojaosnovnaprava,
kao to su pravo na zapoljenje, pravo na zdravstveno osiguranje i slino.
Danas,jeposebnapanjafokusirananapoveanjestepenaukljuenostiudije
ljenje odgovornosti od strane RAE zajednice za organizaciju i funkcionisanje
ivotauizbjeglikimkampovima.CrvenikrstCrneGoreimaprojektnuobave
zu voenja i auriranja liste raseljenih Roma, Akalija i Egipana koji ive u
kampuKonikI,KonikII,privatnomsmjetajuinjemakojkui.Bazapoda
takasadranaumasterlistidnevnosepopunjavainformacijamaozdravstve
nomstanjupojedinaca,specifinimoboljenjima,obrazovanju,prihodu,poslo
vimakojimasebaveitd.
6.Kulturolokoekonomskosocijalniaspekat
U samom nainu ivota Roma svakako su postojale psiholoke i eko

nomskepreprekekojesuonemoguileintegraciju.Romisunarodkojiseizdr
ava poosnovupribjegavanja skupljakojprivredi. Nevolja je,oevidno, u
tome to su oni svoju tradiciju sakupljanja gotovih proizvoda zadrali i u
drutvuukojemveodavnodobranisubilaniija.Romiredovnoobavljajui
izvjesne zanate koji, po nudi ove skitnike grupe upravo i upuuju na
nomadskinainopstanka. Onisu kazandijeikotlokrpe,pletu koare,zatim
su konjski trgovci, prikazivai ivotinja, a ene se bave vraanjem i prorica
njem dobre sree. Etnika grupa koja ivi od slinih poslia ne moe se geo
grafskiustalitiiizprostograzlogatojemogunostzaradeubrzoiscrpljenana
jednom mjestu.Uz ostalo, i sljedeu injenicu neizostavno valja uvaiti; u
okolnostimapraktikovanjaneproizvoakognainaopstankanijebilopravih
podsticanja za unoenje veih promjena u organizaciju ciganskog drutva. U
prvom redu, nije vrena prinuda za bilo kakav napredak zajednice u tehni
komiekonomskompogledu.
Zdravorazumsko razmiljanje vodi zakljuku da su Romi morali biti

ivotno zainteresovani da se prilagode poretku ustaljenog ivljenja u prvim
zemljamaukojesuprodrliprilikomnaseljavanja.Uprkosovome,romskietni
kum se rasprio po cijelom svijetu i, sve do novijeg vremena, defetistiki je
robovaosvomenomadizmu.Zbogkrajnjegsiromatva,Rominajeenisubili
opremljenialatomdabiseuopteimogliukljuitiuprivredniivotzemaljau
kojesuprodrli.Ovinomadi,zatim,neraspolauradnomumjenouiproiz
voakimiskustvomnaosnovukojihbimoglibitidobroprihvaenikaoradna
snaga. Ali, sasvim je vjerovatno i da je za romsko besklasno pleme kulturno
bilo neprihvatljivo da se prisajedini evropskom drutvu koje se zasnivalo na
42
otrimklasnimrazlikama.imseRominastane,iskustvopokazujedaevrop
sko drutvo njima prua poloaj najgore plaene radne snage koja obavlja
poniavajueimarginalneposlove.Romise,uostalom,neukljuujuupostoje
e odnose evropskog drutva i stoga to klasno drutvo ne tei integrisanju
svihsvojihdjelova.
Jednak, slobodan i potpun pristup tritu rada je kljuan u ostvariva
nju sloboda graanina demokratskog drutva, kojim se obezbjeuje osnova
sigurnosti i opti nivo blagostanja. to se tie drutvenog statusa, poloaj
Romapopravilujeuvijekbionepovoljnijiuporeenjusapoloajemdomae
sirotinje. Romi su, plaali visoku cijenu zbog svog protivljenja da se utope
(odnosnoasimiliu)uobezlienusirotinjuevropskogdrutvaisvemoni
jegtrita.
Osnovna uloga zapoljavanja se sastoji u borbi protiv siromatva i

drutveneiskljuenosti,aliporeduticajanarazvojsocijalnepravdeujednom
drutvu, principi zapoljavanja kroz sinergiju sa ekonomskom politikom
mogu promovisati i ekonomski razvoj jednog drutva. Pristup tritu rada
omoguava graaninu obezbjeivanje osnove egzistencije, to je i uslov za
efektivno korienje fundamentalnih prava i sloboda. Samim tim, pravilno
regulisanjezapoljavanjajecentralnokakouekonomskimtakoiusocijalnim
politikamaozbiljnihdravnihadministracija.
UekolokojdravikakvajeCrnaGoraRomisujediniekolozi.Veina
Romadanasradiveomatekeposloveizanimanjakojaskoronijedansavrem
niovjekneeliraditi.PremanavodimaNationalHumanDevelopmentReport
2009: Montenegro, A society for,RAE populacija u CrnojGoriivi u ekstrem
nom siromatvu. Prema istraivanju UNDPa42, RAE populacija je najizloe
nijagrupasiromatvuidrutvenojiskljuenostiuCrnojGori.Stopasiromatva
meu ovom populacijom je 36%, dok 14% RAE domainstava su drutveno
iskljuena.Takoe,svega20%ovihlicasuzapoljeni,dok65%domainstava
tvrdi da ima znaajnih potekoa u pokrivanju svojih mjesenih potreba.
PolovinazapoljenihmeuRAEpopulacijomsebavikomunalnimposlovima,
gdje je prosjena mjesena plata 237 eura, to je veoma mali iznos uzevi u
obzirtradicionalnovelikibrojlanovaporodice.Dokje17%RAElicaukljue
nouaktivnostikojeomoguavajuostvarivanjeprihoda,samo16%odovihlica
suene.Ostalalicasusuoenasadugoronomnezaposlenoukoje,uprosje
ku,umijedapotrajeidopetgodina.Romi,AkalijeiEgipanispadajuunaju
groenijukategorijulicajersunajeeizloenidvostrukojdiskriminaciji,dis
kriminacijipoosnovunacionalnepripadnostiipoosnovuimovnogstanja.
43

Interno raseljena lica, koja su pripadnici RAE populacije su posebno

ugroenagrupalica,kakozbognjihoveekonomskesituacije,nedostatkaobra
zovanja i prilika za zapoljenje, tako i zbog nemogunosti rjeavanja statusa
velikogbrojaovih licazbognedostatkaosnovnihdokumenata.Najugroeniji
jouvijekiveuizbjeglikimkampovima,odkojihnajveinaVrelimaRibni
kimnaKoniku.PremaposljednjimpodacimaZavodazazbrinjavanjeizbjegli
ca utvreno je da u ovom naselju boravi ukupno 1433 interno raseljena lica
(276porodice).VeinaobjekatagdjeiviRAEpopulacijajeibeztekuevode.
Postoje sluajevi gdje porodice od 25 lanova preivljavaju sa platom jednog
lana, u iznosu od 120 eura. Ovi ljudi ne izraavaju elju da napuste Crnu
Goru,akiakoimnebuduobezbijeenielementarniuslovizaivot,jerposli
je12godinaprovedenihuovojdraviosjeajudatupripadaju.Njihovudalju
marginalizacijutrebasprijeitikrozpruanjeosnovnepomoizaobrazovanje,
zdravstvenoosiguranjeizapoljenje.Licimabezdokumenatajepotrebnoola
kati proceduru dobijanja statusa stranca, ili eventualnog upisa u matine
knjige,kakobimoglipristupitiostvarivanjuosnovnihprava.4Uzeviuobzir
trenutnizakonodavniokvirkojiureujepoloajraseljenihlicaiinternorase
ljenih lica, zapoljavanje direktno utie na ostvarivanje drugih prava. Tako,
poto ova lica nemaju pravo upuivanja na lijeenje u inostranstvo, pristup
tritu rada, odnosno materijalna zbrinutost, direktno utie na ostvarivanje
pravaizoblastizdravstva.IakoVladaprimjenjujemehanizmepomoizaova
lica,istinemogudoprinijetiodrivimrjeenjima,tejezapoljavanjekljunou
ostvarivanjepotpuneintegracijeovihlicaucrnogorskodrutvo.
Meutim,estozbogdrugihproblemakaotosunedostatakdokume
nata ili nizak stepen obrazovanja, RAE licima je ograniena mogunost za
zapoljavanje.NedostatakilinizaknivoobrazovanjameupripadnicimaRAE
populacije,kaoipredrasudesakojimasusuoenaovalica,znaajnooteavaju
pristuptriturada.Zbogtoga,veinaradnosposobnihRAElicadobijanere
gistrovaneposlove,gdjeimseestoneobezbjeujuadekvatneplate,zatitana
4
Ova studija ima za cilj poboljavanje poloaja kako raseljenih lica, interno raseljenih lica i
pripadnikaRAEpopulacije,takoiCrneGorenaputukaintegracijiuEU.Centralnoupreporu
kama je tenja da se omogui potpuni pristup graanskim pravima ovim licima. Znaaj pre
poruka se ogleda u tome to svaka demokratska drava obezbjeuje takva prava svim licima
koja borave na njenoj teritoriji, bez obzira na njihov status. Stoga, predloene preporuke su
komplementarnedravnimprogramimainastojanjimacivilnogdrutvadasekonanorazrijei
statusovihlica,kaoiposvijeenepospjeivanjusveukupnogprocesademokratizacijecrnogor
skogdrutva.
44
radnommjestu islino. Naroito izraena visoka stopa nezaposlenosti meu

enamaovepopulacijeznaajnodoprinosinjihovojdrutvenojiskljuenosti.
.
7.Kulturolokoobrazovniaspekt
Mnogi Romi nemaju elementarno obrazovanje, dravljanstvo, ivi u

tekimuslovimainerijeenogstatusa.Jedanznaajanbrojnikadanijepohad
jaoosnovnoobrazovanje.Naalost,zbognemarainiskogobrazovanjarodite
ljajedandioRAEpopulacijenemaelementarnaljudskapravainemasopstve
ni identitet. Zvanino, RAE lica imaju pristup svakom nivou obrazovanog
sistemaodpredkolskognivoadouniverziteta.PremaNHDR,velikibrojRAE
djece su van kolskog sistema a i dosta RAE djece naputaju kolu tokom
godine:60%sukolovana,asamo29%kojisuupisanauosmirazredpoloe
godinu.Premaistomizvjetaju,nekiRAEroditeljinisushvatilivanostobra
zovanjazadjecu,paihnealjuukoluiliiveutolikojnematinidanemogu
da nabave udbenike i kolski pribor , niti da obuku svoj djecu za ko
lu.DiskriminacijaRAEdjeceukolamauCrnojGori,jenaalost,estapojava,
o emu svjedoe studije samostalnog istraivaa potovanja ljudskih prava u
CrnojGori,AleksandraZekovia:odnedozvoljavanjaupisasaobrazloenjem
dasudjecapremailastarosnugranicu,doiskljuivanjaodstranenjihovih
vrnjaka.
Posljednjih godina za ovu djecu se besplatno obezbjeuju udbenici i
nastavnipribor.PostojiposebnoodjeljenjeOB.Vukovinaprostorukampa
Konik, gdje u 10 odjeljenja nastavu pohaa 247 uenika. Dio uenika se bes
platno vozi i u druge gradske kole. U intervjuima koje je CEMI sproveo u
izbjeglikomkampuVrelaRibnikanaKoniku,saznajemodaseuporodiciod
estorosedmorodjece,moekolovatisamojednozbognemogunostidase
djeciobezbijedipotrebnaopremazakolu.Iakodobijamoudbenikeisves
ke,nemoemoslatidjecubosuukolu.
OgraniennapredakjeprepoznatuizvjetajimaEvropskekomisijeod
2006.do2009,meutimproblemisasporomimplementacijomovihdokume
natanisudalinajboljerezultate,paseuIzvjetajuonapretkuiz2009konstatu
je: (...) finansiranje kolarina za RAE ake ostaje na simbolinom nivou, i
skoro potpuno zavisi od spoljnih donatora. Stopa nezaposlenosti meu rom
skompopulacijomidaljeiznosioko80%,dokjestopanepismenostioko70%
ili ak i vie meu enama. Pripadnicima RAE populacije i dalje nedostaje
adekvatanstambenismjetaj.Iakosustrategijomprepoznatiprobleminedos
tatka dokumentacije i registracije linih stanja pripadnika RAE populacije,
45

preduzetesuogranienemjerenatomplanu,podsticanjemlokalnihorganada
registrujuRAEpopulaciju.Podaciizizvjetajasuuneskladusainformacijama
izMinistarstvazaljudskaimanjinskaprava,gdjesetvrdidaseuposlednjetri
godine ugovornim odnosom sa Fondacijom za stipendiranje Roma, sredstvi
maMinistarstvasestipendirajusviRAEsrednjokolciistudenti,bezobzirada
liseradiodomicilnomiliraseljenomstanovnitvu.Visinastipendijenezavisi
odstranihdonatora,aiznosizasrednjoskolce75euramjesecno,azastudente
150euramjeseno.OvalicanemajupravovisokogkolovanjaizBudetazem
lje, te iako relevantni organi pruaju privremenu pomo, shodno postojeoj
legislaturi, ne moe se govoriti da je pristup visokom kolovanju zagaranto
vanbezadekvatnematerijalnezbrinutosti.
8.Zakljuak
Romisunesvakidanjinarodkomeje,nanekinain,savsvijetdomo
vina.Pomnogoemuonisuinarodkojijeveomarazliitodevropskih.Imaju
svojjezik,svojureligijuitradiciju,obiajnopravo,folklor,znakesporazumije
vanja,akisvojumedicinuikuhinju.I,iznadsvega,Romisuvrstovezaniza
svoju cigansku kulturu i vlastiti nain ivljenja, to im omoguava da brane:
svoj etniki identitet. Kroz seobe, Romi su traili put od unitenja.Jedini put
bila je migracija. I ako se oduvijek vjerovalo da su seobe Romske populacije
karakteristikanjihovihidentitetskihspecifinostimoesenaosnovunizaisto
rijskihinjenicadonijetizakljuakdasunastojalisamodasespaseodunite
nja. Mnogi Romi u Crnoj Gori nemaju elementarno obrazovanje, dravljans
tvo,iviutekimuslovimainerijeenogstatusa.Premarezultatimaistraiva
nja, koje je sproveo UNHCR u maju 2009, od ukupno 7166 anketiranih lica
61,4%(4399)imajuodgovarajuudokumentacijuiupisanasuumatineknjige
u Crnoj Gori i/ili Srbiji, a raseljena/interno raseljena lica predstavljaju 66%
osoba koje treba da se upiu u matine knjige. Tri etvrtine ovog broja ine
djeca,meukojimasunajviepogoenadjecaroenauCrnojGoriidjecaiji
suroditeljiizbjegli sa Kosova1999.godine.Stopa nezaposlenosti meu rom
skompopulacijomidaljeiznosioko80%,dokjestopanepismenostioko70%
ili ak i vie meu enama. Pripadnicima RAE populacije i dalje nedostaje
adekvatanstambenismjetaj.tosetie drutvenog statusa,poloaj Roma po
pravilu je uvijek bio nepovoljniji u poreenju sa poloajem domae sirotinje.
Romisu,plaalivisokucijenuzbogsvogprotivljenjadaseutope(odnosno
asimiliu)uobezlienusirotinjuevropskogdrutvaisvemonijegtrita.
46
Literatura
Arkadii, Totsyn (2009), National Human Development Report 2009 Mon

tenegro:Societyforall,UNDP,InstituteforStrategicStudiesandPrognosis.
Berberski,Slobodan(1984),RomiiiredentanaKosovu,Naeteme7,8,
Zagreb.
Vanek, iftar (1984), Romi u Sloveniji 19411945, Nae teme
7,8,Zagreb.
EnciklpedijaJugoslavije(1956),knjigaII,Zagreb.
Graanskaregistracijaispreavanjeapatridije(2009),Istraivanjemeu
Romima,AkalijamaiEgipdanimauCrnojGori,UNHCR.
Grupaautora(1997),Biogenipotencijali(biodiverzitet)razvojaCrneGore
PravcirazvojaCrneGoreEkolokedrave(nacrtprojekta),Beograd:Evropskicen
tarzamirirazvojUniverzitetaUN.
Guido,Ambroso(2006),TheBalkansatacrossroads:Progressandchallen
gesin findingdurable solutionsfor refugeesanddisplacedpersons from the wars in
theformerYugoslavia,UNHCR,Novembar2006
Hadijahi,Muhamed(1984),BosanskiRomi194142,Naeteme7,8,
Zagreb.
Ivanovi, Zdravko (1979), Gradovi komunalni centri, Beograd: Geograf

skiinstitutSANU.
Kalember, Dragica (1984), Kolektivna osuda skitnikog naroda

Roma,Naeteme7,8,Zagreb.
Ljeevi, Milutin (2002), Ruralna ekologija, Beograd: Univerzitet u Beo

gradu.
Lutovac,Milisav(1957),Ivangrad(beranska)kotlina,Beograd:.
Lutovac,Momilo(1987),RomiuCrnojGori,Berane:
Malaenciklopedija(1972),Prosveta,IIIizdanje,Beograd.
Mati,Mladen(1984),RomiuSRBosniiHercegovini,Naeteme7,8,
Zagreb.
Studija:PoloajraseljenihiinternoraseljenihlicaiRAEpopulacijeuCrnoj
Gori,Podgorica:CEMI.
Zekovi, Aleksandra (2010), Studije o potovanja ljudskih prava u Crnoj

Gori,Podgorica.
DalisuRominacijakojagubinacionalniidentitet?tekstobjavljeniu
Montenegrinadigitalnabiblioteka.
IzvjetajEKonapretkuCrneGoreza2008,str17i18
47

NationalHumanDevelopmentReport,Montenegro(2009),Societyfor
All,Podgorica:UNPDmissioninMontenegro.
48
ZORANJOVOVI:Konsocijativnademokratija,parlamentarizam,
tolerancijaiparticipacijarepopulacijeupolitikomivotuCrneGore
UDK:321.7:323.15(=214.58)(497.16)
KONSOCIJATIVNADEMOKRATIJA,PARLAMENTARIZAM,
TOLERANCIJAIPARTICIPACIJAREPOPULACIJEU
POLITIKOMIVOTUCRNEGORE
CONSOCIATIVEDEMOCRACY,PARLIAMENTARISM,TOLERANCE
ANDPARTICIPATIONOFTHEREPOPULATIONIN
THEPOLITICALLIFEOFMONTENEGRO
mrZORANJOVOVIsociologpolitike
DoktorantUniverzitetaCrneGore
Apstrakt: Demokratskojorganizacijisavremenogdrutvaadekvatan
je konsocijativni tip demokratije. Konsocijativna demokratija podra
zumijeva adekvatnu zastupljenost svih etnokulturalnih struktura na
svimnivoimaodluivanjaudrutvu.Meutim,kadajeupitanjusav
remena Crna Gora, a imajui u vidu konsocijativnu demokratiju,
sadanja participacija RE populacije u politikom ivotu, procesima
odluivanja,jenaniskomnivou.REpopulacijaje,uesenciji,vantih
procesa. To znai da je isputen jako bitan element konsocijativne
demokratije, a bez njega se ne moe govoriti o cjelini demokratskih
procesa (politikom jedinstvu) u crnogorskom drutvu i ontolokoj
sigurnostisvihetnokulturalnihinacionalnihstruktura.
Kljune rijei: Konsocijativna demokratija, parlamentarizam, tole
rancija, multikulturalna i pravna struktura, RE populacija, Crna
Gora
Abstract:Democraticorganizationofmodernsocietyisanappropri
ate type of consociative democracy. Consociative democracy implies
anadequaterepresentationofallethnoculturalstructuresatalllevels
of decisionmaking in a society. However, when it comes to modern
Montenegro,andinviewofconsociativedemocracy,thecurrentpar
ticipationoftheREpopulationinthepoliticallifeaswellasindecisi
49

onmaking processes is low. The RE population is essentially out of

theprocesses.Thismeansthataveryimportantelementofconsociati
vedemocracyhasbeenomittedandwithoutitonecannottalkabout
the democratic process entirety (political union) in Montenegrin so
cietynoraboutontologicalsecurityofallethnoculturalandethnic
structures.
Key words: Consociative Democracy, Parliamentarism, Tolerance,
MultiCulturalandLegalStructure,theREPopulation,Montenegro
1.Umjestouvoda:Konsocijativnademokratija,parlamentarizami
tolerancija
Demokratija je vladavina koja je tokom razvoja nacionalnog drutva

kaozajednicegraanamijenjalasadraj,aliivrijednostinakojimasetemeljila.
Odvladavineprosteveine(omnikratija)dokonsocijativnedemokratije,koja
omoguava da u vrenju vlasti adekvatno uestvuju sve podstrukture multi
kulturalnog drutva na bazi zajednikog politikog projekta. Konsocijativna
demokratijauvaidentitetpojedinacairazliitihgrupa,asamimtimiidentitet
nacionalnog drutva kao cjeline. Ona onemoguava uspostavljanje neopatri
monijalnog oblika vladavine koji predstavlja veliku opasnost za multikultu
ralno drutvo. Konsocijativna demokratija, istie naperova, podrazumijeva:
da je svaka grupa predstavljena u politikoj eliti; da postoji uzajamno pravo
veta, koje joj omoguava da natjera druge da potuju ono to ona smatra
svojim ivotnim interesima, jednostavno da ti drugi budu tolerantni; da je
svakagrupapredstavljenauadministracijiidobijadiojavnihfondovasrazm
jeransvojojbrojnostiidazadravapravodaupravljasopstvenimposlovima.
Funkcionisanjeovogtipademokratijevezanojezapostojanjejednejedinstve
nepolitikeelite,kojajepoteklaizsvihgrupa,kojaprimjenjujeovanapisana
pravila i dijeli isto poimanje svijeta i isti sistem vrijednosti. Konsocijativna
demokratija odrava se samo ako postoji zajedniko opte dobro, zasnovano
na istom shvatanju svijeta. Demokratskanacijaje u svom naelu obrazovana
odpojedinacagraanakojisuujedinjenisamopotovanjemjednogpoliti
kogugovoraUstava(D.naper,1996,str.137138).Toznaidasupripad
nici etnokulturalnih skupina bilo nacionalnih ili etnikih grupa transcen
dovali svoj nacionalnoetniki partikularitet graanskim, to znai da pored
nacionalnogimajuirazvijenpatriotskiosjeaj.
50
Konsocijativna demokratija, prevashodno, implicira takvu zajednicu

kojaebitipolitikijedinstvenaisasvimprostranazaispoljavanjeetnokultur
nogidentitetaiindividualnogikolektivnog,odnosnopodrazumijevazajed
nicu u kojoj ne dolazi do poklapanja kulturnog i politikog. Jednostavno,
demokratska nacija je zajednica u kojoj graanska veza, koja je rezultat istorij
skogprocesa,ujedinjujeindividue,toneznaidatopodrazumijevaponita
vanje etnokulturnog identiteta njenih lanova i same nacionalne zajednice.
Demokratsko nacionalno drutvo je postalo konkretno utoliko to je izvor
kolektivnog identiteta, morala, strasti i postupaka: nacionalna integracija je
stvorila specifini socijalni habitus. Interiorizacija normi nacionalnog drutva
dovodi do toga da dostojanstvo pojedinaca vie nije skopano samo s njiho
vimposebnimmjestomunekojporodinojilistatusnojgrupi,negosnjihovim
svojstvom univerzalnog pojedinca kao graanina. Organizujui kolektivno
pamenjeidajuiimspecifiniznaajismisao,organizujuinjegovoprenoe
nje(putemvaspitnoobrazovnogsistema)sapokoljenjanapokoljenje,dravne
institucijeodravajuidentitetnaindividualnomikolektivnomnivou.
Parlamentarizam i konsocijativna demokratija se nalaze u korelaciji.
Parlamentarizam je oblik organizacije dravne vlasti koji poiva na naelu
podjelevlasti,tj.uparlamentarizmuodnosiizmeudravnihvlast,tj.njihovih
nosilaca,poivajunagipkoshvaenomprincipupodjelevlasti.Parlamentari
zamsenikakonebismioshvatitikaoapsolutizacijavlastiparlamenta,jerbito
izazvalonestabilnostdrugihoblikavlasti,asamepojedincegraaneostavilo
upasivnupozicijukontroloravlasti.Konsocijativnademokratija,krozgraan
ska i politika prava pojedinaca, obezbjeuje pretpostavku izbora s povjere
njem. Zakonodavna, izvrna i sudska vlast bira se sa apriornim povjerenjem
da e svoju dunost obavljati sa odgovornou, jer logika konsocijativne
demokratijeiskljuujebilokakavdrugipristup.Konsocijativnademokratija,s
jednestrane,pretpostavljaorganizacijunacionalnogdrutvanaprincipuakti
vnognacionalnogdrutva,doksdrugerazvijenutoleranciju.Aktivnodrutvo
jeustanjudamijenjasvojsistemskikod,itimeomoguineprestanutransformacijuu
skladusavrijednostimaipotrebama,svog,takoe,promjenljivoglanstva.Pojedinac
seuaktivnomnacionalnomdrutvuposmatrakaodrutveniakterkojisenalazi
istovremenoiznadiispodtekuihprocesaipokuavadaihstavipodsvojukon
trolu.Aktivnonacionalnodrutvojeodgovornopremasvojimlanovimaitemelji
senaposebnomodnosukontroleikonsenzusa.Osnovnaobiljeja(elementi)ideal
nogtipaaktivnognacionalnogdrutvasu:aktivni,nepasivni,pojedinci,akti
vne grupe, multiplikaciona drutvena kontrola, neprestano izgraivanje i
51

obnavljanje konsenzusa meu slobodnim drutvenim akterima. Ovo su sve

elementikojiadekvatnoodraavajustrukturumultinacionalnihipolietnikihdruta
va, a koji preko principa konsocijativne demokratije nalaze svoje mjesto u institucio
nalnojstrukturidrutva.1Adekvatnavezakonsocijativnedemokratijeiparalementari
zmanajboljajegarancijadakonkretizacijaprincipapodjelevlastiujednojdraviprati
logikunaroda(populusa),anelogikuvlasti.Ustavkaokonstitutivniaktetakopred
stavljatiosnivakiaktkojigraanidajusebi,anevladarima.
Konsocijativnademokratija,kaomodeldemokratije,podrazumijevai
razvijenutoleranciju.(.upi,2002/A/,str.65).Tolerancijaigrapozitivnu
uloguuprocesurazvojademokratskognacionalnogdrutva,abitnuuloguu
razvoju tolerancije ima vaspitnoobrazovni sistem, kao podsistem demokrat
skog nacionalnog drutvaireg drutvenog sistema. Tolerancija omoguuje
sveprisutnu razliitost, esencijalnu vrijednost za razvoj kako individualnosti,
tako i opteg dobra. Bez tolerancije nikad ne bismo mogli da saznamo svu
raznovrsnostiskustva,misli,osjeanjaidjelanjapojedinacaisocijalnihgrupa.
S jedne strane tolerancija omoguava uspostavljanje dobrog demokratskog
nacionalnogdrutva,doksdrugedemokratskonacionalnodrutvotreba,do
odreenihgranica,dakoristitolerancijukakobisauvalostabilnost.Odree
nje granica tolerancije svakako da nije neupitno. Postavlja se pitanje, gdje je
tano granica koju bi trebalo da povue ustavni demokratski reim kada je
rije o tolerisanju netolerantnih? Prema savremenim teorijama, razgranienje
onogtobijednodemokratskonacionalnodrutvosmjelotolerisatiionogato
nebismjelotolerisatiuvijekjesituacionistikidefinisano,nijejednomzasva
gdadatoiuesencijijepitanjemjere(S.Radenovi,2007).Usavremenimraz
matranjima koja se odnose na opravdanje principa tolerancije prihvatljiv je
stavdatolerancija,kaotosmoiistakli,pospjeujerazliitost.Sasvimjejasno
da je jedino pod naelom tolerancije mogua koegzistencija diferenciranih
grupausavremenimnacionalnimdrutvima.
Prema.upiu(2010.),dvasuosnovnaznaenjatolerancije:1)Trpe
ljivostpremadrugommiljenju,djelovanju,ponaanjuiubjeenjui2)Prihva
PremaS.Vukieviu(2011,str.192.)konceptaktivnogdrutvaodbacujeprirodnidetermini
zam,bojupredodreenostpredestinacijuidogmatskuidentifikacijuljudskihzajednicanabazi
takozvanihobjektivnihobiljeja.Ljudskezajedniceseautohtonoiautonomnostvarajunabazi
neprestane i konkretne dijalektike prirodnih i drutvenoistorijskih elemenata svoje struk
turalne cjelovitosti. Svi ti elementi, odnosno objektivna obiljeja dobijaju u svakoj zajednici
specifian znaaj, znaenje i smisao, a time i specifinu ulogu u povjesnoistorijskom razvoju
zajednicekaocjeline.
1
52
tanjeipotovanjerazlika.Uprvomznaenju,tolerancijajezajednikopodno
enje tete, odricanje od realizacije djela svojh potreba, interesa i ubjeenja.
Jednostavno,tolerancijajespremnostnakompromis.ovjekkojijetolerantan,
koji je vaspitan i obrazovan da bude tolerantan, u svakodnevnom ivotu je
omiljen jer je, prevashodno, dobar za drutvo i druenje. Tolerancija, u dru
gomznaenju,seodnosinaprihvatanjerazlika,odnosnoshvatanjedajeivot
beznjihnemogu.Razlikesu,injenicaje,uosnoviivotaizbogtogaonene
bismjeledaseupotrebljavajuzaprodubljivanjesukoba.Onebitrebalodase
koristezaoplemenjivanje,tj.zaproirivanjeiprodubljivanjeivota.
Tenju ka toleranciji permanentno treba podravati, pa ak i kada su
brojneokolnostiprotivnje.Odtolerancijesenetrebaodustajati,anaroitoako
postoje minimalne anse da se pomou nje izbjegnu razni sukobi izmeu
pojedinacaigrupaisauvasloboda,kaotemeljnaljudskavrijednost.Trpljenje
zasloboduje,prijesvega,hrabro!
Razvijenapolitikakultura,podkojomsepodrazumijevadrutvenoi
pojedinano prihvatljiva upotreba politikih sredstava od strane politikih
subjekata u cilju ostavrenja politikih ciljeva, je osnovni preduslov za dobro
ureendemokratskiporedak.Beztolerancijenemakulture,aosobitopolitike
kulture. Zato je potrebno da se uloga vaspitanja i obrazovanja za toleranciju
smjesti u temelje izgradnje demokratskog politikog poretka. Kao to tole
rancija omoguava uspostavljanje dobrog demokratskog poretka, tako i taj
poredaktrebadakoristitolerancijukakobisauvaosigurnostistabilnostgra
ana.(.upi,2001,str.85).Zbogtogajepotrebnodaseuvaspitnoobra
zovnom sistemu, kao podsistemu demokratskog socijalnog sistema, odreen
znaaj,znaenjeismisaodasljedeimuslovima:1)Uenjeiirenjeprimjeraiz
prolosti koji podstiu razvoj tolerancije kao jednog vrijednog sredstva
meu pojedincima i skupinama, 2) Stvaranje svijesti o znaaju tolerancije za
opstanakirazvojdemokratskognacionalnogdrutva,3)Stvaranjeprofesiona
lacasairokomkulturom,kojieprihvatiti ipotovatidrugamiljenja,uvje
renjaiubjeenja.
Primjeriiz prolosti,kojiseodnosenatoleranciju,svakakodamnogo
pomau da se odreene konfliktne situacije razrijee, ali i da se donekle
ukloneuzrocinjihovognastanka.Izprolostiseuzimasamoonoto,ubiti,
predstavlja istinsku vrijednost. Ono ravo se odbacuje, a ono umno i lijepo
uzima.
Dabisestvorilasvijest,itovrijednosna,oznaajutolerancijekaojed
nom vrijednom sredstvu pomou kojeg se ljudske razlike mogu na najbolji
53

nainuzajamnoodnositi,adanedovedudosukobairatovasasvimjeneop
hodno kod individue izgraditi moralnu 2 kulturu. Moralna kultura, koja je
tolerantna, priprema ovjeka za mudru umjerenost. Moralni pojedinac je taj
koji se ponaa razumno i tolerantno. On je u svakom trenutku spreman da
saslua drugog pojedinca, da uje drugaije miljenje. Moralni pojedinac nije
samouvjeren,anjegovasvijestje,nezatvorenave,otvorena.Zatvorenasvijest
je eksplicitna i sklona je ekstremizmu. Zbog toga je sasvim nuan prelaz iz
normativnesvijesti,kojapropisujekakosemoramislitiiuti,premakognitiv
noj svijesti, koja opisuje stvarnost kakva jeste i kakva moe biti u najboljem
smislurijei.(.unji,1997,str.224).
Vaspitnoobrazovni sistem koji stvara istinske profesionalce, ugrauje
im dvije moi, koje imaju jednak znaaj, a to su: mo savjesti i mo znanja.
Pojedinac(strunjak)kojiposjedujesamomoznanjajeopasan,tj.onjeizvor
opasnosti, a onaj pojedinac (profesionalac) koji posjeduje i mo znanja i mo
savjestidrugaijije,tolerantanje,spremanjeidarazumijeidauvai.Duho
vnipojedinac,istieunji,kojijesvjestanmnogihpristupasvijetuokosebe,
u sebi i iznad sebe, blag je u razgovoru, ali ne iz slabosti, ve zbog snage,
zbogonesilnevoljedaupoznaidrukijenotojeonajukomeonmisli,osjea
i ivi. U tom naporu da razumije drugog, nije se bojao da e sebe krivo da
razumije. On je oslukivao razliite glasove svoga vremena i razliite naine
govora: samo tako imao je mogunosti da uporeuje, bira i stvara. Susret
Prema prof. dr edomiru upiu (2002 /B/, str. 103105) izdvajaju se dva etika pristupa u
savremenojpoliticidabiseopravdaladjelovanjaipostupci,ilidabisepomounjihregulisao
politiki ivot. Jedan je deontoloki (deontologija uenje o dunostima, odnosno ta treba
initi u razliitim prilikama da bi se to moglo ocjeniti kao dobro djelovanje i postupanje), a
drugi pragmatiki (pragmatizam uenje prema kojem je praktina korist vrhovni kriterijum
miljenja, djelovanja i ponaanja). Prema deontolokom pristupu, dunost je ljudi da se uvijek
moralno ponaaju i djelaju, nezavisno od prilika ili neprilika. Takvo djelovanje i ponaanje se
preporuujeizapolitikiivot.Svikojitakoneinesunemoralni,uzurpatoriitetoine.Prema
ovom stanovitu, zlo se ne moe mjeriti. Svako zlo je zlo nema velikog i malog zla. Ako se
ovjek pridrava moralnih principa, on e ih praktikovati u svakoj situaciji, premda e ovek
bitinalinoggubitku,aliezatosebekaoovjekaiovjenobie,sauvatinaduirok.Dobro
seininedabitonekopohvalio,negozatotojetosamoposebivrijedno.Dobrosenesmije
mjeriti.Zbogtogajemoralnioblikivotanajtei,alizatoinajljudskiji.Drugimoralnipristupje
pragmatiki.Premanjemu,djelovanjaiponaanjamogusemjeriti.Takoseizlomoemjeriti,a
sve to doprinosi koristi i uspjehu moe se smatrati dobrim. Ovaj pristup relativizuje moral i
mnogotogaodnemoralnogdjelovanjaiponaanjasepomounjegamoebranitiiliopravdati.
Onsluiracionalizacijinemoralnihpostupaka.Moniciinasilnicinajeenjimepravdajupo
injenanedjela.Takojeinastaostav:Uiniemomalozlodabipomounjegazaustaviliveliko.
2
54
razlikama oplemenjuje ivot, produbljuje ge i proiruje. Uiti da se drugi ne

ometa i ne ugroava, mudro je i sasvim racionalno. Kada se pojedinac tako
ponaa,ondasepruamogunostzasuivotrazlika.Natajnainseiskazuje
iskrenostistiepovjerenjedrugihpojedinaca.
Tolerancijapodrazumijevalogikupokojojepojedincinesmetanoiv
jeti i djelati jedni pored drugih, uvaavati se, potovati i razumijevati, a ne
logikupokojojeonibitijedniprotivdrugih,gdjejenadjeluneuvaavanje,
nepotovanjeinerazumijevanje.Svakidemokratskisistem,kojidobrofunkci
onie, trebao bi da ima ovu logiku ugraenu u pravni sistem, jer se na taj
naingarantujenesmetansuivotpojedinacaiskupina.Dakle,tolerancijomse
prihvatajurazlikeibogatiivot.
2.Multikulturalnaipravnastrukturadrutva
Pojam multikulturalizama, koji je neposredno vezan za genezu nasta
janjaovogfenomena,pokrivarazliiteoblikekulturnogpluralizma.Manjinske
skupine,REpopulacijaisl.,senarazliitenainesjedinjujuupolitikezajed
nice(dobrovoljneimigracije,kolonijalnaosvajanjaislino),aodnainasjedi
njavanjazavisieprirodamanjinskihskupinaikarakterodnosakojioneeleda
uspostave sa irim drutvom. Multikulturalizam, eksplicitno, podrazumijeva
neophodnostdasevodiraunaorazliitosti,daseuvaavajuipotujuosobe
nostimanjinskihskupina(njihovekulture).Jednostavnoreeno,multikultura
lizam u prvi plan istie toleranciju i razmjenu izmeu razliitih kulturnih i
nacionalnihzajednica.
Dva su najbitnija modaliteta kulturne raznovrsnosti, i to: (1) Kulturna
raznovrsnostnastajeizinkorporacijeprethodnosamoupravljajuih,teritorijalnokon
centrisanihkulturauveudravu.Ovenacionalnemanjine,inkorporiranekultu
re,nastojedaseodrekaoosobenadrutvaporedveinskekulture;onezah
tjevajudiferenciranevidoveautonomijekakobimogledaegzistirajukaooso
benadrutva.(2)Kulturnaraznovrsnostnastajekaorezultatindividualneiliporodi
neimigracije(V.Kimlika,2004,str.21).Imigrantiobrazujulabaveasocijacije,
koje se nazivaju etnikim skupinama/grupama, i ele da se integriu u ire
drutvodabuduprihvaenikaonjegovipunopravnilanovi.Dakle,pojam
multikulturalizamseodnosinanacionalnemanjineietnikegrupe,dvijecen
tralnesocijalneskupine.Usavremenomdrutvuseizdvajajudvatipadrave
proizila iz navedenih modaliteta kulturne raznovrsnosti i to: multinacio
nalneipolietnikedrave(stimdajednateistazemljamoebitiistovremenoi
multinacionalna kao rezultatat konfederalizacije nacionalnih zajednica,
55

kolonizacije i slino, i polietnika kao rezultat imigracije, individualne ili

porodine;naprimjer:takavjesluajuKanadiiSAD).Umultinacionalnojdra
vipostojivieodjednenacije,anacijajeistorijskazajednicazajednicagraa
na,institucionalnodovrena,zauzimaodreenuteritorijuiimaosobenukul
turuijezik.Utakvojdravi,multinacionalnoj,nijeizvrenaasimilacijaposeb
nihnacionalnostiujednunaciju,vejeposebnimnacionalnostimadatodreen
nivo autonomije koji je potreban radi ouvanja svog nacionalnog identiteta.
Graanimultinacionalnedrave,istovremeno,posmatrajusebekaojedinstven
narodbezobziranakulturnudiferencijuunutardrave.Ovdjejerijeopatri
otskomosjeajusvihpojedinaca/graanamultinacionalnedrave,jerbeznjega,
patriotskogosjeaja,nebibiomoguopstanakiste(multinacionalnedrave).
Izbjeglice, imigranti, kolonisti i slino sve ove skupine su izvor kulturnog
pluralizmapolietnikedrave.Nekazemljaispoljavakulturnipluralizamukoli
koprihvatavelikibrojpojedinacaigrupa,izdrugihkultura,kaoimigranatai
doputaimouvanjeetnikihposebnosti.Danas,usavremenomsvijetu,iro
kojeprihvaenstavdaimigrantitrebadabuduslobodni(aneasimilovani
anglokonformistiki model integracije /koji je usmjeren na asimilaciju koja
pretpostavlja odricanje etnikih skupina od svojih etnikih posebnosti i pri
hvatanje postojeih normi ireg drutva/) i da odravaju, uvaju, neke svoje
etnikeposebnostinaprimjer:hrana,oblaenje,religija,dobrovoljnoudrui
vanjeislino.Meutim,veomajevanorazlikovatiovajtipkulturnerazno
vrsnosti od onog nacionalnih manjina. Imigrantske grupe nijesu nacije i ne
posjedujusvojuteritoriju.Njihovaosobenostsemanifestujeunjihovomporo
dinom ivotu i dobrovoljnom udruivanju i nije u neskladu sa njihovom
institucionalnom integracijom. One jo participiraju u javnim institucijama
dominantne kultute(a) i govore dominantni jezik(e). (Kimlika, 2004, str. 27).
Imigranti,naprimjer,uAustralijiiSADmorajuuitiengleskijezik(obavezan
jediodjeijegobrazovanja)jerjedinotakomogusteipravograanstva.
Predstavniciliberalnedemokratije(kojaje,liberalnademokratija,ilimul
tinacionalna ili polietnika ili i jedno i drugo) istiu da je za adaptiranje kul
turnim razlikama sasvim dovoljno obezbjediti zatitu graanskih i politikih
prava. Meutim, pitanje koje se ovdje nuno nemee jeste: da li ova prava,
graanska i politika, izraavaju i obuhvataju sutinu multikulturalne struk
ture savremenog drutva? Naravno da ne. Pored ovih prava, optih graan
skihipolitikihprava,multikulturalnastrukturazahtjevaiinstitucionalizaciju
grupnospecifinihprava.
56
Postojebartrioblikagrupnospecifinihprava(V.Kimlika,2004,str.
4454):
Pravonasamoupravu:Unajveembrojumultinacionalnihdrava,naci
onalne manjine zahtjevaju jednu vrstu politike autonomije ili teritorijalne
jurisdikcije. One, nacionalne manjine, ele slobodu u razvoju svoje kulture,
jezika, obrazovanja, teritorijalnu odreenost i sl. Zahtjevi koji se odnose na
samoupravuuzimajuoblikzahtjevazaprenoenjepolitikevlastinapolitiku
jedinicu, a tu politiku jedinicu kontroliu pripadnici konkretne nacionalne
manjine.
Polietnikaprava:Posljednjihgodinazahtijevietnikihskupinaproirili
suseuznaajnom,pozitivnom,pravcu.Ovapravaseodnosenazatituetni
kihskupinaodasimilacijetj.anglokonformistikogmodelaintegracije.Jed
nostavno:ovapravasuusmjerenanatodaseetnikimireligioznimskupina
manaadekvatannainomoguidaizrazesvojukulturnuosobenostiponos!
Specijalna reprezentaciona prava: Ova prava, napominje Vil Kimlika, se
ne odnose samo na nacionalne manjine, potencijalno samoupravljaka drutva
udravi,ietnikeskupine,imigrantekojisunaputilisvojunacionalnuzajedni
cudabiseprikljuilinekojdrugoj.Ovapravaseodnoseinadrugegrupeu
savremenomdrutvenomsistemurasnemanjine,ene,ekonomskisiroma
ne,hendikepiraneislino,nagrupekojeimajusvojepotrebeiinterese,atime
izahtjevdadirektnobuduzastupljeneuvlasti.Demokratskiprocesujednom
drutvenom sistemu je reprezentativan ukoliko izraava raznovrsnost popu
lacije(diferenciranegrupe),anereprezentativanjeukolikoneizraavarazno
vrsnostpopulacijetoje,naalost,optisluajusavremenomsvijetu.
3.ParticipacijaREpopulacijeupolitikomivotuCrneGore
Uee Roma i Egipana u politikom ivotu Crne Gore je od velike
vanosti za poboljanje njihovog trenutno poniavajueg poloaja. Politika
prezentacija Roma i Egipana, je neophodan segment ukupne kulturne i dru
tveneemancipacijeREzajednice,aliikonkretaninilacborbeprotivdiferenci
ranih oblika diskriminacije, tj. veoma bitan inilac za ravnopravan tretman
RomaiEgipanakaograanainjihovezajednicekaokolektiviteta.
Savremena demokratija je prosto nezamisliva sem kao konsocijativna
demokratija. Ona podrazumijeva zastupljenost (kvantitativnu i kvalitativnu), i
tonaadekvatannain,svihetnokulturnihstrukturanasvimnivoimaodlui
vanjaudrutvu.Meutim,kadajeupitanjusavremenaCrnaGora,aimajui
u vidu konsocijativnu demokratiju, sadanja participacija RE populacije (kao
57

etnike grupe) u politikom ivotu, politikim procesima, je na niskom nivou.

REpopulacijaje,uesenciji,vantihprocesa.Toznaidajeisputenjakobitan
element konsocijativne demokratije, a bez njega se ne moe govoriti o cjelini
demokratskihprocesa(politikomjedinstvu)ucrnogorskomdrutvenomsis
temuiontolokojsigurnostisvihetnokulturnihinacionalnihstruktura.Poni
avajuipoloajREpopulacijeunaemdrutvujouvijeknadjelu.Naras
polaganjujesveveaobimnaevidencija,kojapokrivasluajeveverbalnemr
nje u medijima veinskog naroda, nasilno preseljavanje, oduzimanje drav
ljanstvaipravoboravka,nemogunostzapoljavanja,gradnjestanovaidobi
janja olakica zbog etnikog identiteta, napada nasilja rasistikih grupa, kao
tosuneonacistiiskindehsiilipljakakinapadinarazliitimmjestima.Pose
bnopodrujediskriminacijeinesluajevipolicijskeokrutnosti,masovnipre
padi i neuspjeh u zatiti RE populacije od nasilja i napada. Gorue pitanje je
odnospravnogsistemapremaREpopulaciji.UmnogimizvjetajimaREpopu
lacijasealidajezakonprimjenjennadjelimian,diskriminatorniineprave
dan nain. To osjeanje je rasprostranjeno meu pripadnicima RE populacije
kojiprijavljujubrojnesluajevenasiljaprotivnjihikojisealenaodnospolici
je,tuilacaisudovaprematimsluajevima.Uopteneprikladnodjelovanjeu
svakojfazisukobazavrijemeistrage,posleistrageinasududirektnodop
rinosidaREpopulacijabudeciljneprijateljstvaveineidabudurtvenijarac,
touvrujeubjeenjedadravnaadministracijaneelidadjelujeuskladu
sazakonom.(AndejiNikolae,2004,str.2829).
Dabiseobezbjedila(stvarna)participacijaREpopulacijeupolitikom
ivotuCrneGore,astimipoboljaonjihovpoloaj,potrebnoje:sjednestrane
podizanje nivoa (jaanje) unutranje organizovanosti RE populacije (to je glavni
preduslov za vei nivo kvalitativnog posredovanja RE populacije sa struktu
romcrnogorskogdrutva,itonasvimnivoima),doksdrugedacrnogorsko
drutvodrava,uzspremnostisposobnostpojedinihsubjekataiinstitucijaikonkret
nihokolnosti,vodiraunao(politikim)pravimaREpopulacije.Nekaodtihprava
su:pravonazatituodbilokojegnasilja;pravonaobezbjeenjegrupnospeci
finogpoloajauraznimdomenimaivotairada;pravonapolitikaudrui
vanjaiorganizovanja;pravonaadekvatnuzastupljenostREpopulacijeuvlas
ti;pravoREpopulacijenaosnivanjeradio,televizijskih,novinskihidr.orga
nizacija;pravonaizraavanje,razvijanjeiprenoenjenacionalne,etnike,kul
turne, vjerske i jezike posebnosti; pravo na osnivanje posebnih kulturnih,
umjetnikihinaunihustanova;pravonaisticanjenazivamjestaidrugihnat
pisanaREjezikuupodrujimagdjejeREpopulacijauveini;pravodaseRE
58
jezikkoristikaoslubenijezikumjestimagdjejeREpopulacijaveina;pravo
naisticanjeiupotrebutradicionalnihoznakaisimbola;pravonaobiljeavanje
ipraznovanjeznaajnihdogaajailinostiizsvojeistorijeitradicije;pravona
finansijsku pomo drave; pravo na odravanje veza sa RE zajednicama u
drugim dravama, pravo na pravnu jednakost sa ostalim graanima Crne
Gore; pravo na nacionalnu, etniku, kulturnu i vjersku posebnost i slobodno
izraavanje u tom pogledu; pravo na informisanost na svom jeziku i svojim
sredstvima informisanja; pravo na slobodnu upotrebu svog jezika; pravo na
razvijanjesvogjezika;pravonaslobodanizborsvogimenaiimenasvojedje
ce,kaoinjihovoupisivanjeumatineknjigeilinadokumentanasvomjeziku
ipremapravilimatogjezika,pravonakolovanjenasvomjezikuinaodgova
rajuuzastupljenostsvogjezikauobrazovanju;pravoinapojedinanuigru
pnuzatituislino.
Pripadnici RE populacije u Crnoj Gori, pored graanskih i politikih
prava, moraju imati institucionalizovana grupnospecifina prava, pravo na
samoupravu,poletnikapravaispecijalnareprezentacionaprava,kaoosobe
naetnikaskupina.GrupnospecifinapravaREpopulacijenebivodilasepa
racijiiasimilaciji,veintegracijiovepopulacijeucrnogorskodrutvouzou
vanjeetnokulturnogidentiteta.PristupuvaavanjanacionalnihosobenostiRE
populacijeipristupistovremenogdefinisanjasocijalnogpoloajaREpopulaci
je kao etnike grupe, napominju Andej i Nikolae, u svakom nacionalnom
drutvugdjeoniivenijesuusuprotnosti.Ovedvijemogunostisvakakoda
nijesusuprostavljene,vesemeusobnodopunjuju.Zahtjevzapravamanjina
jezahtjevzaukljuenjeupolitikiijavniivotveinskogstanovnitva.Zatita
manjine putem odbrane nekih prava (da izraavaju identitet bez straha od
diskriminacijeilipredrasuda)samobiojaalanacionalnodrutvokaozajedni
cugraana.IintegracijaREpopulacijeusavremenocrnogorskodrutvoiodr
avanjeidentitetaREpopulacijemorajuiizajedno.Kaotojeromskainteli
gencijadoizvjesnemjerepokazala,nepostojeosnovneprotivrijenostiizme
u integracije i odravanja romskog identiteta. To je prije pitanje svjesnog
pokuaja modernizacije romskog identiteta, a ne njegovog naputanja. Inte
graciju,kojabivodilanediferenciranomprikljuivanjuRomauveinskodru
tvo,romskaelitamoesmatratidostojnom.Strahdaeizgubitisvojidentitet,
koji garantuju tradicionalisti, treba prevazii ozbiljnim potvrdama i redefini
sanjem romskog identiteta. Ovdje intelektualci moraju imati glavnu ulogu.
Etnikiidentitetnijenepromjenljivastruktura.Onajenaslijeenaiizgraena.
(AndejiNikolae,2004,str.34).Dabiseodrao,paidaljeizgraivao,identi
59

tetREpopulacije(paiobezbjedilaveaparticipacijaovepopulacijeupoliti
komijavnomivotuCrneGore)neophodnojeimatiuvidusljedee:karakte
ristikeREpopulacije(nacionalneietnike),karaktermultinacionalnog,multi
kulturalnogimultikonfesionalnogcrnogorskogdrutvaujedinstvupolitikog
projekta i modernizacijske tendencije savremenog drutva. Jedino se na taj
nainmoepronaiadekvatnorjeenjezaprevazilaenjenaslijeenenerazvije
nostiREpopulacije,poboljatinjihovpoloajismanjitijazizmeuREpopula
cije(manjine)iveine.
4.Zakljuak
Potovanje principa konsocijativne demokratije i principa tolerancije
nuni su preduslovi za razvoj i opstanak svakog nacionalnog drutva. Tole
rancija omoguuje sveprisutnu razliitost, esencijalnu vrijednost za razvoj
kako individualnosti, tako i opteg dobra, dok konsocijativna demokratija
uvaidentitetpojedinacairazliitihgrupaudrutvu,asamimtimiidentitet
drutva kao cjeline. Svaka (etnokulturna) grupacija treba adekvatno da bude
zastupljenaustrukturivlastiidabudeupozicijiouvanjasvog(etnokulturnog)
identiteta.Konsocijativnedemokratijenemoebitiukolikonepostojizajedni
kodobro,naosnovukojegsejednonacionalnodrutvo,kaozajednicagraa
na, odrava kao cjelina. Konsocijativnu demokratiju kao demokratsku zajed
nicumoemozamislitisamousluajuakojeobrazovanaodgraana(pojedi
naca)kojisuujedinjenipotovanjemjednogpolitikogugovoraUstava.
SobziromdajeCrnaGoramultikulturalno,multikonfesionalnoimul
tinacionalnodrutvo,drutvokojeimaintencijudasepridruiEU,REpopu
lacija,ilibilokojadrugapopulacija,nebismjelabitiuneravnopravnomidis
kriminatorskompoloaju.InteresjesvihdanezavisnaCrnaGorabudestabil
na (politika) zajednica graana, zajednica u kojoj graanska veza ujedinjuje
pojedince,iistovremenodovoljnoprostranazaispoljavanje,ouvanjeetnokul
turnogidentitetasvihskupinakojeunjojegzistiraju.Tojejedinimodusvivendi
perspektivnograzvojasavremenogcrnogorskogdrutva.
Literatura
Aldrich,J.H.(1995),Whyparties:theoriginandtransformationofpolitical
partiesinAmerica.Chicago:UniversityofChicagoPress.
Andej,M.,Nikolae,G.(2004),Romiudvadesetprvomveku,Ni:Odbor
zagraanskuinicijativu(Zbornik:Romiodzaboravljenedomanjineuusponu).
60
Almond, G. A., & Verba, S. (2000), Civilna kultura. (S. Premec, prev.).
Zagreb:Politikakultura.
Almond, G. A., Pauel, G. B., & Strom, K. (2009), Komparativna politika
danas.(Lj.Nikoli,prev.)Podgorica:UniverzitetCrneGore,Fakultetpolitikih
nauka.
Bobio,N.(1990),Budunostdemokratije,Beograd:FilipVinji.
Bull,N.(1973),MoralEducation,London:RoutledgeandKeganPaul.
upi, . (2002 /A/), SOCIOLOGIJA: struktura, kultura, vladavina, Beo
grad:Fakultetpolitikihnauka,igojatampa.
upi,.(2002/B/),Politikaipoziv,Beograd:igojatampa.
upi,.(2001),Politikaizlo,Beograd:Fakultetpolitikihnauka,igo
jatampa.
Divere,M.(1966),Uvodupolitiku,Beograd:Savremenaadministracija.
Demaine, J. (1983), Contcmporary theories in the sociology of education,
London:ThemucmillanpressLtd.
Drakuli,S.(1981),Obrazovanjeiporedak,Rijeka:Izdavakicentar.
Drakuli,S.(1986),Drutvenipoloajiproblemiomladine,Beograd:Socio
logijabr.1.
Dirkem,E.(1981),Vaspitanjeisociologija,Beograd:Zavodzaudbenike
inastavnasredstva.
Djui.D.,Vaspitanjeidemokratija,Cetinje:Obod.
uri,M.(1987),SociologijaMaksaVebera,Zagreb:Naprijed.
uri,M.(1989),Mit,nauka,ideologija,Beograd:BIGZ.
Gidens,E.(2007),Sociologija,Beograd:Ekonomskifakultet.
Gidens,E.(2001),Sociologija,Podgorica:CID.
Haliti,B.(1997),Romi,narodzlekobi,Pritina:Pergament.
Henkok,J.(1995),PoslediceantiromskograsizmauEvropi,Beograd:Beo
gradskikrug.
Haralambos,M.(1989),Uvodusociologiju,Zagreb:Globus.
Ivkovi,M.(2003),SociologijaobrazovanjaI,Ni:Filozofskifakultet.
Jovovi, Z. (2012), Karakter drutvenog sistema i obrazovanje, Podgorica:
Vaspitanjeiobrazovanje,br.3/2012.,str.191213.
Jovovi,Z.(2013),kolskisistemkolakaodrutvoumalom,kaodrutveni
mikrokosmos,Podgorica:Vaspitanjeiobrazovanje,br.1/2013.
Jovovi,Z.(2013),Politika,politikakulturaivaspitanje,Podgorica:Vas
pitanjeiobrazovanje,br.3/2013.
61

Jovovi,Z.(2013),Slomsocijalizmaiviestranakademokratijausavreme
nomcrnogorskomdrutvu,Podgorica:Medijskidijalozi,br.17/2013.
Kimlika,V.(2004),Multikulturalizam,Podgorica:CID.
Kant,I.(1991),Vaspitanjedece,Beograd:Bata.
Kneevi,R.(2007),Politikakultura,Podgorica:CID.
Kasirer,E.(1972),Mitodravi,Beograd:Nolit.
Kin,D.(1995),Medijiidemokratija,Beograd:FilipVinji.
Kilibarda,R.(2000),Optasociologija,Podgorica:Ekonomskifakultet.
Kilibarda, R. (2013), Uvod u sociologiju politike, Podgorica: Grafo Crne
Gora.
Kilibarda,R.(2013),Sjajisjenademokratije,Podgorica:GrafoCrnaGora.
Pavlovi,V.(1995),Civilnodrutvoimogunostidemokratskihpromenaka
otvorenomdrutvu,uZbornikuPotisnutocivilnodrutvo,EditorVukainPavlo
vi,Beograd:Ekocentar.
Podunavac,M.(1993),Socijalizacija(politika),Enciklopedijapolitikekul
ture,Beograd:Savremenaadministracija,
Pui,N.(1968),Klaseipolitika,Beograd:Rad.
Parsons,T.(1992),Modernadrutva,Ni:Gradina.
Parsons, T. (1988), Drutva evolucijski i poredbeni pristup, Zagreb:
AugustCesarec.
Plamenac, D. (2006), Izabrana djela: Demokratija i iluzija: saglasnost,
slobodaipolitikaobaveza.Podgorica:CID.
Podunavac,M.(2008),Politikakulturaipolitikiodnosi.Beograd:igoja.
Powell,B.G.(1989),Constitutionaldesignandcitizenelectoralcontrol.
JournalofTheoreticalPolitics,1(2),107130.
Putnam, R. D., & Goss, K. A. (2002), Introduction. In R. D. Putnam,
Democraciesinflux:Theevolutionofsocialcapitalincontemporarysociety(pp.3
21).NewYork:OxfordUniversityPress.
Ricer,D.(2009),Savremenasociolokateorijai njeniklasinikoreni,Beo
grad:Slubeniglasnik.
Samardi,S.(1993),Politika,Enciklopedijapolitikekulture,Beograd:
Savremenaadministracija.
Socioloki leksikon (1982), Luki, R., Peujli, M., Beograd: Savremena
administracija.
Sociolokirenik(2007),Mimica,A.,Bogdanovi,M.,Beograd:Zavodza
udbenike.
unji,(1997),Dijalogitolerancija,Beograd:igojatampa.
62
unji,.(1998),ReligijaII,Beograd:igojatampa.
naper, D. (1996), Zajednica graana, Novi Sad: Izdavaka knjiarnica
ZoranaStojanovia.
Vukievi, S. (2011), Ontoloke iracionalnosti savremenog svijeta, Niki:
Filozofskifakultet.
63
SRANVUKADINOVI:
UDK:39(=214.58)(497.16)
RAEPOPULACIJAUCRNOGORSKOMDRUTVUI
NJIHOVEOBIAJNESPECIFINOSTI
POPULATIONRAEINMONTENEGROSOCIETYAND
THEIRSPECIFICTRADITIONS
drSRANVUKADINOVI,redovniprofesor
CentarzadrutvenaistraivanjaPodgorica
Apstrakt: Potovanje manjinskih prava i prava marginalizovanih

skupinaudrutvutreegmilenijumajejednaodtemakojazaokuplju
jepanjusvekolikesvjetskejavnosti,kaoistruneiistraivakeprak
se.Mnogesugrupe,usvjetskomdrutvu,diskriminisanepoetnikoj
pripadnosti,rasiilipolu.Nedeavasetosamouzemljamakojesu,po
tradiciji, netolerantne prema drugostima i razliitostima i koje su to
kroz svoju istoriju ispoljavale, ve i u onim drutvima koja naizgled
djelujutolerantnaiuzimajusekaoparadigmatianprimjeruvaava
njarazliitosti.Uostalom,netakodavno,tokomtrinaestegodinetre
eg milenijuma iz jedne od najrazvijenijih zemalja Zapadne Evrope,
Njemake,stiglisunagovjetajiomultikulturalizmukaonesprovodi
vomineostvarivomkonceptufunkcionisanjavienacionalnih,narod
nosnihietnikihgrupacijaudrutvu.Natomfonunijemogueoe
kivatinitolerantnijuatmosferuuonimdrutvimakojasujouvijeku
obiljejima zatvorenosti i tradicionalne uvrijeenosti o neophodnosti
istote ambijenta u kojemu ivotno egzistiraju. Marginalizovanje
drutvenihgrupajeprisutnougotovosvakojzemljisvijeta,bezobzira
na zakonske i druge zabrane diskriminisanja koje su u javnosti pro
movisane. Ali, u spreavanju i suzbijanju diskriminacije razliitih
skupina zakonske norme nee puno doprinijeti, ako ne postoji svijest
kojaemodelovatistvarnost.Problematinostpromjenestanjasvijesti
u kojoj e se sve drugosti i razliitosti potovati i uvaavati kao ona
dominantnadatostiliveinailimijeprisutnakakounjenomkara
kteru,takoiustanjuiiniocimasprovoenjapomenutogpreobraaja.
Utomsmisluneprocjenjivajeulogamedijakojisubitni,akoneinaj
65

bitniji, uz obrazovne institucije, inioci promjene svijesti iz stanja

netrpeljivostikastanjupodnoljivetrpeljivostisvihdrugosti.
Kadajerijeomarginalizovanimskupinamausvimjunoslovenskim
drutvima, pa i u crnogorskom, u najteem su poloaju pripadnici
RAE(Romi,Akalije,Egipani)populacije.Premapercepcijamagra
anaCrneGorenajviesudiskriminisaniRomi,tooslikavastanjeu
kojemovapopulacijaegzistiraucrnogorskomdrutvu.Diskriminaci
jaRAEpopulacijeudrutvuprisutnajepovieosnova(obrazovanje,
zapoljavanje,kvalitetivota).Razlogzatolikistependiskriminisano
stiromskepopulacijeleiustereotipimaoovojmanjinskojgrupaciji.
NepoznavanjeivotaiobiajaRAEpopulacijeproizvodijednostranos
ti, a samim tim i marginalizovanje ove skupine. Radi prevazilaenja
stanja nepoznavanja RAE poulacije neophodno je upoznavati se sa
obiajima i kulturolokim kodovima egzistiranja njenih pripadnika u
drutvu.Satimeeseznatnoprevazilazitirazlikeismanjivatietnika
distancapremaovojmarginalizovanojskupini.
Kljune rijei: Populacija RAE, stereotipi, marginalizovana grupa,
nepoznavanjedrugosti,etnikadistanca,obiaji
Abstract:Respectforminorityrightsandtherightsofmarginalized
groupsinthesocietyofthethirdmillenniumisoneofthethemesthat
preoccupy the attention of the world community overall, as well as
professionalandresearchpractice.Manygroupsintheworldsociety,
discriminationbasedonethnicity,raceorgender.Itdoesnothappen
onlyincountriesthathavetraditionallyintolerantofothersanddiffe
rences and that they exhibited throughout its history, but also those
companies that seem to act tolerant and are taken as a paradigmatic
exampleofrespectingdiversity.Afterall,notsolongago,inthethir
teenthyearofthethirdmillenniumofoneofthemostdevelopedcoun
triesofWesternEurope,Germany,wearetheharbingersofmulticul
turalismasunenforceableandelusiveconceptofhowmanynational,
nationalandethnicgroupsinsociety.Onthebackgroundofthiscan
not be expected of a more tolerant atmosphere in those societies that
arestillclosed,andfeaturestraditionalergonomicsofthenecessityof
purityatmospherewherelifeexist.Marginalizationofsocialgroups
ispresentinalmosteverycountryintheworld,regardlessofthelegal
andotherdiscriminationprohibitionsthatareinthepublicpromovi
66
SRANVUKADINOVI:
sane. Ali in preventing and combating discrimination against diffe

rent groups of legal norms will not contribute much, if there is no
awarenessofthemodeledreality.Problematicchangesinthestateof
consciousnessinwhichallothernessanddiversityrespectedandche
rishedasonedominantfixtureoramajorityorwearebothpresent
inhercharacter,aswellasstateactorsandtheimplementationofthe
said transformation. In this sense, the invaluable role of the media
that are important, if not crucial, to educational institutions, actors
change of consciousness from a state of enmity toward the state of
acceptabletoleranceofotherness.
When it comes to marginalized groups in all South Slavic societies,
andinMontenegro,intheworstpositionoftheRAE(Roma,Ashkali,
Egyptian)populations.Accordingtotheperceptionsofthecitizensof
MontenegroarethemostdiscriminatedagainstRoma,whichreflects
the situation in which the population exists in Montenegrin society.
Discrimination of RAE population in society is present in several
ways (education, employment, quality of life). The reason for such a
highdiscriminatedRomaliesinthestereotypesoftheminoritygroup.
IgnoranceofthelifeandcustomsofRAEproducesbias,andtherefore
themarginalizationofthesegroups.Inordertoovercomethestateof
ignorance RAE rhizobia is necessary to meet with the customs and
cultural codes of existence of its members in the society. With time
willsignificantlyexceedthelossesandreduceethnicdistancetowards
thismarginalizedgroup.
Key words: Population RAE, Stereotypes, Marginalized Groups,
Ignorance,Otherness,EthnicDistance,Traditions
1.Uvod
Prilikom promovisanja manjinskih prava, a posebno onih koja se tiu

marginalizovanih skupina, bitno je prevazilaziti barijere koje postoje izmeu
veinskegrupacijeinjenihpripadnikaversusmanjinci.Pitanjedemarginali
zacijeugroenihmanjinskihgrupaje,zapravo,pitanjeodgovornostiveinske
grupacije.Onikojisuveinasunajodgovornijiujednomkonkretnomdrutvu
za odreeni drutveni status manjinskih skupina. U tom smislu je potrebno
prevazilazitistereotipeijednostranostiokarakterologijipripadnikapojedinih
manjinskih grupacija. A barijere izmeu jednih i drugih i treih, i svih onih
67

kojiegzistirajuujednomdrutvu,prevazilazeseupoznavanjemkulturolokih
kodovakojiodlikujusvakuodgrupacija.Ostvarujesenatajnainmodelkul
turne politike i suivota po kojemu jedni ne ive pored drugih ili treih, ve
svi ive zajedno u interkulturalnom modelu drutva. Za poetak barijere se
najlake prevazilaze tako to se odreene obiajne specifinosti svake od
manjinskihgrupaspoznajunanaindatonebudenetostranoidalekooni
madrugima,jersetrebashvatitidajetorealnostkonkretnogdrutvaidasa
upoznavanjemobiajnihraznolikostisvigraanipostajubogatijizanovinain
istilivota.Akarakteristikesuspecifinostiukojimasvakomoenaineto
zanimljivoiprivlano.
2.PoloajRomautranzicijskomdrutvu
Romskapopulacijaegzistiraudrutvenimokolnostima,ugotovoita
vom svijetu,u kojima je nemogue govoriti o vrijednosnoj podnoljivosti.
PoloajRomajejedanodnajnezahvalnijihodsvihmanjinskihgrupacijausvi
jetu,Evropi,Balkanu,pasituacijanije,naroito,povoljnijaniudravamabiv
egjugoslovenskogdrutva.
PoslednjihdesetakgodinaXXvijeka,inetovieoddecenijuXXI,ju
noslovenskidrutvenirealitetisenalazeusvojevrsnompreobraajustruktur
nihsegmenata.Nekiodnjihsudoivjeliidrutvenudekonstrukciju.ivotnii
drutvenipoloajRomanaroitojebioteakuuslovimaratnihokolnostikao
jednomodobiljejakonfliktnogkarakteratranzicijeujugoistonoevropskom
ambijentu. Uruavanjem biveg jugoslovenskog drutva i eskalacijom ratnih
sukoba sve vie su jaale nacionalistike snage na ex Yu prostorima. Glav
nim protivnicima sopstvene nacije i drave oznaavani su pripadnici drugih
nacionalnih i narodnosnoetnikih grupacija. U konfliktnim odnosima vie
nacijastradalesuigrupacijeijesumaticebilevanprostornabiveJugoslavi
je,odnosno,ionekojenijesuimalesvojumatinudomovinukaotojetoslu
ajsaRomima,bezobziratonijesubiledirektnoukljueneusukobe.Nataj
nainpoloajodredjenihskupinajepostajaojonezavidniji.
Razumijevanje poloaja romske populacije u tranzicijskim drutvima

kaotosuonanastalanaruevinamabivegjugoslovenskogdrutvenogreali
tetapretpostavljaspoznavanjeirazmatranjenjihovogistorijskogegzistiranja,
kaoidemografskihspecifinosti.Naravno,tunetrebazanemaritiniekonom
ski, kulturni, obrazovni i socijalni poloaj romske populacije koji proistiu iz
politikog poloaja, odnosno iz stratifikacijskih dimenzija uea u strukturi
moi.
68
SRANVUKADINOVI:
3.Romiucrnogorskomdrutvuinjihoviobiaji
RomskapopulacijasejavilanapodrujuonogdijelaCrneGorekojese
u modernom dobu naziva primorje prije gotovo pet vjekova. Od tada njeni
pripadniciivenacrnogorskimprostorimakaoneizostavni,sastavnidioetni
keidemografskestrukturecrnogorskogdrutva.Odpoetnihperiodanjiho
vognaseljavanja,RomipredstavljajuautohtonumanjinskugrupacijuuCrnoj
Gori. Specifian plemenski sistem (porodica, ira porodicavia, udruenje
porodicailiplemenskagrupavelikavia)iekonomskaorganizacijauslovilisu
rasipanje i djelimini gubitak njihovog nacionalnog identiteta. Sa takvim sta
njemidentitetskihsvojstavamijenjalisuseistrukturnisegmentinjihovihobi
aja,kaoismisaoiznaenjecjelinetradicijomutvrdjenihoblikadjelovanja.
UdrugojpoloviniXXvijekaRomiseuCrnuGorudoseljavajuizrepu
blikabivegjugoslovenskogdrutva.Tokompedestakposlednjihgodinadru
gogmilenijumauCrnuGorusedoselilo86,8%odukupnogbrojaRomakoji
stalnoboraveuovomprostornomrealitetu.Veomamalibroj(0,51%)pripad
nikaovemanjinskegrupacijedoselioseuCrnuGoruprije1945.godine.Najvi
eRoma(48,9%)doselioseupomenutiteritorijalniprostorposlije1981.godi
ne. Znatno manje njih se doseljavalo u razdobljima od 1971 1980. godine
(21,3%)i19611970.godine(13,6%).VeinaRomakojipoetkomtreegmile
nijumaegzistirajustalnonapodrujuCrneGoredoselilasesaKosova(63%),
aznatnomanjeizCentralneSrbije(23%),BosneiHercegovine(6,3%)iMake
donije(5,8%).NeznatanbrojsedoselioizSlovenije,Hrvatske,Vojvodine,kao
iizinostranstva.TendencijadoseljavanjaRomauCrnuGoruizrepublikabiv
eg jugoslovenskog drutva u pojedinim razdobljima je ista kao i kod optih
pokazateljadoseljavanja,pajenajizraenijauperioduposlije1981.godine.
ZapaasedajeveinaRoma(63,7%),stalnonastanjenihuCrnojGori,
prisutnatuvenekolikogeneracija.PotomcisutoonihRomakojisuuprolo
stiCrneGorekoritenikaoradnasnagazanajprimitivnijeposloveikojisuse
vremenomprilagodjavalisocijalnim,ekonomskimikulturnimprilikamaivo
ta i egzistiranja u crnogorskom drutvu. Medju Romima koji su se doselili u
Crnu Goru, i to mahom u poslednje dvije decenije XX vijeka, najvie je onih
kojisudolisaKosova.
Romi,ufaktikomsmislu,inejednuodbrojnijihmanjinskihgrupacija
uCrnojGori.Velikesurazlikeobrojnostiromskepopulacijeizmedjuzvanine
statistike evidencije i podataka koje posjeduju razliita romska udruenja i
asocijacije.Takopremapopisuiz1991.godineuCrnojGorije3.283Romaili
0,54% od ukupnog stanovnitva. Na narednom popisu, 2003. godine, broj
69

Roma se u Crnoj Gori smanjuje na 2.601 ili 0,42% od ukupnog stanovnitva.

Na ovom popisu prvi put su popisani i Egipani, kao dio RAE populacije,
budui da na predhodnim popisima to nije raeno. Broj Egipana je tree
godinetreegmilenijumauCrnojGori225ili0,04%odukupnogstanovniva.
ZapaasedasmanjenjebrojaRomauodnosunaperiododprije12godinanije
rezultat ni demografskih trendova kod ove populacije, niti je razlog tome
popis posebno Roma, a posebno Egipana, nego je to prvenstveno mimikrija
kojoj je ova populacija(e) sklona(e). Odreene kampanje na nivou Evrope i
njenihinstitucijaoukazivanjunamarginalizovanpoloajRAEpopulacijedale
sukonkretnerezultateusmislupoveanjanjihovogbrojauevidencionimpos
tupcimavenapopisustanovnitvauCrnojGori2011.godine.Potimpoda
cima,kojisuposlednjivalidni,uCrnojGoriegzistira6251Romatoje1,01%
odukupnogstanovnitvaudravi,odnosno2054ili0,33%Egipana.
Meutim, i pored znaajnog napretka, u smislu zvaninog popisa, u

porastubrojapripadnikaRAEpopulacije,zavienegodvostrukouodnosuna
predhodni(e)popisni(e)period(e),navedenipokazateljisuznatnoispodonih
koje prikazuju Centri za socijalni rad u crnogorskim lokalnim zajednicama,
ijupomourazliitimvidovimaRomikoriste.Slinajesituacijaisaorgani
zacijomCrvenogkrsta.Uporedjujuipodatkeiznavedenihizvora,kaoikazi
vanjasamihRomamoesekonstatovatidauCrnojGoriuprvimdesetakgo
dinaXXIvijekaivioko21.000stanovnikaromskeetnikepripadnostikojisu
stalno nastanjeni u pomenutom prostornom realitetu, to je za 6,5 puta vie
negotonavodedokumenti(godinjaci)Zavodazastatistiku,odnosnoMON
STATa.
Razliiti su razlozi zbog kojih zvanina statistika prikazuje manji broj

Romauodnosunastvarnostanje.NajednojstranijenezainteresovanostRo
mazapopis.Sdrugestraneestomijenjanjemjestaboravkaromskihporodica
nateritorijiCrneGoreoteavautvrdjivanjefaktikogstanjanjihoveprisutnos
ti. I na treoj strani prisutna jejedna veoma vana injenica koja se ogleda u
izraenojadaptibilnostiromskepopulacijeuslovimainainuivotasredineu
kojoj ive, pa se veina Roma u Crnoj Gori izjanjavaju kao Muslimani ili
Crnogorci, a manjim dijelom i kao Srbi. Treba imati u vidu da se jedan broj
Romaasimiliraoupripadnikedrugihnacionalnihgrupacijanesamonaosno
vu socijalnih okolnosti, ve i putem rodbinskih i porodinih veza. Inae u
CrnojGorije12%Romapravoslavne,a82%islamskevjeroispovijesti.Medju
Romima islamske vjeroispovijesti veina u kui govori albanskim jezikom, a
neromskim.TojeizrazlogatosuRomiuCrnojGori,uznatnompostotku,
70
SRANVUKADINOVI:
porijeklomilisudoseljenisaKosova.Pojavnostadaptibilnostiromskepopula
cijepremadrugimgrupacijama,kaoipripadnostpomenutimdvijemavjerois
povijestimakarakteriuiobiljeavanjeiprakticiranjeodredjenihobiaja.Poje
dini obiaji i tradicija kod Roma koji ive u Crnoj Gori su specifikum ove
manjinske grupacije u crnogorskom realitetu u odnosu na obiaje Roma u
drugim ambijentima kako u pojedinim detaljima njihovog prakticiranja, tako
uodredjenimsluajevimaikaocjeline.
Ako se ide vremenskim hronolokim godinjim slijedom obiaji koje

obiljeavajuRomiuCrnojGorisu:
a) Vasilica je obiaj koji se obiljeava 14. januara i posveen je djeci

rodjenojdanranije.Ovajtradicionalnioblikaktivnostiromskogstanovnitva
sesastojiuprinoenjurtvetakotosezaivotmukogdjetetakoljepijetaoili
uran,aenskogdjetetakokokailiurka.Ovakvimobiajniminompraktici
raju se tradicijske aktivnosti Roma koje za cilj imaju zatitu djece rodjene
pomenutog datuma. U ast obiljeavanja ovog obiaja pozivaju se na veeru
prijateljiirodjaci,adiojela(orba)jeodzaklaneivotinje.
b) Tetkin dan (Bibako djive) obiljeava se etiri dana i to od 27. do

31.januara.Obiajjeposveenzatitidjeceodrazliitihbolestikojesuestoi
smrtonosne po romske maliane. U danima obiljeavanja ovog datuma na
veeresezovusviprtijatelji,anainpripremanjaobrokajesliankaoiuslua
juVasilice.
c)Djurdjevdan(Erdelez)jesamoromskireligijskipraznikkojisepo
klapa (6.maj) sa istoimenim hrianskim praznikom. Ovaj praznik u Crnoj
GoripraznujusviRomibezobziranavjeroispovijest.
d)Bajramjenajveivjerskipraznikpripadnikaislamskevjeroispovi
jesti. S obzirom da je Roma pripadnika islamske vjeroispovijesti za gotovo
devetputavienegoonihpravoslavnebajramobiljeava,zarazlikuodRoma
uSrbiji,znatandioromskepopulacijeuCrnojGori.Praznujusedvabajrama,i
to:hadbajramikurbanbajram.
e) Boi je najvei hrianski praznik koji se praznuje tri dana. U

CrnojGoriporedRomapravoslavacaovajpraznikobiljeavajuiRomiislam
skevjeroispovijesti.PravirazlogzatopripadniciRomakojisunehrianiobi
ljeavajuovajprazniknepostoji,veseradioobiajnomsolidarisanjusapri
padnicima istovjetne manjinsko etnike grupacije. Zapravo veina Roma
islamskevjeroispovijestipraznujeBoikakonebiiskoiliizuobiajnihshe
maobiljeavanjatradicijskihgpraznika.NaistinainRomiislamskevjerois
povijestikojiegzistirajuuCrnojGoriobiljeavajuiUskrnje,kaoinekedruge
71

pravoslavne vjerske praznike. I kod obiljeavanja religijskih obiaja koji su

izvornopravoslavniihrianskiodstraneRomapripadnikaislamskevjerois
povijestipokazujeseveispoljenasposobnostadaptibilnostiovepopulacijena
razliiteivotneiobiajnesituacije.
f)PrilikomnekihdrugihivotnihdogadjajaRomiuCrnojGorisepri
dravaju obiaja koje nalae islamska religija. Tako, prilkom rodjenja djece
najveibrojenaRomkinjaseporodikui,aneunekojzdravstvenojinstituci
ji.Razlozizatakonetosudvojaki:sjednestranerijejeoodsustvuzdravs
tveneidrugeedukacije,anadrugojstraniosnovsenalaziuvjerovanjudase
ena treba poroditi kui kako novorodjeno dijete ne bi vidio niko drugi do
najblia rodbina i onaj ko izvodi porodjaj sa ime se, po vjerovanju, taj novi
ivot titi od urote. Da bi se novorodjena romska djeca, iji su roditelji
islamskevjeroispovijesti,zatitilaodurokaobaveznosenadjeijukolijevku
ilikrevetacostavljajunekestvari,odnosnoamajlijekojeih,opetpovjerovanju,
titeodsvihneeljenihpojava.Predmetikojiseostavljajukaoamajlijemogu
bitirazliiti(privjesci,ogrlice,narukvice...),alijeobavezannekipredmetcrve
neboje.Crvenabojajezatitniznaknovorodjenogdjetataipovjerovanjutiti
gaodsvihneeljenihposledica.PorodjajemajkiRomkinja,obino,izvodesta
rijeenekojetoradedostanestrunoiunehigijenskimuslovima,zbogegau
CrnojGoriimaiprilianbrojsmrtnihsluajevaovihmladihena.Novorodje
namukadjeca,poislamskimobiajima,ubrzoseobrezuju(sunete).
Potovanje starih obiaja kod Roma u Crnoj Gori je ostalo prisutno i

prilikomenidbeiudaje.Kodprosidbedajeseodredjenasvotanovcaocudje
vojke.Takodje,kupujeseitradicionalnanonjazadjevojku,akupujeseizna
ajnakoliinazlatakojomseokitimlada.Prilikomsklapanjabrakaorganizuju
se svadbe sa velikim brojem zvanica i svadbeno veselje pripadnika romske
populacijeuCrnojGoritrajeidodvadana.(Ranijesusvadbenaveseljaupo
vodusklapanjabrakadvojeljuditrajalamnogodue.)Obiajjeidamladoe
njaimladaposebnopravesvojemomako,odnosnodjevojakovee.
PrilikomsahranjivanjasvojihpokojnikaRomiislamskevjeroispovijesti
koji egzistiraju u crnogorskom drutvu pridravaju se svojih obiaja. Za vri
jemedranjapokojnikaukuiiizjavljivanjaizrazasaueazapokojnikomne
slui se alkohol, kao to je sluaj sa pokojnicima koji pripadaju nekoj od
hrianskihvjeroispovijesti.SvojeumrleRomiislamskevjeroispovijestisahra
njuju na posebnim grobljima u nekoliko crnogorskih gradova (Podgorica
KueRakia;NikiBistrica;Cetinje;Kotor;Tivat;HercegNoviiStariBar).
72
SRANVUKADINOVI:
Niti jedan preminuli Rom nije sahranjen na nekom od gradskih grobalja u

crnogorskimlokalnimzajednicama.
Iakosezapaadakrozprezentiranudemografskuspecifinostucrno
gorskom drutvu, kao i u ostalim drutvima u regiji, poloaj Roma se moe
tretirati kao jedan od najnezahvalnijih, na to nedvosmisleno ukazuju sva
empirijskaistraivanja,njihovivjerskiidrugitradicijskiobiajipokazujuodre
djenespecifinostikadajeupitanjuegzistiranjeovepopulacijeunaznaenom
prostornom realitetu. Nema toga vjerskog i drugog praznika kojega Romi u
Crnoj Gori ne obiljeavaju bez obzira na njihovu religijsku pripadnost i bez
obzira na odredjena tradicijska ogranienja konkretnog obiaja. Njihova spo
sobnost prilagodjavanja razliitim ivotnim i obiajnim situacijama i u ovom
sluajupokazujesvojuopstojnostiobiljejeobiajnemimikrije.
4.Putkaintegracijiukulturnomireligijskomsmislu
Analiza demografskih specifinosti egzistiranja romske populacije

pokazujedaRomimnogovienaseljavajuravniarskeitoplijepredjele,nego
planinska podruja kakvo je i Crna Gora. U takvim ambijentima pripadnici
romskepopulacijemnogoteeostvarujuegzistencijalniosnovkvalitetaivota
zbog ega je njihov, prije svega, ekonomski poloaj status koji se nalazi na
drutvenimmarginama.Iztakvogekonomskogstanjatekosemoegovoriti
oostvarivanjuidrugihprava.Ugroavanjetemeljnihgradjanskih,nacionalnih
ikulturnihpravaromskepopulacijeutranzicijskimdrutvimajekonstatova
noumnogimempirijskimistraivanjima.Romisuudrutvimautranziciji,pa
takoiucrnogorskom,onamanjinskagrupacijakojaegzistirauuslovimaispod
svakogminimumaikojajeestopritisnutaneutemeljenimpredrasudamaod
straneveinskihnacionalnihietnikihgrupacija.
Iztihrazlogajeiznatnooteanoprakticiranjeaktivnostiromskepopu
lacije u sluajevima tradicijskog obiljeavanja nekih dogadjaja. Razlike u
(ne)potovanjupravaromskepopulacijeucrnogorskomdrutvutranzicijskog
obiljeja postoje, ali one ne prevazilaze nivo kontinuiranog rasprostiranja
stvarnihpravauodnosunakonstitucionalna,imajuiuviduidrugetranzicij
ske,kaoiostaleevropskeisvjetskeprostornerealitete.Poloajromskepopu
lacije u praktinom djelovanju se ne poboljava, iako se usvajaju odreeni
zakonski akti koji na vei nivo zatite podiu i tretiraju odredjena prava
manjinskih grupacija. Takav status Roma ostaje i u onim drutvenim realite
tima kao to je Srbija u kojima im je priznat status nacionalne manjine, po
Zakonu o zatiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Jedan je to od rijetkih
73

zakonskihakatauprostoruexYudrutvakojiinatakavnainreguliestatus
Roma.Iakojekonstitucionalnimokviromsvihdravauregionuproklamova
naravnopravnostijednakostpripadnikanacionalnihietnikihzajednicapra
ksapokazujedapripadniciRomanajteeostvarujuzakonskuzatitu.
Romi su diskriminisani u pristupu javnim mjestima, obrazovanju,

zapoljavanju,stanovanju,pristupusocijalnimslubama,ausluajuzajedni
kog obiljeavanja tradicijskih obiljeja sa drugim nacionalnim grupacijama
koje pripadaju istim religijama kao i Romi koji ive u Crnoj Gori nailaze na
nerazumijevanjeiznaajnoprisustvoobiajnedistance.
Ispitivanja pokazuju ogranieno prihvatanje romske kulture, u ovom

sluajuobiaja,poredjezika,umjetnostiiistorijeodstraneveinskegrupacije.
Ispoljenajeiznaajnapotrebazaobiajnimdistanciranjemodstraneveinske
grupacije od obiaja koje obiljeavaju Romi u crnogorskom tranzicijskom
drutvu.Diskriminacijapremarazliitimkulturnimpravima,paiobiajima,je
esto prikrivena i teko se dokazuje. Ne treba mnogo komentarisati ugroe
nost nekih temeljnih romskih prava ve poi od injenice da u tranzicijskom
drutvupripadniciovepopulacijenemoguostvaritiaknipravonaosnovna
linadokumenta.
Pitanje romske manjine i njihovih prava u gotovo svim jugoistono

evropskimdrutvimanijerijeenonaodgovarajuinain.Medjutim,moese
reidapostojeznaajne,prijesvega,pravnepretpostavkedasetopitanjepos
tepenorjeava.Takvapretpostavkesu,prijesvega,najviizakonskiaktisvake
drave,apotomiDeklaracijeiPoveljeoljudskimimanjinskimpravimakoje
sunekadaineobavezujue,aupojedinimsluajevimasuisastavnidiozako
nodavstva.Sasvimnavedenimaktimajezabranjenaneposrednailiposredna
diskriminacijaigarantovanajednakazakonskazatitasvihgradjana.Politike
pretpostavkeorjeavanjumanjinskihpitanjanepostojeumjerikojabigaran
tovala efikasno rjeavanje poloaja romske zajednice, budui da je izraena
polarizacija u veini jugoistono evropskih drutava, a naroito onih koji su
bili akteri ratnih dogadjanja na prostoru biveg jugoslovenskog drutva, i u
kojimajedandioveinskegrupacijeilivienjihispoljavaodnosnetrpeljivostii
otvorenudiskriminacijupremamanjinskimgrupacijama.Takvostanjeoteava
iinjenicatoRominemajusvojudravumaticukojabistalaizanjihikojabi
odredjeneproblemerjeavalanamedjudravnomnivou.
74
SRANVUKADINOVI:
5.Zakljuak
Drutvenaklimautranzicijskomdrutvutrebadaserazvijaupravcu
izgradnjeikonstituisanjasvijestiveinskepopulacije,kaoiostalihgrupacija,o
Romimainjihovimobiajimaidrugimkulturnimpravima,slinostanjusvije
stikojepostojiodrugimnacionalnim,etnikimivjerskimzajednicamainjiho
vim tradicijskim oblicima ispoljavanja aktivnosti. Empirijski nalazi pokazuju
da postoje vea etnika distanca i predrasude prema Romima, nego prema
drugim manjinama radi ega je, s jedne strane, njihov poloaj tei i sloeniji
nego drugih manjina, a, s druge strane, zadatak samih Roma je puno odgo
vorniji,kaoiudruenjaiorganizacijakojeihokupljaju,daporadenapobolj
anju sopstvenog poloaja, a prakticiranje njihovih obiajnih aktivnosti pop
rimiinterkulturalnasvojstva.
Zasvojpolitiki,ekonomskiikulturnipoloajRomisemorajuizboriti,
prvenstveno,ulokalnimzajednicamaukojimasubrojanoznaajnijezastup
ljeni.Uorganimalokalnesamoupravetakvihprostornihrealitetaostvarivae
prava koja su im konstitucionalnim rjeenjima zagarantovana, a kada su u
pitanju aktivnosti u sferi obiaja puno lake doprinijeti formiranju strukture
svijesti ambijentalnosti koja takve radnje tretira u interakcijama. Tranzicija
drutvene strukture u Crnoj Gori obuhvata i preobraaj sistema lokalne
samoupravetojeznaajno,naroito,udijeluotklanjanjaodredjenihnedosta
takakojisuseispoljilikadasuupitanjupravaipoloajmanjina.Udiopred
stavnika romske populacije treba da se sastoji u zahtjevima rjeenja koja se
odnose na: a) ostvarivanje prava na kolovanje, upotrebu jezika i pisma; b)
ostvarivanjepravanaslobodnoispovijedanjevjere,izraavanjevjerskihubjed
jenja i ouvanje vjerskog identiteta; c) ouvanje kulturnog identiteta kroz
uvanje i razvoj kulturnih posebnosti preko upoznavanja istorije, tradicije,
jezika, kulturne batine, itd., i d) ostvarivanje prava na potpuno i objektivno
obavjetavanje i informisanje na maternjem jeziku, putem tampe, elektron
skih medija i drugih sredstava javnog informisanja. Demokratska, a ne kon
fliktna, tranzicija drutvene strukture u Crnoj Gori, kao i dravama bive
Jugoslavije je prilika transparentnog iznoenja problema egzistiranja romske
populacije, a ambijent je takav da omoguava razrjeavanje problema Roma
nanainkojieomoguitiostvarivanjenjihovihtemeljnihprava.Pritomeobi
ajna prava zauzimaju veoma istaknuto mjesto u hijerarhiji romskih prava.
Demokratske pretpostavke i potencijali pravne infrastrukture za tako neto
postoje.Pritomeinstitucijesistemaimajuposebnuuloguuobiajnojisvakoj
drugojhintegracijiRomaudrutvenetokoveidrutvenazbivanja.
75

Literatura
orevi,Dragoljub:ivetisRomima,Republika,Ni,2000.
ordjevi,Dragoljub:BuryingofRoma:ATestofEthnicandReligious
Tolerance, u Zborniku: Kulturni i etniki identiteti u procesu globalizacije i
regionalizacijeBalkana,JUNIRiCentarzabalkanskestudije,Ni,2002.
ordjevi, Dragoljub: Klasina religioznost Roma, u:Vere manjina i

manjinskevere,JUNIRiZOGRAF,Ni,2001.
Mirga, Andej & Georgi, Nikolae: Romi u dvadeset prvom veku, u

ZbonikuRomiodzaboravljenedomanjineuusponu,Odborzagraansku
inicijativu,Ni,2004.
Mitrovi,Aleksandra:DrutvenistatusRoma,u:Cigani/Romiupro
lostiidanas,
SANU,Beograd,2000.
Vukadinovi,Srdjan:Tranzicijajugoslovenskog/crnogorskogdrutva
kaodrutvenapromjena,u:ZbornikuSociolokiaspektiprogresaikulture,
InstitutzafilozofijuisociologijuFilozofskogfakulteta,Niki,2001.
Vukadinovi, Srdjan: Local government and multiethnicity in Monte

negro, in: Essays on regionalisation A collection of reports submitted at
theInternationalConference:RegionalisationinSoutheastEuropeCompara
tive Analysis and Perspectives, Agency Local democracy and Open Univer
sity,Subotica,2001.
Vukadinovi, Srdjan: Vjeiti putnici s margina, Vrela, Podgorica,

2001.
Vukadinovi, Srdjan: Perpetual Travellers from the Margins, Vrela,

Podgorica,2001.
ivkovi,Jovan&Todorovi,Dragan&JovanoviVladimir&ore
vi,Dragoljub:Romskeduekrivudavidrumovidoromskihdua,Univerzi
tetuNiu,Ni,2001.
EurostatTaskForceonSocialExclusion,2008.
Godinjaci Zavoda za statistiku Crne Gore, odnosno MONSTATa

(www.monstat.me)
JointMemorandumonSocialInclusion(www.europa.eu)
NacionalniAkcioniplanzaDekaduinkluzijeRoma20052015,Vlada
CrneGore,Podgorica,2005.
Strategija za poboljanje poloaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008

2012,VladaCrneGore,Podgorica,2007.
76
ANARUTOVIiMARIJAJANKOVI:Jaanjeinstitucionalnogokviraucilju
izjednaavanjapoloajaromskepopulacijesaostalimmanjinskimgrupamauCrnojGori
UDK:323.15(=214.58)(497.16)
JAANJEINSTITUCIONALNOGOKVIRAUCILJU
IZJEDNAAVANJAPOLOAJAROMSKEPOPULACIJE
SAOSTALIMMANJINSKIMGRUPAMAUCRNOJGORI
STRENGTHENINGOFINSTITUTIONALFRAMEWORKIN
ORDERTOEQUALIZEPOSITIONOFTHEROMA
WITHOTHERMINORITYGROUPSINMONTENEGRO
ANARUTOVI,diplomiranipolitikolog
MARIJAJANKOVI,diplomiranipolitikolog
Abstrakt: Ustav Crne Gore garantuje zatitu ljudskih i manjinskih

prava, a posebno zabranu svih oblika diskriminacije, jednakost pred
zakonomijednakemogunostizasve.PravnisistemCrneGorepose
bnimzakonimatretiramanjinskezajedniceshodnoprepoznatojpotre
bidasepoloajmanjinskihzajednicapoboljanapolitikom,ekonom
skom, vjerskom, socijalnom i kulturnom planu, a u skladu sa ustav
nim opredjeljenjem Crne Gore kao drave u kojoj su osnovne vrijed
nosti sloboda, mir, tolerancija, potovanje ljudskih prava i sloboda,
multikulturalnost, demokratija i vladavina prava.1 Nizom ustavnih
odredbi garantuje se ostvarivanje prava i sloboda pripadnicima ma
njinskihgrupa,meutimjavljasejazizmeupropisanogiimplemen
tiranog, sa posebnim akcentom na romsku populaciju, iji je poloaj
akloijiuodnosunapoloajdrugihmanjinskihgrupa.Uovomradu
bavimo se potrebom jaanja institucionalnih struktura i drutvenih
mehanizama kako bi rjeavanje glavnih problema romske populacije
biloefikasnijeikakobisestvorilidugoroniuslovidapripadniciove
manjinske grupe ponu da intezivnije ostvaruju osnovna ljudska i
manjinskaprava.
SlubenilistCrneGore,UstavCrneGore,2007,str.1
OfficialJournalofMontenegro,TheConstitutionofMontenegro,2007,page1
1
77

Kljune rijei: Romska populacija, socijalna inkluzija, integracija,

institucionalnestrukture,ljudskaprava,manjine
Abstract: Montenegrin Constitution guarantees the protection of

humanandminorityrights,particularytheprohibitionofallformsof
discrimination,equalityunderthelawandequalopportunitiesforall.
ThelegalsystemofMontenegrobyspeciallawstreatsminoritycom
munitiesinaccordancewiththerecognizedneedtoimprovetheposi
tionofminoritiesinthepolitical,economic,religious,socialandcul
turallevel,andinaccordancewiththeconstitutionalcommitmentof
Montenegro as a state in which the basic values are freedom, peace,
tolerance, respect for human rights and freedom, multiculturalism,
democracy and the rule of law. A series of constitutional provisions
guaranteeingtheexerciseoftherightsandfreedomstopersonsbelon
ging to minority groups, however, there is a gap between prescribed
andimplemented,withparticularemphasisontheRomapopulation,
whosepositionisevenworsethanpositionofotherminoritygroups.
Inthispaperwedealwiththeneedtostrengtheninstitutionalstruc
tures and social mechanisms in order to solve the main problems of
theRomapopulationmoreefficientandtocreatelongtermconditions
somembersofminoritygroupscanintensivelyexercisebasichuman
andminorityrights.
Keywords:RomaPopulation,SocialInclusion,Integration,Institu
tionalStructures,HumanRights,Minority
PostepenaintegracijaromskezajedniceudrutvenetokoveCrneGore
zahtijevaeduivremenskiperiod,alisobziromnaopredjeljenjenaedrave
daseintegrieuevropskuporodicuzemaljapotrebnojedasprovedekonkret
nepolitikeuskladusaopteprihvaenimmeunarodnimstandardimaopra
vimaislobodimanjina.
KvalitetannormativniokvirkojitretirapitanjeRomaspravnogaspek
tajepoetni,alineidovoljanuslovdabisemoglogovoritiostvarnomgaran
tovanju prava i sloboda ove marginalne grupe. Nedostatak politike volje i
slaba predstavljenost romskih problema preusmjerila je aktivnosti na ovom
planusadravnognacivilnisektor.Nevladineorganizacijeuzvelikupodrku
78
meunarodnih organizacija promoviu znaaj manjinskih prava i predlau

konkretnemjerezadugoronosaniranjeproblemamanjina.
Bez obzira na dobru volju politikih aktera i pripadnika nevadinog
sektoratekojereidasekonkretnimmjeramadoprinijelopoboljanjuivot
nogstandardakodRoma.Postojeprimjeridobrepraksekojenetrebazanema
riti, ali za sada su ti primjeri samo pokazatelj da odluno djelovanje donosi
rezultatidabitrebaloutompravcunastavitikakobiioptiutisakdasesitu
acijapopravljabioubjedljiviji.Primjeridobrepraksepokazujukakoosmilje
nainarezultatusmjerenasaradnjaoptina,nevladinogsektoraiRomadonosi
konkretnarjeenjaivotnihproblemaRomaobezbjeivanjestambenihjedini
ca,istevode,hrane,sezonskogzaposlenja.
Principi kojima bi institucije trebalo da se vode u namjeri izgradnje
zatiteljudskihimanjinskihpravasu:
- ,,principjednakosti,odnosnojednakihmogunostiinediskriminacije;
- principintegracijebezasimilacije;
- principafirmativneilipozitivneakcije;
- princippotovanja,priznavanjaipromocijerazliitosti;
- principrodneravnopravnosti;
- princip pomoi i samopomoi ugroenim graanima i grupama u
nepovoljnomsocijalnompoloaju;
- princip uzajamnog partnerstva Vlade, lokalnih vlasti, meunarodnih
organizacija,civilnogdrutvaiRomaiEgipana()
- princip socijalne solidarnosti ili miroljubive koegzistencije manjine i
veine;
- princippodijeljeneodgovornostiglavnihakteraizradeiprimjeneStra
tegije.2
U decembru 2013. godine sprovedeno je istraivanje u crnogorskim

gradovimapodnazivomStavoviRomaiEgipanaidrugihnacionalnihzajednicao
DekadiipoloajuRomaiEgipanauCrnojGori.3Primarniciljistraivanjabiloje
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Streategija za poboljanje poloaja

RomaiEgipanauCrnojGori20122016,str.89.
3 Istraivanje predstavlja dio projekta Monitoring civilnog drutva implementacije Nacionalne
strategijeintegracijeRomaiAkcionogplanaDekade,kojisprovodiGraanskaalijansaupart
nerstvusaForumomMNE,Centromzaromskeinicijative,NVORUAiUdruenjemEgipana,
uzpodrkuFondacijezaotvorenodrutvo.
2
79

utvrivanje stavova Roma i drugih manjinskih zajednica na teritoriji Crne

GorepopitanjupoloajaRomainjihoveinformisanostiopreduzetimdrav
nimmjeramadaseRomiintegriuudrutvo.Istraivanjejekaouzorkeobu
hvatiloRomeiEgipanekaozasebanuzorakigraanedrugihnacionalnostiu
CrnojGoriukljuujuiiveinskostanovnitvoCrnogorce.Rezultatiistrai
vanjasupokazaliinteresantnepodatke.Dobijeniodgovorisuukazalidaispi
taniciizobauzorkasmatrajudasuRomigeneralnougroenikaoidavlastine
preduzimajuneophodnemjereuciljuintegracijeRomaiEgipanaudrutvo.4
Zatim,ak58,9odstoispitanikaizuzorkaRomikazalisudanijesuuli
daseuCrnojGorisprovodiDekadainkluzijeRoma,doknjih20,6odstonijesu
bilisigurniilinijesuznalidaodgovorenaovopitanje.Ovajpodatakjeprilino
zabrinjavajui jer ukazuje na neinformisanost romske populacije o mjerama
kojedravasprovodiunjihovukorist,asadrugestraneindicirainedovoljnu
stimulaciju nadlenih dravnih organa da sprovedu informativne radionice
kakobisamiRomibiliukljueniuaktivnepolitikekojesedonoseradiunap
reenjanjihovogpoloaja.
Ispitanici iz oba uzorka najvie su upoznati sa mjerama koje vlasti
sprovodeuoblastiukljuivanjauobrazovnisistemuzimajuiuobzirizuzetno
loe obrazovanje pripadnika romske zajednice. Ispitanici iz uzorka ostalih
nacionalnosti su neto vie upoznati od Roma i Egipana na koje se mjere i
odnose.Sadrugestrane,ispitanicisuvrlomaloupoznatisamjeramakojese
sprovode u oblasti zapoljavanja, izgradnje stanova i pruanja adekvatne
medicinske zatite, a koji i dalje predstavljaju kljune probleme sa kojima se
suoava ova najugroenija manjinska zajednica. Najvei broj pripadnika RE
populacijedanasiviu uslovimaekstremnogsiromatvailoegstandarda u
zdravstvenohigijenskomsmislu.Ulogadraveinjenoginstitucionalnogpore
tkautraenjusistemskihrjeenjakojaetrajnoeliminisatielementarneprob
lemeREpopulacijebiekljunaunarednomperiodukojiezaCrnuGoru,na
njenomputukalanstvuuEU,bitiprilinoizazovan.
Ispitanici uglavnom ne znaju i nijesu sigurni da li dravne institucije
ispunjavajumjerekojesupredvieneDekadom,aliiuveemprocentusmat
rajudasesvemjereneispunjavaju.5Obavezadravejestedarealizujeaktiv
Graanskaalijansa,StavoviRomaiEgipanaidrugihnacionalnihzajednicaoDekadiipolo
ajuRomaiEgipanauCrnojGori,2014,str.4.
5Graanskaalijansa,StavoviRomaiEgipanaidrugihnacionalnihzajednicaoDekadiipolo
ajuRomaiEgipanauCrnojGori,2014,str.6.
4
80
nostipredvieneDekadomidaizvrimonitoringizvrenihmjerakakobijav
no mnjenje, a najvie pripadnici Romske populacije bili upoznati sa imple
mentiranimmjeramaintegracijeRomaudrutvo.PercepcijaRomaiEgipana
netojedrugaija,patritreineispitanikasmatradadravainidovoljnoda
se razumijevanje javnosti po ovom pitanju povea. Tom cilju svakako nee
doprinijetiniukolikodravauudbenicimaneuvedesadrajeoistoriji,kul
turiitradicijiRomaiEgipana.Izrazitomaliprocenatispitanikasmatradasu
sadrajioistoriji,kulturiitradicijiRomaiEgipanauvedeniu udbenicima.
Uvoenjeovakvihsadrajauplanoveiprogrameiudbenikesvakakoedop
rinijeti veem stepenu razumijevanja integracije Roma i Egipana i naravno
niemstepenunjihovediskriminacije.6
Nunost preduzimanja efektivnih mjera u pruanju pomoi manjin
skimzajednicama,kojesenalazeunepovoljnompoloaju,predstavljatrenut
norealnostanjeuCrnojGori.Jaanjeinstitucionalnestruktureinjenihkapaci
tetavodiveojsaradnjikljunihpolitikihidrutvenihakterauprevazilaenju
problemasakojimasesuoavaREpopulacija.
Sve analize izvedene u ovom radu imaju za cilj proirivanje empirij
skihvidikakadajerijeoidentifikacijifaktorakojisuznaajnizapoboljanje
poloajaugroenihgrupanateritorijiCrneGore.Perspektivazademokratski
razvojCrneGoremoguajeukolikoseojaajuinstitucijekojeespremnorje
avati kljune probleme drave. Upravo iz tih razloga, jedinstvene priroda
politikih institucija je uzeta kao polazite za ostvarivanje integracije romske
populacije,unapreenjenihovogsveukupnogpoloaja,promocijerazliitostii
zatitemanjinskihprava.
,,Kakobiaktivnoizadovoljnoiveli,pojedincimorajudabuduusta
njunesamodaseprehrane,obukuinaukrovnadglavom,negoidaimaju
pristupneophodnimdobrimaiuslugama()Dabizajednicailidrutvobili
integrisani, neophodno je da njihovi lanovi imaju zajednike institucije,
poput kola, zdravstvenih centara i javnog prevoza. Te zajednike institucije
doprinose osjeanju drutvene solidarnosti kodljudi.7 Da bi i Romi u Crnoj
Goriizgradiliosjeajsolidarnosti,potrebnojeidaveinskagrupapokaeinte
res da miroljubivo koegzistira sa ovom populacijom, prvenstveno prevazila
zeipredrasudeistereotipekojioptereujunaedrutvoikojionemoguavaju
Ibidem,str.78.
Gidens,Entoni,Sociologija,2006,str.328.
6
7
81

jaanje drutvenih veza neophodnih za razmjenu informacija, graansku

angaovanost,dijalogiprogres.
Odriva integracija Roma podrazumijeva posveenost njihovim prob
lemimakreiranjemjasnihjavnihpolitika,kojebiuzadekvatnafinansijskaula
ganja dovele do bolje koordinacije onih aktera koji su sistemski odgovorni i
pozvanidareagujuukoristmanjinskihgrupa.DabisamiRomimoglidaini
cirajurealizacijuprojekatakakobisepomoglipotrebnojeomoguitistvaranje
dovoljno i kvalitetno obrazovnog kadra romske populacije koji koji bi bio
iskljuivoposveenpoboljanjupoloajasvognaroda.
Romi imaju ulogu najveih drutvenih rtvi, trenutno bez izvjesnijeg
izgledadaepostiistabilnost.Ekonomskosiromatvoimanjaksocijalneza
titeodraavajusenasvakiaspektivotadostojnogovjeka.Ulogainstitucijau
tom pogledu mora da se revidira kako bi se postigao odgovarajui stepen
drutvenekohezije,tojestandardmodernog,evropskogdrutvaiuuslovima
sistema slobodnog trita, koje proizvodi nejednakosti. Integraciju treba pos
matratiupravcusporazumijevanjaipribliavanja.
Asimilacijanekemanjinskegrupenegativanjeizbor.Drutvosarazli
kamauisetolerancijiipotovanjuigradinekonfliktnusredinu.Saeljomda
ostvarimotajciljmoramopokazatidrutvenuodgovornost,zrelostiviinivo
kultureiobrazovanja.
Zato institucije u skladu sa svojim legitimnim nadlenostima moraju
pruiti djelotvorne mehanizme manjinama kako bi iste mogle uticati na per
cepcijujavnogmnjenjakadasuupitanjunametnutaimogranienjaidrutve
ne frustracije koje proizilaze iz odbaenosti Roma kao prljavih ljudi kojima
trebapruitiprilikutekdaisteulice.Kaodravaidrutvoodgovornismoza
razvojaktivnogdijaloganasvimnivoima,stimtolokalnevlastiimajupose
banznaajutretitranjuosjetljivihproblemaRoma.Tiproblemisuirealnipro
blemisvakeoptineinjenihgraanaioptinskiakterimorajuuloitinaporei
materijalneresursedadoprinesurazvojuboljezajednice.
MnogiRominemajuosnovnoobrazovanje,dravljanstvo,iveunep
rimjerenimuslovima.Naalost,romskadjecazbognemarainiskogobrazova
njaroditeljaposebnoispatajujerjeprocesnjihovesocijalizacijegotovoneos
tvarivvankrugaporodiceiromskogokruenja.
Moramoteitiodravanjukultureiistorijesvakognarodailietnikegrupe,jer
je to jedini preduslov stvaranja pravne drave koja gaji multikulturalnost i
osobenostimanjinskihnaroda.
82
Sve politike razvijene i koje se sprovde za Rome moraju proi kroz

procesevaluacijeimonitoringapreduzetihmjera,apremaodgovarajuimin
dikatorima,kakobisenedostaciistihotklonili.Romimajepotrebnodatakvih
politikabudetoviekakobisenarazliitimpoljimadrutvenogivotaafir
misaliidalikonstruktivnidoprinosrazvojunaegdrutvaidraveucjelini.
Rominemajuuticajiutemeljenihnamjeradadoprinesujavnomipoli
tikom ivotu Crne Gore upravo zbog nerijeenih osnovnih ivotnih pitanja,
alinetrebaiskljuititumogunostdaseubudunostipruiRomimaprostor
zaveuparticipaciju,daihiutompogledutrebamotivisati.
,,Zatitanacionalnihmanjinaipravaislobodapripadnikatihmanjina
sastavnijedeomeunarodnezatiteljudskihpravaikaotakvaspadauoblast
meunarodne saradnje.8 Crna Gora kao drava prihvatila je najvee meu
narodne dokumente iz oblasti ljudskih prava i sloboda, i njene institucije su
dune da jaaju svoje kapacitete sprovodei politike i projekte koji bi domi
nantno bili usmjereni na pitanja manjina, a posebno Roma, jer oni su briga
cijelog crnogorskog drutva i nehumano bi bilo da i dalje budu zaaurena
zajednica. Ovoj populaciji uz potovanje svih njihovih kulturnih, vjerskih,
jezikihosobenostitrebadatimehanizaminkluzijeipratititajprocesusmjera
vajui ga ka cilju ostvarenja pravne drave i vladavine prava, u skladu sa
ustavnimopredjeljenjem.
Literatura
Deklaracija o pravima pripadnika nacionalnih ili etnikih, vjerskih i jezikih

manjina, Podgorica, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore,
2012.
Gidens,Entoni,Sociologija,Beograd,Ekonomskifakultet,2006.
InkluzijaRomauCrnojGoriPrmjeridobreprakseuCrnojGori,Podgorica,
CEDEM,2012.
Okvirnakonvencijazazatitunacionalnihmanjina,SavjetEvrope,1995.
StavoviRomaiEgipanaidrugihnacionalnihzajednicaoDekadiipoloaju
RomaiEgipanauCrnojGori,Podgorica,Graanskaalijansa,2014.
StreategijazapoboljanjepoloajaRomaiEgipanauCrnojGori20122016,
Podgorica,MinistarstvozaljudskaimanjinskapravaCrneGore,2012.
SavjetEvrope,Okvirnakonvencijazazatitunacionalnihmanjina,1995,str.5.
83

Tadi, Boidar, Sociologija politike, Podgorica, Univerzitet Crne Gore,

1996.
Ugovoreni brak, Ispovjesti Romkinja i Egipanki iz Crne Gore, Podgorica,

MinistarstvozaljudskaimanjinskapravaCrneGore,2013.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Generalna skuptina Ujedi

njenihnacija,1948.
UstavCrneGore,Podgorica,SlubenilistCrneGorebroj1/2007,2007.
http://www.montenegrina.net/
http://romiucrnojgori.org/
http://raeportal.com/
84
NIKOLARADUNOVI:
UDK:323.15(=214.58):35.07(497.16)
EUPRAVAUCRNOJGORIIPROBLEMISOCIJALNE
INTEGRACIJAROMA
EADMINISTRATIONOFMONTENEGROANDTHEPROBLEM
OFSOCIALINTEGRATIONOFTHEROMA
mrNIKOLARADUNOVI
DoktorantnaFakultetupolitikihnaukaUniverzitetaCrneGore
Apstrakt:UrazvijenimzemljamaEvropeisvijetaodavnojeinternet,
kao najbre razvijajui medij, prepoznat kao alat za brzu i efikasnu
integraciju.Osimmogunostidapojedinacistvarajumeusobevezei
interesne grupe, brojne drave su razvile modele elektronske uprave
kojaomoguavaudobnuiefikasnukomunikacijusadravnimorgani
ma i razliitim institucijama, jednovremeno podiui nivo transpa
rentnostiistepenukljuivanjagraanaunainupravljanjaidonoe
njeodluka.CrnaGorajekaokandidatzalanstvouEvropskojuniji,
posveena ispunjenju evropskih standarda kada je razvoj elektronske
upraveupitanju,iosimtojeuglavnomuskladilazakonodavstvosa
preporukamakojedolazeizEvrope,napravljenisuibrojnikoracina
faktikom zaivljavanju elektronske uprave. Vlada je napravila sajt
eUprave koji daje mogunost da se odreene usluge ostvare korie
njemonlineaplikacije.Ipak,zadostizanjenivoanajrazvijenijihuovoj
oblastibieneophodnouraditijomnogo.Istovremeno,kakobisebre
zadovoljili zahtjevi evropskih zvaninika, jedan od bitnih faktora je i
inkluzijaromskepopulacijeuCrnojGori,paseinatompoljuvego
dinamainenaporikakobiseRomimakaonajugroenijojmanjinskoj
nacionalnoj zajednici obezbijedili prihvatljivi uslovi za ivot. Iako se
ini da na ovom polju nema veih i znaajnijih pomaka, drava
izdvaja znaajna sredstva i uz pomo inostranih fondova ostvaruje
odreeninapredak,noimajuiuviduneusloveukojimaRomiive,ne
moe se za sada oekivati njihova inkluzija u informaciono drutvo.
Po svemu sudei, proi e jo mnogo vremena dok se ovoj ugroenoj
85

manjinineobezbijedimogunostkorienjainterneta,odnosnokomu
nikacijasadravnimorganimaiinstitucijamaupotrebomelektronske
uprave.
Kljunerijei:Elektronskauprava,integracijaRoma,evropskeinte
gracije,manjinskaprava
Abstract: In the developed countries of Europe and the world, the

internet,asthefastestdevelopingmedium,isrecognizedasatoolfor
therapidandefficientintegration.Besidesthepossibilitythatindivi
dualscreatemutualtiesandinterestgroups,manycountrieshavede
velopedmodelsofegovernancewhichprovidesacomfortableandeffi
cient communication withgovernment agenciesand variousinstitu
tions,simultaneouslyraisingtheleveloftransparencyanddegreeof
citizen involvement in management thinking and decisionmaking.
Montenegro is a candidate for membership in the European Union,
dedicatedtomeetingtheEuropeanstandardsinthedevelopmentofe
governmentandbesidegenerallyalignationofitslegislationwiththe
European recommendations, numerous factual steps are made to en
trench electronic government. The Government has made eGovern
ment site that provides the ability to achieve certain services using
onlineapplications.However,toachievethethemostadvancedlevel
inthisareaitwouldbenecessarytodomore.Atthesametime,inor
der to quickly meet of European officials, one of the most important
factorsistheinclusionof theRomapopulationin Montenegro, refe
ringtothisfieldforyearseffortsarebeingmadeinordertoprovide
acceptable living conditions for Roma as the most disadvantaged
minorityethniccommunity.Althoughitseemsthatinthisareathere
is no major and significant progress, the state allocates considerable
resources and with the help of foreign funds some progress has been
achieved,butbearinginmindbadconditionswhereRomalive,itis
expected, for now, their inclusion in the Information Society. By all
odds, it will take more time until this vulnerable minority does not
provide the ability to use the Internet, and communications with
governmentagenciesandinstitutionsuseelectronicgovernment.
Keywords: EGovernment , Roma Integration, European Integrati
ons,MinorityRights
86
NIKOLARADUNOVI:
1.Uvod
CrnaGorajeudecembru2010.godinepostalakandidatzalanstvou
Evropskuuniju(EU),aujunu2012.godineotpoelisuzvaninoipregovorio
pristupanju.Od2009.godinevlastiCrneGoreneprestanoradenapoveanju
spremnostizemljedaispuniobavezekojenameelanstvouEU,aEvropska
komisijaredovnoobjavljujeizvjetajeonapretkuCrneGore.Uizvjetajimase
navode ocjene o tome koliko je Crna Gora poboljala sposobnost ispunjenja
obavezakojeproizilazeizlanstvauEU.Jedanodbitnihfaktoranakojimase
insistira jeste poveanje transparentnosti organa dravne i lokalne uprave. U
tom smislu razliiti javni organi i slube rade na podizanju transparetnosti i
veem dostupu informacija graanima, ali je jedna od obaveza zadovoljenje
standarda u smislu omoguavanja privrednicima i fizikim licima da komu
nikacijusaadministracijomobavljajuelektronskimputem.Dokjeteknekoliko
izpredvienogsetauslugamogueodraditielektronskimputem,postavljase
pitanjedalidravainidovoljnodakorienjeovihuslugauinijednakodo
stupnimsvima?JednaodnajugroenijihzajednicauCrnojGorikojupredstav
ljaromskapopulacija,tekodaemoidakoristinovioblikkomunikacijesa
dravom,iporedtogatointernetpredstavljanajbrerastuimedijuistoriji,i
tosebrojkorisnikapoveavanesluenombrzinom.
2.Koracikainformacionomdrutvu
Ekonomska kriza koja je nakon svog poetka 2007. godine pogodila
veliki broj zemalja, ostavila je dubokog traga na crnogorsku ekonomsku i
socijalnu zbilju. Direktne strane investicije su svedene na najmanju moguu
mjeru,javnirashodisusvevei,socijalnonezadovoljstvorasteagarancijekoje
jedravadavalauprocesuprivatizacijeodreenihkompanijadanaspredstav
ljajuozbiljnuprijetnjubankrotudraveijasezaduenostzasamoetirigodi
negotovoudvostruila2008.dugjeiznosio27%brutodrutvenogproizvo
da,akrajem2012.milijardui700milionaeuraili51,2%BDPa.Predvianja
sudaedokraja2014.godinedugiznositidvijemilijardeeura,odnosno57%
BDPa. Ipak snanu podrku unaprijeenju drave u okviru Instrumenta za
pretpristupnupomo(IPA)dajeEvropskaunijapajetakouperioduod2007.
do2013.godineCrnaGoraizsredstavaIPAprimilapomouiznosuodpreko
200milionaeura.Izmeuostalogdiosredstavajeupotrijebljennaunaprijee
nju pruanja usluga graanima korienjem interneta kao medija nesluenih
potencijala. Internet je postao dominantan medij kako za komunikaciju kori
87

enjem razliitih modela elektronskih poruka i drutvenih mrea, te speci

jalizovanih audio i video softvera koji su dali mogunost da se u realnom
vremenu odvija bilo kakva vrsta komunikacije sa bilo kog mjesta, ali i da se
dijelenajrazliitijitipoviinformacijarazliitipisanidokumenti,slike,muzi
ka, video snimci i slino. Postalo je jasno da se ovakve mogunosti moraju
koristitizaunaprijeenjeivotagraana,anesamoumarketinkesvrhekako
su to od starta mnogi pogreno shvatili. Naravno, mogunost reklame i
promocije sebe i odreenih aktivnosti koje provodite sasvim je legitimno i
uputno iskoristiti do maksimuma jer nikad nije bilo lake i jeftinije doi do
ogromnog broja konzumenata kao u digitalnoj eri. Danas svi imaju pametne
telefone, tablete i kompjutere, i dostupnost interneta nije upitna maltene na
bilo kojoj taki planete. U nekim zemljama, poput Finske, pravo na pristup
internetujeproglaenoosnovnimljudskimpravom.UNjemakojiFrancuskoj
sudovidonosepresudezanaknaduonimakojimajebilouskraaneopravona
pristup internetu. Ali kakvo je stanje u Crnoj Gori? Naalost, iako postoji
prilinodobratelekomunikacionainfrastruktura,probleminezavrenetranzi
cijeimonopolskapozicijanadkorienjemteinfrastrukturedovelisudotoga
damnoginemajunovcadaodvajajuzajonedovoljnojeftinpristupinternetu.
Nanajveemsvjetskomgodinjemskupusapreko1.500uesnika,namijenje
nomrazvojuICTzajedniceWSISForum2013kojiimazaciljpruanjepodr
kekonkretnimkoracimauciljurazvojainformacionogdrutva,naceremoniji
otvaranja Samita, crnogorski ministar za informaciono drutvo i telekomuni
kacijeVujicaLazovijeizmeuostalogrekaodajeCrnaGoralideruregionu,
pa i u svijetu kad je u pitanju penetracija mobilne telefonije, i dodao Vizija
moderneadministracijeuCrnojGoripodrazumijevaupotrebuinformaciono
komunikacionihtehnologijaimese,izmeuostalog,uznatnojmjeriunapre
uje pruanje javnih usluga uz poveanje demokratskog uea i ukljuenja
javnostiuprocesudonoenjaodlukaikreiranjapolitike(CDM,2013).
IakoCrnogorcibezsumnjespadajuuredonihkojivoleikoristeteh
nologiju,izuzetnojemalibrojonihkojitehnologijukoristezakomunikacijusa
dravom. Da stvar bude gora, drava iako formalno pokuava da ispuni na
metnutejojobaveze,sutinskidosadanijepokazalaprevelikurazlikuuodno
su na raniju praksu kada je u pitanju odnos zapoljenih u administraciji za
korienje informacionokomunikacione tehnologije u komunikaciji sa graa
nima. Tako se nerijetko dogaa da na elektronske upite putem zvaninih
kontaktrubrikanasajtovimapojedinihorganaodgovoriilinestiuuopte,ili
stiu sa povelikim zakanjenjem. Oigledno, nije dovoljno omoguiti novi
88
NIKOLARADUNOVI:
model za komunikaciju graana i administracije, ve je neophodno obezbije

ditiislubenikekojiekoristititenoveoblikekomunikacije.
3.ElektronskaupravauCrnojGori
Pojamelektronskeupravepodrazumijevavieraznovrsnihvrstauslu
gaiservisa,alisegeneralnoodnosinamogunostkojomseomoguujekori
enje informacionokomunikacione tehnologije za lake i bre obavljanje ko
munikacijeizmeugraanaiuprave,dravneililokalnesvejedno,ilijednog
organaupravesadrugimislino.Naravno,ovenijerijeoobinojkomuni
kacijiusmislupostavljanjapitanjaidobijanjaodgovora,jerjetajdiounapred
nijim zemljama uglavnom rijeen kroz korienje takozvanog FAQa (fre
quently asked questions) koji je dostupan svima putem websajta svake
organizacijekojanudielektronskeusluge,pasetakopripomenuelektronske
upravemislikonkretnonazvaninurazmjenudokumentacijeizmeuorgana,
odnosno izmeu drave i pravnih ili fizikih lica. U tom smislu, evropska
agendajepredvielanekihosnovnih20uslugakojebitrebalodagraanima
budu dostupne 24 sata, 7 dana u neelji, 12 mjeseci u godini. Neke od tih
usluga su: servisi traenja zapoljenja kod zavoda za zapoljavanje, socijalno
osiguranje,linadokumenta,izvodiizmatinihknjiga,obavjetenjeopreselje
nju, usluge u vezi za zdravstvom (interaktivni savjeti u vezi sa dostupnou
usluga u razliitim bolnicama; zakazivanje pregleda) i druge (Maovi et al,
2010).
Oigledno je da se time to graani ili privrednici vie ne moraju da
dolaze u urede, agencije, lokalne uprave i slino postiu znaajni efekti na
unaprijeenju efikasnosti administracije. To svakako dovodi do potrebe za
manjim brojem zapoljenih u administraciji, a time se ostvaraju znaajne
utede u budetima drava. Predvia se da e Evropa imati godinje utede
zbogovihservisaoko300milijardieura(ICTResults,2010).
Crna Gora pokazuje posveenost procesu implementacije elektronske
uprave pa je tako preko svog Ministrastva za informaciono drutvo i tele
komunikacijeukljuenaunizprojekatakojiimajuzaciljunaprijeenjeuovoj
oblasti. Ipak, moda najinteresantniji pomak u tom smislu uinjen je puta
njemuradwebsajtawww.euprava.mekojiimazaciljdaukrajnjojlinijiomo
gui graanima sve ono to sugeriu direktive i smjernice iz Brisela. Upravo
zbog toga, svjedoci smo da je Vlada Crne Gore usvojila niz zakonskih akata
kojimaseureujestanjeuovojoblasti,aposljednjiunizujeZakonoelektron
skojupravikojijepratioidokumentAkcioniplanzarazvojeGovernmentado
89

2016. godine. Tim akcionim planom je predvieno da do kraja 2014. godine

putemsajtabudedostupno100servisakojenajeeinteresujugraane,ada
sedokraja2016.tajbrojduplira(Ministarstvozainformacionodrutvoitele
komunikacije, 2013). Trenutno je putem sajta dostupno 58 usluga. Meutim,
iako je oigledno da se stvari pomjeraju i da postoji volja da elektronska
upravabudedostupnavrlobrzousvompunomkapacitetu,trebaseposebno
osvrnuti na suinsko funkcionisanje dostupnih servisa. 58 dostupnih usluga
djeluje zaista impozantno, pogotovo ako znamo da se agendama Evropske
unijepreporuujeimplementacijasvega20usluga,odkojihje12zafizikaa8
zapravnalica.ReklobisedajeutomsmisluCrnaGoravienegozadovoljila.
No,dalijestvarnotako?Dalisugraanimazaistadostupnesveoveusluge
online?Akosemaloboljepogleda,moeseprimijetitidajekljunarazlikato
torazvijenezemljeterminelektronskaupravadoivljavajunaprilinorazliit
nain od onoga kako je to trenutno u Crnoj Gori. Naime, kada u Danskoj ili
Estoniji kaete da imate neku uslugu dostupnu preko portala elektronske
uprave, podrazumijeva se da vi iz kune udobnosti moete da poaljete za
htjevzanekimdokumentomiuploadujetesvepotrebnedokumentezadobija
njeonogatovamjepotrebno.Takoe,jednimklikomplatiteusluguelektron
ski, a onda i dobijete odgovor kao elektronski dokument, ili u nekim poseb
nimsluajevimaonubrzostignenavauadresu.UCrnojGorioveprocedure
izgledaju dosta drugaije jer skoro da je nemogue izvriti plaanje elektron
ski,vejenajeeneophodnoodlazitiubankuilinapotu,izvritiplaanje,a
onda dokaze o uplati odnositi do nadlenog organa. Za vei broj od nave
denih 58 dostupnih servisa, nasajtu postoji samo procedura i podaci o tome
kako je mogue ostvariti uslugu, to jest koliki su trokovi, kome se treba
obratiti i slino. Dakle, postojanje informacija o nekoj usluzi nije isto to i
pruanjeteusluge!
Druga stvar koja zahtijeva rjeavanje na sasvim drugaiji nain je
problemautentifikacijeisigurnostikomunikacijeieventualnihtransakcija.U
tomsmislupostojizakonskaregulativakojajeubitnomusklaenasaevrop
skimstandardima,nopitanjakojasetiuidentiteta,tojestelektronskogpot
pisa jo uvijek ne daju zadovoljavajue rezultate. Tek stotinjak fizikih lica
posjedujedigitalnicertifikat,aprepostavljasedajetoposljedicavelikihcijena
koje za ovu vrstu komunikacije nudi ovlaeno certifikaciono tijelo Pota
Crne Gore. Istovremeno Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomuni
kacijeimaovlaenjakadajeupitanjucertifikovanjedravnihtijelaiorgana,i
licazapoljenihunjima.Pravnihlicakojaposjedujuovakavcertifikatzaobav
90
NIKOLARADUNOVI:
ljanjeelektronskekomunikacijesaupravomuCrnojGorikrajem2013.godine
bilo je neto preko 3000. Ipak, potrebno je ispitati o kakvom nainu komu
nikacije se ove radi, to jest za kakve usluge certifikat koriste oni koji ga
posjeduju, i kakav je njihov utisak o tome da li su na taj nain lieni ranijih
predugihizamarajuihprocedurakojesubileobavezansastavnidiokomuni
kacijesaadministracijom.
Uvoenje elektronskih servisa pokazalo se dobro i kroz zaivljavanje
elektronske peticije, pa smo svjedoci da su neke akcije koje su graani
pokrenulinaovajnaindalerezultatapoputinicijativezaizgradnjunekoliko
vrtiaupojedinimcrnogorskimgradovima.Osjeasepomakiukomunikaciji
sapojedinimdravnimorganimakorienjememaila,madanijesusviorgani
toliko aurni to oigledno govori da na ovim poslovima i razumijevanju
potrebamodernogdrutvatrebadodatnoporaditisazapoljenimauadmini
straciji. Lokalne samouprave prate preporuke Vlade, a pojedine od njih, ije
finansijskostanjedozvoljavabrirazvoj,neusteusedasamepokrenuodre
ene inicijative. U tom smislu veina sajtova lokalnih uprava potuje pre
poruke udijeluaurnogobjavljivanjapodatakaojavnimnabavkama,oglasi
ma, programima rada, budetima, planovima i slino, a neke od njih, poput
Tivta,omoguavajugraanimadaelektronskiispratetokprocesakojiimaza
ciljdobijanjepojedinogdokumenta,ilisuverazvilepreduslovezasopstvenu
ICT mreu kojoj je jedna od kljunih karakteristika upotreba elektronskog
Documentmanagementsystema.Ovakavrazvojsopstvenihspecijalnodizajnira
nih segmenata softvera u cilju pospjeivanja razvoja elektronske uprave u
pojedinimoptinamapoputCetinja,Kotora,Ulcinja,Danilovgradaijonekih,
rezultat je uglavnom finansijske pomoi organizacija kao to je USAID ili
nekihdrugihslinihinostranihorganizacijaifondova.Takoeseizaprojekte
nadravnomnivou,kaotosuaktivnostinaomoguavanjuupotrebedigital
nih tehnologija u sudstvu ili ministarstvima, sredstva uglavnom nalaze iz
fondova pomoi kojima strani partneri ele da daju podrku Crnoj Gori na
svom evropskom putu, a sve u cilju podizanja transparentnosti i poboljanja
komunikacijesagraanima.
Ipak,nesmijemozaboravitidausvimnavedeniminstitucijamauglav
nomradeoniistiljudikojisutubiliiranije,kaoniinjenicudajeelektronska
upravajouvijekuprava!Toznaidasveonepokrenuteprocedureizahtjeve
neko treba da obradi i uskladi sa novim nainom komunikacije, to je,
pokazuje se, itekako veliki izazov za Crnu Goru koja mnoge od ovih stvari
radioitopodpritiskomevropskihzvaninika.
91

4.Socijalnougroenekategorijeiinternet
Nakonekonomskogbumakojijepredpoetakekonomskekrize,upli
vom ogromnog stranog kapitala kratkotrajno dao Crnoj Gori nadu da su
prolegodinesiromatvaitekogivljenjapogotovonakondevedesetihgodi
na prolog vijeka kada je Crna Gora bila pod meunarodnim sankcijama i
kadasugraanipotroilisvojeuteevineupokuajuostvarivanjanormalnog
ivota,nijesemoglopretpostavitidaeekonomskirastubrzopokazatisvoje
drugo lice. Visoke cijene nekretnina i velika potranja, uglavnom od strane
ruskih i drugih stranih investitora, koji esto uopte nijesu pitali za cijenu,
dovelisudostvaranjaambijentaukojemsumnogivoeniposlovnimambici
jamauloilivelikekoliinenovcaurazliiteprimamljiveprojekteodkupo
vineakcijadoulaganjaunekretnine.Nerijetko,velikibrojnjihjeuzimaokre
dite od banaka koje su sa druge strane davale i akom i kapom. Danas smo
svjedoci toga da su mnogi, i veliki i mali biznismeni, zarobljeni finansijskim
problemimaidugovima,gubitkomsvojihkuaiimanjakojasustavljanapod
hipoteku, a ogroman je broj onih koji grcaju u problemima to zbog svojih
kredita,tozbogtogajersubiliirantionimakojinevraajukredite.Nijemali
brojnitakozvanihprevarenihiranata,odnosnoonihkojinijesuniznalidasu
bilinekomeirantibankesujednostavnoprihvatalesvakakvepapiresamo
da bi plasirale kredite po uglavnom nepovoljnim kamatnim stopama ne po
tujuidobrubankarskupraksuivjerujuinarijeklijentima.Svjedocismo
brojnihsudskihprocesaijavnihobznanaoprevaramaovogtipa.
Sveovodovelojetogadajedobardiostanovnitvanarubuegzisten
cije,akadseznadajezvaninoprosjenanetozaradauCrnojGori486eura,i
da je potroaka korpa u decembru 2013. iznosila 797 eura1, te da se skoro
svakodnevno organizuju protesti radnika koji mjesecima i godinama ne
primaju plate, postaje jasnije da situacija nije nimalo ruiasta. Istovremeno,
velikibrojnezapoljenihkaodadopunjujeprilinoturobnu sliku crnogorske
ekonomske zbilje, iako pojedina istraivanja zauujue pokazuju zadovolj
stvograana,panijesurijetkeironinejavnereakcijemedijskihposlenikana
takvuvrstuistraivanja(Perovi,2014).
Iporedneredovnihprimanjaitekematerijalnesituacije,dostagraa
na se trudi da odri vezu sa svijetom putem interneta, iako jedan dio njih
pokuava da svede mjesene trokove na one najnunije za preivljavanje.
Iakosesadravnihfunkcijauglavnompriaonapretkuiekonomskomrazvo
Podacidostupninasajtuhttp://www.monstat.org/cg/
92
NIKOLARADUNOVI:
ju, posljednja kriza je imala za ishod da se i najvii zvaninici u obraanjima

javnostipozivajunaekonomskeproblemeinanekinainpriznajuukakvom
sestanjunalazimo.Naravno,uglavnomsekrivicazaovakvostanjeudrutvu
prebacujenaglobalnasvjetskadeavanjaavlastsepokuavapredstavitikao
nekokovodiraunadaublaiefektesiromatvakojeisplivavasvevie.Utom
smislu,jednaodlijepo zamiljenihakcijazasvesocijalno ugroeneisveone
koji ne mogu da priute sebi luksuz interneta u 21. vijeku jeste najava iz
Ministarstvazainformacionodrutvoitelekomunikacijeorealizacijiprojekta
WirelessMontenegro.OvimprojektomjepredvienodasekompletnaCrna
Gora pokrije beinim besplatnim internet signalom kako bi se svim gra
animaomoguilodabesplatnokoristeovajservis.Preciznostiradi,inicijalno
2011.godineprojekatuoptenijeimaociljdaomoguigraanimainternet,ve
samo pojedinim dravnim organima (Kala, 2011), ali ve poetkom 2013.
godine Vlada je promijenila odluku i najavila svoju namjeru da eli svim
graanima da prui usluge besplatnog interneta (Hadali, 2013). Naravno,
odkakojeprojekatnajavljen,teknanekolikoprometnijihlokacijauPodgorici
i Budvi moe se pristupiti mrei Free Montenegro. Znai, svi oni koji
nemaju para da sami plaaju, pristup internetu odnosno samo nekim od
osnovnih i nezahtjevnih servisa koji su dostupni ovim putem, mogli bi tre
nutnodaostvarenanekojodmalobrojnihlokacijauovadvagrada.Naravno,
preduslovjeidaimajuvremenaivoljedapotraeovelokacijeiodudonjih,i
da imaju ureaj kojim mogu ostvariti pristup internetu smartphone, laptop,
tabletislino!Reklobisedaezasocijalnougroeneovajprojekatimativrlo
maloefekta.
5.Romskapopulacijaidigitalnaintegracija
Za razliku od drugih manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih
zajednica,kojisuukljueniusavremenetokovecrnogorskogdrutva,Romii
Egipanisunajugroenijainajmarginalizovanijamanjinskanacionalnazajed
nica u Crnoj Gori. Niska ekonomska mo, nizak stepen obrazovanja, veoma
malibrojzaposlenih,neadekvatnistambeniuslovi,socijalnaneprihvaenostsa
reslovimaetnikihstereotipijaipredrasuda,specifiannainivljenjaidruge
karakteristike, samo su neki od uzroka njihovog tekog poloaja udrutvu.,
navodi se u Vladinoj Strategiji za poboljanje poloaja Roma i Egipana u
93

Crnoj Gori 201220162. Prema dostupnim podacima, 2011. godine se kao

pripadnikRomskepopulacijeuCrnojGoriizjasnilo6251lice,tojenetovie
od1%stanovnitva.Prihvatajuirazliiteregionalneievropskeinicijative,za
potrebe inkluzije Roma je u periodu od 2008. do 2012. godine potroeno u
Crnoj Gori 1.700.000 eura, no naalost posebno vidljivih rezultata nema. Do
stupni podaci pokazuju da i dalje najvei broj pripadnika romske zajednice
ivi u uslovima ekstremnog siromatva i veoma loeg standarda, posebno u
zdravstvenohigijenskom smislu, veliki broj ne posjeduje lina dokumenta,
nemazdravstvenoisocijalnoosiguranje,izuzetnojeloegobrazovanjaivei
najenezapoljena.
Strategijom je kao glavni cilj definisano poboljanje i unaprijeenje
poloaja Roma i Egipana u crnogorskom drutvu, to treba da dovede do
smanjenjarazlikakojesadapostojeizmeunjihovogpoloajaipoloajaosta
logstanovnitva,meutimdalijezaoekivatidasevidljivinapredakubrzo
desi? Ako se zna da dobar dio neromske populacije danas vapi za pomoi
svakogdanaiakosuuneuporedivoboljempoloajuodveineRomauCrnoj
Gori, jasno je da je pred dravom izuzetno zahtjevan i teak zadatak. Crna
Gora je pokazala u svijetu skoro nezabiljeen odnos prema ovoj populaciji,
koju je u najveem broju primila kao izbjeglice tokom ratnih dejstava na
Kosovu i okruenju, pa je ukupan broj onih koje je prihvatila dosegao skoro
etvrinunjeneukupnepopulacije,aliizgledadaebititekonapravitislian
podvigkadajeprocesnjihoveinkluzijeupitanju.Sobziromnaopredijeljenost
Crne Gore ka punopravnom lanstvu u Evropskoj uniji, veoma znaajan
dokument je i Evropski okvir za nacionalne strategije integracije Roma do
2020., koji trai da se napravi oigledna promjena u ivotima Roma. S tim u
vezi Strategija koju je usvojila Vlada, kako bi i na tom polju ispunila oeki
vanjaEvrope,imalajeuviduispunjenjeodreenihciljevauoblastimapristu
paobrazovanju,zapoljavanju,zdravstvenimuslugamaipravunastanovanje
iosnovnimuslovimaivota.OiglednojedaugroenimRomimatrebapruiti
najprije uslove za kolikotoliko podnoljiv ivot, ali je takoe evidentno da
meu te prioritete ne spada intenet konekcija. Niti konekcija, niti digitalna
pismenost,nitiomoguavanjeposjedovanjanekogodneophodnihureajaza
korienjeinterneta!Dakle,jasnojedaimadalekopreihprioritetakakobise
taj dio populacije bez diskriminacije pokuao integrisati. No zar nije danas
Dokument dostupan na http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=99613
&rType=2.
2
94
NIKOLARADUNOVI:
internet upravo mjesto na kojemu su svi socijalno integrisani, prije nego li u

obinomivotnomprostoru?Zarneleeunjemunajveeansezaukljui
vanje u zajednike sfere interesovanja, zajednike potrebe, otvaranje brojnih
mogunosti...Naravnodad,alinaalostneiuCrnojGorioptereenojpred
rasudama koje moda najbolje opisuje vicpitanje: to radi Cigo (pripadnik
romskepopulacije)nakompjuteru?,odgovor:RikapoRecycleBinu!Pri
takvoj percepciji veinskog dijela crnogorske populacije, anse za bre
prihvatanje Roma i njihovo ravnopravno ukljuivanje u drutvo izgledaju
minorne.
6.Zakljuak
Iako crnogorske instituciju ine vidljive napore na unaprijeenju i
votnihuslovaromskepopulacije,uprkosinostranojpomoiiagendamapred
vienimrazliitimakcionimplanovimaistrategijama,bieveomatekointe
grisatiovupopulacijuunajmasovnijesocijalnodrutvodananjiceinternet.
Osimtounajveembrojunemajuelementarnaznanjazakorienjedigitalnih
tehnologija, izuzetno loi uslovi ivota na listu prioriteta za unaprijeenje
zasigurno nijesu stavili upotrebu najsavremenijeg modela komunikacije.
Planovi koje crnogorska vlast realizuje na implementaciji elektronske uprave
kako bi svim svojim graanima omoguila udobniju komunikaciju sa drav
nimorganimaiinstitucijama,jouvijeknijesuobuhvatilisocijalnougroenei
manjinskegrupeinainnakojinjimatrebaobezbijeditijednakapravaimogu
nosti kao ostalima. Paradoksalno, najefikasniji nain komunikacije i ostvari
vanja graanskih prava, bie i dalje uglavnom nedostupan za one kojima je
modanajpotrebniji.RomiuCrnojGorienaalostumjestonadanjaoukljui
vanju u informaciono drutvo, i dalje matati o krovu nad glavom, hrani,
posluislocijalnozdravstvenojzatiti.
Literatura
CDM.(2013).CrnaGoraliderpobrojukorisnikamobilnihtelefona.
URL: <http://www.cdm.me/ekonomija/crnagoraliderpobrojukorisnikamo
bilnihtelefona>,Pregledano10.septembar2013.
Hadali,V.(2013).WirelessMontenegro:Traisemodelzabesplatni
internet za graane, u Pobjeda, Podgorica. URL: <http://www.pobjeda.me/
2013/02/17/trazisemodelzabesplatniinternet/#.UuQIiBA1hdg>,Pregledano
13.januar2014.
95

ICT Results. (2010). eGovernment and eParticipation u ICT Re

search The policy perspective. Brussels. URL: <http://cordis.europa.eu/
ictresults/pdf/policyreport/INF%207%200100%20IST%20Results%20brochure
egov.pdf>,Pregledano11.januar2014.
Kala, D. (2011). Infofest: Osnovana kompanija Wireless Monte
negro, Vijesti online. URL: <http://www.vijesti.me/vijesti/infofestosnovana
kompanijawirelessmontenegroclanak40710>,Pregledano13.januar2014.
Maovi,S.Saraevi,M.Kamberovi,H.Lonarevi,Z.(2010).Elek
tronski servisi u javnoj upravi kao uslov zauspostavljanje euprave, XIV
Konferencija:EgovernmentInformacionisistemdravnihorganaRepublike
Srbije.Beograd.URL:<http://www.academia.edu/934418/Elektronski_servisi_
u_javnoj_upravi_kao_uslov_za_uspostavljanje_eUprave>, Pregledano 9. ja
nuar2014.
Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomunikacije. (2013).
Akcioni plan za razvoj eGovernmenta do 2016. godine, Vlada Crne Gore,
Podgorica.URL:<http://www.euprava.me/vijesti/243/VladausvojilaAkcioni
planzarazvojeGovernmentado2016godine.html>, Pregle dano 15. januar
2014.
Perovi,V.(2014).Zadovoljan.Taka.,Dnevnenovine,URL:<http://
www.cdm.me/kolumne/zadovoljantacka>,Pregledano23.januar2014.
Vlada Crne Gore. (2012). Strategija za poboljanje poloaja Roma i
Egipana u Crnoj Gori 20122016. Podorica. URL: <http://www.gov.me/
ResourceManager/FileDownload.aspx? rId=99613 &rType=2>, Pregledano 9.
decembar2013.
96
SLAVKOMILI:
UDK:316.811/.815053.6(=214.58)
DJEJIPRISILNIBRAKOVIKODROMAIEGIPANA
ROMAANDEGYPTIANSCHILDRENSFORCEDMARRIAGES
mrSLAVKOMILI
Centarzabezbjednosna,sociolokaikriminolokaistraivanjaCrneGore
DefendologijaNiki
Apstrakt: Djeji rani i prisilni brakovi imaju obiljeja najsurovijih

krenja prava djeteta. Njihova pojava poznata je u istoriji ljudskog
drutvaunajranijimperiodimaljudskezajednice,kojasezadralasve
dodanasmijenjajuiformeispoljavanja.DanasjeovapojavauCrnoj
GoriprisutnakodpripadnikaRomaiEgipana.Kodoveetnikegrupe
dodatnojeoteanabrojnimprateimpojavamakojedjetetuonemogu
avajumogunostslobodeizbora,ekonomskeisocijalnesamostalnosti
apoveavajunjegovusocijalnuekskluziju.Zbogzabrinjavajuihraz
mjerainesagledivostiposljedicakojeizazivaju,djejibrakoviunutar
ovezajednicesemorajutoprijespreavati.Imperativanstavodkoga
sepolaziinameunarodnominanacionalnomplanu,pokazujedaje
javnostpostalasvjesnaopasnostiiposljedicakojemogunastatiakose
hitnonepreduzmuozbiljne,adekvatne isveobuhvatnemjere,kojee
omoguitiracionalnospreavanjedjejihbrakova.
Kljunerijei:Romi,Egipani,prisilnibrak,djeca,pravadjeteta
Abstract:Childrensearlyandforcedmarriageshavethecharacteris
ticsofthemostbrutalviolationsofchildrensrights.Theiroccurrence
isknowninthehistoryofhumansocietyfromtheearliestperiodsof
humancommunity,whichiskeptuptodatebychangingtheformof
manifestation.ThisphenomenonispresentnowadaysinMontenegro
amongmembersofRomaandEgyptians.Thishasbeenfurtheraggra
vatedbyanumberofrelatedphenomenathatpreventthepossibilityof
the child freedom of choice in this ethnic group, economic and social
independenceandincreasingitssocialexclusion.Duetothealarming
97

scale and unpredictability of its effects, childrens marriages within

thesecommunitiesmustbepreventedassoonaspossible.Imperative
position from which it is based both on international and national
level, shows that the public became aware of the dangers and
consequencesthatcanoccurifnotpromptlytakeserious,appropriate
and comprehensive measures that will enable rational prevention of
childmarriages.
Keyword: Roma, Egyptians, Forced Marriage, Children, Childrens
Rights
1.Uvod
Osnovno pitanje kojim se pokuava pronai odgovor pod snanim

zagovaranjemorganizacijacivilnogdrutvaimeunarodnihinstitucijajekako
sprijeititrgovineromsko/egipanskedjeceradibraka.Ovajfenomenurom
skoj zajednici predstavlja jo uvijek estu pojavu, utemeljenu na obiajnom
pravuRomaiEgipana.Djejibrakpredstavljaniskorizinuivisokoprofita
bilnu djelatnost za izvrioce djela, koji najee nemaju samo za posljedicu
sticanje materijalne novane vrijednosti ve i svaki drugi vid eksploatacije.
Ovapojavaposebnojeopasnakadazateioblikimaizvrenjekrivinogdjela
uzprinuduodstraneroditeljailistaratelja.Uizvrenjuinakupoprodajedje
teta postoje bitna obiljeja nekoliko krivinih djela najee su to: Trgovina
ljudima,VanbranazajednicasamaloljetnikomaliikrivinodjeloNasiljeu
porodici i porodinoj zajednicu. esto postoje i bia nekih drugih krivinih
djela ili prekraja. I ako potraga za odgovorom na ovo sutinsko pitanje nije
dodanasokonana,ohrabrujeinjenicadajeborbaprotivdjejihranihipri
silnihbrakovazapoeta.UCrnojGoritojezaslugaenskihromsko/egipan
skihorganizacijacivilnogdrutva.Utojborbi,inise,imapunolutanja,mno
gonesnalaenjaipraznihhodova.Crnogorskodrutvonemadjecuzabaca
nje, zbog toga se moraju preduzimati energinije mjere na razvijanju svijesti
kod mladih ljudi i razbijanju predrasuda i negativnih obiaja. Dosadanji
skromni edukativni programi nijesu dali zadovoljavajue rezultate. Pojava
ranih brakova prisutna je i u brojnim drugim kulturama. Ova pojava nije ne
poznata ni kod nas, ali skoro do nedavno nije zavreivala panju javnosti,
dravnihorganaiorganizacijazazatituljudskihprava.Zatoseuovojmjeri
98
SLAVKOMILI:
zadraladodanasuRomskojiEgipanskojzajednicinijenikakvatajna.Visok
nivosiromatva,patrijahalnosti,neobrazovanjainepismenosti,uticajsnanih
drutvenihpromjenainezainteresovanostnadlenihorgana,samosunekiod
brojnih razloga zato se u negativnom tradicionalnom smislu ova pojava
zadraladodanas.Brojdjejihbrakovatekojetanostatistikiizmjeriti,pra
titi i kontrolisati. Jo uvijek nema preciznih podataka koji na priblian nain
ukazuju, koliko je u prolosti bilo prisilnih djejih brakova i koje su stvarne
razmjeretete?Kolikajetamnabrojkaovogoblikakriminala?Premapoda
cima Sudskog Savjeta Crne Gore bez etnike stratifikacije u posljednjih pet
godina u Crnoj Gori doneeno je 18 presuda od kojih je od strane Osnovnih
sudova izreeno 5.zatvorskih kazni od kojihsu dvije pravosnane,11 lica je
kanjenouslovnomkaznomodkojihsu10pravosnanepresude,dokjepre
ma 2 lica izreena mjera upozorenja1. Podaci pokazuju da se u ovoj oblasti
vodi blaga kaznena politika. Pouzdano se zna da je ova pojava prisutna u
svimzemljamaZapadneBalkana,Evropepaakisvijetaanjomejekodnas,
najugroenijapopulacijaRomaiEgipana.Pozitivnopravnipropisivrloesto
nemoguraskritiputBoginjiPravde,usljedhomogenostiodreenihetnikih
grupa, ne zainteresovanosti nadlenih organa, stigme i diskriminacije jer
predstavljajujavnutajnuipreutnoodobravanjenajveihpolicijskih,tuila
kihisudskihistancikojibitrebalibitikopaiputakapravdiipravinosti.
Svake godine u zemljama Zapadnog Balkana stotine mladih iz populacije
Roma i Egipana prisili se da napusti svoj dom, podvrgne tekom prisilnom
fizikomradu,seksualnojeksploataciji,zanemarivanjuizlostavljanju,vrenju
krivinih djela kako bi svojim savremenim robovlasnicima omoguili i
produilitureproduktivnonehumanufunkciju.DjejibrakkodRomaiEgip
ana liava obrazovanja, zdravlja i planova za budunost djevojice koje ga
uspostavljaju ne svjesne odgovornosti i teine braka. esto djeca koja doiv
ljavaju ovakva iskustva, rtve su nasilja u porodici od strane svoje primarne
porodiceiporodiceukojojprisilnodou,preranojtrudnoiikomplikacijama
koje prate proces trudnoe i poroaja, fiziki ne dovoljno razvijene ene.
Porednizaproblemakojenosesasobom,djejibrakoviuskraujumaloljetnoj
rtviimogunostzaposlenja,podspjeujuveprisutnoekstremnosiromatvo.
Bez obzira na razliite faktore, uticaj tradicije, nizak nivo obrazovanja, ne
informisanost,utanjeporodiceikole,kojidoprinosezakljuivanjubrakakod
PodaciSudskogsavjetaCrneGore,dobijenidana06.12.2013godineputemZahtjevazapristup
podacimazaKrivinodjeloizl.216KZCGVanbranazajednicasamaloljetnikom.
99

djeceilinjihovivotuvanbranojzajednici,oninikakonemogubitiodgovor
nadlenihslubi i institucija za prihvatanje situacije, bez traenja adekvatnih
rjeenjaiutvrivanjanajboljeginteresadjetetausvakompojedinanomslua
ju. Proces uslovne prodaje nevjeste zasnovan je na obiajnom pravu unutar
zajednice.Obiajnesmijebitijaiodzakona.Zajednicaobiajuvaoduticaja
spoljanjesredineadodatnogapodspjeujeiinjenicadavelikibrojromske
djecekaoivelikibrojizbjeglicaiinternoraseljenihlicanijezvaninoupisanu
matineregistredravljanakojevodenadlenidravnirgani,imevelikibroj
djeca,formalnopravnoinepostojiunaojzemlji.Nevinostnevjestepredstav
ljamjerilovrijednostii onokarakteriecijenukojasemoekretatiod 200do
15.000 eura a nekada i vie. Obiajnim normama ranije bogatsvo i drutveni
znaajporodiceuzajednicibitnoodreujecijenu.PremamiljenjuNirenberga
(DadNirenberg2013:121)ovanegativnatradicijanastalajeuvrijemekadasu
Romibilirobovitokom19.vijeka.Tadajeplemstvootimaloropkinjeapose
ban feti su im bile djevice. Niko nikada nije odgovarao za ova zlodjela i
silovanja.Siromaneporodicesutomoraledatrpe.UIzvjetajuUNICEFaiz
2004godine35%RomkinjauRumunijiudajeseprije16godine,31%sa17ili
18godina,i26%izmeu19i22godineivota.Samo8%enaudajeseposle
22gegodine.BrojRomauRumunijiprocjenjujesenaoko2miliona.Obiajno
pravomladimdjevojkamapredstavljaproblemjernevjestiniroditeljiusluaju
raskida braka moraju vratiti dupli novac a nevjesta trpi sramotu u svojoj
zajednici.PremaistraivanjuCentrazaromskeinicijative(2006:30)nauzorku
od91ispitaniceusedamcrnogorskihgradovaukojimaneivipodjednakbroj
Romanjih71seizjasniladaukolikonevjestanijenevinamladutukuivraaju
jekuiiliudajuzastarca.PremapodacimaSudskogSavjetaCrneGorestaros
nastrukturaizvrilacakrivinogdjelaizl.216KZCGVanbranazajednicu
samaloljetnikomupogledustarostiizvrioca,pokazujedasuposljednjihpet
godina(20092013)vanbranezajednicesklapalalicarazliiteivotnedobiak
isa85godinaivotnestarosti2.Romkinjenemoguuznaajnombrojusluaje
vadonositisameodlukejerporodicanepotujeodluku,dasedjevojkasama
uda za koga ona hoe, ak 51 od 91 ene se izjasnila da bi tim postupkom
iskazala ne potovanje za roditelje. Ona vie nema vrijednost koju je imala
prijenjeneudaje.Uzajednicisevjerujedaukolikosemladaosobaneudana
vrijeme to e uticati na zajednicu i da e se teko kontrolisati ena i njena
Ibid, od 19 godina (4) izvrioca, od 20 do 32 (10) izvrilaca, od 34 (2) i 42(1) izvrilac dok je
zabiljeenodajeivanbranuzajednicuzasnovalolicesa85godinastarosti.
2
100
SLAVKOMILI:
pouda. Obiaj nalae i bijeli arav koji mora nakon prve brane noi biti
umrljan krvlju nevjeste. Bez krvavog arava djevojka moe navui sramotu
itavoj iroj porodici. Djevojke starije od 25 godina u tradicionalnom smislu
smatrajusekaousjedjeliceinjihovauslovnavrijednostjemanja.Ouva
nju nevinosti djevojke podreeno je itavo njeno vaspitanje, obrazovanje pa
akiivot.Upravomaloljetnikibrakovisekoristekaoprevencijakojabidje
vojcionemoguilatakvuvrstugreke.KodRoma,Egipanailiergarapostoje
razliiti naini prikazivanja nevinosti djevojke drugim gostima za vrijeme
svadbe u pogledu ko i na koji nain moe provjeriti bijeli arav? Koliko je
nevinostkaomjerilovrijednostivaanpreduslovmoralakoddjevojicaovo
istraivanje izraeno u apsolutnim brojkama pokazuje da bi 83 ene od 91
koliko ih je anketirano, eljelo da njihove porodice saznaju da li je ispitanica
nevina.Izrazitovisokbrojispitanikanebinitapromijeniouvezisanegativ
nimobiajemiak59ispitanicasvakiputsepovinujeodlucisvojihroditelja.
PremaistraivanjuCRINikisamozaNiki,nauzorkuod209ena,koje
je sprovedeno 2005 godine 48,9% Romkinja ivi u vanbranoj zajednici, dok
48,6%ispitanicanijelinobiralosvogpartnera.Analizirajuipodatkeotome
kojedjevojcinametnuoranuudajunameeseinjenicadajeodtogaprocenta
djevojicama75,4%ranihudajanametnulairarodbinadokjetootacuinio
24,6%sluajeva.
2.Relevantnimeunarodnipropisizasuzbijanje
maloljetnikihdjejihbrakova
UNKonvencijaopravimadjetetajedinstvenjemeunarodnidokumentu
zatiti prava i interesa djece. Posebnost Konvencije, u odnosu na brojne
dokumenteoljudskimpravimauopte,ogledaseuinjenicidajednimdoku
mentom uspostavlja sva prava za svako dijete, da sva prava uspostavlja kao
jednakovanaiosnovnaidameunjimanemahijerarhijeponjihovojvanos
ti. Jedno od prava garantovanih Konvencijom je pravo djeteta na zatitu od
svakog oblika nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i nemarnog postupanja.
PrihvatajuiKonvencijudravaprihvataobavezudapravagarantovanaKon
vencijom obezbijedi za svako dijete, te da u svim aktivnostima koje se tiu
djece od primarnog znaaja budu interesi djeteta bez obzira na to da li ih
sprovodejavneiliprivatneinstitucijezasocijalnuzatitu,sudovi,administra
tivni organi ili zakonodavna tijela. Drave lanice se obavezuju da djetetu
obezbijede takvu zatitu i brigu koja je neophodna za njegovu dobrobit, uzi
majuiuobzirpravaiobavezenjegovihroditelja,zakonitihstaralacailidrugih
101

pojedinacakojisupravnoodgovornizadijeteipreduzimanjeutomciljusvih
potrebnihzakonodavnihiadministrativnihmjera.Dravelanicesestarajuda
institucije,slubeiustanovekojesuodgovornezabriguilizatitudjecebudu
u skladu sa standardima koje su utvrdili nadleni organi, posebno u oblasti
bezbjednostiizdravlja,brojuipodobnostiosoblja,kaoistrunognadzora.
Konvencijaoukidanjusvihoblikadiskriminacijeenaiz1981.godineulanu
2. poziva drave na preduzimanje svih odgovarajuih mjera, ukljuujui i
zakonodavne, radi izmjene ili ukidanja postojeih zakona, propisa, obiaja i
praksi koji predstavljaju diskriminaciju ena, obavezuje drave na preduzi
manjesvihodgovarajuihmjerausvimoblastima,ukljuujuiizakonodavne
kakobiosiguralipunrazvojinapredovanjeenetekorienjeiuivanjeljud
skihpravaiosnovnihsloboda,utvrujedasklapanjebrakadjetetanemanika
kav pravni uinak, te se drave obavezuju preduzeti sve potrebne mjere,
ukljuujuiizakonodavne,radiutvrivanjanajniihgodinaivotazasklapa
njebraka.
Konvencijaopristankunabrak,minimalnojdobizazakljuivanjebrakairegi
straciji brakova iz 1962. godine obavezuje na preduzimanje svih neophodnih
mjera u cilju ukidanja takvih obiaja, zakona i praksi obezbjeujui, izmeu
ostalog,potpunusloboduu
izborubranogdruga,imeseeliminiuupotpunostidjeijibrakoviivjeridbe
mladih djevojaka prije puberteta, uspostave odgovarajue kazne gdje je to
potrebnoiuspostavecivilniilidrugiregistarukomeesvibrakovibitizabi
ljeeni. Drave ugovornice ove Konvencije e preduzeti pravne mjere radi
odreivanjaminimalnestarosnedobizabrak.
Principizabranediskriminacijeijednakostipredzakonomsuosnovni
preduslovizauivanjesvihljudskihimanjinskihprava,alinijesudovoljniza
obezbjeenjefaktikejednakopravnostimanjinesaveinom,posebnozazati
tu posebnog manjinskog identiteta. Ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i
ukupnopoboljanjepoloajaRomaiEgipanaimaiviestrukekoristizauku
pnocrnogorskodrutvo.Uravnoteenekonomskiisocijalnirazvoj,dodatnisu
stimulanszatenjuCrneGorekaomultietnikedemokratskedravekairim
integrativnimprocesima.
FakultativniProtokoluzKonvencijuopravimadjetetaoprodajidjece,djeijoj
prostituciji i pornografiji zabranjuje prodaju djece, djeiju prostituciju i djeiju
pornografiju, smatrajui da UN Konvencija o pravima djeteta priznaje pravo
djetetadabudezatienoodekonomskeeksploatacijeiodobavljanjasvakog
poslakojibimogaobitiopasanilibimogaoometatiobrazovanjedjetetailibi
102
SLAVKOMILI:
mogaobititetanpozdravljedjetetailifiziki,mentalni,duhovni,moralniili
drutvenirazvojdjeteta.
Takoe, Konvencija o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i sek

sualnogzlostavljanja(SavjetEvropeCETSNo201)iKonvencijaSavjetaEvro
pe o borbi protiv trgovine ljudima vani su meunarodni propisi kojima se
zabranjuje i osuuju svi oblici eksploatacije djece ali i Pekinka platforma za
akciju(1995)kojajeuslijedilanakonetvrtesvjetskekonferencijeUjedinjenih
nacija o enama. Ovi meunarodni instrumenti obuhvataju iskorjenjivanje
tetnihobiajaitradicija,nasiljenaddjevojicama,pristanaknabrak,uzrastza
brak,registracijubrakaisloboduizborabranogpartnera.Dravajeuobavezi
da preduzme sve odgovarajue mjere da bi se sprijeilo otimanje, prodaja i
trgovina djecom za bilo koje svrhe i u bilo kom obliku. Zatita se ogleda i u
preduzimanju svih mjera na zatiti djece od eksploatacije tetne po bilo kom
vidu djeje dobrobiti. Prodaja djece jeste svakiin ili djelo putem kojeg neka
osobailigrupaprodajedijetedrugimosobamazanovanuilibilokojudrugu
koristiliprotivuslugu.PreporukamaCEDAWKomitetazaCrnuGoru(ta.39)
Prinudni i rani brakovi ovo tijelo preporuuje da drava potpisnica pojaa
napore na podizanju svijesti meu romsko/egipanskom populacijom o zab
rani prisilnih i djejih brakova, kao i o tetnim efektima ovakvih brakova na
mentalno i reproduktivno zdravlje djevojica, i da efikasno ispituje, sudski
procesuiraizakonskikanjavausluajevimaprisilnihiranihbrakova.
3.Problemiuimplementacijinacionalnihpropisaiotkrivanju
djejihbrakovakodromsko/egipanskepopulacije
Odredbenacionalnihpropisaukazujunamogunostiprimjenepravnih
normiuciljuostvarenjabiairegspektrakrivinihdjelaiprekrajakojimase
mogusankcionisatinegativnetradicijedjejihiprisilnihbrakova.estobrojni
zakljucisaKonferencijakojesuveodranenijesuuspjeledapodstaknunad
lene organe da se aktivnije ukljue u rjeavanje ugovaranja nedozvoljenih
vanbranih djejih zajednica i prisilnih brakova koje pozitivni propisi nae
zemlje jo uvijek neuspjeno sankcioniu i prepoznaju. Ustavom Crne Gore
eksplicitnojepropisanodadijeteuivapravaislobodeprimjerenonjegovom
uzrastuizrelosti.Djetetusegarantujeposebnazatitaodpsihikog,fizikog,
ekonomskogisvakogdrugogvidaiskoriavanjaizloupotrebe.Meunarod
no pravo ima primat nad nacionalnim pravom, samim tim i nai nacionalni
propisi usklaeni su sa svim vanim normama komunitarnog prava. Ustav
Crne Gore je proklamovao da majka, dijete i porodica kao cjelina uivaju
103

posebnuzatitu.Djetetusejemiposebnazatitaodpsihikog,fizikog,eko
nomskogisvakogdrugogiskoriavanjailizloupotrebe,aroditeljisuobavez
ni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i koluju. Ove naelne odredbe Ustava
zorno svjedoe da porodica predstavlja temelj drutva. Ovaj vid nasilja nad
djecom predstavlja oblik drutvene patologije, bolesti koja razara vrijednosti
nakojimaopstajejednazajednica.Naovakavproblemtrebaodgovornoisve
obuhvatnoreagovatiuzangaovanjetoiregkrugainstitucija.Osimnaelnih
odredabaUstavakojimasegarantujeposebnazatitaporodice,eneidjeteta,
kodnassudjejibrakovipredmetizakonskogregulisanja.
Porodini zakon je uvaio posebna prava djeteta u porodinim odno

simakaotekovinusavremenogprava.Potojedijetesubjektpravaisamosvje
snalinost,njegovapravanijesuizvedenaizpravaroditeljainezaviseodnjih.
Brakureujekaozajednicuivotamukarcaienekojasezasnivanaslobod
nojodlucidasklopebrak,nanjihovojravnopravnosti,uzajamnompotovanju
imeusobnompomaganju.Braksesklapasaglasnouvoljamukarcaiene
datihprednadlenimorganominemoesesklopitiakotavoljanijeslobod
na.Braknemoesklopitilicekojenijenavrilo18godinaivotaosimuizuze
tnimsluajevimapoduslovimakojisupropisaniposebnimzakonom.Ispod16
godinaivotnestarosti,maloljetnomlicunijedozvoljenbrak.Porodinizakon
propisujenainnakojidijetekojejenavrilo10godinaivotamoeslobodnoi
neposredno,izrazitisvojemiljenjeusvimpostupcimaukojimaseodluujeo
njegovimpravimaiizraavanjusvogmiljenja.Takoe,dijetemoepodnijeti
tubu u sporu za zatitu svoga prava. Nije rijedak sluaj da se kod Roma i
Egipanaobavljajuvjerskibrakovi,neophodnojenaglasitidaiakojesklapanje
vjerskogbrakadozvoljenoponaimpozitivnimpropisima,tajbrakneproiz
vodi porodinopravne posljedice pa se podrazumijeva da dijete koje se ne
moevjenatigraanski,tonemoepopraviluuinitinivjerskimsklapanjem
braka.Dakle,brakmaloljetnihlicanemoesesklopitiuzodsustvovolje.Pri
sustvomvoljebraksemoesklopitisamouzakonompredvienimsluajevi
ma.
Krivinim Zakonikom propisije se zatita ovjeka i drugih osnovnih

drutvenihvrijednostiovajpropispredstavljaosnovigranicezaodreivanje
krivinih djela, propisivanje krivinih sankcija i njihovu primjenu, u mjeri u
kojojjetonunozasuzbijanjetihdjela.KriviniZakonikomsepropisujubroj
na krivina djela od kojih se izvjestan broj propisanih krivinih djela moe
primijeniti i na problematiku o kojoj se govori u ovom radu. Punoljetno lice
kojeiviuvanbranojzajednicusamaloljetnimlicem,ovomradnjominikri
104
SLAVKOMILI:
vinodjeloVanbranazajednicusamaloljetnikom(l.216KZCG)ipostde
liktnokazniesezatvoromodtrimjesecadotrigodine.Takoe,kazniesei
roditelj, usvojilac ili staralac koji maloljetniku omogui da ivi u vanbranoj
zajednicisadrugimlicemiliganatonavede.Teioblikovogkrivinogdjela
jeakojedjelouinjenosilom,prijetnjomiliizkoristoljubljaitadajepredvie
nakaznazatvoraodestmjesecidopetgodina.Iskljuivanjeodgovornostiza
ovokrivinodjelo,kojesenajeekvalifikujeupraksi,jeukolikosebrakve
zakljuitadasegonjenjeneepreduzeti,aakojepreduzeto,obustaviese.
Najeiproblemupraksipredstavljajusituacijekojesuvrloestekod
RomskeiEgipanskepopulacijedamukaracienamaloljetnicizasnujuvan
branuzajednicupaseuradnjamamaloljetnikanemoeprimijenitiovokriv
no djelo. U postupku dokazivanja i kriminalistiko/pravnog dokazivanja
ovogkrivinogdjela,dodatnojeoteanahomogenouovegrupestanovni
tva, (manjinski status, homegenost i zatvorenost etnike grupe), problemi
unutarzajednice(neobrazovanostinepismenosti,negativniobiaji,visoknivo
siromatva, patrijahalnosti, snane drutvene promjene i ne zainteresovanost
nadlenihorgana).Takoe,kaobitnooteavajuifaktorizaspreavanjeovih
pojavauzemljamaregionauzimajuseinesenzibilisanostslubenikapolicijei
nedostatakpripadnikaromskepopulacijeupolicijskomsastavukaoipredra
sude ciganski kriminalitet, ne senzibilisanost tuilatva kao bitnog drav
nog organa u postupku izviaja u krivinom postupku. U dokumentima
OSCEa pored ovih problema esto su uoljivi i problemi koji se odnose na
pretrese policije, racije, zaustavljanja i zastraivanja, deloacije, upravljanje
tenzijama i konfliktima izmeu razliitih zajednica, kao i borbu protiv rasno
motivisanih incidenata i krivinih djela. Prema anketi EUMIDI, u prosjeku
svakidrugiRom,ispitanusedamdravalanicaEU,smatradagajepolicija
zaustavilazbogetnikogporijekla.Istraivanjapokazujudasuvelikombroju
Romima uskrauju osnovna prava prilikom lienja slobode i zadravanja.
Romisunekimsluajevimazbognepostojanjazemljinihknjigabiliiseljavani
a i veinsko stanovnitvo je negodovalo zbog njihovog nastanjenja. (OEBS).
Krivina djela u glavi IX Krivinog Zakonika Krivina djela protiv braka i
porodice veoma su znaajna sa aspekta suzbijanja ovog problema. U oblasti
krivinopravnezatiteporodicepostojeidodatnirazlozidasekrivinopravo
koristisakrajnjomuzdranou(ultimaratio)alikadajeupitanjuzatitadjece
KriviniZakonpropisujeznaajnostroijesankcije.
Porodiniodnosisetiteprvenstvenoumjerizatitemaloljetnihlano
va porodice, kao i onihlanova porodice prema kojima se vre tee povrede
105

njihovih osnovnih prava. Neka krivina djela iz Krivinog Zakonika Crne

Gorekojimasetitibrakiporodicamoguseuodreenimsluajevimaprimi
jeniti u sluajevima koji imaju za cilj suzbijanje ove pojave. Dvobranost
bigamijapredstavljajednoodnajstarijihkrivinihdjelakojejedanasizgubilo
na znaaju i teini; Mada kada je u pitanju Romska i Egipanska zajednica
dvobranost i dalje postoji. esto se ispoljava kroz vanbranu zajednicu sa
dvijepaakitriene.Zakljuenjenitavogbrakainkriminieseprevarnopos
tupanje jedne strane prema drugoj prilikom sklapanja (zakljuenja) braka sa
radnjomprikrivanjailidovoenjaiodravanjauzabludilicasakojimsezak
ljuujebrakupogledunekeinjenicezbogkojejebraknitav;Zaputanjeizlos
tavljanjemaloljetnoglicakojaradnjapredstavljagrubozanemarivanjedunos
tizbrinjavanjaivaspitanja;Nasiljeuporodiciiporodinojzajednicipredstavlja
medijskinajviepraenuoblastupravozbogspecifinostiporodinihodnosa.
Ovokrivinodjelojeinajee,jerseprimjenomgrubognasiljanaruavatje
lesniintegritetlanovasvojeporodiceiliporodinezajednice.Krenjeporodi
nihobavezapredstavljanajdrastinijekrenjedunostikojaugroavajuegzis
tencijudrugoglanaporodice.Posebnoakoseusljeddrastinenebrigedogodi
dakodlanaporodicenastupitekonaruavanjezdravljailismrtlanaporo
dice;
Dobrokrivinozakonodavstvojeneophodnapretpostavkazaefikasni
jesuzbijanjekriminaliteta.Iakotouvelikojmjerizavisiiodnjegoveprimjene,
izmijenjeniidopunjeniKrivinizakonik,osimtogatopredstavljatimoderani
savremen zakonik, omoguje efikasnije suzbijanje kriminaliteta i ostarivanje
zatitnefunkcijekrivinogpravasjednestrane,auzpotovanjesvihprincipa
pravnedrave,sdrugestrane.
KrivinodjeloTrgovinaljudima(l.444KZCG)kojeseveomaestou
strunimkrugovimanavodilokaoalternativazasuzbijanjedjejihranihipri
silnih brakova propisuje radnju izvrenja na nain ko silom ili prijetnjom,
dovoenjem u zabludu ili odravanjem u zabludi, zloupotrebom ovlaenja,
povjerenja, odnosa zavisnosti, tekih prilika drugog, zadravanjem linih
ispravailidavanjemiliprimanjemnovcailidrugekoristi,radidobijanjasagla
snostiodlicakojeimakontrolunaddrugimlicem:vrbuje,prevozi,prebacuje,
predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili dri drugo lice, a u
ciljuprinudnograda,dovoenjaupoloajsluge,vrenjakriminalnedjelatnos
ti,prostitucijeiliprosjaenja,upotrebeupornografskesvrhe,radioduzimanja
dijela tijela za presaivanje ili radi korienja u oruanim sukobima, kaznie
sezatvoromodjednedodesetgodinaukolikojedjelouinjenopremamalo
106
SLAVKOMILI:
ljetnom licu uinilac e se kazniti kaznom propisanom za to djelo i kad nije

upotrijebiosilu,prijetnjuilinekidrugiodnavedenihnainaizvrenjakaznom
zatvora najmanje tri godine. Takoe, tei oblik propisan je i ako je nastupila
teka tjelesna povreda nekog lica, nastupila smrt jednog ili vie lica strogim
zatvorskimkaznama.
Obzirom da su se implementaciji Krivinog Zakonika javili odreeni

problemiZakonomoizmjenamaidopunamaKrivinogZakonikaCrneGore
dolojedoizmjenakojepogodujuspreavanjudjejihranihiprisilnihbrako
va, dodavanjem rijei ropstva i ropstvu slinog odnosa kao i rijei sklapanje
nedozvoljenogbraka.
Zakon o zatiti od nasilja u porodici predstavlja pravni akt kojim se

propisuju prekraji iz oblasti suzbijanja svih oblika fizikog, psihikog, eko
nomskog,seksualnognasiljanadenamaiporodici.Pitanjeporodinognasilja
jeskoroglobalnifenomeninalazisemeduprioritetimanekihmedunarodnih
organizacija kao npr. Savjeta Evrope koji kroz saoptenja za javnost svog
Generalnogsekretarakonstantnoukazujenaovajozbiljanproblemmodernog
evropskog drutva.PremaistraivanjimaSavjetaEvrope12%do15%enau
Evropijenakonnavreneesnaestegodinebiloizloenonasilju.Akosetome
dodajuidjecakojatrpenasiljeovabrojkaznaajnoseuveavaizahtijevaod
svihudrutvujasnuInedvosmislenuakcijuradisreavanjaporodinognasi
lja.
Nasiljeuporodicidobijasveiriobimiobuhvatarazliiteoblikepovr
jedivanjafizikog,seksualnogipsihikogintegritetalanovaporodice.Nasilje
semanifestujekrozpojavneoblike:fizikog,emocionalnogiseksualnogzlos
tavljanjaizanemarivanja.Sloenostovepojaveinijepredmetomistraivanja
brojnihnaunihdisciplina:kriminologije,viktimologije,medicine,psihijatrije,
psihologije, sociologije, krivinog, prekrajnog i porodinog prava. Zakonom
seinsistiranazatitirtavanasiljauprekrajnompostupku,naefikasnojprim
jeni zatitnih mjera kao vrste prekrajnih sankcija, dok e se socijalna zatita
pruati u skladu sa zakonom o socijalnoj i djejoj zatiti. Norme koje se u
Zakonuodnosenasocijalnuidjejuzatitusuupuujueidispozitivnepriro
de,tj.ovimnormamaseustanovamasocijalneidjejezatitenenameunove
obaveze.Dakle,rtvenasiljauporodicisvojapravaizsocijalnezatiteostva
rujuuskladusaZakonomosocijalnojidjejojzatiti.
107

4.Ulogaporodiceidrutvenezajedniceuprevencijiod
djejihbrakova
Jaanje uloge porodice u drutvenom sistemu, poseban je zadatak

drave.Porodicauivaposebnoporodinopravnuzatitu.Prisilnidjejibra
koviiliranaudaja,kupovinadjevojiceradibrakakodnasseuglavnomsmat
rajupojavamakojesedogaajuunekimdrugimdjelovimasvijeta.Vjerujese
daseovepojavedogaajuveomarijetkoiizolovanoodveegbrojasluajeva.
Poznatajeinjenicadaekstremnosiromatvounutarromsko/egipanskezaje
dniceinizaknivoobrazovanjapredstavljajuznaajanproblem,nadlenidru
tveni subjekti priznaju da problem postoji ali i ne preduzimaju sve mjere i
radnjekakobiseovanegativnaobiajnapraksazaustavila.Zatvorenostetni
ke grupe i njihova izdvojenost u posebnim naseljima koji najee nemaju
funkcionalnog dodira sa veinskom populacijom ali i nizak prag sveopte
integrisanosti, drutveni nemar i socijalno iskljuenje, problemi su kojima se
podstieirenjepojavadjejihranihiprisilnihbrakova.Kadaseporedoptih
drutvenih problema dodaju i specifini drutveni problem kao to su nizak
pragzainteresovanostiinesaradnjadrutvenihsubjekata,nedovoljnasenzibi
lisanost dravnih slubenika, traenju neadekvatnih rjeenja u odobravanju
zbog obiajne tradicije, te preutno podravanje i bez sankcionisanja ovih
pojava, onda je potpuno jasno da rani, prisilni djeji brakovi predstavljaju
problemkojizauzimaznaajnomjestonaskalikrenjaosnovnihdjejihprava.
Jaanje uloge porodice mora predstavljati u svakom drutvu poseban

zadatak. Onoliko koliko je porodica jaka, toliko je i jako drutvo. Pripadnost
porodicisenajeenebira.Porodicajeosnovniinajmonijiinterakcijskisis
temkomeovjekpripadaubiolokom,psiholokom,socijalnom,emotivnom
smisluikaotakavsastojiseodviegenaracijaivihsrodnikaumeusobnom
uticajugdjesepromjenenajednomsistemuodraavajunadrugidioporodi
nog sistema. Bez obzira da li se bavili porodicom ili ne, koje iskustveno ili
naunoglediteonjojzastupali,kakogodjedefinisali,onaimanespornoveli
kiznaajzanaskaopojedinceikolektivitet,aliizadrutvoucjelini.Upravoiz
tograzlogajaanjeulogeporodiceusuzbijanjudjejihranihiprisilnihbrako
va je odreenje kojem se mora posvetiti znaajno vea panja i od strane
meunarodnih institucija ali i drave ija je odgovornost najvea. Porodice
ponavljajusamesebe.Onotosedogodiujednojgeneracijiestoeseponovi
tiusljedeoj,tj.istetemesenameuizgeneracijeugeneraciju,premdaaktu
elnoponaanjemoedapoprimirazliiteforme.Porodicashvaenakaosoci
jalna grupa ili subsistem jednog ireg socijalnog sistema (drava, zajednica,
108
SLAVKOMILI:
nacija)svakakojetakaprekokojesenarazliitenaineprelamajudeavanja
utomsistemustavljajuipredporodicunizzahtjevakojijepogadjajuuporedo
sazahtjevimanjenograzvojairazvojanjenihlanova.
5.Programiprevencijeinjihovznaajzasuzbijanjedjejihbrakova
Problemdjejihbrakovamoeseposmatratisavierazliitihaspekata
posebno iz zakonodavnog, ekonomskog i socijalnog pravca. Bez obzira o
komesepravcuivrstiproblemagovorijednojesigurno,ovepojaveostavlja
junesaglediveposljedicenadjecuinjihovpsihofizikirazvoj.Uticajtradicije
ili bilo koji drugi faktor koji doprinosi zaetku djejeg braka ne moe biti
opravdanjeniodgovorna(ne)postupanjeidrutvenoslabodnospremaovom
problemu.Djecastupanjemubraksuoavajusesaonimivotnimtekoama
kojenijesuustanjusaminositi,njihovivotsenaglomijenjaiodnjihseoe
kuje da preuzmu odgovornost za svoje ili tue odluke skoro jednako kao
odrasli.Zbogtogaodlukenemogubitisamonjihove.Zakonodavacjeupravo,
imajui u vidu njihovu zrelost i mogunost donoenja tako vanih ivotnih
odluka,obavezaodrugesubjektedaprocijeneiodluedalijetotoonihoe,
zaistanjihovnajboljiinteresidalisuonitjelesnoiduevnosposobnizavre
njepravaidunostikojeproizilazeizbraka?Naalost,danasimamosituacije
daroditeljinesamodadoputajutakvuzajednicu,vedijetenatoinavode.
Odgovornoroditeljstvojepitanjekojimsemorabavitivierazliitihinstituci
ja, veliki problem predstavlja nedovoljna saradnja roditelja i kole o svim
pitanjima koja se tiu djece i na tom polju se moraju traiti rjeenja koja e
omoguitiiobavezatisubjektenastalnusaradnjuunajboljeminteresudjece.
Roditeljstvo je najtee i najodgovornije zanimanje za koje u praksi zbog pro
putanjaineodgovornostiveomarijetkokosnosisankcije.Tesankcijesuesto
blageanijesupraeneprogramimakojimasepodstieroditeljstvo,iskorjenju
junegativneprakseiobiajiiosnivajukoleroditeljstva.
Za zanimanje roditelj ne treba diploma bilo koje kole ili fakulteta.

Veomaestoinajobrazovanijiroditeljinailazenapreprekekojenameuivot
ne okolnosti i savremni nain ivota. Koliko je onda teko onim roditeljima
koji nemaju adekvatno obrazovanje. Broj organa dravne uprave i njihovi
programiprevencijejouvijeknijesudovoljni,kakobisekrozsistemskiradna
terenu sprijeila pojava djejih brakova. Samo zajedniki rad organizacija
civilnogdrutvaiinstitucijanasocijalnojiinkluzivnojintegracijiRomaiEgip
anakvalitetnajeformulaizajedneizadrugeakterenapoboljanjupoloaja
overanjivegrupestanovnitva.Ranibrakoviunitavajusveukupninapredaki
109

razvoj,zdravljeiobrazovanjemladihdjevojaka.Naranebrakovetrebagledati
ikaonasvakivideksploatacijedjece.Ovakavvidzloupotrebeilizlostavljanja
djeteta,obuhvatasveoblikefizikogiliemotivnogzlostavljanja,komercijalnu
ili drugu eksploataciju, to dovodi do stvarnog ili potencijalnog naruavanja
zdravljadjeteta,njegovogneadekvatnograzvojailiuruavanjadostojanstvau
okviruodnosakojiukljuujeodgovornost,povjerenjeilimo.Dabisedjetetu
pomoglodasavladanegativneiestookantnedoivljaje,nijedovoljnofoku
siratisesamonartvu,vepomotrebapruitiidrugimlanovimaporodice
kojiegzistirajuuistomsocijalnomprostoru.
CrnaGorajeujunu2013.godinepreuzelapredsjedavanjeregionalnom
inicijativom Dekada ukljuenja Roma 20052015 od Republike Hrvatske.
Ono to predstavlja novinu u okviru Dekade jeste upravo bavljenje temom
rodneravnopravnostisanaglaskomnasuzbijanjenasiljanadenamaisuzbi
janjemaloljetnihiprisilnihbrakovakodromskepopulacije.Jouvijekprisutna
stigma i diskriminacija prema Romskoj i Egipanskoj populaciji jedan je od
glavnihpreprekazanjihovopunoukljuivanjeusistemobrazovanja.Preven
tivni programi moraju teiti prevazilaenju barijera u obrazovnom sistemu,
kako bi se poelo od poetka i nastavilo sa to restriktivnijom politikom u
obrazovnomsistemukododustajanjaromskedjeceizredovnogkolskogsis
tema.Roditeljitonajeeineupetomiestomrazredukakobisedjevojice
pripremile za udaju. Kao najvaniji drutveni subjekti prevencije mogu se
izdvojitikole,organistarateljstva,organizacijecivilnogdrutvakojedolazeiz
ovihetnikihzajednica,policija,dravnatuilatvaisudovi.Njihovaulogase
meusobnopreplie.kolajemjestogdjedjecaorganizovanozajednoprovode
najvievremenautokudana,trebadapreuzmeprimarnuuloguuprevencijii
zatitidjeceodprisilnihbrakova.Najboljirezultatatisemogupostiiakoseu
kolinjegujeatmosferauvaavanja,razumijevanjaitolerancije.
Zauspostavljanjeefikasne,operativne,multiresorskemreezazatitu
deceoddjejihbrakovaneophodnajesaradnjaministarstavauijojsunadle
nosti poslovi porodinopravne i socijalne zatite, pravosua, unutranjih
poslova,zdravljaiobrazovanja.Koordinacijskuuloguuprocesuzatiteprava
djece ima Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Da bi se postigla efikasna
zatitaiunapreenjedobrobitidjeteta,potrebnojedameunjimapostojidob
rasaradnjaijasnodefinisaneuloge.Prvikorakuzatitijesteotkrivanjenaina
eksploatacije djeteta, to je ujedno i najosjetljiviji dio tog procesa, od koga, u
velikojmjeri,zavisidaljitokzatitedjeteta.Takoe,potrebnojesagledatisve
postojeeinjeniceicjelokupnuporodinusituacijudjetetaidjetetoveporodi
110
SLAVKOMILI:
ce,sobziromnatodanepostojespecifiniznaciisimptominaosnovukojih
sesapotpunomsigurnoumoetvrditidaseradipripremizaprijevremeni
brak (osim to neke injenice ukazuju na to kao to su: ispisivanje iz kole,
znakovi nasilja, izbjegavanje roditelja da kau gdje se njihovo dijete nalazi,
ranatrudnoaislino).
Zdravstveni radnici, kao i uitelji, nastavnici i svi drugi profesionalci

koji ostvaruju blizak kontakt sa djetetom i porodicom i dobro ih poznaju,
mogubitiosobaodpoverenjakojujedijeteilinekadrugaosobaodabraladabi
joj saoptila svoje strahove, tajne ili sumnje o eksploataciji. Kako je izabrana
osoba kljuna osoba u fazi otkrivanja, potrebno je da ona zna da prepozna
signale i potrebe djeteta, da umije da prui djetetu kontinuiranu podrku,
sigurnostiohrabrenje,tj.uprijavljivanjusumnjecentru,apopotrebiipolicijii
javnomtuilatvu.Raneedukacijeprijepolaskuukoluiutokutrajanjakole
kljunomorganu.Neodlonemjereorganastarateljstvamorajubiti:upozora
vanjeroditeljananedostatkeuvrenjuroditeljskogprava;upuivanjeroditelja
narazgovoruporodinosavjetovaliteilidruguustanovuspecijalizovanuza
posredovanjeuporodinimodnosima;privremenastarateljskazatitadjeteta,
ukljuujuiineodlonoizmjetanjedjetetaizporodiceiobezbjeenjesmetaja
udruguporodicuiliustanovusocijalnezatite;pokretanjesudskihpostupaka
radi zatite prava djeteta, radi lienja roditeljskog prava, odreivanja mjera
zatiteodnasiljauporodiciidr.Akookolnostisluajanalaudaseroditeljima
hitno obustavi pravo na neposredno staranje o djetetu, do donoenja sudske
odluke,centaredjetetupostavitiprivremenogstaratelja.Akojetokomneodlo
neintervencijedonijetaodlukaosmetajudjetetauinstituciju,neophodnoje
utokraemroku,razmotritidaljeperspektivedjetetovogsmjetaja,dabise
potom zapoela procedura nalaenja trajnijeg rjeenja za dijete u prirodnoj
porodici ili van nje. Dugorono obezbeenje djetetovih potreba trebalo bi da
bude predmet razmatranja na sastancima strunog tima, gdje bi zajedno sa
strunjacimaizdrugihslubikojesuprethodnoprualeodreeneuslugedje
tetu i/ili porodici, razmotrili i procijenili okolnosti, potrebe i karakteristike
djeteta, roditelja i porodice kao cjeline, i na kojoj bi se slube i profesionalci
usaglasiliokoplanazatite,odnosnokorakaiintervencijakojesupotrebneza
dugoronoosiguranjebezbjednostiiuslovazapravilanrazvojdjetetaisprije
iladaljaeksploatacijadjetetaradibraka.
Sveosobekojesuuneposrednomkontaktusadjecomusituacijisuda
posumnjajunaeksploatacijudjece,aposebnouloguimajuosobljazdravstve
nih i obrazovnih ustanova, porodinih savjetovalita ili drugih organizacija
111

kojisebaveproblemimanasilja.Ovakvimpristupomseeliistai,dajezatita
djeteta jedinstven proces, iako u njemu uestvuju razliiti sistemi, od kojih
svakiimasvojeposebnosti,kojetrebapoznavatiipotovati.
6.Zakljuak
Drutveniipolitikinapredaksvakogdrutvazavisiodsposobnostida
se odupre kriminalu, posebno njegovim najteim oblicima. Pretpostavka za
uspjenu borbu protiv svih oblika kriminala je preduzimanje sveobuhvatnih
politikih, pravosudnih i drutvenih reformi. Sve profesije, institucije i poje
dinciimajusvojzadatak,aposebnuodgovornostuostvarivanjuzatitedjece
imaju pravosudne institucije od ije dosljedne angaovanosti zavisi uspjeh u
borbi protiv kriminala. Da bi pravosudne institucije mogle ostvariti svoju
misiju potrebno je da imaju adekvatan zakonodavni okvir koji e uspjenom
primjenompredstavljatiadekvatnopreventivnoirepresivnosredstvoefikasne
borbe protiv kriminala. Jo uvijek ine se, iako postoji solidan pravni okvir
postojeodreenenejasnoekodizvrnevlastiokonainainkriminacijedjejih
ranih i prisilnih brakova Romske populacije stanovnitva i solidarisanje sa
obiajimakojiunitavajudjejiivot,sloboduizdravlje.
Drutvomorapreduzimatitrajnijemjerenaredovnompraenjupoha
anjakolskogsistemaposebnodjecekojadolazeizmarginalizovanihgrupa,
naistinainkakosetoveradisadomicilnimstanovnitvom.
Takoe, Centri za socijalni rad kroz inteziviranje svojih slubenika,

posebno onih koji su zadueni za materijalno obezbjeenje porodice i ija je
nadlenostbazirananaizdvojenimromskimnaseljima,morajuimatipodatkei
saznanjaoovimpojavama.Njihovaulogaporedpreventivnemorabitiusmje
renanaizvjetavanjudrugihnadlenihorganazaduenihzapraenjesistema
kolstvaisprovoenjezakona(policije,tuilatva,prosvjetneinspekcije).Poli
cijakrozveuspostavljenkonceptPolicijaulokalnojzajednicimoraraspo
lagatioperativnimsaznanjimaoovimdrutvenonegativnimpojavamaipre
duzimati mjere u saradnji sa drugim drutvenim organima na spreavanju
istih.Takoe,ulogapolicijemoeseogledatiuuestvovanjuurazliitimstru
nimtimovimaformiranimodstraneorganizacijacivilnogdrutvailiorgana
starateljstva sa ciljem praenja drop outa odustajanja djece iz kolskog sis
tema.
Dravnituilacmorakrozpostojeikonceptistrage,animiratisvedru
georganenaobavezekojeproistiuizpozitivnihpropisanaezemljeisamos
112
SLAVKOMILI:
talnoiliusaradnjisadrugimorganimapreduzimatikrivinogonjenjeidruge
oblikezatitemaloljetnihlica.
Civilnodrutvomorabitijakpokretarazvojaromsko/egipanskeza
jednicuuCrnojGori.Posebnosefinansijeriradaorganizacijacivilnogdrutva
moraju bazirati na organizacijama koje dolaze iz te zajednicu, kao i jednom
brojuorganizacijakojeradenasocijalnojintegracijiovepopulacije.Preventiv
ni programi ne smiju zaobilaziti ni kole ija je uloga od posebne vanosti u
praenjuovihpojava.kolajeposebnoznaajnauperiodukadamladedjevoj
kekojesuviestrukodiskriminisaneiudrutvuiporodici,budunasilnonat
jeranedaodustanuodpohaanjaredovnogiobaveznogkolskogsistema.
Literatura
Deli,Vesna(2008),Otvorenavrata,Podgorica:Institutsocijalneinkluzi
je.
Kovaevi,Braco(2009),Socijalnapatologija,BanjaLuka:Narodnauni
verzitetskabibliotekaRS.
Mili,Slavko(2012),Medijskoizvjetavanjeomaloljetnicimausuko
busazakonom,Medijskidijalozi,Vol.5No1314,ss.3547.
Mili,Slavko(2013),Ulogatampanihmedijaudrutvenojzatitibra
kaiporodice,Medijskidijalozi,Vol.6No16,ss.625641.
Nirenberg,Dad(2013),Seksualnostcigana,Beograd:enskifond.
IstraivanjepoloajaRomkinjauNikiu(2005),Niki:CRI.
IzvjetajmonitoringstanjapravadjeceuCrnojGori(2006),Podgorica:
Centarzapravadjeteta.
PolicijaiRomiiSintidobrapraksauizgradnjipoverenjairazumeva
nja(2010),Be:OSCE.
Porodini zakon Crne Gore (2007), Podgorica: Ministarstvo pravde i

SavetheChildren.
Izbjegnimojusudbinu,film(2013),Niki:Centarzaromskeinicijative
USAAMBUSY.
Nevinost(ne)odreujevrijednostromskedjevojke(2006),CRINiki:Open
SocietyinstituteSoros.
Uemujeproblem(2012),Crnogorskienskilobi,CARE.
Ugovoreni brak, Ispovjesti romkinja i egipanki iz Crne Gore (2012),

MLJMPCrneGore.
113
MIRJANAPOPOVI:
UDK:323.15(=214.58)055.2(497.16)
NEVIDLJIVE:POLOAJROMKINJAUCRNOJGORI
INVISIBLE:THEPOSITIONOFROMAWOMENINMONTENEGRO
mrMIRJANAPOPOVI,
FilozofskifakultetuNikiu,UniverzitetCrneGore
Apstrakt:Najvei broj pripadnika romske zajednice ivi u uslovima

ekstremnogsiromatva,loimhigijenskimuslovima,bezzdravstvenog
osiguranja i brige, lieni adekvatnog pristupa sistemu obrazovanja.
Romiiveukartonskimnaseljimanarubovimacrnogorskihgradova,
izloeni prostornoj segregaciji, ali i ukupnoj drutvenoj ekskluziji u
odnosunaveinskupopulaciju.Ukontekstudrutvenemarginalizaci
je i zatvorenosti romske etnike zajednice ivi ena, Romkinja dvos
trukomarginalizovana:etnicitetomirodom.
Kljune rijei: Drutveni poloaj, rod, Romi, Romkinje, socijalna
ekskluzija,ena
Abstract:MostpeopleoftheRomacommunityliveinconditionsof
extreme poverty, poor hygienic conditions, no health insurance and
care,andtheyalsodonthaveadequateeducation.Romapeoplelivein
some kind of shanty towns on the edges of Montenegrin towns,
faced with spatial segregation, but also with social exclusion compa
redtothemajorityofpopulation.Inthecontextofsocialmarginaliza
tion and isolation of the Roma community, Roma woman lives, and
sheisdoublydiscriminated:withanethnicityandgender.
Keywords:SocialStatus,Gender,RomaPeople,RomaWoman,So
cialExclusion,Woman
tatijeprvaasocijacijakadtikaem:Romkinja?
S.Savi
115

1.Uvod
Dabiaktivnoizadovoljnoivjelipojedinciudrutvumorajudazado
volje, ne samo osnovne egzistencijalne potrebe (potrebu za hranom, smjeta
jem, odjeom, obuom), ve moraju da imaju pristup drutvenim dobrima i
uslugama kao to su: obrazovanje, zdravstvena zatita, bankarske usluge,
uslugeosiguranja,javnogprevoza,kulturneusluge.Odnosno,dabisejedno
drutvooznailokaodrutvenointegrisanoneophodnojedalanovitogdru
tvaimajuikoristezajednikeinstitucijetosvedoprinosiosjeanjudrutvene
solidarnosti. Kategorijom socijalne ekskluzije, koja je iri pojam od pojmova
siromatvo i marginalizacija, markiraju se mehanizmi koji pojedinca ili dru
tvenu(etniku)grupuizmjetajuiziredrutvenezajedniceiliavajujeonih
mogunostikojesudostupneveinipopulacije.Socijalnaekskluzijajavljaseu
oblikuekonomske,politikei(li)ukupnedrutveneizolacijeusmisluusposta
vljanjaslabihiliogranienihdrutvenihveza.
Ekonomskaizoptenostromskeetnikezajednicejevienegoevident
na. Neposjedovanje zdravstvenog i socijalnog osiguranja, ograniene mogu
nosti u sticanju obrazovanja i zapoljavanja navode nas na zakljuak da ova
zajednicaiviuzaaranomkrugu:siromatvaneobrazovanostinezaposle
nosti. Romi nemaju politike predstavnike koji bi istakli romske nacionalne
interese i prioritete. Stvarnog politikog angamana Roma u Crnoj Gori i
nema. Romi se politiki aktiviraju samo u kljunim politikim momentima
crnogorskogdrutva,ukojimaseromskapopulacijaposmatrasamokaogla
saka mainerija. Potpuno je prirodno da ekonomska i politika izolovanost
Romavodikanjihovojukupnojdrutvenojekskluziji,kojaseispoljavaupros
tornojsegregaciji,etnikojdistanci,stereotipima,tosadrugestranezaposlje
dicuimainjihovusamogetoizaciju,njihovokonzerviranjeunutarsvojeetni
kegrupe.
Dokazivanje hipoteza da je ukupan drutveni poloaj Roma u Crnoj

Goriizuzetnoteak,dagaprofiliubrojnepredrasudeistereotipi,kaoivisok
procenatetnikedistancenezahtjevaprimjenusloenihnaunometodolokih
sredstavaipostupaka.Dovoljnanamjesamoprostaopservacijapomoukoje
moemokonstatovatinajrazliitijeoblikediskriminacijskihpraksikadajerije
o ovoj etnikoj manjini. Najvei broj pripadnika romske populacije ivi u
uslovima ekstremnog siromatva, u loim higijenskim uslovima, bez zdravs
tvenogosiguranjaibrige,unaseljimakojasuizloenaprostornojsegregaciji,
aliiukupnojdrutvenojmargnalizacijiuodnosunaveinskupopulaciju.
116
MIRJANAPOPOVI:
2.NekiaspektiIntegracijeromskeetnikezajedniceu
crnogorskodrutvo
Stepenintegracijeromskeetnikezajedniceucrnogorskodrutvomo
emomjeritiuspjenourealizacijeprocesakojisemorajuodvijatisimultano,
nadvanivoa:
na prvom nivou, proces integracije zahtjeva nunost unutranje tran
sformacije romske zajednice koja mora biti inicirana od strane samih
Roma.Nametanjegotovih,nekadaiprepisanihmodelarijeenjaproce
sa integracije Roma u drutvenu zajednicu nee dovesti do istinske
transformacijeodnosaromskeiveinskepopulacijeuCrnojGori,
na drugom nivou, proces integracije mora biti iniciran kroz potrebu
ukupnedrutvenezajednicedaseCrnaGoraprepoznakaointerkultu
ralnodrutvo.
Zato,naunipristupproblemupoboljanjadrutvenogpoloajaRoma
moebitiprvikorakkaistinskojinterkulturalizaciji.Naunoutemeljenih,sis
tematizovanih i kontinuiranih istraivanja koja bi za cilj imala prouavanje
romske populacije u Crnoj Gori gotovo da i nema. Jedna od rijetkih studija
Sociokulturni poloaj i adaptacija RAE populacije u Crnoj Gori (Vukievi,2008)
crnogorskoj javnosti nudi jednu, u sadrajnom smislu cjelovitu, teorijski i
metodoloki kvalitetno postavljenu platformu za dalja istraivanja iji bi
empirijskirezultatiiniliokosnicuprocesasutinskeimplementacijestrategija
zapoboljanjeukupnogdrutvenogpoloajaRomauCrnojGori.
ZnaajnojepomenutiaktivnostiNVOsektorakojijedaoznaajandop
rinossagledavanjuukupnedrutvenepozicijeRomauCrnojGori.Prouava
juiodreenesegmenteivotaromskezajednice,NVOjekoncentrisaoznaaj
nu koliinu podataka i preporuka koje bi dalje mogle biti iskoriene u
kompleksnom, naunom pristupu prouavanja drutvenog poloaja romske
populacije u crnogorskom drutvu. Veliki broj romskih ineromskihNVO su
uiniliznaajnepomakeuoblastipoboljanjapoloajaRomaunekimsegmen
tima drutva (obrazovanje, zdravstvo) u smislu povezivanja i uspostavljanja
povjerenjaizmeuRomaiveinskepopulacije,alicijelaprianemoebitiza
okruenaakodioposlaiodgovornostiuovojoblastinepreuzmedrava.
Uspostavljanjekvalitetnogsistemaevidencije(kontinuiranostatistiko
praenje) romske manjine je izuzetno vano u procesu razrijeenja etnikih
konflikata. U procesu sagledavanja ukupnog drutvenog poloaja Roma ne
smijemozanemaritiinjenicudadravaCrnaGoratekodposljednjegpopisa
stanovnitva(Monstat,2011)imapoprvipututvrenbrojpripadnikaromske
117

populacije.Naime,uCrnojGoriivi8305pripadnika/caromskeiegipanske
manjineito51,12%mukaracai48,88%ena.Doposljednjegpopisapostojala
jeznaajnarazlikaupodacimaizprehodnihpopisainezvaninihpodatakasa
kojimajeraspolagaonevladinsektor.
Kvalitetan monitoring potovanja usvojenih dokumenata i zakonskih

akata bi mogao da bude znaajan korak u procesu integracije Roma u dru
tvenuzajednicu.UstavomCrneGorejedefinisanodasusvigraanislobodni
ijednakibezobziranabilokakvuposebnostililinosvojstvo.Pravamanjina
su, takoe, jasno definisana Ustavom u kojem se garantuje zatita nacional
nog, etnikog, kulturnog, jezikog,vjerskog identiteta. Osim Ustavom, prava
manjimasudefinisanaiZakonomomanjinskimpravamaislobodama.Pored
ovihpravnihakataCrnaGorajedonijelainekolikosutinskivanihdokume
nataijabiimplementacijaunaprijedilastatusromskezajedniceuCrnojGori.
NajznaajnijisuAkcioniplanDekaderomskeinkluzije(20052015)iStrategi
jarazvojairedukcijesiromatva(2003)uokvirukojejemarkiranteakdru
tvenipoloajRomauCrnojGoriidefinisaniciljevizanjihovorjeavanje.
Interkulturalnodrutvojeonoukojemrazliiteetnikegrupeiveza
jedno,razmjenjujuivotnaiskustvaisapotovanjemseodnosepremameu
sobno razliitim nainima ivota i sistemima vrijednosti. Postoji itav niz
pokazateljakojinasupozoravadainterkulturalizamuCrnojGorinijezaivio
udovoljnojmjeri,daumeuetnikimodnosimapreovladavajuparcijalnosti
statinost.UCrnojGorijenadjelupasivnimultikulturalizamjersecrnogorsko
drutvo jo uvijek sastoji od zatvorenih etnikih zajednica koje su separirane
naosnovuetnikog,prostornog,kulturnog,politikogkriterijuma.
3.PoloajRomkinjauCrnojGori
ena,Romkinjajeuokviruromskezajednicedvostrukomanginalizo
vana.Najprije,samominjenicomdajeenauokviruetnikezajednicekojaje
postavljenanakrutimmatricamapatrijarhataitradicionalizmaukojojglavnu
rijeimamukarac(otac,brat,mu,svekar,plemenskivoa).Sdrugestrane,
Romkinje trpe posljedice marginalizacije etnikog etniteta kojem pripadaju u
odnosunairudrutvenuzajednicu.enauromskojzajedniciiviuspecifi
nimdrutvenimuslovima,namarginidrutvenogivota,bezstvarnogkonta
ktasairomzajednicom,odrastajuiiveuistimetnikimzajednicamasuo
enasanizomegzistencijalnihproblema.
Romkinjeiveuprostorimakojisunapravljenioddrvetaikartona,bez
vodeistruje,uuslovimaekstremnogsiromatva.Meutim,njenumarginali
118
MIRJANAPOPOVI:
zaciju i teak poloaj ne prepoznaju, niti etnicitet u okviru kojeg obitava, ni

ira drutvena zajednica, ni zakonski i institucionalni mehanizmi kreirani
upravouciljunjenezatite.Veinskapopulacija,odnosnoukupnadrutvena
zajednicadovoljnonepoznajenainivota,kulturuivrijednostiromskezaje
dnice.Toznanjeje,naroitokadajerijeoromskojeniipoloajuenskedje
ceuromskojzajednici,najeebaziranonastereotipima.Romkinjeseopisuju
kao:siromane,odbojne,neravnopravne,tamnopute,prosjakinje.
Ni u zvaninim pravnim aktima Crne Gore, niti u usvojenim doku

mentima Romkinja se ne posmatra u posebnom kontekstu. Istina je da su u
procesu pisanju ovih akata i dokumenata uestvovali predstavnici romske
populacije, ali su to bili romski lideri, mukarci koji i sami u skladu sa rom
skom tradicijom smatraju da je eni mjesto iskljuivo u kui. To to romska
porodicaiviuposebnimdrutvenimuslovima,naogranienomprostoru,sa
slabimvezamasadrugimetnicitetima,segregiranautienanainnjeneunut
ranjeorganizacije.Patrijarhalniitradicionalnimodelirodnihulogasuidalje
vitalniigeneracijskisereprodukujuuromskojporodinojorganizacijizahva
ljujui upravo visokom stepenu siromatva, neobrazovanosti i zatvorenosti.
Onda je potpuno je jasno zato romski lideri nijesu u stanju da prepoznaju
teak i specifian poloaj romske ene unutar proirene romske porodice.
Najveiproblemisakojimaseeneuromskojzajednicisuoavajusu:nasiljeu
porodici, neobrazovanost, rane udaje, neadekvatno korienje zdravstvene
zatite.
Poslunostipodreenipoloajeneidjevojiceuromskojporodicije
odreen procesom primarne socijalizacije koja je bazirana na strogom patri
jarhatusaeksplicitnodefinisanimrodnimulogama.Romkinjajeprogramira
nadatrpinasilje,aizolovanostiodbaenostodstraneveinskepopulacijeje
spreavajudaizlaziznasiljapotraiuinstitucijamasistema.Spiralanasiljau
porodici,aliiirojdrutvenojzajednicizaRomkinjujekonstantan.Poredtoga,
Romkinjeudajomgubevezusasvojomporodicomtojoviedoprinosinje
nomosjeanjuusamljenostiiizolovanosti.
Tek svaka etvrta Romkinja razumije i govori jezik veinskog stanov
nitva.Saukljuivanjemveegbrojromskeenskedjeceuprocesobrazovanja
neminovno bi dolo i do promjene unutar samog sistemavrijednosti romske
zajedniceiprocesuprimarnesocijalizacijekojiiznjegaproizilazi.Svetoprom
jenerezultiralebipromjenomsvijestinanivoukolektiviteta.Meutim,romske
djevojiceseidaljeispisujuizkolesa11ili12godinaivota.Premapodacima
(Monstat,2011)samo13%romskedjecepohaapredkolskoobrazovanje,60
119

%romskihdjevojicastarijihod15godinaivienikadanijepohaalokolu,a
samoje12%djevojicazavriloosnovnukolu.Razlozizatajoblikpraksenaj
eesetraeipravdajuromskomtradicijomkojanalaepravilodaRomkinja
trebaubrakdauejakomladaikaodjevica.Uromskojzajednicijejouvijek
prisutanobiajprodajeikupovinemlade.
Kod Romkinja je evidentan nizak nivo znanja iz oblasti reproduktiv
nogzdravlja.Podacigovoredasamo7,9%Romkinjastarosnedobiod25do
49godinanikadanijebiloudrugomstanju,tojetriputamanjeodnacional
nogprosjeka(26,3%),za92%Romkinjatrudnoajenajeiijedinirazlogza
posjetuginekologu,samoje1,4%Romkinjastarosnedobiod40do69godina
radilomamografijuuposljednje3godine,tojeestputamanjeodnacional
nogprosjeka(8,8%),odukupnogbrojadjevojicakojesurodile,vieodjedne
treine,njih43,suRomkinje(DjecauCrnojGori,podaciizpopisaUNICEF).
4.Zakljuak
Na rubovima crnogorskih gradova i margini crnogorskog drutva
egzistiraromskaetnikazajednica.Uromskimnaseljimapulsirakompleksan
drutveni ivot o kojem veinska zajednica zna veoma malo. Zatvorenost je
onotokarakterie,ijednuidrugudrutvenuzajednicu,tojezatvorenostkoja
je utemeljena na neznanju, predrasudama i stereotipima. Istinske, otvorene
komunikacije, razmjene kulturnih i drutvenih vrijednosti izmeu ove dvije
etnikezajednicegotovodainema.Sagledavanjeirazrijeenjesloenogpolo
ajaromskepopulacijeucrnogorskomdrutvujemoguejedinokrozsinhro
nizovanodjelovanjesvihrelevantnihdrutvenihsubjekataoddraveinjenih
institucija,prekomedijadoNVOsektora.
Na nepovoljan poloaj romske populacije utiu ekonomski, socioan
tropoloki, politiki, istorijski momenti u svoj punoi njihove meusobne
povezanostiiuslovljenostikontekstomcrnogorskogdrutva.Zatorazrijeenje
nepovoljnogsociokulturnogpoloajaromskepopulacijeuCrnojGori,kojee
donijetidobroiRomimaiveinskojpopulaciji,nesmijemoniotkogaprepisati.
Do rijeenja integracije romske zajednice u ukupnu drutvenu zajednicu
moramodoiuvaavajuisvespecifinostidrutvaukojimaivimo,aliispe
cifinosti romske populacije sa kojom ivimo. Zbog toga se implementaciji
ciljeva potpisanih strategijama u ivo tkivo crnogorskog drutva mora prii
analitikiuzpunopotovanjeprincipamultidimenzionalnosti.
120
MIRJANAPOPOVI:
Literatura
Izvjetaj, (2005), Roma centar 2000 2005, SOS Telefon za ene i djecu
rtvenasiljaNiki
Izvjetaj,(2006),PoloajromskemanjineipoloajRomkinjauzajednici,SOS
Telefonzaeneidjecurtvenasilja,Niki
Savi,S.(2007),Romkinje,NoviSad,Futurapublikacijeienskestudije
iistraivanjaMilevaMariAntajn
StrategijazapoboljanjepoloajaRAEpopulacijeuCrnojGori20052015,
Podgorica,VladaRepublikeCrneGore
Vukievi, S. (2008), Sociokulturni poloaj i adaptacija RAE populacije u

CrnojGori,Niki,InstitutzasociologijuFilozofskogfakultetauNikiu
121
MAKSUTHADIBRAHIMOVI:
UDK:323.15(=214.58)(497.16ULCINJ)
ROMIEGIPANINAPROSTORUULCINJA
ROMAEGYPTIANSINULCINJ
drMAKSUTHADIBRAHIMOVI
FilozifskifakultetNiki,UniverzitetCrneGore
Apstrakt:Etnikastrukturagradskogstanovnitvasevremenommi
jenjala. Uz domai elemenat se sve vie javljaju stranci. U gradove
dolaze Turci, najee kao vojnici, inovnici u administraciji i suds
tvu,zanatlije,trgovci,putniciutd.UUlcinjujavljajuseRomiEgi
pani.
UlcinjjejedanodnajstarijihgradovaMediterana.Vieod2500godi
napisaneistorijeiculturekojusuobiljeiliIliri,Grci,Rimljani,Slo
veni, Balii I Crnojevii, Venecijanci i Otomanska imperija ostavili
suneizbrisivtrag.Titragovisuvidninasvakomkorakumeudrev
nimzidinamaStaroggradaionigovoreoimpozantnojkulturnojba
tini.Njihnirazornizemljotresiiprohujalivjekoviailjudskanebriga
nijesumogliizbrisati.Arnoldv.Harfi,nasvomproputovanjuprema
Orijentu, kae da je tako zamiljao Raj gledajui Stari grad visoko
gorenahridikaokakavnasukanibrod.MigueldeServantesnalaziu
njemu inspiraciju za svoju Dulsineju, koju e kasnije ovjekovjeiti u
romanu Don Kihot, a Sabataj Cevi, reformator Talmuda, tu provodi
svoje poslednje dane. To su samo neki od znanih i neznanih koji su
obiljeiliovajneponovljivprostor.
Kljunerijei:Romiegipani,stanovnitvo,majstori,brodogradili
te,kovai,radnici.
Abstract: The etnic structure of the town population changes with

thetime.Bythehomeelementtimeandtimeagainaregoingtocome
theforeigner.InthetownaregoingtocometheTurk,oftenlikeasol
ders, office worker in the administration, court of justice, as a craf
123

tmans, shopkeeper, traveller. In Skadar, Podgorica, Ulcinj and Bihor

comesRomanEgypt.
In occupied Ulcinj, 400 Algerian pirates were settled, which streng
thenedMoslempiracyinrhearea.WhilethepiratesofUlcinjimme
diatelystartedenmities againsttheVenetians,theyhadafairlylong
periodoftradeandfriendlyrelationswirhtheRepublicofDubrovnik.
The main area of the raids by the pirates of Ulcinj was the north of
Albania with the ports in which Christian merchants loaded their
shipswithgrain,woolandotherproducts.Thepiratesof Ulcinjhad
manymoreboatsastheywerelesscontrolledbyVeniceandDubrov
nik.FromthebreakoutoftheWarofCrete,inparticularfrom1650,
thegreateraofthepiracyofUlcinjbegan.AtthattimeUlcinjbecame
alargeslavemarket.Theslavetradewasnotactuallyrunbythepira
tes themselves, but by agents who sometimes happened to be pashas,
janissariesandlocalmilitarycommanders.
Keywords:RomanEgypt,townpopulation,shopkeeper,shipbuil
ding,blacksmith,worker.
1.Umjestouvoda:EtnogenezaRomaEgipana
PrvikojijenaosnovuciganskogajezikanaglasiopravoporijekloCiga
nabiojeRidiger,njemakilingvista,professornaUniverzitetuuHalen.Onje,
naime,tvrdiodasuCiganiporijeklomizprednjeIndije.Naskorozanjim,ovu
je misao jo bolje utvrdio Grelman, njemaki kulturni istoriar, professor na
UniverzitetuuGetingenu.Onje,naosnovufizikihsrodnosti,analogijeuobi
ajima,identinostikorijenauizvjesnimrijeimaigramatikihoblika,nesum
njivodokazaoindijskoporijekloCigana.Grelmanovotvrenjedobijalojesve
viepristalica,dokganisuprahvatiliipotpunoutvrdilinaunici,kakvisubili
PotiMikloi(J.C.C.Rudiger;H.M.G.Grellmann;A.F.PottiF.Miklosich).
Iakociganskijezikpokazujenesumnjiveznakeindijskogporijekla,jo
seneznakomeindijskomplemenuspecijalnopripadajuCigani.
KadsubaCiganiprispjeliuEvropu,neznase.NaKritusepominju
1322.godine,naKrfu1346,uRumuniji1370.Naosnovujakoguticajakojije
grki jezik izvrio na ciganski jezik Mikloi misli da su Cigani morali biti
dugomeuGrcima.SaBalkanskogpoluostrvarairilisuseCiganipostepeno
pocjelojEvropi,aodatlejoidalje,akdoAmerikeiAustralije.Sveevropske
124
Cigane podjelio je Mikloi u 13 grupa; na: grke, vlake, maarske, morov

ske,eke,njemake,poljske,litvanske,ruske,finlandske,skandinavske,ju
noitalijanske,baskijske,engleske,kotskeipanske.
U Ulcinju Cigani se nazivaju Maupi. Ovo su ime Cigani dobili po

jednomsrednjovjekovnomvjerovanjukojesusamiCiganiosebirairilidasu
porijeklomizEgipta.
CiganisamisebenazivajuRomi,tonanjihovomjezikuznailjudi,ali
ljudikojisuCigani,jerovjekadrugenarodnostionizovumanuigad
o. Rijeju Romi Cigani zovu sve Cigane na svijetu koji govore ciganskim
jezikom.No,Ciganisejednioddrugihrazlikuju,pasepotimrazlikamanazi
vaju:RomaCaranda,iliTamari,suCiganiskitai,Arlijesunastanjeni
Cigani.
Dakle, Cigani, narod porijeklom iz Azije, danas rastureni u manjim

grupamapoitavomsvijetu.Ciganisamisebezovurom(mnoinaroma),
toznaiovjek.PorijekloimenaCiganinijeobjanjeno.Vjerovatnojedo
loodimenasekteathinganoiuMalojAziji(Turska).Buduidaisami
CiganipodravajuvjerovanjedasuporijeklomizEgipta,Turci,Grci,Englezii
dr.nazivajuihEgipanima.
Pored imena Cigani i u p c i (Egipani), kod nas su u upotrebi i

imenaKaravlasi,Firauni,unte,Gabelji,Gurbeti(arapski
garib=stranac),orgovci.UzimasekaovjerovatnodasuCiganinapus
tilisvohustarupostojbinuIndiju,izmeuIXiXIvijeka.Prviputsespominju
u X vijeku u Persiji. Prije dolaska u Evripu due su se zadravali u Persiji,
MalojAzijiiSiriji.
UdubrovakimarhivskimknjigamaCigani(Cingani)sepominjutek
od 1423. kao posluga trgovaca, trubai, bubnjari pa ak i kao kovai lanog
novca(KonstantinJireek,IstorijaSrba,prvaknjigado1537godine(Politika
istorija),drugoispravljenoidopunjenoizdanje,Beograd,,1952,str.430.).
ErnikastrukturagradskogstanovnitvauUlcinjusevremenommije
njala.Uzdomaielemenatsesveviejavljajustranci.UUlcinjudolazeTurci,
najee kao vojnici, inovnici u administraciji i sudstvu, ulema, zanatlije,
trgovci, putnici itd. U periodu turske vladavine u Ulcinju javljaju se Cigani.
Povremeno ili stalno susreu se Arapi, Jevreji i pripadnici drugih naroda. U
Ulcinjujavljaseinovrasnielemenat,Crnci.
125

2.PorijekloRomaEgipana
GlavnegrupestanovnitvaEgipanasufelasiikopti.Felasi
(Fellah, mn. Fellahin ratari) su temeljno stanovnitvo Egipta. To su stalno
naseljeniseljacikojisuuosnovihamiti.Nasjeverusudostaizmijeanis
Arapimaanajuguscrncima.
Koptisekaokraninisumijealisarapskimdoljacima.Smatraju
se neposrednim nasljednicima starih Egipana. S felasima su im zajednike
sljedee karakteristike: srednja visina, jaka tjelesna graa, iroko elo, uska
glava.Onikojiiveugradovima,prijesvegauGornjemEgiptu,nazivajuse
narod faraona. Za razliku od seljaka felaha, kopti se koncentriraju oko gra
dovaituradekaozanatlijeisitnitrgovci.Osimnavedenihgrupastanovnitva
ostalesumalobrojnije.TosumijeanibeduinskiArapiiistibeduini.Gradsko
stanovnitvo je sloeno, obuhvata Egipane (Arape), grupe Turaka, Grka i
Armenaca.
3.MujoiAlilupredanjuUlcinjskihRomaEgipana
Ulcinjski Romi Egipani su nastanjeni. Bilo ih je 39 kua. Govore

albanskim i crnogorskim jezikom. Ciganski romski jezik ne poznaju. Stariji
RomiEgipani,kau,otkakosezna,nisugovoriliromskimjezikom.Vjeresu
muslimanske.SvisudoseljeniizAlbanije.NajstarijisuGurzaci(Gurzako
vii).Biloihje6kua.PredakimjeizselaGurza,naobalirijekeMati
(Mai),uAlbaniji,odakleje,prijevieod100godina,pobjegaoodkrvneosve
te.PosleGurzakadolisuAdemi(Ademovii).Biloihje9kua.
StarinomsuizLjee(Albanija).PosleAdemadolisuKokoti(Kokotovii)
idrugi.SamojefamilijaBehari(Beharovia)dolaizBara.
UlcinjskiRomiEgipaninepriznajudasuCigani,vedasuKova
i,imiloimjekadihnekonazovemajstorima.Bavilisusekovanjemi
amalisanjem, najvie na ulcinjskom pristanitu (Molja). Osim muslimanskih
praznika,najveiimjepraznikurevdan.
UUlcinjunamjeBeirBehari(Beharovi)ispriaointeresantnepodat
ke o svome pretku Avdiji Behari (Beharovi) iz Bara. Prije 100 godina i vie
otideAvdijaizBarauCarigrad(Instanbul).Takosenekakododvori,pristane
paa,bogatoseoeniidobijedjece.JednomkadjeSultanputovaonakonju,
bio je u njegovoj sviti (pratnji) i Avdija. Uz put spadne potkovica sa jedne
kopite Sultanova konja i konj se podbije. Kako u Sultanovoj pratnji nije bilo
potkivaa, to se Avdija ponudi da Sultanova konja potkuje. Poto su mu
126
donjelisvetojepotrebno,onstanepotkivatikonja.imjepoeo,Sultanree
svojojpratnji:AmaovojeCiganin,kova;drugineumijetakokovati!.uje
toAvdija,potrudise,dasenesaznadajeCiganin,paostaviienuidjecui
pobjegne u Bar. Kako je bio doneo dosta novaca, kupi maslinjake i oeni se
trimaenamaodkojihdobijetridesetsinova.Odnjihjejedanogranakdoaou
Ulcinj.
BeirBehari(Beharovi)uUlcinju,etvrtojekolenoodAvdije.
4.ZanatstvoRomaEgipana
ZanatstvouturskimgradovimanateritorijidananjeCrneGorerazvi
jalo se kao i u ostalim naim gradovima pod Turcima. U svim mjestima sa
vojnom posadom postojali su zanati koji su radili za vojsku, vrili remont i
kovalinekevrsteoruja,izraivaliodjeu,obuuidrugo.Kovaisejavlja
juuPodgorici,Skadru,BaruiUlcinju.Uovamjestaradilojeviekovaa,koji
susainjavaliposebnegrupeiimaliposebantretman.Svisuradilizapotrebe
vojske.
U gradovima se esto susreu Cigani, za koje se kae da obavljaju

kovakuslubu.TakvegrupeCiganasusreuseuHercegNovomiuUlcinju.
U vrijeme velikih radova na Herceg Novskoj tvravi poetkom XVI vijeka u
Herceg Novi je bio doveden sa strane cijeli sandak Cigana, koji su imali da
obavljajukovakeposlove.Utom,kaoiudrugimprimorskimgradovima,kao
tojeUlcinj,gdjesupostojalabrodogradilitakovaisumoralibitizaposleni
nagradnjibrodova.
U primorskim gradovima postojala su brodogradilita. U Herceg

NovomiUlcinjuizgraivanisuratniitrgovakibrodovi.UUlcinjusugrae
niveibrodovi,galeote,alijePorta1737.godinenarediladaseistioduzmui
zabraniizgradnjanovih,dabisesprijeilogusarenje.
Obimniji radovi na Hercegnovskim utvrenjima izvoeni su krajem

XVipoetkomXVIvijeka.Unjimajeuestvovalopoviehiljadaljudi.Godine
1493. i 1494. izvodili su ih plaeni radnici. Za radove u 1507. godini bilo je,
prema mletakim izvjetajima, angaovano 8000 ljudi i poseban sandak
Cigana.UnjimasuuestvovaliiDubrovani;dalisucigluzagradnju,brodo
vezaprevozdrvnegraesauaNeretveiljudezasjeuumeipripremanje
grae.Tiradovisunastavljeniiu1508,ave1509.odDubrovanajetraen
materijalzalivenjetopovazanovskutvravu.
127

Literatura
IstorijaCrneGore,knjigatrea,odpoetkaXVIdokrajaXVIIIvijeka,
tomprvi,Titograd,1975.
Tihomir orevi, Na narodni ivot, tom 2, priredio Nenad Ljubin

kovi,Beograd,1984.
Tihomir orevi, Na narodni ivot, tom 3, priredio Nenad Ljubin

kovi,Beograd,1984.
EnciklopedijaJugoslavije,2,LZJ,Zagreb,MCMLVI.
MaksutD.Hadibrahimovi,UlcinjskiCrnci,Globus,Srpskogeograf
skodrutvo,godinaXI,br.11,Beograd,1979.
Maksut D. Hadibrahimovi, Udio Ulcinjskih Crnaca u povijesti

pomorstvaUlcinja,PomorskiasopisNaeMore,br.34,godinaXXXII,Dub
rovnik,1985.
MaksutD.Hadibrahimovi,PrilozizaistorijuUlcinjskoggusarstva,I
dio,GodinjakPomorskogmuzejauKotoru,br.XXXIXXXII,Kotor,1983
1984.
MaksutD.Hadibrahimovi,PrilozizaistorijuUlcinjskoggusarstva,
II dio, Godinjak Pomorskog muzeja u Kotoru, br. XXXIII XXXIV, Kotor,
19851986.
128
AETSALH:
UDK:93/94:323.15(=214.58)(497.16)
NEKIINSERTIIZISTORIJEROMSKOGNARODAI
ROMIUCRNOJGORI
SOMEHISTORYCLIPSABOUTROMAPEOPLEAND
ROMAINMONTENEGRO
mrAETSALH
Apstrakt:Ovajradpredstavljapokuajdaseilustrujeiobjasnirazli
itiaspektietnicitetauromskojiegipanskojzajedniciuCrnojGori.
Krozistorijsku,kulturnudimenzijuobjanjavajuseglavnetenjeka
jaanju postojeih i konstruisanje novih etnikih identiteta. Glavni
cilj ovog rada jeste napraviti kulturoloki i etniki presjek i nakon
dueg vremena naune stagnacije posvetiti se prouavanju njihovih
kulturnih i drutvenih obrazaca kako bi osvijetljeli pitanja koja se
odnosenakulturneietnikeidentiteteRAEzajednice.
DasuRominarodindijskogporekla,znalionisutoiprijenegoto
suevropskilingvisti,utvrdili.Jedandokumentiz1422.g.kojijepro
naenuForlijuuItaliji,potvrujedasuiutovrijemeRomiznalida
jeIndijazemljaizkojeonipotiu,tj.bilisusvijesnisvogistorijskogi
kulturnogporijekla.Otomekad,kakoizatosuRominapustliIndiju,
postoje brojne predpostavke koje su ouvane i kroz njihove brojne
legende....
Kljunerijei:istorijaRAE;RAEpopulacijauCrnojGori.
Abstract:Thispaperisanattempttoillustrateandexplainvarious
aspectsofethnicityintheRomaandEgyptiancommunitiesinMon
tenegro . Through historical and cultural dimension explains the
mainobjectivestostrengthenexistingandconstructionofnewethnic
identities.Themainobjectiveofthisworkistocreateaculturallyand
ethnicallysectionandafteralongtimeofscientificstagnationdevote
tothestudyoftheirculturalandsocialpatternstoosvijetljeliissues
relatedtoculturalandethnicidentitiesRAEcommunity.
129

ThattheRomapeopleofIndianorigin,whethertheyknowtheyare
before the European linguists found . One document from 1422.g.
whichisfoundinForli,Italy,confirmsthatatthattime,Romaknow
thatIndiaisthecountryfromwhichtheyoriginate,ie.wereawareof
their historical and cultural backgrounds . About when , how and
whytheRomaleftIndia,thereareanumberofassumptionsthathave
beenpreservedthroughtheirmanylegends....
Keywords:HistoryRAE,RAEPopulationinMontenegro
1.Uvod
Romisutradicionalnonomadskinarod.VjerujesedasunapustiliIndi
juoko1000.godineidasuprolikrozzemljekojesudanasobuhvaenegrani
camaAvganistana,Irana(nekadanjePersije),Jermenije,iTurske.Poetkom
14.vijekaRomidolazenaBalkan,apoetkom16.vijekaseselesvedokotskei
vedske.NekiRomisuseselilikajugukrozSirijukaSevernojAfrici,dolazei
uEvropuprekoGibraltara.
ObaogrankamigracijesusesrelaudananjojFrancuskoj.Ljudislini
Romima i danas ive u Indiji, a najverovatnije su porijeklom iz pustinjske
drave Radastan. Prva romska cirkuska trupa pojavila se na prostorima
Evrope1322.godine.
Romisemeusobomdijelepoteritorijalnim,kulturolokimidijalekto
lokimrazlikamana3glavnegrupe:Kalderai(kovaikojisudolisaBalkana
u Centralnu Evropu, a zatim se selili i do Sjeverne Amerike). Predstavljaju
najbrojnijuromskugrupaciju;Manui(poznatiikaoSinti),uglavnomnaselja
vaju Alzas i okolne regione Francuske i Njemake. Poznati su kao putujui
zabavljai i cirkusanti; Romniali (uglavnom naseljavaju Veliku Britaniju i
SjevernuAmeriku).
Zbog njihovog nomadskog naina ivota, oduvjek je postojalo meu

sobnonepovjerenjeizmeuRomainjihovihsjedelakihkomija.ZaRomese
kulturaogledaujeziku,muzici,religijiimitovima.
RomskijezikjejedinaknjigakojusuRomiponijeliizIndije.Romski
jezikinjegovidijalektisrodnisujezikuplemenaHidukuuuIndiji.Posvojoj
osnovi, on predstavlja varijantu Pali jezika, koji je razvijena forma Sanskrita.
Klasini sanskrit ima 48 zvukova. Ne raunajui alofone, sanskrit ima 35
fonema.Romskijeziktakoeima35fonema.Triglavnadijalekta:lejaki,arlij
skiitamarski.
130
AETSALH:
2.Kakvajeitasadriromskazastava?
Na romskoj zastavi je plavom bojom predstavljeno nebo, kao simbol

slobode, bezgraninog prostranstva i ivota pod vedrim nebom, bez krova
nad glavom. Zelenom bojom je predstavljena trava, put, drum, kao simbol
ivotakojijeobiljeenstalnimputovanjem,naputubezgranicakojijeuvijek
otvorenRomima.Inakraju,crvenitoakpredstavljasimbolstalnogkretanja
iivotanatokovima.
Podromskomzastavomnikadanijevoennitijedanrat.Nemanijed
nog Roma na listi osuenih za genocide u Hagu. Volimo ples i muziku, s
ponosomkaesvakiRom,anaahimnajeelem,elemkojagovoriobes
konanomputovanjuRoma(ovjeka)iokonanomujedinjenju.
3.MitoviilegendeoselidbiizIndije
LegendaoeniGanjednajeodstarihromskihlegendiorazlozima
odlaskaRomaizIndije.Jednogadananekimagjeupozorioindijskog kralja
daeneprijateljnapastinjegovukraljevinuiunititimuporodicu.Meutim,
napada e biti nemoan da to uini ako napadne i Rome, jer su oni vrabi
namazatieni.Kralj,kojijetoznao,pozvaromskogstarjeinuiutajnostimu
povjerinauvanjeerkujedinicupoimenuGan.
Dogovoreno je da romski starjeina ovu djevojicu odgaji kao svoje

pravodijete,tojeovajiuinio.Ganjeodraslauistojergisasinomtogrom
skogstareine,kojisezvaoen.Jednogadanaumreromskistarjeina,apleme
za novog starjeinu izabere ena i predloi mu, da se odmah oeni. en je
odbijaodauzmebilokojuoddjevojakakojesumunudili,arazlogdugonije
htiodaimkae.Jednomprilikomjesvojimsaplemenicimazaprijetiodaese
ubiti, poto on ne moe da se oeni drugom djevojkom jer, voli samo svoju
sestruGan.TadajemajkaenurekladaGannijenjegovapravasestra,alida
tu tajnu mora uvati jer e ako to sazna osvaja njihovog kraljevstva, ubiti
Ganjerjekraljevakerka.enseipakutajnostioenio,aplemesetadapodje
lilo u dva tabora. U jednom su se okupili oni koji su u svemu podravali
novogpoglavara,audrugomonikojisugazbogbrakasasestromosuivali,
nepriznajuitakvogplemenskogvou.Drugitaborprotjeraojeenainjego
ve slijedbenike iz indijske zemlje. Od tada en i njegovi saplemenici lutaju
zemljinim arom jer, ih je veliki mag prokleo da nikada ne prespavaju dva
putauistommjestu,danepijudvaputaizistogbunaraidanikadaneprega
zeisturijekudvaputaujednojgodini.
131

4.Kovakizanat
KovakizanatradilisuRominajeezanovac,alisuradijeuzimali
hranu,pie,idrugepotrebezaivot.Uraduimpomauiostalilanoviporo
diceaesto,kadzatreba,ionajkojijeposaonaruio.Zanatjegotovonaslije
ivan,jernijerijedaksluajdaseujednojfamilijiiliporodiciodravazadugi
nizgodina.Mlaiueporedstarijih,akadodrastuioenese,ondasedijele,
pri emu se onom ko se odvoji, daje i neto od najpotrebnijeg alata, kako bi
zapoeo posao. Mehove za raspaljivanje ugljevlja ili umura prave uglav
nomsamiRomikovaiodsuvogvrbovogdrveta,tavljenekozjekoe,malo
suknaizejekoe.Zejakoameeseodozdonaonajtrougaoniventililina
onuoduku.Koaselijepizadrvopomoupeninogbrana.
Dabisetoboljezalijepilaidabipokrajevimabilatovrespojena,
tedanebibilooduke,meeseisukno,pasesvudaukovekratkimekseri
ima, koji imaju veliku okruglu glavu i koje kovai sami kuju. Mehovi su u
gornjem kraju iri, a u donjem ui. Na donjem kraju imaju uplje gvozdene
cevke,anagornjemrukohvatezadranje.Ovegvozdenecevkeprolazekroz
blatomolepljenpoluokruglizid,kojisezovepeina,iulazeuvatritekojese
zoveviganj.Uikrajevicijeviokrenutisunaprijed,kapeiniuvignju,airisu
krajevinaslonjeninastolicu,kojasezovaskama.Onisupodignutiodzemljeu
visini oveijegpasa,pasepriduvanjujedanrukohvatrukatka,podiejed
nom rukom u vis, a druga se sputa drugom rukom dolje.Nakovanj sami
kovai prave od kovanog gvoa i elika. To je njihova prva, najpotrebnija i
najskupljaalatka.Kovaiseunjega kunu,ana njemuizaklinju.Nikadgau
ivotu ne bi opsovali, a na Boi ga kade i prelivaju vinom kao badnjak.
Nakovanjse,unekimkrajevima,kujenou.Toseiniiznekepredrasude,ali
najvie zato da ne bi svijet gledao, i da ga ne bi urekle zle oi. Pri kovanju
nakovanja ene ne smiju biti prisutne. Onaj koji hoe da mu se skuje nov
nakovanjmoraprethodnodaspremidostaugljevlja,30kggvoa,10kgeli
ka,abarvina,abarrakije,peenojagnjeidostahleba.Zatosepozovedevet
pomagaaiuzimljusenausluguetiriparamehova,velikiekiiivelikakle
ta.Priradupijuijedukolikohoe.Nakovanjsekujeobinouvrijemepunog
mjeseca, i uvijek u subotu. Tako se valja, jer to je pazarni dan, govorili su
stariRomi.Donjikrajnakovnjajeuvekravaniiriodgornjega.Donjikrajse
naivataban,agornjielosrogovima.Rogovisuobliiudeenizazaokruglji
vanje gvoa pri kovanju. Poneki imaju i rupu pri kraju. Nakovanj stoji na
niskomdrvenompanju,ublizinivignja,aodmahjeuznjegaukopanarupau
kojojstojikovaprikovanju.
132
AETSALH:
5.DolazakRAEuCrnuGoru
Posebno ugroeni dio stanovnitva Crne Gore predstavlja populacija

Roma,AkalijaiEgipana(RAE).Ovajdiopopulacijekarakteriedugotrajna
nezaposlenost,visokistepensiromatva,diskriminacija.Velikiizazovnapolju
socijalneinkluzijepredstavljaoblastKonika,dionajveegprigradskognaselja
GlavnoggradaCrneGore.
Nakon izbijanja sukoba na Kosovu preko 4.000 Roma, Akalija i Egipana
(RAE)izbjeglojeuCrnuGoruipronaloutoitenaperiferijiGlavnoggrada
Crne Gore Konik. Optina Podgorica uz pomo humanitarne organizacije
podienateritorijiovognaseljaatorskonaseljezaprihvatizbjeglica.Nakon
toga, tokom 2000. godine dolazi do rekonstrukcije kampa koji se sastojao od
drvenihbaraka.PrvobitnidogovorsaoptinomPodgoricajedaovalicaosta
nuukampunajvie3godine,uprkosdogovoruizbjeglalicaostajudodana
njegdana.Svedoavgusta2003.godineupravljanjeizbeglikimkampomvri
la je italijanska humanitarna organizacija . Avgusta 2003. godine upravljanje
izbjeglikimkampompreuzimaCrvenikrstCrneGore.
Poetkom 2005. godine zavrava se izgradnja objekta za smjetaj 22

raseljene RAE porodice. Stambeni objekat, pod nazivom Njemaka kua
nalaziseuKonikoblasti,uneposrednojbliziniizbjeglikogkampaKonik.
UbliziniizbjeglikihkampovaKonikIiII,nalaziseizbjeglikonaselje
Vrela Ribnika, izgraeno 1994. godine. U ovom izbjeglikom naselju uglav
nomiveizbjeglalicaizBosneiHercegovineiHrvatske.Naseljesesastojiiz8
jednospratnihstambenihzgrada,kojesadreukupno200stambenihjedinica,
kojesunamjenjeneprivremenomsmjetaju,jersuizbjeglicekakosenavodii
primajunaprivremenotj.dokseratnezavri.`ShantyTown`ili`Pijesaknase
lje`, koje se nalazi u neposrednoj blizini Konik kampa predstavlja ilegalno
naseljekojenaseljavajuveinomRAEporodice.
IzbjeglikikampoviKonikIiII,Njemakakua,stambenezgradeizb
jeglikog naselja Vrela Ribnika, Pijesak naselje i neposredno okruenje ovih
naselja ine Konik oblast, teritoriju o kojoj emo govoriti u nastavku ovog
rada.
U izbjeglikim kampovima Konik I i II, Njemakoj kui, stambenim

zgradamaizbeglikognaseljaVrelaRibnikaiPijesaknaseljukontaktiranasu
sva domainstva koja u njima ive. Pojedinano po naseljima, broj domain
stavakojasenalazeuovimnaseljimasu:
1.KonikIiII,Njemakakua309domainstava
2.VrelaRibnika106domainstava
133

3.Pijesaknaselje276domainstava.
Poredovihlica,istraivanjejesprovedenomeustanovnicimanepos
rednog okruenja navedenih naselja : sluajnim izborom istraivanje je spro
vedenosa204lokalneRAEporodicei200lokalneneRAEporodice.
Pregledkontaktiranihdomainstava,domainstavaukojimasuraena
cjelokupna istraivanja uspjeno sprovedena i broj domainstava koji su
odbilidauestvujuuistraivanjupoteritorijijeprikazannatabeli1,kojasli
jedi.
Tabela1
Teritorija
Konikkamp,
Njemakakua
VrelaRibnika
Ukupanbrojkon
taktiranihdoma
instava
Brojdomainstava Brojdomainstava
ukojimajeistra
kojisuodbilida
ivanjeuspjeno uestvujuuistra
sprovedeno
ivanju
309
305
106
102
Pijesaknaselje
LokalnoRAE
stanovnitvookruenje
LokalnoneRAE
stanovnitvookruenje
276
259
17
229
204
25
262
200
62
Ukupno
1182
1070
112
Ciljnegrupekojesuobuhvaeneistraivanjemsu:
1.RaseljenaiizbjeglalicaRAE1
2.RaseljenaiizbjeglalicaneRAE
3.LokalnoRAEstanovnitvo
4.LokalnoneRAEstanovnitvo
OiglednojedasituacijauKonikoblastinepogaasamoraseljenalica
vecjelokupnookruenjeovognaselja.
6.Demografskaprikaz
Grafikon 1 prikazuje rasporeenost populacija po teritorijama. Moe

moprimjetitida,dokuKonikuIiIIiNjemakojkuiskorouotpunostiive
134
AETSALH:
raseljeniRAE,u VrelimaRibnikimjenajviezastupljenapopulacijaraselje
nihneRAE(51%),dokostalostanovnitopredstaljajuraseljeniRAEiloklano
neRAEstanovnitvo.UPijeskunajvieimaraseljenihRAE(43%),alijezastu
pljenoilokalnoRAEstanovnitvo,kaoilokalnoneromskostanovnitvo.
Grafikon1:StrukturapopulacijapoteritorijamaKonikoblasti
RaseljeniRAE
RaseljenineRAE
DomicilniRAE
98
%Konik,Njemakakua
%VrelaRibnika
%Pijesak
DomicilnineRA
26
02
51
43
1
21
23
34
6.1Brojlanovadomainstva
Brojlanovadomainstvaveomavarirazavisnoodposmatranepopu
lacije. Generalno gledano RAE porodice karakterie vei broj lanova doma
instvanegoneRAE,nezavisnoodnjihovogpravnogstatusa.TakoeuRAE
domainstvima dominira vei broj djece (u populaciji raseljenih RAE djeca
ine 57% lanova domainstva), dok su djeca najmanje prisutna u populaciji
raseljenihneRAE(19%lanova).RAEdomainstva,sadrugestraneskoroda
nemajustarijelanove,dokjeudiostarijihlanovapreko65godinaznaajno
veiupopulacijiraseljenihneRAE(16%lanova)(Grafikon1iTabela1).
TalasizbjeglicakojesustigleuCrnuGorutokomdevedesetihgodina
bio je izazvan oruanim sukobima na prostoru republika bive Jugoslavije i
Kosova.Odpoetkaizbjeglikekrize,brojizbjeglicakojesudolazileuuCrnu
Goruznatnojeoscilirao.
Godine 1992, kao odgovor na izbjegliku krizu, Vlada Crne Gore je

donijelaUredbuobrinjavanjeraseljenihlica,kojomjeMinistarsvuunutranjih
poslova (MUP) omogueno da odobri status raseljenog lica (RL) za ljude iz
Hrvatske,BosneiHercegovineiostalihbivihjugoslovenskihrepublika,koji
suuCrnojGoripotrailiutoiteizmeu1991.i1997.godine.1Kasnije,kada
su u Crnu Goru stigla interno raseljena lica sa Kosova, tokom 1998. i 1999.
godine,Zavodzazbrinjavanjeizbjeglica(utovrijemeKomesarijatzaraseljena
135

lica)registrovaoihjekaointernoraseljenalica(IRL),uskladusaadhocadmi
nistrativnom mjerom kojom je odgovorenoo na vanrednu situaciju. Ovaj sta
tussu,takoe,dobileiizbjegliceizAlbanije,kojesuboravilenaKosovuiizb
jegleuCrnuGoruzajednosaostalima.
7.PoarukampuKonikI(24.07.2012.)
U poaru koji se desio u 5:55 24.07.2012. godine, na podruju Kompa

KonikIvatrenomstihijomunitenojenaseljeKampKonikI,osimsanitarnih
vorova. Takoe su uniteni kancelarija i magacin Crvenog krsta Crne Gore,
omladinski klub, drutveni centar u kome su bila smjetena dva odjeljenja
dijeijeg vrtia, terenska kancelarija Pravnog centra i kancelarija romskih
NVO.
Od38baraka9barakanijeizgorjeloupoaru.
150porodicasaukupno800licajeostalobezsmjetaja.
Slube Glavnog grada odredile su lokaciju za podizanje ator naselja,

takoesupreduzeteimjere:
- Ukontejnerimaebitismjetenosvih150porodica.Azakolskudjecu
obezbijeenisuubenici,priboridoruak.
- UKampunaKonikujepostavljenaimprovizovanaambulanta,donaci
jomVladeSADajenabavljenkontejnerzatunamjenu,imeesezna
ajnounaprijeditizdravstvenazatitastanovnikaatorskognaselja.
RadOperatiovnogtima,kojegsuinilipredstavnicidravnihinsti
tucija(Ministarstava,GlavnoggradaPodgorice,Crvenogkrstaidr.),ibrza
realizacijapomoilicimaRAEpopulacijeodstraneVladeCrneGoreiGlav
nog grada Podgorica je pohvaljena od Evropske komisije i veeg dijela
NVOsektora.
8.MjerekojesupreuzetezaunapreenjepoloajaRAEpopulacijeu
CrnojGori
Razneaktivnostinaobuciugraanskomobrazovanju,stanarskimpra
vima i obavezama, rodnoj ravnopravnosti, zatiti ivotne sredine; podrka
populacijikorisnikadaostvaresiguranpravnistatus.
Podrka i upisivanje RAE djece u predkolske ustanove i integrisane

osnovne kole. Aktivnosti fokusirane na poveanje kvaliteta obrazovanja
(mentorstvo,tutorstvo,uvoenjeRAEasistenataunastaviukolamaiporodi
136
AETSALH:
cama, dodatni asovi crnogorskog jezika radi unaprijeenja jezikih vjetina,

volontiranjestudenatasaUniverziteta).
Razrada i implementacija obuke za RAE asitente u nastavi,; razrada

opisa poslova i zadataka za RAE asistente u nastavi i monitoring njihove
implementacije;Razradaiimplementacijarazliitihobukazanastavnike,obu
ka za studente volontere i zajedniki seminari sa nastavnicima, studentima
volonterima, asistentima u nastavi, nenastavnog osoblja i predstavnicima
Ministarstvaprosvjete,islineaktivnosti.
UprocesusagledavanjaukupnogdrutvanogpoloajaRAEpopulacije
nesmijemozanemarititribitnamomenta:Prvo,dravaCrnaGoraimaStrate
gijuzapoboljanjepoloajaRAEpopulacijeuCrnojGorikaoveomaznaajan
dokument i to ne samo u odnosu na RAE populaciju, ve i na Crnu Goru u
cjelini.Zbogtogaseimplementacijiciljevaovestrategijeuivotkivocrnogor
skogdrutvamorapriianalitikiuzpunopotovanjeprincipamultidimenzi
onalnosti,jernanepovoljanpoloajRAEpopulacijeutiuiekonomski,socio
antropoloki,istorijskimomentiinjihovameusobnapovezanostuuslovlje
nost. Drugo, znaajni momenti povezivanja strukture drutvenih promjena
kojekaodrutvomoramoiznijetiiukazujenaneophodnostmarkiranjaaktera,
odnosno nosilaca realizacije ovog procesa. Zato je nauni pristup po pitanju
drutvenihakterakojitrebadarealizujuciljevestrategijeodizuzetnevanosti:
- Kolika je spremnost aktera drutvenih promjena da realizuju ciljeve

pomenuteustrategiji;
- Svetojenaukareklaodatomproblemuisvetojenapisanoudoku
memtuStrategijesenebimoglorealizovatiakosenebizapitali:
KakavjeodnossamihRomapremaovojprii,dalisveonotosmou
Strategiji i u teorijskometodolokom planu za nauno istraivanje
definisalikaoznaajno,zaistaodgovaranjihovimstvarniminteresima,
eljamaiciljevima.
U razmatranju problema sociokulturnog poloaja i adaptacije RAE

populacijeuCrnojGori,govorinamdaipored naporadasepopravinjihov
poloaj sama populacija ne eli da sarauje, navike i obiaje ne ele da
promjeneunaprijede.Iporeduloenognaporadaimseunaprijedisituacijane
mogu se postii rezultati dokle god RAE populacija ne odlui da sarauje u
procesu sopstvene socijalizacije. Drugim rijeima, razrijeenje nepovoljnog
sociokulturnogpoloajaRAEpopulacijeuCrnojGorikojeedonijetidobroi
137

Romimaiveinskojpopulacijinesmijemoniodkogaprepisato.Dorijeenja
moramodoiuvaavajuisvespecifinostidrutvaukojimaivimo,aliispe
cifinostiRAEpopulacijesakojomivimo.
9.RodnaravnopravnostkodRAEpopulacije
Naznaajsociolokogsagledavanjapitanjarodairodnihodnosaunu
tar RAE populacije, socioloko sagledavanje poloaja romske ene pokazuje
dajeromskaenadvostrukomarginalizovana,samominjenicomtojeenai
to unutar etnike zajednice koja je zbog specifinosti drutvenoistorijskih
okolnostizatvorena,patrijahalnoustrojena,akojajekaoetnikientitetisama
marginalizovanauodnosunairudrutvenuzajednicuuokvirukojeegzisti
ra.
Nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najea pojava kod ena

romskog porijekla, aktivnost za spreavanje nasilja kod roma se realizuje u
okviru Strategije za unaprijeenje poloaja RAE populacije u Crnoj Gori, u
dijelu koji se odnosi na suzbijanje nasilja nad enama i nasilja u porodici. U
crnogorskom zakonodavstvu je ovo pitanje prepoznato kao krivino djelo i
treba uloiti dodatne napore kako bi se otrije sankcionisao ovaj vid nasilja
kojisedeavauromskojporodiciipromjenilapraksaiobiajmeuromskom
populacijomuodnosunaraneiprisilnebrakove.
Prisilanbrak,ranaudaja,kupovinaiprodajamladesekodnasuglav
nomsmatrajupojavomkojasedeavanegdjedaleko,meutim,ispovjestidje
vojicaienaromskepopulacije,ukazujedajeirokorasprostranjenapraksa
kodromskenacionalnemanjineuCrnojGori.
RAEroditeljisuestozbogpritiskavisokopatrijahalnesredineukojoj
ive uvjereni da je bolje da djevojica uu u prerano sklopljen tradicionalni
brak,negodarizikujudajojdjevoanstvooduzmenekokojojnijemuitime
cijelojporodicinanesetrajnuslobodu.Dalijetozaistavrijednobola,patnje
izlostavljanakojepreividjevojicakojajeprisilnoudata/prodata?
Navedeni argumenti ne stoje jer ne postoji tradicija koja moe i smije

bitijaaod ljudskihprava,demokratije,pravadjevojicai enanaizborina
normalanivot.
Mijenjanetradicijejestejedanodnajdugotrajnijihprocesa,alijemogu
skoncentrisanimnaporomdrutvaipodizanjemnivoasvijestiRAEzajednice
ukojojjeovapojavauobiajena.Jednaodmjerakojesuneophodnejesteotri
ja kaznenapolitika prema roditeljima koji istrajavaju na ovoj tetnojtradiciji.
NevanojedaliseradiodogovorenojudajiilidogovorenojprodajiRAEdje
138
AETSALH:
vojicailiena,dravakojagarantujezatituljudskihpravasvimpojedinka
ma/cimamoraihzatitiiosiguratidasamebirajudalie,kadaisakomstupi
tiubranuzajednicu.
10.Zakljuak
Nakonvieoddesetgodinaotkadjezabiljeenprvisluajraseljeni
tvanaprostoruCrneGore,CrneGorajeusvojilaNacionalnustrategijuzatraj
norjeenjepitanjaizbjeglicaiinternoraseljenihosobauCrnojGori.Kvalitati
vnaistraivanjasvihstakeholdera(izbjeglicaiinternoraseljenihosoba,lokalne
zajedniceilokalnesamouprave)pokazujudadomicilnostanovnitvoilokalna
vlastrazumijuproblemeskojimasesuoavajuraseljeniuCrnojGori.Sdruge
strane,raseljeneosobekojetrenutanoboraveuCrnojGoripotvrujudadije
leproblemelokalnogstanovnitva,tedadiskriminacijapostoji,aliurelativno
malom postotku: prije svega prilikom zapoljavanja, a manje u zdravstvu i
obrazovanju.Iporednajoskudnijihsredstavaiinjenicedananjezinurelativ
nomalomteritorijuivivelikbrojrazliitihetnikihskupinaivjeroispovijedi,
CrnaGorauspjelajepotvrditidamultietninostnemoravoditiusukob,teda
seupravoizrazliitosticrpeidejeisnagazarazvoj.
UnarednimdanimakolikojepredvienozarealizacijuusvojeneStra
tegije,nesumnjivosemoraimatinaumudajeizbjeglitvoproblemodope
dravne, drutvene i meunarodne vanosti, za ije je rjeavanje potreban
konsenzusipolitikavolja.
Ozbiljnost tog problema i njegova kompleksnost prevazilaze realne

mogunosti pojedinanih institucija u Crnoj Gori. Za njegovo uspjeno rjea
vanje potreban je programski angaman crnogorskih dravnih institucija,
meunarodnezajednice,meunarodnihorganizacija,dravauregiji,nevladi
nih organizacija, izbjeglikih udruga, interno raseljenih osoba i drugih rele
vantnihinstitucija.
Literatura
Deli,V.(2008),Otvorenavrata,Podgorica:Strategijazatrajnorjeavanje
pitanjaraseljenihiinternoraseljenihlicauCrnojGorisaposebnimosvrtomna
obladtKonik(2011),Podgorica:Ministarstvoradaisocijalnogstaranja.
Studije o odrivom razvoju stanovnika Konik (2011), Podgorica: UN u
CrnojGoriIpsos.
Ugovoreni brak (2012), Podgorica: Ministarstvo za ljudska i manjinska
prava.
139
MIRKOJAKOVLJEVI:Uticajmasovnihmedija
naprimenusocijalneinkluzijeipoloajromskepopulacijeuCrnojGori
UDK:316.774:654.1(=214.58)(497.16)
UTICAJMASOVNIHMEDIJANAPRIMENUSOCIJALNEINKLUZIJEI
POLOAJROMSKEPOPULACIJEUCRNOJGORI
INFLUENCEOFMASSMEDIAINIMPLEMENTINGSOCIALINCLUSION
ANDPOSITIONOFTHEROMAPOPULATIONINMONTENEGRO
MIRKOJAKOVLJEVI,
magistrantnaFPNBeograd
Apstrakt:Masovnimedijiuvelikojmeriutiunaformiranjesvestio
poloaju i socijalnoj inkluziji pripadnika romske populacije u Crnoj
Gori. Pojam socijalna inkluzija izuzetno je vieslojan i mora se pos
matrati i sagledavati iz vie aspekata. Ako pod masovnim medijima
podrazumevamo pre svega televiziju, tampu i internet, socijalnu
inkluzijumoemodefinisatikaoproceskojiomoguavaonimakojisu
urizikuodsiromatvaidrutveneiskljuenostispremnidasepriklju
e nainu ivota koji podrazumeva dostignuti nivo prihvatljivosti
ekonomskog,drutvenogikulturnogivota.Periodod2005do2015
je period Dekade za inkluziju Roma. Crna Gora u 2013.god. i 2014.
god. predsedava Dekadom. Zato smo smatrali preko potrebnim da se
uradiistraivanjekojeedatiodgovorenapitanjakojamogudautiu
napoboljanjepoloaja romskepopulacijekadajeu pitanjusiroma
tvoidiskriminacija.
Kljunerei:Masovnimediji,socijalnainkluzija,istraivanje,Deka
daRoma.poloaj
Abstract:Massmediahasthegreatinfluenceontheawarenessofthe
status and social inclusion of the Roma population in Montenegro .
Theconceptofsocialinclusionisextremelymultifacetedandmustbe
seen and viewed from several aspects . If we under the mass media
primarily understand the television , print and the Internet , social
inclusioncanbedefinedasaprocessthatallowstothosewhoareat
risk of poverty and social exclusion to join at a mode of life that
141

involves achieved level of acceptability of the economic , social and

culturallife.From2005to2015,representtheperiodoftheDecadeof
RomaInclusion.Montenegroinof2013.andin2014.year.presides
overthedecade.Thatswhywefeltitnecessarytooverdotheresearch
thatwillprovideanswersonthequestionsthatmayhaveaffectinthe
improvement of the status of the Roma population having in mind
theirpovertyanddiscrimination.
Key words: Mass Media , Social Inclusion , Research, Decade of
Roma,Position
Svakomepripadajusvapravaislobodebezikakvihrazlikaupogledu
rase,boje,pola,jezika,veroispovesti,politikogilidrugogmiljenja,
nacionalnogilidrutvenogporekla,imovine,roenjailidrugihokolnosti...
Svakoimapravonaivot,sloboduibezbednostlinosti...
Univerzalnadeklaracijaoljudskimpravima
1.Uvod
Romisumanjinakojaverovatnonajvietrpidiskriminaciju.Samimtim
imajuinajnezahvalnijipoloajkadasuupitanjumanjineuEvropipaiusve
tu.DanasnaprostorimakojipripadaEvropiiakonemapouzdanihpodataka,
iviokodesetmilionaljudiromskepopulacije.UCrnojGori,nepostojepisa
ni dokumenti a ni arhivska graa o dolasku Roma, ali obavljena istraivanja
ipakukazujudasuseRomiprepetvekovanastanilinaprimorju.Procenjuje
sedanaprostorimaCrneGoreivioko20hiljadaRomameukojimajeioko
5000izbeglihRomasaKosova.Problemisakojimasesuoavaromskapopula
cija predmet su i znaajnije panje meunarodne zajednice. (1) Naime, jo
2003. god. u Bugarskoj doneta je Deklaracija Dekade Roma 20052015. U
Deklaraciji stoji: Gradei na temeljima konferencije Romi u Evropi koja se iri:
Izazovzabudunost,odrane2003.god.obavezujemosedaenaevladeraditina
uklanjanjudiskriminacijeiprevazilaenjuneprihvatljivihrazlikaizmeuRomaiosta
tkadrutva,akakojeutvrenounaimakcionimplanovimadelovanjaDekade.Pro
glaavamoperiodod2005.do2015.
Dekadom socijalnog ukljuenja Roma i obavezujemo se da emo osigurati
punoueeiukljuivanjenacionalnihromskihzajednicaudostizanjuciljevaDekade.
142
Obavezujemosedaemo uestvovatiuostvarenju ciljevainapotvrivanjuostvare

nog napretka mjerenjem postignua i razmatranjem iskustva u sprovoenju plana
delovanjaDekade.Pozivamoidrugedravedasepridruenaimnaporima. (Sofija,
Bugarska,2.februara2005.god.(2))
U Dekadu Roma ukljuene su Bugarska, Maarska, Makedonija,

Rumunija,Slovaka,Srbija,Hrvatska,ekaiCrnaGora.Utimzemljamaive
romske zajednice, u loim ekonomskim i socijalnim uslovima. Dekada Roma
ima podrku relevantnih meunarodnih organizacija koje daju materijalnu i
strunu podrku za projekte regionalne saradnje, kao i za implementaciju
Nacionalnihplanovaakcije.
Iz Deklaracije proistiu konkretni zadaci a to je da se ubrza proces

unapreenjapoloajaRoma,kaoitransparentnoimerljivoizvetavaopostig
nutom napretku. Prioritetne oblasti su: obrazovanje, zapoljavanje, zdravlje i
stanovanje i Vlade ukljuenih zemalja imaju obavezu da se unapreenjem
poloaja Roma bave uzimajui u obzir i kljune aspekte siromatvo, diskri
minacijuirodnuravnopravnost.ImajuiuvidudajeprojekatDekadaRoma
gotovo pri kraju smatrali smo da je neophodno uraditi istraivanje koje e
datinekeodgovoreouticajumasovnihmedijanaprimenusocijalneinkluzijei
poloajromskepopulacijeucrnogorskomdrutvu,aliizuglasamihgraana
CrneGore.
2.Neophodnostpermanentnogizvetavajaoproblemimaromske
populacije
U Crnoj Gori gotovo svi mediji problemu socijalne inkluzije romske

populacije pridaju dunu panju. To se pre svega odnosi na elektronske i
tampane medije sa nacionalnom pokrivenou. Lokalni mediji, ukljuujui i
tampane periodino izvetavaju o ovim problemima iz razloga to lokalna
tampaperiodinoizlazi.Tromesenoilietvoromesenonagodinjemnivou.
Generalno,socijalnaintegracijaRomauCrnojGorizanimljivajeiurednici
mainovinarimaelektronskihitampanihmedija.Takoe,velikointeresova
njezapoboljanjeuslovaivotaljudiromskepopulacijeuiijeinteresovanja
Vlade Crne Gore i nadlenih Ministarstava, nevladinog i civilnog sektora.
VrednojepomenutidaMinistarstvokultureCrneGoresvakegodineraspisuje
konkurszanajboljiprilogiliobjavljentekstosocijalnojintegracijiRoma.Osim
javnog servisa i privatni komercijalni emiteri prilaze problemima socijalne
inkluzije romske populacije u crnogorskom drutvu veoma ozbiljno. Primer
TelevizijePinkMoitopokazujerelevantnoinjeninostanje.Naime,odjuna
143

dodecembra2013.god.televizijaPinkMemitovalajeserijalprilogareportera
MirkaJakovljevianatutemuuinformativnojemisijiInfomonte.TVPinkMje
emiter sa nacionalnom pokrivenou u Crnoj Gori tako da se prati na celoj
teritorijizemlje,kakokablovskimputemtakoiprekotzv.zemaljskogsignalaa
oduvoenjaPINKpaketa,priloziseemitujuiuprogramuinformativneemi
sijeINFOMONTEnaTVPINK3kablovskomprogramukojiseemitujeuita
vomregionu.
3.SerijalprilogaointegracijiRomanaTVPinkM
Povodzaserijalprilogaoromskojpopulacijijeaktuelnopredsedavanje
CrneGoreDekadomRomaiprocessocijalneinkluzijelicaromskepopulacije
ucrnogorskodrutvo.Simboloanpovodzaserijalprilogajepriaoromskoj
mahalisaleveidesnestranerekeRibniceuPodgorici,naseljuispodTabakog
mosta koje se zvalo Tabahana. To naselje je sredinom ezdesetih godina
prologvekautiininestalo.PriloziitemeoRomimakojisubilipredmetinte
resovanjaautoraMirkaJakovljevianastalisuizeljeautoradatapopulacija
nastaviintegracijuu crnogorskodrutvo,ane dapoputonihkojisu iveli u
Tabahani,grubojerei,aliistinitobuduraseljeni.SerijalprilogaoIntegra
ciji Roma, i dalje je nastavljen jer je autor aktivno promovisao akciju pomoi
raseljenimlicima,anajviejelicaromskepopulacije,okodobijanjadokumena
taireavanjanjihovogstatusadabudustranci sastalnimboravkom u Crnoj
Goriidamogudaostvarujuzakonomodreenapravaatimeidaimkvalitet
ivotabudeznatnobolji.
Kako je program televizije PinkM odnosno centralna informativna

emisijaINFOMONTEizuzetnogledana,serijalemisijajeumnogomeuticaoda
presvegazainteresovanajavnostbudeinformisanaoproblemimasakojimase
susreuraseljenalicaiRomikadajeupitanjunjihovaintegracijaucrnogorsko
drutvo, a naroito da je uticala da se ova populacija pokrene i da se i sama
aktivnoukljuiureavanjepitanjasvogstatusa.Emitovanjeprilogaukontinu
itetujepopovratniminformacijamasaterenaiopravdalooekivanjaautora,
kojijeuizvetajimasaterenadaoisvojautorskipeatuovomvanomdrav
nomprojektu.
Takoe, u prilozima su sagovornici govorili i o ostalim problemima,

pre svega stanovanju, kolovanju, obrazovanju i vaspitanju ovih lica kao i o
pomoikojuimupuujunadleneinstitucijesistema,aliiambasadenjihovih
drava,ovdeambasadaBiH,kaoiorganizacijeUNHCRauPodgorici.
144
Nazivpriloga
Tabahanautiininestalaromskamahala
OkruglistoMedijskaslikaRoma
Duinatrajanja
3,47
1,08
RomiiEgipani
2,07
BrigaopravimaRoma
1,49
Romskisavjet
4,14
Romi
1,56
FondzaotvorenodrutvoRomi
3,25
OEBSObrazovanjeRomauBeranama
2,08
PomoUNHCERRomimauBeranama
2,15
Raseljenalicaproblemiobrazovanjedokumenta
2,47
UKUPNO:25,06
3.Istraivanjeouticajumasovnihmedijanasocijalnuinkluzijui
poboljanjeivotaromskepopulacijeuCrnojGori
Radiutvrivanjauticajamasovnihmedijanasvestopoloajustanov
nika romske populacije u Crnoj Gori, uraeno je istraivanje i utvreni su
rezultati,kojiukazujunainterakcijeizmeumedijaiprimaocainformacija.Na
vrednosnestavovekojiseformirajupoduticajemporukaprimljenihposreds
tvom masovnih medija, kao i vrednosnih stavova graana o poloaju Roma.
Uzto,istraivanjemjemerenivrednosniodnospremaprilozimasasadra
jimaoproblematiciromskepopulacijekojimasovnimedijiemituju.Istraiva
njem je ustanovljen i stepen poverenja u medije, vrednosni stav o tome da li
medijimogudautiunacentrekojidonosepolitikeodlukeatiusepoloaja
romskepopulacije.
Istraivanje je raeno putem telefonske ankete, metodom sluajnog

uzorka,nauzorkuod300ispitanika,po30iz10gradovaCrneGore.Anketaje
uraenatokomdecembra2013.godine,aispitanicisuodgovaralina10pitanja
iznoseijedanodponuenihodgovora,ilidajuioceneod1do5.
Polnastrukturaispitanikajesledea:54,2%mukarci,45,8%ene.
Ispitaniciiveusledeimgradovima:Podgorica,Kolain,Mojkovac,
BijeloPolje,Berane,Cetinje,Bar,Budva,HercegNovi,Kotor.
Ispitanicimasupostavljanasledeapitanja:
1. Kako ocenjujete poloaj romske populacije u vaoj sredini? Ponueni
odgovorisubili:(1)izuzetnoloe,(2)loe,(3)zadovoljavajue,(4)dob
ro,(5)izuzetnodobro.
145

2. UzpomokojihmedijasenajvieinformieteopoloajuRomausvojoj
sredini,zemljiisvetu?Ponueniodgovorisubili:(1)TV,(2)Internet,
(3)Novine,(4)Radio,(5)ukoli.
3. Vaaocenamedijskihprilogaostanjuiproblemimaromskepopulaci
je?Ponueniodgovorisubili:1(nezadovoljavajue).2(zadovoljavaju
e),3(dobro),4(vrlodobro)i5(odlino).
4. Kolikovammedijipomauusaznavanjuoproblemimaromskepopu
lacije?Ponueniodgovorisubili:1(nezadovoljavajue).2(zadovolja
vajue),3(dobro),4(vrlodobro)i5(odlino).
5. Koja vas oblast problematike romske populacije najvie interesuje?
Ponueni odgovori su se protezali od obezbeivanja smetaja, hrane,
odeedodrugihoblasti.
6. Kolikosuproblemiromskepopulacijeizvaeneposredneokolinezas
tupljeniulokalnimmedijima?Ponueniodgovorisubili:1(nezadovo
ljavajue).2(zadovoljavajue),3(dobro),4(vrlodobro)i5(odlino).
7. Koliko su problemi romske populacije iz vaeg okruenja zastupljeni
uprestonikimlistovimairadioiTVstanicamasanacionalnomfrek
vencijom? Ponueni odgovori su bili: 1 (nezadovoljavajue). 2 (zado
voljavajue),3(dobro),4(vrlodobro)i5(odlino).
8. Kojimpitanjimabimedijiuvaojsredinitrebalodaposveteviepa
nje? Ponueni odgovori ticali su se smetaja za romsku populaciju,
obezbeivanjuhrane,odee,posla.
9. Ocenite koliko mediji imaju uticaj na formiranje miljenja graana o
problemimaromskepopulacijeusvojojiirojokolini?Ponueniodgo
vorisubilioceneod1,kaonezadovoljavajue,do5,kaoodline.
10. OcenitekolikomedijimogudautiunaVladu,nadlenaministarstva,
agencije, i druge dravne organe, kako bi obezbedili bolje uslove za
ivotromskepopulacije?
11. Ponueniodgovorisubiliuoblikuocenjivanjaod1(nezadovoljavaju
e)do5(odlino).
146
4.Analizarezultata:KakograaniCrneGorevideproblemeivota
romskepopulacijekrozmedijskuprizmu
Tabela1:Kakoocenjujeteproblemeromskepopulacijeuvaojsredini?
Odgovor
Izuzetnoloe
Loe
Zadovoljavajue
Dobro
Izuzetnodobro
UKUPNO
Brojispitanika
43
98
125
22
12
300
Procenat
14,33
32,66
41,66
7,33
4,00
100
Istraivanjekojesmosproveliputemtelefonskeankete,tokomdecem
bra2013.godine,obuhvatilojeskoroitavuCrnuGoru.
Tokom istraivanja stekao se utisak da je aktuelni poloaj romske

populacijeznaajnoboljinegotoseoekivalo.
Kao to pokazuju rezultati navedeni u Tabeli 1, graani Crne Gore

imajuvisokstepenkritinostipremastanjuukojojsenalaziromskapopulacija
u mestima u kojima ive. ak 46,99 % ispitanika ocenilo je poloaj romske
populacije u njihovim sredinama kao loe i izuzetno loe. Samo njih 11,33 %
smatrajudajestanjedobroiizuzetnodobro.
Tabela2:Uzpomokojihmedijasenajvieinformieteopoloajui
problemimaromskepopulacijeusvojojsredini,zemljiisvetu?
Odgovor
TV
Novine
Radio
Internet
kola
UKUPNO
Brojispitanika
120
87
11
77
5
300
Procenat
40.00
29.00
3,66
25,66
1,66
100
147

TelevizijauCrnojGoriidaljedriprimat(Tabela2).Oekivanjadae
Internetbitiznaajnosredstvoputemkogasestanovniciinformiuopitanjima
romskepopulacije,nisuseobistinila.Jer,25,66%ispitanikaseizjanjavadase
putemInternetanajvieinformieostanjuromskepopulacijeusvojojsredini,
zemljiisvetu.Tabela2pokazujeidrastianpadkolekaoizvorainformacijao
problemima romske populacije, to ukazuje da nastava ne prati savremena
zbivanja.Radiokaomedijjeizgubioznaaj,jerjesamo3,66%ispitanikanave
lo taj medij kao izvor informisanja o tom problemu. Ovako nizak stepen
poverenjauradio,pokazujenesamosveloijuujnostcentralnihradiostanica
umanjimsredinamavanPodgorice,veislabusluanostlokalnihradiosta
nica.
Takoe, pad poverenja u novine, bolje rei pad itanosti, pokazuje i

podatakdajebrojgraanakojipoverenjepoklanjanovinama29%.
Tabela3:Vaaocenamedijskihprilogaostanjuiproblemima
romskepopulacije?
Odgovor
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlodobro
odlino
UKUPNO
Brojispitanika
32
98
77
54
39
300
Procenat
10,66
32,66
25,66
18,00
13,00
100
Podaci iz Tabele 3 govore i o kritinosti graana prema masovnim

medijima,gdenjih10,66%nezadovoljavajueocenjujemedijskeprilogeosta
njuiproblemimaromskepopulacije.
Zadovoljavajuomocenommedijskeprilogeocenjuje32,66procenata,
dobrom25,66%,avrlodobromiodlinomukupnonjih31,00%.
Medijibitrebalodapreduzimajuakcijenavebsajtovima,putemanketa,gde
bi graani predlagali teme za izradu medijskih priloga, iz svoje sredine o
problemimaromskepopulacije,idainicirajujavnedebate.
148
Tabela4:Kolikovammedijipomauusaznavanjuo
problemimaromskepopulacije?
Odgovor
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlodobro
odlino
UKUPNO
Brojispitanika
40
93
74
50
43
300
Procenat
13,33
31,00
24,66
16,66
14,33
100
Tabela 4 pokazuje da njih 13,33 % najniom ocenom ocenjuje koliko

immedijipomauusaznavanjuoproblemimaromskepopulacije.Saskrom
nim procentom, korenspondira i broj onih koji su medije ocenili odlinom
ocenom14,33%dokjeveinadalazadovoljavajuuidobruocenu,ukupno
55,66%.
Rezultatipokazujuulogumedijauedukacijigraana,potosumediji,
idaljeokarakterisanidaunajveojmeripomaudagraanibuduinformisani
oproblemimaromskepopulacije.
Tabela5:Kojevasoblastipoloajaromskepopulacijenajvieinteresuju?
Odgovor
Adekvatansmetaj
Dovoljnakoliinahrane
Snabdevenostodeomiobuom
nekadrugapomo
UKUPNO
Brojispitanika
95
45
102
58
300
Procenat
31,66
15,00
34,00
19,33
100
Stanovnike 10 gradova najvie brine snabdevenost romske populacije

odeom i obuom 34 %, a potom adekvatnim smetajem 31,66 % pokazuje
Tabela5.
Analizommedijskihsadrajakojeemitujumasovnimediji,uoavasedasei
najveibrojobjavljenihiemitovanihprilogaodnosibanaproblematikuizte
trioblasti.
149

Tabela6:Kolikosuproblemiromskepopulacijeizvaegneposrednog
okruenjazastupljeniulokalnimmedijima?
Odgovor
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlodobro
odlino
UKUPNO
Brojispitanika
106
87
58
35
14
300
Procenat
35,33
29,00
19,33
11,66
4,66
100
Stanjeukojimasenalaziveinalokalnihmedijaogledaseurezultati
mauTabeli6,gdeje35,33%ispitanikaocenilonajniomocenomzastuplje
nostproblemaromskepopulacijeulokalnimmedijima.Upravooblastiijom
medijskom obradom svaki lokalni medij moe za kratko vreme da izgradi
poverenjekodprimaocaporukasuproblemipotovanjaljudskihprava.Prob
lemilokalnihmedija,kadasutemeopoloajuromske
populacije u pitanju su i zbog malog broja novinara specijalista koji bi takve
sadrajeobraivalisapotrebnimnivoomprofesionalnosti.
Tabela7:Kolikosuproblemiromskepopulacijeizvaegokruenjazastupljeni
uprestonikimlistovimairadioiTVstanicamasanacionalnomfrekvencijom?
Odgovor
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlodobro
odlino
UKUPNO
Brojispitanika
121
58
48
34
39
300
Procenat
40,33
19,33
16,00
11,33
13,00
100
Graanisuuocenizastupljenostiproblemaromskepopulacijeurepu
blikimlistovimairadioiTVstanicamasanacionalnomfrekvencijom,poka
zalivelikonezadovoljstvo(Tabela7).
Medijisanedovoljnompanjominformiuobrojnimoblastima,paio
pitanjima romske populacije. Zato je 40,33% graana ocenilo najniom oce
150
nom (ne)zastupljenost problema romske populacije iz njihove sredine u

republikimmedijima.
Tabela8:Kojimpitanjimapoloajaromskepopulacijebimedijiu
vaojsredinitrebalodaposveteviepanje?
Odgovor
Dovoljnovodezapie
Dovoljnohrane
Adekvatansmetaj
drugo
UKUPNO
Brojispitanika
108
90
87
15
300
Procenat
36,00
30,00
29,00
5,00
100
Istraivanje koje smo obavili za potrebe izrade ovog rada imalo je za

ciljidautvrdikojisutoprobleminakojebiseukazaloucrnogorskimmedi
jima(Tabela8).
Naprvommestujeobezbeivanjedovoljnovodezapie(36,00%).
Sledisnabdevenosthranom(30,00%),anjih29,00%)smatradabimedijitim
graanimatrebalodapomognuokoadekvatnogsmetaja.Samo5,00%ispi
tanikasmatradabinetodrugotrebalodapoboljapoloajlicaromskepopu
lacije..
Tabela9:Ocenitekolikomedijiimajuuticajnaformiranjemiljenjagraana
oproblemimaromskepopulacijeusvojojiirojokolini?
Odgovor
uopteneutiu
nedovoljnoutiu
utiu
veomautiu
utiuunajviemstepenu
UKUPNO
Brojispitanika
43
42
57
68
90
300
Procenat
14,33
14,00
19,00
22,66
30,00
100
151

Izvetavanjem medija o problemima romske populacije, graani nisu

zadovoljnialidostaoekujuodmedija,kadajeupitanjuuticajnaformiranje
miljenjagraanaoproblemimaromskepopulacije(Tabela9).
Njih14,33%smatradamedijineutiunagraane,njih14,00%smatra
danedovoljnoutiu,dok22,66%ispitanikasmatradaveomautiu,a30,00%
smatradautiuunajviemstepenu.
Tabela10:OcenitekolikomedijimogudautiunaVladu,nadlenaministars
tva,agencije,idrugedravneorgane,kakobipoloajromskepopulacijebio
bolji?
Odgovor
uopteneutiu
nedovoljnoutiu
utiu
veomautiu
utiuunajviemstepenu
UKUPNO
Brojispitanika
87
31
111
34
37
300
Procenat
29,00
10,33
37,00
11,33
12,33
100
Graanioekujudasemedijipozabaveproblemimaromskepopulaci
je,smatrajudamedijimogudautiunaVladu,ministarstva,agencije,idruge
dravne organe, kako bi romskoj populaciji omoguili bolje uslove ivota
(Tabela10).
Crnogorsko drutvo smatra da utiu, veoma utiu i utiu u najviem

procentusa60,66%.Njih29,00%mislidauopteneutiu,a10,33procenata
izjavljujedamedijinedovoljnoutiunaVladuiministarstva.
Tabela, dakle, pokazuje da uprkos visokom procentu onih koji su

izgubilipoverenjeumomedijakadajeupitanjuuticajnaVladuinjenamini
starstva, vie od polovine ispitanika (60,66%) smatra da mediji mogu da
utiu,veomautiuiutiuunajviemstepenunaVladuiministarstva,idruge
dravneorgane,daseangaujuokopitanjaiproblemaromskepopulacije.
5.Zakljuak
Dobijenipodaciizobavljenogistraivanjanedvosmislenopokazujuda
se problemima u socijalnoj inkluziji Roma i poboljanju njihovog ivota u
crnogorskomdrutvupridajedunapanja.Graaniverujudamasovnimedi
152
jimogudautiukadasuproblemitihlicaupitanjunaVladu,ministarstvai
ostalesubjekteuprocesusocijalneinkluzijedadonoseadekvatnemereucilju
reavanja problema romske populacije. Na vlasnicima medija, urednicima i
novinarima,aliisvimgraanimajedauinesvetojeunjihovojprofesional
noj, ali i sferi svakodnevnog interesovanja za bolji ivot svih da se romskoj
populaciji pomogne. Ovo i zbog toga to graani oekuju od medija veu
angaovanost i daleko sveobuhvatniji i dublji prilaz u sagledavanju prob
lema tih lica. Bez obzira na dobijene podatke, pitanja adekvatnog smetaja,
ishraneiobezbeivanjeposlatimlicimatrebadabudesvakodnevnoucentru
panjenadlenihinstitucija.
Literatura
Beganaj, V. (2008), Medijska politika, str. 68 NVO Niki: Civilni

Forum.
Deklaracija Dekade Roma, Medijska politika, str. 5, NVO Civilni

ForumNiki,2008.
NacionalniplanzaDekaduukljuenjaRoma20052015.uCrnojGori,Vlada
CrneGore.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Generalna skuptina Ujedi

njenihnacija,10.decembar1948.
153
MARIJAMRVALJEVI:
UDK:316.774:323.15(=214.58)(497.16)
NORMATIVNEGARANCIJEINFORMISANJANA
MANJINSKIMJEZICIMAUCRNOJGORI
NORMATIVEWARRANTYINFORMATIONON
MINORITYLANGUAGESINMONTENEGRO
MARIJAMRVALJEVI,
Ministarstvokulture,Direktoratzamedije
Apstrakt:Potovanjedemokratije,ljudskihpravaislobodapodrazu
mijevapravosvihljudinapristuppotpunim,pouzdanim,objektivnim
irazumljiviminformacijamaosvimpitanjimaipotrebamakojesuza
njihznaajne.Informisanostseogledaujasnoi,tanosti,relevantno
sti i prlagoenosti ciljnoj grupi, kako bi se postigao eljeni cilj
razumijevanjesvihprezentovanihsadrajaodstranegledalaca,slua
lacaiitalaca.Procesinformisanjaseodvijaputemmedija,kakotradi
cionalnih,takoinovihmedijaijainformativnaulogautienademo
kratskiambijentitransparentnostdrutvenihprocesa.
Pravo informisanja na maternjem jeziku, pored prava na obrazova
nje, ouvanje i razvoj kulture i pravo na slubenu upotrebu jezika i
pisma jedno je od osnovnih manjinskih prava koja su u Crnoj Gori
garantovanaUstavom.
Kljunerijei:Mediji,manjine,informisanje,CrnaGora
Abstract:Respectofdemocracy,humanrightsandfreedomincludes
therightofallpeopletohaveaccesstocomplete,reliable,objectiveand
practical information on all issues and needs that are important for
them. Awareness is reflected in the clarity, accuracy, relevance and
adjustment to target group in order to achieve the desired goal
understandingofthecontentpresentedbytheviewers,listenersand
readers. Information process is carried out through the media, both
traditional and new media whose information mission affects the
democratic environment and transparency of social processes. The
155

righttobeinformedintheirnativelanguage,inadditiontotheright
toeducation,preservationanddevelopmentofcultureandtherightto
official use of language is one of the basic minority rights that are
guaranteedbytheConstitutionofMontenegro.
Keywords:Media,Minorities,Information,Montenegro
1.Uvod
U dokumentu Fonda za otvoreno drutvo Informisanje na jezicima

nacionalnihmanjinaovopravojeznaajnobaremiztrirazloga:
1. Pravo na informisanje na maternjem jeziku vaan je identitetski

resurs. Manjinama e biti lake da ouvaju svoj identitet ako mogu da se
informiunamaternjemjeziku,negoakotonijesluaj.Utomkontekstumora
senaglasitidajeinformisanjenamaternjemjezikusapravomnaobrazovanje
na maternjem jeziku, kljuni uslov i instrument za ouvanje jezika i pisma
manjine.
2.Postojanjemanjinskihmedijavanojeizuglagraanskekompeten
cije.tojeveainformativnaponudairazuenijiizvoriinformisanjatojevje
rovatnijedaekorisniciinformacijadobitiobjektivnijeinformacijeivritiraci
onalnijeizbore.
3.Manjinskijezicisuvaniiupogleduintegracijemanjina.Manjineeselak
e integrisati u drutvo ako su u prilici da jedan dio svojih potreba, u ovom
sluajuinformativnepotrebezadovoljavajunasvommaternjemjeziku.(Fond
zaotvorenodrutvoInformisanjenajezicimanacionalnihmanjinaBeograd
2007.str.9)
Pravo na informisanje na maternjem jeziku se ujednom drutvu,
odnosnodraviostvarujekadajeispunjenopetosnovnihuslova:kadajeono
garantovano kao osnovno pravo svim pripadnicima manjinske nacionalne
zajednice,kadapostojemedijiilimedijskiproizvodinamanjinskimjezicima,
kada su ti mediji autonomni uodnosu na politike iekonomske centre moi,
kadaobavljajusvojudelatnostpoprofesionalnimietikimstandardimaikada
vodeinformativnuureivakupolitikukojajenezavisnaodposlovnihilidru
gihinteresavlasnika.
156
MARIJAMRVALJEVI:
2.Normativniokvirzatitepravanacionalnihmanjinauoblasti
informisanja
Za ostvarivanje ljudskih prava, znai i prava nacionalnih manjina u
oblastiinformisanjameunarodneinstitucijesurazvileitavniznormativnih
dokumenata koje drave mogu, ali ne moraju ratifikovati i implementirati u
nacionalnopravo.Iakonisupravnoobavezujui,oniipakimajumoralnuipo
litikuobaveznost,toseunekimsudskimsluajevimapokazaloefektivnim.
U kljunim meunarodnim pravnim aktima se govori o pravu na
informisanje na jezicima nacionalnih manjina, ili konkretnije, da nacionalne
manjine mogu da osnivaju medije na maternjem jeziku, odnosno da drava
trebadapodritakveinicijative.
Dva meunarodna instrumenata koja su u cjelini posveena zatiti
nacionalnihmanjinajesuDeklaracijaUNopravimalicakojapripadajunacio
nalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim manjinama i Okvirna konvencija za
zatitunacionalnihmanjinaSavetaEvrope.
OsnovnidokumentiorganizacijeUNsu:
PoveljaUN(1945.),
Unverzalnadeklaracijaoljudskimpravima(1948.),(l.19navodida
svakoimapravonaslobodumiljenjaiizraavanja,toobuhvatapravodanebude
uznemiravanzbogsvogmiljenja,kaoipravodatrai,primaiiriobavjetenjaiideje
bilokojimsredstvimaibezobziranagranice)
DeklaracijaUNouklanjanjusvihoblikarasnediskrimnacije(1963.),
Meunarodnipaktograanskimipolitikimpravima(1966.),gdjeje
posebno vaan l.27 U dravama gde postoje etnike, vjerske ili jezike manjine,
lica koja pripadaju tim manjinama ne mogu biti liena prava da imaju, zajedno sa
drugimlanovimasvojegrupe,svojposebnikulturniivot,daispoljavajuiupranja
vajusvojusopstvenuvjeruilidasesluesvojimjezikom.
Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

(1966.),
Deklaracija o uklanjanju svih oblika netolerancije i diskriminacije

zasnovanihnareligijiiuvjerenju(1981.),
Deklaracija o pravima pripadnika nacionalnih ili etnikih, vjerskih

ilijezikihmanjina(1992.),
MilenijumskadeklaracijaUN(2000.),
DeklaracijaUNESCOokulturnomdiverzitetu(2001.)lan4Dekla
racije o kulturnom diverzitetu definie ljudska prava kao garanciju kulturne
157

raznolikostiukojemsegovoridaodbranakulturnerazliitostijeetikiimperativ,neo
dvojivodpotovanjaljudskihprava.Topodrazumijevaposveenostljudskimpravima
iosnovnimslobodama,posebnopravimalicakojapripadajumanjinama.
Poredosnovnihdokumenata,postojivelikibrojMeunarodnihugovo
rakojisuzakljuenipodokriljemUN.
NajznaajnijidokumentiSavjetaEvropeodznaajazazatitumanjina
su:
Konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950.), l.

10propisuje:Svakoimapravonasloboduizraavanja.Ovopravoukljuujeslobodu
posjedovanja sopstvenog miljenja, primanja i saoptavanja informacija i ideja bez
mijeanjajavnevlastiibezobziranagranice...l.14Konvencijekojiseodnosina
zabranu diskriminacije: Uivanje prava i sloboda predvienih u ovoj Konvenciji
obezbeuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao to su pol, rasa, boja koe,
jezik, vjeroispovjest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo,
vezasnekomnacionalnommanjinom,imovnostanje,roenjeilidrugistatus.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992.),

(Poveljajestupilanasnagu1.marta1998.godine.Dokraja2012.godinedva
deset i pet drava ju je ratifikovalo. Nekoliko vanih faktora inspirisale su
drave da donesu ovaj dokument, a to su: zatita istorijskih regionalnih i
manjinskih jezika u Evropi iji se doprinos ogleda u odranju i razvoju kul
turnog bogatstva i tradicija Evrope, opasnost od mogueg nestanka nekih
regionalnihimanjinskihjezikauEvropi,neotuivoljudskopravonaupotre
bu regionalnih i manjinskih jezika u privatnom i javnom ivotu... Drave se
obavezuju da preduzmu mjere radi unapreenja upotrebe regionalnih ili
manjinskih jezika u javnom ivotu. Taj cilj se postie kroz sledee oblasti:
obrazovanje,sudskaovlaenja,upravnevlastiijavneslube,kultura,mediji,
ekonomski i drutveni ivot. Povelja, predvia, na primjer, postojanje barem
jedneradiostaniceilitelevizijskogkanalanaovimjezicimaidravaseobave
zujedaomoguii,kolikojemoguematerijalnopomognukorienjemanjin
skih i regionalnih jezika u sredstvima javnog informisanja, potujui princip
nezavisnostimedija.PreambulaEvropskepoveljeoregionalnimimanjnskim
jezicima.)
lanom11Poveljekoji sedirektnotiepravanainformisanjepripad
nikazajednicaregionalnihilimanjinskihpravaistiesedadravekojesurati
fikovale ovaj dokument preuzimaju obavezu da obezbijede, ohrabre ili olakaju, ili
158
MARIJAMRVALJEVI:
omogue stvaranje medija koji e proizvoditi sadraje i programe na regionalnim ili

manjinskimjezicima.
Okvirnakonvencijazazatitunacionalnihmanjina(1995.)smatrase
prvimkonkretnimprogresivnimpokuajemzatitemanjina,alinjenanajvea
mana se ogleda u kombinaciji prilino slabih i neprecizno pisanih odredbi
programskogtipa.
Po Tarlachu McGonagleu, profesoru Pravnog fakulteta Amsterdam

skoguniverzitetaupravotridokumentaSavetaEvropeEvropskakonvencije
zazatituljudskihpravaiosnovnihsloboda,Evropskapoveljeoregionalnimi
manjinskimjezicima,kaoiOkvirnakonvencijazazatitunacionalnihmanjina
dajuvrijedandoprinosprocesuprevoenjaoptihprincipaslobodeizraava
nja u pravo koje je praktino i efikasno za pripadnike nacionalnih manjina.
Ovidokumentiimajusledeeprimarneciljeve:zatituljudskihpravaiosnov
nihsloboda,zatitunacionalnihmanjinaizatituiunapreenjeregionalnihi
manjinskih jezika u Evropi, i upravo zbog toga su najznaajniji sa aspekta
primenjivanjapravanacionalnihmanjinauoblastiinformisanja.(McGonagle,
T.:RepresentationofMinorities:RightsofAccess.In:MediaandHumanRights
London,ClemensNathanResearchCentre,2009).
Crna Gora ima razvijen normativni okvir za zatitu prava manjina,

krozustavneizakonskeodredbe.NaosnovuZakonaomanjinskimpravimai
slobodama(Sl.listRCGbr.31/06,Sl.listCGbr.2/2011)kolektivnaprava
suzaivjelakrozsavjetenacionalnihmanjina.UstavomCrneGorejeutvreno
da su potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila
meunarodnogpravasastavnidiounutranjegpravnogporetka,imajuprimat
naddomaimzakonodavstvomineposrednoseprimjenjujukadaodnoseure
ujudrugaijeodunutranjegzakonodavstva.(SlubenilistCG,br.1/07)
2.Ostvarivanjepravanainformisanjenamanjinskimjezicimau
CrnojGori
Medijiodraavajurazliitostdrutvaukojempostojeikojemseobra
ajuizbogtogajejednakovanoinformisanjeomanjinama,kaoiinformisa
njenajezikumanjine.Programinajezicimamanjinetrebadapostoje,dabudu
medijskiintegrisaniidaseproizvodeiemitujuuskladusanajviimstandar
dima i vrijednostima drutva, naroito u pogledu kavaliteta i raznovrsnosti
sadrajakojizadovoljavajuobrazovne,kulturneinauneoblasti.Medijiigraju
vanu ulogu u afirmisanju i zatiti manjina u pluralnim drutvima, i na taj
nainpromoviumultikulturalnost,multikonfesionalnostimultietninost.
159

Preporukaomedijskompluralizmuiraznolikostimedijskogsadra
ja(2007)odnosisenadoprinosostalihmedijaraznolikostimedijskeponu
de, i time ga moemo smatrati kao pravni akt podrke postojanju medija na
jezicima nacionalnih manjina. U njemu se istie da drave lanice treba da
podstaknurazvojostalihmedijakaodoprinospluralizmuiraznovrsnosti.Pod
ostalimmedijimasepodrazumevajumedijiuformizajednice,lokalni,manijn
skiilidrutvenimediji.
Ostvarivanje prava u oblasti informisanja garantovano je Ustavom

Crne Gore na nain da svako ima pravo na slobodu izraavanja govorom,
pisanom rijeju, slikom ili na drugi nain. Isto tako, da se pravo na slobodu
izraavanja moe ograniiti samo pravom drugog na dostojanstvo, ugled i
astiakoseugroavajavnimoralibezbjednostCrneGore.
Ustavomse,takoe,jamislobodatampeidrugihvidovaobavjete
nja,kaoipravodase,osnivajunovineidrugasredstvajavnoginformisanjauz
upiskodnadlenogorgana.UstavomCrneGorepredvienojedapripadnici
nacionalnihietnikihgrupaimajupravonaslobodnuupotrebusvogjezikai
pisma,pravonakolovanjeipravonainformisanjenasvomjeziku.
3.MedijiimedijskozakonodavstvouCrnojGori
U medijskim zakonima posebne odredbe se odnose na informisanje

pripadnikamanjinskihietnikihgrupananjihovimjezicima.
ZakonomojavnimradiodifuznimservisimaCrneGore(Sl.listRCG
br79/08)ul.8senavodiRTCGmoezapotrebepojedinihjavnihradiodifuznih
servisaosnivatiregionalneradioitelevizijskestudije,sposebnomobavezomproizvod
njeiemitovanjaregionalnihprogramaiprogramanajezicimapripadnikamanjinskih
narodaidrugihmanjinskihnacionalnihzajednicanatomprostoru.
Ustanovljavaseobavezadaseproizvodeiemitujurazliitiprogramskisadr
aji (informativni, kulturni, umjetniki, obrazovni, nauni, sportski, djeiji i
drugi) bez bilo kojeg oblika diskriminacije ili socijalne razliitosti kako bi se
zadovoljiliinteresijavnostinanacionalnomilokalnomnivou.
Proizvodnjaiemitovanjeprogramskisadrajisunamijenjenisvimseg
mentimadrutva,posebnovodeiraunaodjeciiomladini,pripadnicimamanjinskih
naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, licima sa invaliditetom, socijalno
ugroenim i drugim specifinim grupama. (l. 9 taka 4 Zakon o javnimradio
difuznimservisimaCrneGoreSl.listRCGbr79/08)
TrebapotovatiureivakunezavisnostRTCG,kojasamostalnoodlu
ujeosadrajusvojihprograma,terminimaemitovanjainainuprenosa,po
160
MARIJAMRVALJEVI:
tujuiprofesionalnestandardeiprogramskapravilakojausvajaSavjetRTCG,
adunisudaistinito,cjelovito,nepristrasnoiblagovremenoinformiujavnost
o dogaajima i pojavama u zemlji i inostranstvu koji su od javnog interesa,
doprinose potovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demo
kratskihvrijednostiiinstitucija,pluralizmaideja,unapreivanjukultureijav
nogdijalogaipotovanjeetikihstandardaiprivatnostiidostojanstvagraa
na.
lanom3Zakonaomedijima(Sl.listRCGbr.51/02,62/02)propisa
no je da drava obezbjeuje dio finansijskih sredstava za ostvarivanje Usta
vomizakonomzajemenihpravagraananainformisanje,bezdiskriminacije.
Republika usmjerava finansijska sredstva za programske sadraje na alban
skomijezicimadrugihnacionalnihietikihgrupakakobiseostvarilapome
nutapravaizUstava.
SetmedijskihzakonaoblastinformisanjaregulieuskladusaUstavom
i na nivou standarda sadranih u meunarodnim dokumentima o ljudskim
pravimaislobodama(OUN,OEBS,SavjetEvrope,EU).
Pravo pripadnika nacionalnih manjina da se informiu na maternjem

jezikugarantovanojeUstavomCrneGoreiZakonomomanjinskimpravima
islobodama(SlubenilistRCG,br.13/06,51/05,38/07iSlubenilistCG,
br.2/11i8/11).Manjinskmnarodimaidrugimmanjinskimnacionalnimzajed
nicamainjihovimpripadnicimaobezbjeujeseslobodainformisanjananivou
standardakojisusadraniumeunarodnimdokumentimaoljudskimpravi
ma i slobodama. Dalje, u lanu 12 se kae da Pripadnici manjinskih naroda i
drugihmanjinskihnacionalnihzajednicaimajupravonaslobodnoosnivanjemedijai
nesmetan rad zasnovan na: slobodi izraavanja miljenja, istraivanja, prikupljanja,
irenja, objavljivanja i primanja informacija, slobodnom pristupu svim izvorima
informacija,zatitiovjekovelinostiidostojanstvaislobodnomprotokuinformacija.
TakoeNadleniupravniiprogramskiorganiijijeosnivaCrnaGoraobezbjeuju
odgovarajui broj asova radi emitovanja informativnog, kulturnog, obrazovnog,
sportskog i zabavnog programa na jezicima manjinskih naroda i drugih nacionalnih
manjinskih zajednicainjihovihpripadnika,kaoiprogramskesadrajekojise odnose
naivot,tradicijuikulturumanjinskihnarodaidrugihmanjihskihnacionalnihzaje
dnica i obezbjeuju finansijska sredstva za finansiranje tih programskih sadraja.
Sadraji koji se odnose na ivot, kulturu i identitet manjinskih naroda i drugih
manjinskih nacionalnih zajednica emitujre se najmanje jednom mjeseno, na slube
nomjeziku,prekojavnihservisa.
161

Ukoliko postoje materijalne mogunosti bilo bi poeljno obezbijediti

prevoenje(titlovanje)programasamanjinskihjezikanaslubenijezik.
Skuptina Crne Gore, osniva Fond, u cilju podrke aktivnostima zna

ajnimzaouvanjeirazvojnacionalnog,kulturnog,jezikogivjerskogidenti
teta. Aktom o osnivanju Fonda utvreni su organi, mandat, nadlenosti i
nainnjihovogradaiodluivanja,sastavibrojlanovaupravljanja,kaoidru
gapitanjaodznaajazaradFonda.UorganuupravljanjaFondasvakiSavjet
manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice ima svog pred
stavnika(l.36).
4.RepopulacijauCrnojGori
Romi predstavljaju specifinu etniku manjinu,jer nijesu nacionalno

dravnopravno konstituisani i nemaju dravu maticu. Meunarodnopravni i
crnogorski propisi obezbjeujuzatitupripadnicimamanjinakakobiseou
valenjihovespecifinostiidentitet,jezik,kultura,vjera,tradicija,nainivota.
Vlada Crne Gore usvojila je u januaru 2005. godine Akcioni plan za

implementaciju Dekade ukljuenja Roma 20052015 koj treba da rezultira
poboljanjem njihovog poloaja, veeg stepena integracije i socijalizacije u
crnogorskodrutvoisavremenedrutvenetokove.Akcioniplankaojedanod
vanijihdokumenataposveenRomimauCrnojGori,obuhvata,nesamodo
micilneRome,veiRomekojiimajustatusinternoraseljenihlica.
Tematika Dekade Roma 20052015 medijski se unaprijedila, a mediji

postaju aktivno mjesto za razmjenu informacija i sadraja koji doprinose
ostvarivanjuciljevaovogprojekta,kojiizmeuostalogafirmiemultikultural
nost,multijezinostimedjskupismenostuciljuouvanjajezikeposebnostii
identiteta,ostvarivanjepravanainformisanjeREpopilacije.
Pluralistiko i demokratsko drutvo treba biti posveeno stvaranju

odgovarajuihuslovakojiimajuzaciljouvanjeirazvojkulturnog,jezikog i
vjerskogidentitetasvakogpripadnikanacionalnemanjineidaimomoguida
izraze i razviju svoj identitet kroz dijalog i toleranciju. Kultura je dvostruko
pitanjeito,sjednestraneinstrumentzaafirmacijuidentitetaromskezajedni
ce, a sa druge strane instrument za unapredjenje i integraciju Roma u drus
tvo.SocijalnaintegracijaRomauCrnojGoriafirmiemultikulturalnost,multi
jezinost i medijsku pismenost u cilju prezentacije Akcionog plana za imple
mentaciju Dekade Roma 20052015. Ciljevi Dekade su smanjivanje nepri
hvatljivih razlika izmeu poloaja Roma i ostatka zajednice, kao i suzbijanje
diskriminacijekrozizraduisprovodjenjeNacionalnihakcionihplanova.
162
MARIJAMRVALJEVI:
U medijima je zabranjeno objavljivanje informacija i miljenja kojima se

podstie diskriminacija, mrnja i nasilje protiv osoba ili grupe osoba zbog njihovog
pripadanjailinepripadanjanekojrasi,vjeri,naciji,etnikojgrupi,poluiliseksualnoj
opredjeljenosti(l.23.ZakonaomedijimaSl.listRCGbr.51/02,62/02)
Mjera koja proizilazi iz Akcionog plana, a za koju je nadleno Minis

tarstvo kulture, odnosi se na medijsku prezentaciju gdje se naglaava znaaj
pozitivneiprofesionalneulogemedijadanazasnovanimetikimstandardima
izvjetavaju o RE populaciji. Takoe, Ministarstvo kulture raspisuje godinji
Konkurs za izbor najboljeg priloga na temu Socijalna integracija Roma u Crnoj
Gori,zakojisedodjeljujeplaketainovaniiznosnasveanostikojaseorgani
zujepovodomSvjetskogdanaRoma(8.april).
AkcioniplaniStrategijapredstavljukonkretnuprimjenumeunarod
nopravnihinanjimazasnovanihustavnihizakonskihstandardakojiseodno
senaljudskaimanjinskaprava.Stratekiciljovihdokumenatajepoboljanjei
unapreenje poloaja RE populacije, kao i stvaranje uslova za primjenu i
primjena osnovnih ljudskih i manjinskih prava, individualno i kolektivno,
kako bi se sutinski i kvalitativno poboljao sveukupan drutveni, kulturni,
socioekonomskiisvakidrugupoloajromskezajednice.
Odredbezakonapremakojimasujavniradiodifuzniservisinanacio
nalnomilokalnomnivouduniproizvoditiiemitovatiprogramezamanjine
nanjihovomjezikujouvijesenedovoljnosprovodekadajerijeoinformisa
njuREzajednice,izobjektivnograzlogaatojenepoznavanjeromskogjezika.
Vano je takoe i pitanje edukacije novinara za prepoznavanje manjinskih
temaiizvjetavanjeomanjinskimpitanjima.
5.Zakljuak
Pravo na informisanje na maternjem jeziku garantovano je osnovno

ljudskopravo.KakoistiemedijskaekspertkinjaDubravkaValiNedeljkovi,
praksa je veoma bogata razliitim pristupima realizacije prava na informisanje na
sopstvenom jeziku. Preduslov za ostvarivanje svih kulturnih prava jeste pravo na
ueeukulturnomivotu,kojesesvrstavauredosnovnihpravanacionalnihmanji
na.[...]Ovopravotijesnojepovezanosapravomnasloboduizraavanja,kojepodra
zumijeva da se bez obzira na granice trae, primaju, koriste i ire informacije i ideje
bilokojimsredstvima,patakoimasmedijima.Svakougroavanjeslobodeizraavanja
namaternjemjeziku,biloimplicitnoilieksplicitno,direktnoutiena(ne)ostvarivanje
kulturnihprava.(ValiNedeljkovi,D.:Privatizacijaitransformacijamedijana
jezicimanacionalnihmanjinastudijasluajaVojvodinastr.381)
163

Literatura
Jeli,I.(2013),Ljudskapravaimultikulturalizam,Podgorica:Pravnifakul
tet.
McGonagle,T.(2009),RepresentationofMinorities:RightsofAccess,
In:MediaandHumanRights,London:ClemensNathanResearchCentre.
Rutovi, . (2008), Informisanje nacionalnih i etnikih grupa u Crnoj

Gori(normeipraksajavnihemitera),Medijskapolitika,Vol1,No1,ss.11655.
Vali Nedeljkovi, D. (2007), Privatizacija i transformacija medija na

jezicima nacionalnih manjina studija sluaja Vojvodina, u: Stanovi, V.
(ur.)PoloajnacionalnihmanjinauSrbiji,zbornik,Beograd:SANU,ss.37992.
Evropskapoveljaoregionalnimimanjinskimjezicima
Informisanje na jezicima nacionalnih manjina (2007), Beograd: Fond za

otvorenodrutvo.
StrategijazapoboljanjepoloajaREuCrnojgori20122016(2012),Podgo
rica:Ministarstvozaljudskaimanjinskaprava.
Zakon o javnim radiodifuznim servisima Crne Gore (Sl.list RCG br

79/08)
Zakonomedijima(Sl.listRCGbr.51/02,62/02)
164
IRENAJOVANOVI:Popularizacijajavneodrivostiprojekta
DekadaRoma20052015(Studijasluaja:AktivnostiministarstvakultureCrneGore)
UDK:323.15(=214.58)(497.16)
POPULARIZACIJAJAVNEODRIVOSTIPROJEKTA
DEKADAROMA20052015(STUDIJASLUAJA:
AKTIVNOSTIMINISTARSTVAKULTURECRNEGORE)
POPULARIZATIONOFPUBLICSUSTAINABILITYOFTHEPROJECT
DECADEOFROMAINCLUSION20052015(CASESTUDYACTIVITIES
MONTENEGRINMINISTRYOFCULTURE)
IRENAJOVANOVI,
Ministarstvokulture,Direktoratzamedije
Apstrakt:Medijskuprezentaciju Akcionogplanazaimplementaciju
DekadeRoma20052015,kojajeodizuzetnogznaajazaouvanje
i razvoj kulturnog, jezikog i vjerskog identiteta pripadnika romske
populacije,shodnosvojimkontinuiranimaktovnostima,obavljaMini
starstvo kulture. Kao manjina bez matice, Romi su u velikoj mjeri
iskljueni iz glavnih tokova drutvenog ivota i lieni su veine bla
godetisavremenecivilizacije.JavnaodrivostprojektaDekadaRoma
20052015veoma je vana je za podizanje svijesti o problemima sa
kojimasesuoavajupripadniciovemanjinskenacionalnezajednice,a
tiu se obrazovanja, zdravstvene zatite, stanovanja, zapoljavanja,
posjedovanjalinihdokumenataidr.
Kljunerijei:Diskriminacija,manjina,medijskaprezentacija,soci
jalnaintegracija,sufinansiranje
Abstract:MediapresentationoftheActionPlanfortheimplementa
tionoftheDecadeofRomaInclusion20052015,whichisofgreat
importancetothepreservationanddevelopmentofcultural,linguistic
andreligiousidentityoftheRomapopulation,inaccordancewithits
continuous activities, conducted by the Ministry of Culture. As a
minoritywithoutnuts,Romaarelargelyexcludedfromthemainstre
amofsociallife,deprivedfrommostofthebenefitswhichmoderncivi
lization provides. Public sustainability project Decade of Roma
165

Inclusion20052015isveryimportanttoraiseawarenessaboutthe
problemsfacedbymembersofminorityethniccommunities,relatedto
education, health care, housing, employment, possession of identity
documentsandothers.
Keywords: Discrimination, Minorities, Media Presentations, Social
Integration,CoFinancing
1.Uvod
DekadazainkluzijuRoma20052015jemeunarodnainicijativa,prva
te vrste, u okviru koje su se vlade Centralne i Jugoistone Evrope obavezale
da, u regionalnim okvirima, rade na unapreivanju socijalnoekonomskog
polikogstatusaRoma.DekadajemeunarodnainicijativakojaokupljaVlade,
meuvladina tijela i nevladine organizacije, ukljuujui i civilne organizacije
Roma,saciljemdaubrzajuprocesunapreenjapoloajaRoma,kaoitranspa
rentnoimjerljivoizvetavanjeopostignutomnapretku.
DekadaRomaobuhvataprioritetneoblasti:obrazovanje,zapoljavanje,
linadokumenta,zdravljeistanovanje.Vladeukljuenihzemaljaobavezalesu
sedaseunapreenjempoloajaRomabaveuzimajuiuobzirikljuneaspek
te:siromatvo,diskriminacijuirodnuravnopravnost.
U Dekadu Roma ukljueno je dvanaest zemalja regiona sa velikim
romskim zajednicama, koje uglavnom ive u loim ekonomskim i socijalnim
uslovima Bugarska, Maarska, Makedonija, Rumunija, Slovaka, Srbija,
Hrvatska, eka, Crna Gora, Albanija, Bosna Hercegovina i panija. Crna
GoraseprikljuilaDekadiRomanapoetkuprojekta2005.godine.Svezemlje
uesnice Dekade usvojile su nacionalne planove rada, u kojima su odreeni
ciljevi i indikatori za svaku od prioritetnih oblasti. Stalni sekretarijat Dekade
nalazi se u Budimpeti, a zemlje lanice se na godinjem nivou smjenjuju na
mjestupredsjedavajue,tejejuna2013.godineCrnaGoraodHrvatskepreu
zelajednogodinjepredsjedavanjeDekadomRoma.
Popisstanovnitvaiz2011.godineizvrenodstraneZavodazastatis
tiku Crne Gore, pokazuje da je u tom periodu u Crnoj Gori boravilo 6.251 i
2.054 romske, odnosno egipanske populacije. Prema ovim podacima, Romi
ineoko1%ukupnogstanovnitvaCrneGore,dokEgipanipredstavljaju0,3
%ukupnogbrojastanovnika.
Izvjetaj Evropske Komisije o napretku Crne Gore za 2012. godinu prua

pozitivneosvrtenausvajanjeStrategijezapoboljanjepoloajaRomaiEgipanau
166
CrnojGori20122016,aliistovremenoukazujedajedosadanezadovoljavajui
nivosuzbijanjadiskriminacijeRomaiEgipanakrozimplementacijuStrategije
idrugihrelevantnihdokumenata.Izvjetaj,imeuostalog,biljeiiviestruke
oblike diskriminacije Romkinja. (Najbolja iskustva iz prakse za ukljuenje Roma,
RegionalniizvjetajoborbiprotivdiskriminacijeiueuRomauprocesudonoenja
odlukanalokalnomnivou,OSCE/ODIHR,Poljska,2013.godina,str:17,18)
UIzvjetajuonapretkuCrneGoreza2013.,EvropskaKomisijajepred
sjedavanjeDekadomRomazaperiod20132014.godine,kakozaCrnuGoru,
takoizacijeliregion,ocijenilakaovanuprilikuzajaanjeposveenostipobo
ljanjusituacijeovepopulacije,kojajediskriminisanausvakodnevnomivo
tu, naroito u pogledu ekonomskih i socijalnih prava. Takoe, Evropska
Komisija u izvjetaju upozorava da se nasilje nad enama, naroito Romki
njamainasiljeuporodiciidaljenastavljaju.
(IzvjetajEvropskeKomisijeonapretkuCrneGoreza2013.godinu)
2.ZnaajmedijskeprezentacijeaktivnostiuokviruDekadeRoma
Socijalna integracija Roma u Crnoj Gori afirmie multikulturalnost,

multijezinost i medijsku pismenost u cilju prezentacije Akcionog plana za
implementaciju Dekade Roma 20052015. Za promociju kulture tolerancije i
nediskriminatornogodnosa,odkljunogjeznaajaprofesionalnaulogamedi
ja,bazirananavisokimetikimstandardimaiprincipimasamoregulacije.Uje
dno, ovo su i temeljni principi slobode izraavanja i potovanja evropske
agende svih subjekata medijskog sistema Crne Gore. Mediji imaju znaajnu
uloguuizgradnjidemokratskogdrutvakoje,izmeuostalog,stremistvara
nju odgovarajuih uslova za ouvanje i razvoj kulturnog, jezikog i vjerskog
identitetapripadnikanacionalnihmanjina.
3.AktivnostiMinistarstvakulture
Povodom jednogodinjeg predsjedavanja Crne Gore ovim globalnim

projektom, Ministarstvo kulture je bilo zadueno za emitovanje audiovizuel
nogspota,shodnoAkcionomplanuzamedijskuprezentacijuDekadeRoma
20052015,koji je emitovan na nacionalnom javnom servisu Televiziji Crne
Gore, iji sadraj ukazuje na najznaajnije probleme ove populacije u Crnoj
Gori. Ministarstvo kulture od 2005. godine, odnosno od poetka Dekade
Roma,sprovodinizaktivnostipovodomsocijalneinkluzijeromskepopulacije
ucrnogorskodrutvo.
167

Ministarstvokulture,usaradnjisaMinistarstvomzaljudskaimanjin
ska prava, 2011. godine publikovalo je prevod Zakona o medijima na romski
jezik(Zakonovaemedie),aprevedenjeiZakonojavnimradiodifuznimservisima
CrneGore(ZakonovaeputarderadiodifuznikaneservisojaeCrnaGorake).Prevod
Zakonaoslobodnompristupuinformacijamanaromskijezik(Dekretikatarouna
vipeekanuneskokataromukljunopaipeeinformacijene),jeprojekatrealizovanu
saradnjisaOSCEMisijomuCrnojGori,2012.godine.
Shodno predvienim aktivnostima Akcionog Media plana, u cilju

podizanja svijesti o vanosti inkluzije RE populacije, te informisanja ove
manjinske nacionalne zajednice o pravima koja spadaju u korpus osnovnih
ljudskih prava i sloboda, u 2012. godini Ministarstvo kulture je sufinansiralo
izradudvatelevizijskaspotaposveenapitanjimaoznaajuposjedovanjali
nihdokumenataREpopulacije.SpotovikojeshodnoobavezamaizAkcionog
plana, Ministarstvo kulture kontinuirano sufinansira, sadre motive realnih
problema RE populacije, a tiu se, izmeu ostalog, etnike diskriminacije,
loih stambenih uslova, obrazovanja, zdravstvene zatite i prosjaenja. Osim
navedenih, sufinansirani su audiovizuelni spotovi Obrazovanje je klju
uspjeha, RomiStambena pitanja, Romi u medijima i Klju u ruke.
MinistarstvokultureiMinistarstvozaljudskaimanjinskaprava,2011.godine
finansiralisuizlobuDejanaKaleziaJedanobiandan,kojomjeprikazan
ivotpripadnikaromskepopulacijeusvakodnevnomokruenju.
U proteklih sedam godina, Ministarstvo kulture raspisuje godinji

konkurszanajboljiistraivakiprilogobjavljenumedijimanatemuSocijalna
integracija Roma u Crnoj Gori, a pravo uea imaju novinari koji rade u
medijima registrovanim u Crnoj Gori. Na ovaj Konkurs 2007., 2008. i 2010.
godinekonkurisalojepopetradova,2009.,2011.i2012.godinenaKonkurssu
prispjelapotrirada,dokje2013.dostavljenjedanrad.
NaKonkursu2007.godine,zanajboljeprilogestrunaKomisijaodab
ralajetekstObrazovanjemprotivsiromatvaautorkeBiljaneAlkoviiradio
emisijuRomigovore,novinaraIvanaToskia.DokumentarnaemisijaPrui
ruku,emitovananaTVMBC,uizradinovinarkeSlaviceKaradi2008godi
ne,izabranajezanajboljiprilogoRomima,dokje2009.godine,poKonkursu
nagraenaradioreportaaRomskibiseri,ijijeautorDraganMitovuro
vi.Zanajboljiistraivakiprilognatemusocijalneintegracijeromskepopu
lacije, 2010. godine izabran je dokumentarni film Ma kakva Njemaka,
novinara RTV Mojkovac, Bojana Vuinia. Obrazovanje Roma u Bijelom
Poljujeradioemisijazakojuje,shodnopredlogustruneKomisijezanajbolji
168
istraivaki prilog emitovan u medijima na temu socijalne integracije Roma,

2011. godine nagraena autorka Andrijana Rabrenovi, dok je 2012. godine,
dokumentarni film Kralj diskova, autora Mirka Bokovia, ocijenjen kao
najbolji. Konkursom raspisanim 2013. godine, Serijal priloga o Romima,
novinara TV PinkM Mirka Jakovljevia, izabran je za najbolji rad objavljen u
medijimauprethodnojgodininadatutemu.
OsimKonkursazanajboljiistraivakiprilogobjavljenumedijimana
temu Socijalna integracija Roma u Crnoj Gori, Ministarstvo kulture 2008.
godinejeraspisaloKonkurszasufinansiranjeprogramaiprojekataumediji
ma i medijskoj izdavakoj djelatnosti, za oblast medija na teme: Obrazovna
integracijaRomaizazovi,problemiiperspektiveiSocijalnainkluzijaRoma(teorijski
i istraivaki aspekt). Na predlog Komisije, po osnovu Konkursa, iste godine
sufinansiranojepetprogramaiprojekata.Uoblastielektronskihmedija,sufi
nansiranjeprojekatObrazovnaintegracijaRomaizazovi,problemiiperspe
ktive,urealizacijiRadijaAntenaM,kolaiRomiurealizacijiRadijaBera
nekaoiSutinastvariprojekatasopisazakulturu,obrazovanjeitradiciju
Mozaik. U oblasti izdavake djelatnosti podran je projekat Sociokulturni
poloajiadaptacijaRAEpopulacijeuCrnojGoriiprojekatFondacijezasti
pendiranje Roma Kulturom protiv socijalne iskljuivosti. Naredne godine,
zaoblastmedijanatemuDekadaRomasaaspektaobrazovneizdravstvene
politike,sufinansiranasudvaprojekta:EjRomaleRadijaElitaiMozai
kovprojekatProsperitet.Uokviruistoimeneteme,u2010.godiniMinistar
stvokulturejesufinansiranjempodraloprojekteRominaekomijeTelevi
zijeAPRiObrazovnainkluzijaRomaRadijaMojkovac.IstimKonkursom
2011.godine,natemuDekadeRoma,sufinasiranisusljedeiprojekti:Medijii
prava djece, projekat asopisa za medijsku kulturu i istraivanje Medijska
politika,EdukacijomuemancipacijuMozaik,Jednakeansezasve
Radio Berane, Romski forum Radio Bijelo Polje, Deset pitanja Radio
Tivat,RominaisugraaniRadioRoajeiDaseupoznamoRTVNiki.
Ministarstvokultureje,uperioduod2006.do2009.godine,sufinansi
raloprogramskesadrajeRadijaAntenaMnaromskomjeziku,odznaajaza
socijalnu integraciju Roma u oblasti obrazovanja, zdravstva, zapoljavanja i
stanovanja. Takoe, u kontekstu podsticanja medijskog pluralizma i razvoja
medija na romskom jeziku, Ministarstvo je sufinansiralo nekoliko brojeva
asopisaVordon,tampanognajezikuovemanjinskenacionalnezajednice.
Osim navedenih aktivnosti, u saradnji sa resornim ministarstvima u

oblastizatitemanjina,obrazovanja,rada,zdravstvaisocijalnepolitikeipred
169

stavnicimaromskihnevladinihorganizacija,uciljudaljegrazvojaiunapree
nja informisanja javnosti o pitanjima socijalne integracije Roma, promocije i
afirmacijeaktivnostiVladeCrneGore,DirektoratzamedijeMinistarstvakul
tureorganizovaojeseminare,Okruglestoloveikonferencijenamijenjenedire
ktorimaiurednicimaulokalnimjavnimradiodifuznimservisimaikomerci
jalnim medijima. Sufinansirani su i odreeni projekti romskih nevladinih
organizacija u cilju podizanja nivoa svijesti, odnosno edukacije Roma o pita
njimaznaajnimzanjihovusocijalnuintegraciju,kaodoprinosrealizacijipro
jektaDekadaRoma.
Avgusta 2013. godine, u organizaciji Ministarstva kulture i Ministars

tvazaljudskaimanjinskaprava,organizovanjeOkruglisto,natemuMedij
ska slika o Romima, posveenom predsjedavanju Crne Gore ovim globalnim
projektom,saakcentomnazakonskuulogulokalnihjavnihemiteraopitanji
mainkluzijeovepopulacije.Afirmacijajavnoginteresaizoblastiljudskihpra
va,kakojezakljuenonaskupu,doprinosiinstitucionalnompoboljanjupolo
ajaromskezajedniceiukljuivanjauglavnedrutvenetokove.
4.InformisanjeromskepopulacijenajavnomservisuRTCG
Ministarstvokulture,ukontinuitetu,krozrazliitemjerezaostvariva
njeiunapreenjepravanainformisanjepripadnikamanjinskihnarodaidru
gih manjinskih zajednica na svom jeziku, nastavlja implementaciju medijske
regulative.Zakonomedijima,ZakonoelektronskimmedijimaiZakonojav
nimradiodifuznimservisimaCrneGorereguliuoblastinformisanjauskla
dusUstavominanivoustandardasadranihumeunarodnimdokumentima
o ljudskim pravima i slobodama (OUN, OSCE, Savjet Evrope, EU). Ovim
zakonima, usaglaenim sa meunarodnim standardima, u okviru temeljnog
ljudskog prava na informisanje, apostrofiraju se potrebe pripadnika manjin
skih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica za informisanjem na
maternjimjezicima.
Budetom Crne Gore, u cilju ostvarivanja prava na informisanje na

jezicima nacionalnih i etnikih grupa, svake godine planiraju se sredstva za
proizvodnjuiemitovanjezakonomutvrenihprogramskihsadrajanacional
nog javnog servisa RTCG. U kontekstu socijalne inkluzije RE populacije u
crnogorskodrutvo,u2012.i2013.godini,nacionalnijavniservisRadioCrne
Gore realizovao je po 24 informativne emisije pod nazivom Glas Roma, u
trajanju po 30 minuta, sa petnaestodnevnom dinamikom realizacije. U ovim
emisijamaveinomsekoristiromskijezik,agovornisadrajilustrovanjerom
170
skommuzikom.Dominirajutemeoaktuelnimivotnimpitanjimaukontekstu
integracije romskog stanovnitva u crnogorske drutvene tokove, poput sta
mbenihproblema,problemazapoljavanja,komunikacija,obrazovanja,kultu
reisl.Osimtoga,zastupljenesuiinformacijeoradunevladinihorganizacija
koje se bave integracijom Roma u drutvene tokove. Takoe, u skladu sa
zakonskimobavezamajavnogradiodifuznogservisa,aukontekstupodizanja
svijesti o problemima romske populacije u procesu inkluzije u crnogorsko
drutvo, na programu Radija Crne Gore tokom 2012. godine, emitovana je i
emisijaNikikiromskibiseri,kaoiReportaaouspjenimRomimauNik
iu. U okviru serijala Mostovi, posveenog kulturi, tradiciji i poloaju
manjinskihnarodauCrnojGori,2012.godinenaTelevizijiCrneGoreemito
vanesuemisije:GlasilaRomauCrnojGori,Stariromskizanati,Svjetskidan
Roma,OdKuadoKelna(portretromskogpiscaRudijeSejdovia),Romski
nacionalni Savjet. Emisija Aik mahala kao i prilozi posveeni Romima u
okviru serijala Putevima ivotakao tosu:Emisije o izbjeglim i raseljenim
licimauCrnojGoriRominaKonikuKampI,usloviukontejneru,Realiza
cija programa pomoi za integraciju i povratak RAE populacije koji ive u
naselju Konik I i II u Podgoricisamozapoljavanje i Romi na Koniku, reci
klaaireciklanicentar,emitovanesutokom2013.godinenaTVCG.
5.Informisanjeromskepopulacijenalokalnimjavnim
radiodifuznimemiterima
Shodnolanu76.Zakonaoelektronskimmedijima(Sl.listCrneGore,broj
46/10, 40/11, 53/11i 6/13), javnim emiterima, iz Budeta Crne Gore odnosno
budetajedinicelokalnesamouprave,obezbjeujesediofinansijskihsredsta
vazaostvarivanjeUstavomizakonomzajemenihpravagraananainformi
sanje, bez diskriminacije, po osnovu programskih sadraja koji su, izmeu
ostalog,znaajniza:ostvarivanjepravapripadnikamanjinskihnarodauCrnoj
Gori,ostvarivanjeljudskihipolitikihpravagraanaiunapreivanjepravnei
socijalnedraveicivilnogdrutva,kaoiouvanjekulturnogietnikogidenti
tetamanjinskihnarodaidrugihmanjiskihnacionalnihzajednica.Uskladusa
stavom 3. lana 76. ovog zakona, budetom jedinice lokalne samouprave
obezbjeujesediofinansijskihsredstavazaprogramskesadrajenaromskom
jeziku.
Shodnozakonskimobavezama,RadioTivatjednommjesenoemituje
emisijunacrnogorskomiromskomjezikutosenebimjesecjeoSoseluna
ma te has, dok je prethodnih godina, u saradnji sa RTV Budva i Radijom
171

Kotor emitovao tematsku emisiju o ivotu Roma. Radio Televizija Budva, u

okviru jutarnjeg programa i informativnih emisija Polis i Budvanska hro
nika, redovno prati i obrauje teme o poloaju, obrazovanju i ivotu Roma
na crnogorskom primorju. U okviru emisija NVO Impulsi, Promenadai Bar
skahronika,RadioBaremitujeinformacijeoproblematiciromskepopulacije.
Takoe, Radio Berane emituje Emisije o Romima, koje prate ivot Romske
populacijeuovojoptini.
U cilju razvoja kulture i tradicije romske populacije od 2011. godine,
poelojeeksperimentalnoemitovanjeromskogmuzikogprogramanaRom
skomradiju.
6.Zakljuak
Zastupljenost tematike Dekade medijski se unaprijedila, to dopri

nosiostvarivanjiuciljevaovogprojekta.Shodnotome,Meunarodniprojekat
DekadaRoma20052015podstiepozitivnepromjenenaplanuinformisanja
romskepopulacije,kojesuvevidljiveucrnogorskomdrutvu.Ostvarivanje
prava na informisanje Roma, pokazatelj je uspjene politike usmjerene na
obezbjeivanjeboljegkvalitetaivota,testimuvezipredstavljavanopitanje
njihovesocijalneintegracije.DabisepostigliciljeviDekadeRoma20052015
neophodno je aktivno ukljuenje svih segmenata drutva, civilnog sektora i
dravnihinstitucija,bezeganarednegeneracijeRomaneeimatimogunosti
zaefikasnusocijalnuintegraciju.
Literatura
AkcioniplanzaimplementacijuDekadeRoma20052015
IzvjetajEvropskeKomisijeonapretkuCrneGoreza2013.godinu
NajboljaiskustvaizpraksezaukljuenjeRoma,Regionalniizvjetajoborbi
protivdiskriminacijeiueuRomauprocesudonoenjaodlukanalokalnom
nivou,OSCE/ODIHR,Poljska,2013.godina,str:17,18
Obraun trokova i izvjetaji o emitovanju radio i televizijskog programa

RTCGza2012.i2013.godinu
StrategijazapoboljanjepoloajaRomaiEgipanauCrnojGori20122016
Zakon o elektronskim medijima ( Sl. list Crne Gore, broj 46/10, 40/11,
53/11i6/13)
172
MIRZAMAHMUTOVI:Nedostupnasjeanja:
TretmanratneprolostiromskezajedniceuBiHunovinarskomdiskursuBiHonlinemedija
UDK:323.15(=214.58):317.77436
NEDOSTUPNASJEANJA:TRETMANRATNEPROLOSTI
ROMSKEZAJEDNICEUBIHUNOVINARSKOMDISKURSUBIH
ONLINEMEDIJA
INACCESSIBLEMEMORIES:THETREATMENTOFTHEWARHISTORY
OFBHROMACOMMUNITYINTHEJOURNALISTICDISCOURSEOFBIH
ONLINEMEDIA
drMIRZAMAHMUTOVI
FilozofskifakultetUniverzitetauTuzli,Odsjekzaurnalistiku
Apstrakt:Radukazujenanedovoljnoistraenopodrujeustudijama
medijaikulturasjeanjarecentnebh.ratnepovijesti(19921995):tre
tmanratnihiskustavaromskezajedniceuBiHunovinarskomdiskur
su bh. online medija. U lanku se prepoznaju i obrazlau kljuni
istraivakiproblemi,teskiciraju,pomouanalizediskursa,orijenta
cione karakteristike novinarskih praksi u obradi ovih tema. Analiza
upuujenadvijebitneose,ekskluzivneiinkluzivnedispozitive,unu
tariduijihpravacasetvorespiralesignifikacijeoratnomiskustvu
romskezajednice.Uinakjeekskluzivnihobrazacaodsustvo,odnosno,
necirkuliranjeimaginacijauznemirujueprolostiunutarnovomedij
skihprostora.Nasuprottome,inkluzivnimehanizmistratekireguli
raju simbolike strukturacije onih traumatinih iskustava koji su u
opticajuudigitalnimkomemorativnimarenama,snamjeromsaobra
avanja ovih mnemonikih impulsa ve etabliranim etnonacional
nimdiskursimasjeanja.
Kljunerijei:RomskazajednicauBiH,ratnaprolost,diskursisje
anja,poljenovinarstva,onlinemediji
Abstract: The paper points to the insufficiently explored field in

mediaandmemorystudiesconcerningtherecentwarhistory(1992
1995):thetreatmentofBHRomaswarexperiencesinthejournalistic
discourse of BH online media. The article tries to recognize and
173

explainthekeyresearchissues,andsketch,usingdiscourseanalysis,
approximatecharacteristicsofjournalisticpracticeinthetreatmentof
thesetopics.Theanalysissuggeststwoimportantaxes,exclusiveand
inclusivedisposition,withinandalongwhoselinesthespiralsofsig
nification of the war experience of the Roma community are formed.
Theeffectofexclusivepatternsistheabsenceornoncirculationofthe
historical imagination within the new media landscape. In contrast,
aninclusivemechanismstrategicallyregulatesthesymbolicstructu
ringofthosetraumaticexperiencesthatareincirculationwithinthe
digital commemorative arenas, with the intention to conform these
mnemonic pulse to already established ethnonational memory dis
courses.
Keywords:RomaCommunityinBH,WarHistory,MemoryDisco
urses,JournalisticField,OnlineMedia
1.Umjestouvoda:Triratnestraneizajedniki(ne)prijatelji
inisedaneemopretjeratiakoratnaiskustvaromskezajedniceuBiH
nazovemo nekonstitutivnim elementima dominantnih (post)ratnih naracija.
Takvastrukturnapozicijainiovapovijesnazbivanjauosnovineobaveznim,a
materijalno, u konanici, najee odsutnim sadrajima prolosti u etablira
nim (etnonacionalnim) diskursima sjeanja. Uinak je lako razluiti: narativi
kojinecirkulirajuukomemorativnimarenama(Ashplant,Dawson&Roper,
2009:15),obinoostajuinedostupniujavnojsferikaoimaginacijeuznemiru
jueprolosti.
Dabishvatilipostupkepomoukojihsediskursoratnojprolostirom
ske zajednice saobraava dominantnim obrascima spoznavanja i izlaganja
recentnepovijesti,napoetkujepotrebnopodrobnijepojasnitinjegovuuteme
ljujuu strukturu ili fantaziju: odnos nekonstitutivnosti, to jest, princip neo
baveznosti.
Naime,oznaitiXnekonstitutivnimspramYznaiosporitiXkaonei
zostavni,obavezni,temeljni,konsupstancijalniinilac u uspostavljanjuYkao
takvog.Ili,drugimrijeima,istojetokaoitvrditidaXnijenunasastavnicau
sutinskom oblikovanju Y, odnosno, da X ne djeluje kao neophodan uvjet
174
konstitucije Y. U odnosu nekonstitutivnosti, dakle, X je ukljueno u Y kao

neobaveznisuvinielement.1Xmoe,aliinemorabitidioY.KoherentnostY
neesesutinskipromijenitinitisXnitibeznjega.Akopremaovojlogicisli
jedidaXnijeneophodnozaYondaprvokljuno(paradoksno)pitanjeglasi:
zatouopeXuodnosuspramY?AkoXnijestrukturnoneizostavaninilacY
zatoseondauvijekzatieisuodreujespramY?ModazatotojeXjednos
tavno(bezobzirakako)uvijekvetu,unutari/iliuzY,uprkospreutnopret
postavljenoj ideolokoj tenji, u biti metafiziki zadatoj strukturi osnivanja,
kojanalaedaX,ukonstitucionalnomobzoru,zauvijekostanenesvodivnaY.
Akoovdjenatrenutakzastanemo,tesesuproenih,apstraktnihsim
bola formalne logike vratimo drutvenoj stvarnosti koja je predmet analize,
ondamoemoreidasmodosadaralanilidvaneodvojivaobiljejaovogstruk
turnogodnosa.Sjednestrane,konkretnoiheterogenotraumatinopovijesno
iskustvo,kojejeromskazajednicauBiHdoivjelatokomgodinarata,konsti
tuiranojekaonekonstitutivan/neobavezanhorizontprolostiudominantnim
diskursasjeanja.Istovremeno,sdrugestrane,uprkosnaelnojneobaveznosti
onoidaljeostajeneopozivokaopovijesnoiskustvo,toereidavolensnolens
kao i svaki diskurs ima mogunost materijalizacije, bez obzira da li e taj
potencijalrealnoikadabitiostvaren.Timedolazimododrugogkljunogpita
nja:pomoukojediskurzivnestrategijedominantnireimimoi/znanjaonda
osiguravajuovimsadrajimaprolostistatusnekonstitutivnostizahegemone
pripovijesti,aliuistovrijeme,imajuiuvidunjihovupovijesnuneopozivost,
omoguavaju da po potrebi neobavezno budu upisani u velike narativne
korpuse,odnosno,izostavljeniiznjihovihrepertoara?Oiglednoposredstvom
neegatobimoglinazvati,unedostatkuboljegtermina,strategijamaliminal
nih2 narativizacija. Naime, budui da ne ine obavezne komponente grupnih
okviratumaenjaiizlaganjaprolosti,ovisadrajinemogunizauzetisredi
nje narativne pozicije, one koje pripadaju pripovjednom kolektivnom mi,
kaoinjegovimnarativnimsuprotnostima,konstitutivnimneprijateljimapri
1Izrazsuvinoovdjenemislimo,trebanapomenuti,kaokvantitativnuveliinu,prekomjernost,
uveanostneeganegokaoonajkvalitetkojijesuviannijeneophodan,obavezan,nuanza
nekientitet.Upravozatotosustrukturnosuvinizautemeljujue(velike)narativnekorpuse,
ovesadrajistogamogubitiikrajnjemanjkavi,oskudniinedovoljnidiskurzivnoneodreeni,
neartikulirani,periferni,ekskursniuporeenjusasredinjim,neizostavnim,izglaanimelemen
timadominatnihpripovijesti.
2Intersticijalno,vestibularnoiperiferno.Udaljenoodcentra,blizugranici.Zona,istovremeno
izmeuibezveihstruktura.(RAQSMediaCollective,2004:68)
175

povjednimdrugim.Naprotiv,ovitragoviprolostimogusesmjestitisamou
rubne,nedovoljnoodredljivemeupozicije:sivenarativnezonekojesedis
kurzivnimoperacijamamogupodvoditipodobjeinstance,jersesnjimadje
lominopreklapajualiiizostavljati,zatotosesnjimanikadaupotpunostine
izjednaavaju. Tako su ova iskustva u javnim prostorima pozicionirana kao
neodreeni, periferni, ekskursni, a najee izostavljeni i nevidljivi tragovi
ratnepovijesti.
Nonatosamitragoviupuuju?Kakvasvjedoenjaromskazajednica
u BiH nosi iz rata? O tome je teko pisati s velikim stepenom pouzdanosti.
Jedanodznaajnihrazlogazasigurnojeislaboznanstvenoistraivanjekultu
ra sjeanjasvojstvenih romskim zajednicama u BiH. Naime, procesi posreds
tvom kojih romske zajednice konstituiraju i kontinuiraju diskurse sjeanja,
zajednikeokvirerazumijevanjaikomemoriranjaodabranihepizodapovijesti,
ostaju samo djelomino shvaeni ako se izuavaju pomou teorijskih modela
koji konceptualiziraju uobiajene prakse izgradnje i odraavanja kolektivnih
memorija, odnosno, obrasce obrade ratnih i traumatinih sjeanja.3 Naravno,
toneznaidaoratnimiskustvimaromskezajedniceneznamonita.Dosada
nja,veomaoskudnasaznanjamoguse,ugrubokazano,razvrstatiutriradna
registra: svjedoenja pripadnika romske zajednice, koja su prikupljala razna
udruenja unutar nevladinog sektora i znanstvenici4, procesi za ratne zloine,
Gordana eri tako pie o tri uobiajena naina, koja se esto mijeaju i preklapaju, pos
redstvom koji se konstituiraju drutvena pamenja: uspostavljanje i simboliko predstavljanje
drutvenekohezije,legitimizacijainstitucijaistatusaautoritetate,nakraju,jaanjesocijalizacije,
zajednikihuvjerenjaivrijednosti(eri,2009:8687).SlinopiuiAshplant,DawsoniRoperu
kontekstu drutvenog oblikovanja ratnih sjeanja, razlikujui tri bitne instance: (a) procese
izgradnje naracija, pomou kojih pojedinici i drutvene skupine percepciju prolosti organ
izirajuukoherentniobrazacispunjensmislom;(b)arene,socijalnopolitikeprostoreu kojima
se vode mnemotike bitke za javno priznanje (samo) nekih naracija i (c) agencije, ustanove
pomou kojih drutveni subjekti odreenim sklopovima sjeanja nastoje osigurati status pov
latenog kulturnog narativa (Ashplant, Dawson i Roper, 2009: 15). U kontekstu drutvenog
oblikovanjatraumatinihsjeanjasrodnastajalitamoguseiitatiiumodelukojinuditeorijao
kulturnojtraumi(Alexander,2003).
4 Pogledati Pupi, B. & Diho, N. (2009) Svjedoenja pripadnika romske populacije o stradanjima u
proteklomratu,Sarajevo:UdruenjeBudimojprijatelj;EuropeanRomaRightsCenter(2004)The
Nonconstituents: Rights Deprivation of Roma in Postgenocide Bosnia and Herzegovina, European
RomaRightsCenter,str.3550;Acton,T.(1996)ARomaniResettlementBosniaRefugeeRoma
inEngland,JournaloftheIndianInstituteofRomaniStudies,No.4445,pp.6267.
3
176
kojisudirektnoiliindirektnotematiziralizlodjelapoinjenanadRomima5,te
malobrojnaopredmeena sjeanja,rijetkespomenikepodignuteuznaksjeanja
naromskeborce6.Neulazeiupitanjeukojojmjerisuovidiskursisjeanjabili
spontanei/iliorganiziraneinicijativenastaleunutarsameromskezajednice,a
u kojoj mjeri aktivnosti potaknute izvan, to jest, u ime romske zajednice, u
kontekstuovogradavanojerazmotritiokakvomiskustvuromskezajednice
uBiHovitragoviratneprolostisvjedoe.
Zasigurno o jednom bolnom, stranom, inherentno traumatinom

iskustvu, koje se u obzoru svjedoenja uvijek iznova aktualizira ali i teko
iskazuje.Unastavkuizlaemo,vrlogruboidostaselektivno,nekolikotakvih
sluajeva.Nemamonamjeru,naglaavamo,ponuditihistorijskiprikazprolih
zbivanjanegoosvijetlitionapovijesnaiskustvakojasnanoproimajutrenut
nonampoznatediskursesjeanjaromskezajednice.Zapravo,smatramodase
usvojstvimatraumatinihdogaaja,okojimasaznajemoposredstvompripo
vijesti oevidaca, moe razabrati sama figura nasilja koja ih je inducirala.
Razmotrimo,utomsmislu,narednapovijesnaiskustva.
U julu 1992. godine u selu Skoi kod Zvornika pripadnici paravojne

formacijeSiminietnicisunabrutalannain,vatrenimorujeminoevima,
ubili 27 romska civila, ukljuujui i enu u devetom mjesecu trudnoe, kao i
djecuoddvije,etiri,pet,sedamiviegodina.Prijemasovnogubistva,tako
er su jednu od rtva, 13godinju djevojicu, silovali, a u konanici na sve
leeveposlijebacilibombu.7Masovnimubistvimaprethodilisupretresiiplja
kanjeromskihkua,ruenjelokalnedamije,udaranjeiubistvojednomrom
skogmukarca,kaoistravinasilovanjaromskihena,meukojimasuneke
U septembru 2010. godine Odjeljenje za ratne zloine u Beogradu zapoelo je proces protiv
pripadnikaparavojnejediniceSiminietnici,odkojihjesedmoricuufebruaruprolegodine
osudilo za stravine zloine poinjene nad 27 civila romske nacionalnosti iz sela Skoi kod
Zvornika.ZapresuduupredmetuSkoipogledatiwww.hlcrdc.org/wpcontent/uploads/2013/
12/PrvostepenapresudaSkocic.pdf, a za ostale pravne dokumente (optunica, transkripti, tok
suenjaisl.)pogledatiwww.hlcrdc.org/Transkripti/skocici.html.Medijisuovosuenjenazvali
prvimprocesomzazloinenadRomima.PogledatitekstnovinarkeRadijaSlobodnaEuropa
PrviproceszazloinenadRomima,dostupannawww.slobodnaevropa.org/content/skocic_
romi_zlocin/1944992.html.
6USarajevuje,naprimjer,ujulu2011.godineotkrivenspomenikpoginulimborcimaromske
nacionalnostiArmijeBiH.PogledatinovinskiizvjetajOtkrivenspomenikpoginulimRomima
Armije RBiH.Ponos, tuga ipjesma, Osloboenje, godina LXVIII, broj23.203, od 27.07. 2011.
godine,str.21.
7PogledatiprvostepenupresuduupredmetuSkoi,str.78.
5
177

bile i maloljetnice, a jednoj su nakon silovanja klijetima izvadili dva zlatna

zuba.8PripadniciovejedinicetakoersutriRomkinje,odkojihdvijemaloljet
nice,dralinetovieoddvamjesecauprivatnimkuamagdjesubiliprisilje
nidaimspremajuhranu,istekue,peruuniforme,auztovieputasubile
udarane, seksualno poniavane, tako to su ih vojnici skidali gole i tjerali da
igrajupostolu,gledajusilovanjajednadrugekaoidanou,pohladnomvre
menu,ostajunageizvankue.9IskazikojesuistraivaimaEuropskogcentra
zapravaRomadaliromskicivilikojisubilizatoeniukoncentracionimlogo
rimakodDerventeiDobojasvjedoeotraumatinimiskustvimazatoenitva,
izglaivanja,prisilnograda,zlostavljanja,poputsilovanjasuprugauprisustvu
mueva i djece (ERRC, 2004: 4546).10 Sluajevi, ini se, ukazuju da su Romi
bilijednakotretiranikaoipripadnicidrugihetnikihzajednica,kojejereim
jedne etnopolitike za svoje podanike ideoloki obiljeio kao rutinske mete
mrnje. Ratna realnost, ipak, sloenija je od tako uproenih shvaanja. Na
primjer, na teritoriju koje je kontrolirala tzv. Vojska Republike Srpske (u
nastavku:VRS)znaajanbrojRoma,svihvjeroispovijesti,biojeregrutiranu
ovu vojnu organizaciju. Iskazi tih pripadnika romske zajednice, meutim,
ukazujudaoninikadanisubilijednakotretiranikao,uovomsluaju,vojnici
srpske nacionalnosti. Naprotiv, bili su podreeni na poziciju robovske radne
... Zatim je sad pok. Bogdanovi Sima, iz Hamdijine kue u dvorite izveo oteene Alfu,
takotojujerukomuhvatiozakosu,pajepotomudvoritu,jednimkrajemopasaavezaoruke
oteenoj,adrugikrajopasaasvezaozaogradu,paposvlaenjuodeetujetakosvezanusi
lovao,dabijojzatimkletimaizustaizvadiodvazlatnazube;tejetakomuio;zakojevreme
sudrugiNNpripadnicijediniceustarukuuRibiHamdijeodvelimaloletneoteene:Beta,
staru13godinaiGama,staru15godinaituihsilovaliitopripadnikjedinicepoznatpoimenu
BogdansilovaooteenuBeta,aposlenjegaovuoteenujesilovalojonekolikoNNpri
padnika jedinice, aNN pripadnik jedinice poznat po nadimku Tihi, uz prijetnju pitoljem si
lovao je oteenu Gama. Prvostepena presuda u predmetu Skoi, str. 7. Alfa, Beta i
Gama su kodna imena koje je sud dodijelio oteenim rtvama, odnosno, zatienim svje
dokinjama.
9PogledatiprvostepenupresuduupredmetuSkoi,str.810.
10 U Izjavi pod brojem 86/94, koja se nalazi u dokumentaciji Bosanskohercegovake sekcije
Drutva za ugroene narode, navodi se iskaz romske porodice A.E. iz Modrie (otac, majka i
osmerodjece)kojisubilizatoenitokom1992.godineulogorukodDoboja.Uovomlogoru
tojebiojedanvelikimagacinbilojeoko700ljudiodkojihjebilo300Roma.Mojanajstarija
kerkaH.kojajeimala13godinabilajeprednaimoimastalnosilovana.Mojaenajemorala
poslijetogaskuhatikafuisluitietnike.JasammoraobacatiuBosnuubijeneljude.Bacaosam
ih kao cjepanice, nisam smio ni da gledam niti ta da pitam. Jedan dan sam izbrojao 120 ubi
jenihljudikojesammoraobacatiiekaokadaenamenestiired.
8
178
snage:bilisuimnamijenjeninajteiinajopasnijiposlovi,anerijetkosuirt
vovaninalinijamarazgranienja(ERRC,2004:49).Uiskazimakojejeodrom
skih izbjeglica iz BiH u Engleskoj prikupljao Thomas Acton navodi se da su
nekiRomisopineBanjaLukabiliregrutiranikaovojnicianekisubiliprisi
ljenidaisteminskapolja,takotosuimotimalisuprugeidjecuuzprijet
njudaihneepustitisvedok,koraanjemnanekomprostoru,neispitajudali
jeodreenapovrinasigurnaodmina(Acton,1996).Izjaveromskihmukara
ca iz sela u okolini epe, koji su bili prisiljeni da se pridrue VRS, isto tako
svjedoe o traumatinom iskustvu koje su kao vojnici doivjeli tokom rat
nogperioda.11PrikljuivanjeRomasuprotstavljenimoruanimsnagamauzro
kovalo je interne podjele unutar same romske zajednice, kao i dovelo do
pogoranjaodnosasdrugimetnikimzajednicama.SeloJasenjekodBijeljine,
na primjer, na poetku rata bilo je pod vlau VRS, a jedan dio pripadnika
romskezajednicebiojeunjenimjedinicama.Poslijemirovnihdogovoraseloje
pripaloFederacijiBiH,nakonegasedioromskogstanovnitva,ustrahuod
odmazde, odselio u Bijeljinu, gdje je veina i dalje u statusu raseljenog lica
(ERRC,2004:3941).Slinotome,pripadniciromskezajedniceuseluehovice
kodSanskogMostatokomratabilisuprisiljeni,premasvjedoenjima,darade
zaVRS,izmeuostalihiposloveukopapoginulihboraca.Nakonpovlaenja
ovevojske,dioromskeimovinejeuznakkolektivneosveteuniten,dokje
povratniko bonjako stanovnitvo Rome nerijetko tretiralo kao izdajice,
pokazujuineprijateljskestavovekakopremanjihovompovratkutakoirom
skoj imovini (ERRC, 2004: 4748). Iako na teritorijama koje je kontrolirala
ArmijaBiHnisuzabiljeenekampanjemasovnihzloinanadRomima,usvje
doenjimapripadnikaromskezajedniceevidentnisubrojniekscesnisluaje
vikojiukazuju,iniseponajvie,nanejednaktretman,diskriminacijeRoma
u odnosu na veinske etnike skupine, Hrvate i Bonjake, ali i takoer, bez
nitamanjegznaaja,nazatomljene,preuenesluajevenasiljanadRomima,
koji su rijetku bili zakonski sankcionirani kako u ratnom tako i postratnom
periodu.Iskustvaiz,takorei,vojneicivilnesferevrlosuindikativna.Uopisu
odnosa drugih boraca prema njima, Romi tako koriste izraz korektno, koji
Tojebilonajgoreiskustvokojesamikaddoivio.Jedanodmojihnadreenihkomadanata
stalnojepriaodrugimRomimaubataljonuimenisamomdasmomivieivotinjenegoljudi.
Srpskivojniciestobikoristiliprilikudameudarajuiakosambiounjihovojvojsci.[...]Jednom
samstvarnoizgubiosvijestnakonudarcaulice.Drugiputsumebaciliuledenohladnojezerce
isprijeavalidaizaemizvode.(ERCC,2004:41).
11
179

ukazujenapristojan,uredan,uljudanodnosaliipretpostavljamogunost,ako
neveiuobiajenostisamorazumljivost,grekiumeuodnosima.12Premda
su neki romski borci bili na zapovjednim, veinom nierangiranim, funkcija
ma,aueemuvojsciosigurali,uglavnom,niskenovaneveteranskenakna
de, u konanici ideoloki pretpostavljena razlika izmeu neromskih boraca
cijeli ratni period ostala je, ini se, djelatna. Otuda, prema nekim izjavama,
privilegiranost neromskih boraca u ratnoj svakodnevici, koja se ispoljavala,
izmeuostalog,upravunadueodsustvosporodicom13,rasporeivanjuna
manjerizineborbenelinije14,boljojishrani15itd.Uiskazimaromskihvojnika
Uporediti: Veina boraca se prema meni odnosila korektno. Neki su me zvali Cigo. Imao
samjednomsvausakomandiromjerjedrugomovjekuopsovaociganskumajku.Pitaosam
gazatomorapsovaticiganskumajku,ane,akovehoedapsuje,samomajkuirekaosam,
kaokrozalu,dajavienesmijemsanjimurovjeronmrziRome.(Pupi&Diho,2009:8)
Kasnije sam, 1994. godine, pristupio Prvoj tuzlanskoj brigadi i bio sam na ratitima oko
Brkog, u Bajiima, Vitanoviima, u Omerbegovaama, a nakon sedam mjeseci sam, zbog
zdravstvenogstanjaotputenizvojske.Odnosdrugihboraca,osimparpojedinaca,biojekorek
tan.(ibidem,9)Odnoskolegaboracabiojekorektannikadanisamniodkogauopogrdnu
rije.Kadsambioranjen,onisumeizvukli.Alistalnoseilonalinijesamotodoemkui,
zovuetniciudarilinaGrabespremiseihajdeopetnaliniju.(ibidem,24)
13BiosamprisiljendaseprikljuimArmijiBiH.Sluiosamnafrontu.Mnogivojnicinaliniji
bilisuRomi;mismobilitikojisusemoraliboritinajteeimismobiliprvikojibiumiraliakose
nismo borili dovoljno. Postojalo je ustanovljeno pravilo, prema kojem su svi vojnici morali se
mijenjati.OvajsistemnijeseprimjenjivaonanasRome;mismobilirasporeeninalinijuimor
alismoostatitamoilikolikodugopreivimoilionolikokolikobiratpotrajao.Takoer,Romi
nikadanisudobijalidanoprovedusaporodicom.Drugisumoglibitisasvojimporodicama
nekolikodana,aliminikadanismomogli.Kadasamjadobioprilikudavidimsvojuporodicu,
mogao sam ih vidjeti samo na nekoliko sati prije nego mi je nareeno da se vratim na liniju.
Kada se rat zavrio, a ja vratio u Teanj naao sam kuu u ruevinama. Nemamo nigdje otii.
Nisamnikadnitadobioodarmije,aliznamzainjenicudasumnogiHrvatiiMuslimanidobili
dobreprivilegijekaoratniveterani.NemaprivilegijazaRome,iakosmoizgubilimnogotogau
ratu(ERCC,2004:4243)
14Uporediti:Jasambiouonojbivojarmijiinvalid.Ovdjesumegonilisilomudvanaestsatiu
noiidiglimedajamoramiiratovati,abilojedaunekojkuinikonijeiaourat,danijedan
nijebiouvojsci,anassutjeralidapopetbraeidenalinijuidaginu.OdMuslimana,tih,kako
sezovu,Bonjaciitakodalje,onisusevieizvukliisamosuRomeguraligdjesuhtijeli.Jasam
biokomandiriznamtaseradilo(Pupi&Diho,2009:26).Takoeri:Mismosamiotiliu
vojskujernismohtijelidaserazlikujemo,pakadaidesavnarodidemoimi.TojebilaARBiH,
PrvibataljonsapodrujaBrkog.Uvojscismobiliijaimojbratkojijeranjenurukuiostaoje
invalidnakontoga.Idrugibratmijeostaoinvalid.Svismouestvovaliuratu.Jedanuramije
poginuouratu.[...]Biojekolegijalniodnos.Cijenilisuoninaskaoiminjih,alisuvietjerali
Rome,kadajetrebalodaseideunekinapad,viesunasgurali,aonisuilivieupozadini.Mi
12
180
izselaSvatovackodLukavcatakoersenavodeisluajevizlostavljanjaRoma
od nedomaih vojnih jedinica16, kao i navodna zatakavanja zloina17 kojima
su svjedoili Romi. Podudarna iskustva mogu se i uoiti i kod izjava koje se
tiuzbivanjaizaborbenihlinija.TakosvjedoenjaromskihcivilaizselaDonje
VukovijekodKalesijegovoreozastraivanjuRoma,nezakonitomprisvajanju
romske imovine i zlostavljanjima.18 Romske izbjeglice iz Brkog, prema izja
totadanismotakogledalinegosmoili,paBoe,kakosvimabudenekbudeinama,itako...
(Pupi&Diho,2009:28)
15Ebilojeirazlikeuhrani.Naahrananijebiladobra,ainisunaspratilisahranom.Kadasam
gledaounjihoverovove,miRomismobiliunaim,onisuimaliboljuhranu.Mismosehtijeli
buniti,amojbratgovori:neemosebuniti,uti.Ratjeneznakokomemoetadauini.Ja
samsvogstarijegbrataposluaoipovukaosamse.(Pupi&Diho,2009:29)
16Meutim,problemjenastaokadasudoliHOSovci(Hrvatskeoruanesnage).Mislimdaje
prolojednomjesecmjesecipetdana,takonekako,kadajedolooko500vojnikaHOSaiz
Hrvatske.OnisunasmaltretiralizatotosmoRomiimenesulinomaltretirali.JedanGoran,
znammuime,nidandanasganemoguzaboraviti,onjenosiojedno50komadauijuodSrba.
Sameui,aonosecrnikougalj.OnjebiokomandirHOSovaca.OnisubilisviHrvati,idolisu
kaoispomonamaovdje.Maltretiraomejetoliko,damejednotridanadoksambiouhotelu
oko dvanaest i jedan naveer slao na trenju da mu berem trenje. Samo doe i vie: Idi na
trenju.Jamukaem:Majedansatjegdjeusadadatiberemtrenje,aonkaetimoraili
nema ui. Ja plaem i penjem se gore i berem mu, a on vie nemoj grane sjei. Ja plaem,
nemojljubimte,nevidimnita,dajpustime,ivotati,nisamtinitauradio,aonnitasamo
daberem.Sutra,svanulo,plaemjekrajsvogkomadantadajpustinas,up...m...,panismomi
Srbi,nismomivasnapali,pukenosimokaoivi...,aonnitajahoutrenje.Mojkomadant
govorikakomunemogunitajerjeonovdjesvojkomadant.Malosuseprepiralialinitase
nijerijeilo.(Pupi&Diho,2009:17)
17 N.M., Roma iz sela Svatovac kod Lukavca, u izjavi datoj istraivaima udruenja Moj pri
jateljgovoridajejedanvojnikArmijeBiHpodutjecajemalkohola,misleidapucananepri
jateljskuvojsku,ubiotripripadnikasvojejedinice.Romskivojnikmujeuspiopriisleaisav
ladati ga, meutim, nadleni zapovjednici, prema ovoj izjavi, cijeli dogaaj predstavili su kao
djeloneprijateljskevojske(Pupi&Diho,2009:1719).
18Problemjebioutometosunaekomijemislilidaimamonovcaukuama.Nedugonakon
tojepoeoratpoelesuprovokacijeivrijeanja.UselujetadabioHVO.KomandantHVOa
F.B.rukovodiojetime.Iznosilisunamstvari,pljakalikuesvesutoradilenaekomije.Dao
sam izjavu o tome Suljkanoviu, zamjeniku naelnika Opine Kalesija. Pred kuom Devada
Biberoviaispaljenoje500metakadoksupoiniteljipsovaliciganskumajkuivikaliGdjesu
sad ti cigani? Jo su jednom dolazili da nas provociraju i niko nije reagovao da to zaustavi.
Prisiljavalisujednuenudaimdovedesvojekerkeutabnaispitivanjeupono.enajesa
kerkama pobjegla. Trei put kada su doli, silovana je kerka mog brata. Odveli su je u stari
objekatJNAisilovali,aimalajesamotrinaestgodina.Bratasumiizudarali.Tadasmovidjeli
daemoizgubitiglave.HVOjesapetnaestakautomataopkolionaeselo.[...]Nakontogdana
181

vama, nisu bili dobro prihvaeni u novopridoloj sredini. Nismo imali svoj
smjetaj,nismoimaligdjespavati,pasmospavaliubarakamaponajlonima.
Nijedan Bonjak nas nije htio primiti u kuu jer smo Romi. Kae: ne mogu
Romi jer su prljavi (Pupi & Diho, 2009: 26). Romi su takoer, prema izja
vama,bilidiskriminiraniiprilikomdodjelehumanitarnepomoi.19Akobi,u
konanici,ovaiskustvaeljeliiskazatipomoudobropoznateideolokeman
treetnikihzajednicasvojinasvomeondabimoglireidaRominikodsvo
jihnisubilinasvomeanitisvoji.
Iakonavedenasvjedoenjavjerovatnoobuhvaajusamomanjidiorat
nihzbivanja,tesukaotakvamodaneprimjerenazauopavanjaapreuranje
nazasinteze,miipaksmatramodaovisluajevimoguponuditipoetneele
mente za interpretaciju nasilja u osnovama opisanih traumatinih iskustava.
Kao ishodinu taku, u tom smislu, prepoznajemo sam in suodreivanja
Roma spram drugih (velikih) etnikih zajednica, s kojima dijele, izmeu
ostalog,jezik,religijskupripadnostietnonime.Figurativnokazano,Xsesuod
reujekaoblizakY1nasuprotY2,spramkojegjedalji.Stratekiciljoperacijeje
uspostavljanjeveza:ureivanjeodnosaizmeulanovapremakriterijublizi
ne/udaljenosti.Uvjetdjelotvornosticijeleoperacijejepreutnopretpostavljena,
ubitimetafizikiutemeljena,nesamomogunostnegonunostiuinkovitost
ovog odnosa. Ono to je zatomljeno moda je kljuno: zato s bliskim Romi
nikadnepostajubli(nj)i?Modazatotosuupolitikamakolektivnihsopstva
uvijekve pretpostavljeni kao razliiti, drugaiji, neMi. U identitetskom
odnosu,dakle,dvijestranenisuuodnosujednakosti:samosuglasju,principi
jelne istosti, podudarnosti sa samim sobom.20 Upravo je to simptomatini
momentcijelekonstrukcije:odnosibliskosti/udaljenostisprametnikihzajed
nica ostaju uvijek nedovoljno jasni, neodredljivi, prazni, ideoloki. Romi u
Romisupoeliprodavatikuebudzato,samodamoguotiiispasitigoliivot.Shvatilismo
danijevrijednoginutizbogzemlje.(Pupi&Diho,2009:9)
19 Dervo Sejdi, romski aktivista, navodi da su sve humanitarne organizacije distribuirale hu
manitarnupomopoetnikimlinijama.NekadabiRomidobilipomoodovihorganizacija,ali
to nikada nije u dovoljnim koliinama, posebno uzimajui u obzir prosjenu veliinu romskih
porodica.(ERRC,2004:4950).
20 U filozofijskoj tradiciji umnogome mjerodavnoj za historiju pojma identitet oznauje
samosuglasje,podudarnostsubjekta,biaopenito,sasobomsamim(odlat.idem:isti).Stavak
identinosti,njegovaformula,znanoje,iskazujesestogaelementarnomjednadbomA=A,koja
pokazujeprincipijelnuistostobijustrana,upravonaimeonotoLeibniz,dokazujuinemogu
nostpostojanjarazliitihsupstancijakojeseniimenebimesobnorazlikovale,nazivljeprincip
iumidentitatisindiscernibilium.(Puhovski,2001:7)
182
takvoj sivoj zoni stoga mogu figurirati istovremeno i bliski i udaljeni od

nas/vas, biti nai/vai prijatelji i neprijatelji, ali zauvijek ostaju nesvodivi na
nas/vas.Neiniliseupravoovonasiljeetnikogsuodreivanjazajednikom
niti koja se provlai u svjedoenjima Roma o traumatinim iskustvima koje
noseizrataprotivBiH?Kakose,zapravo,ovoiskustvopredstavljaunovinar
skimdiskursimabh.onlinemedija?Dabimoglidatiodgovornapitanje,pot
rebnojeprvorazmotritiobiljejasamogbh.novomedijskogokruenjaukoji
ma se ove diskurzivne prakse odvijaju, odnosno, ukazati na ogranienja s
kojimasesuoavamoprilikomistraivanjapoljabh.onlinenovinarstva.
2.Ogranienjauistraivanjubh.onlinemedija
Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije BiH, u 2012.

godiniuBiHbilojeukupno2.184.500korisnikainterneta(RAK,2012:6).Broj
korisnikaprocijenjenjenaosnovubrojapretplatnikakojegsuagencijidostavi
li pruatelji internetskih usluga. Trend porasta interneta je oigledan, s 585
hiljada koliko ih je bilo 2004. godine, preko milion koliko je iznosilo u 2007.
godinidopreko2milionakolikoihbilou2012.godini.Podaciagencijepoka
zuju da je u 2012. godini dominantna vrsta pristupa internetu bio xDSL, iji
broj pretplatnika ini 50,32% od ukupnog broja internet pretplatnika u BiH,
dok se na drugom mjestu nalaze pretplatnici kablovskog pristupa, koji ine
22,63% od ukupnog broja internet pretplatnika. Prema podacima Internet
World Statistic u decembru 2011. godine bilo je ukupno 1,159,960 korisnika
FacebookdrutvenemreeizBiH.21
Najposjeenijebh.weblokacijetekojesasigurnouodrediti,nesamo
zbogtogatovelikidiobh.graanaiviuinozemstvunegoitoupostojeim
mjerenjimakomercijalnihagencijanisuukljuenisviportali,auztouprimjeni
surazliitemetodologije.Znaajaninilac,takoer,predstavljaislaboznans
tveno istraivanje online medija u bh. akademskoj zajednici, posebno odsus
tvo kvalitativnih istraivakih pristupa, studija sluaja i kontinuiranih prae
nja produkcijskih praksi svojestvenih online medijima. Odsustvo pouzdanih
pokazatelja, dakle, analiza pomou manjevie utemeljenih procjena, za sada
jedinajeizvjesnainjenicauskupunepoznanicaonovomedijskomokruenju
BiH. Tako prema podacima koje prikuplja slovenaka kompanija Valicon u
okviruprojektaGemius,ukojemsudjelujunekibh.webportali,posjetiociiz
BiH u 2013. godini najvie su, u prosjeku, posjeivali web portale poput
21
Dostupnonawww.internetworldstats.com/europa2.htm#ba.
183

pik.ba, klix.ba, ekskluziva.ba, sportsport.ba, cafe.ba, doznajemo.com i

haber.ba, dakle kupoprodajne, sportske i informativnozabavne portale.22
PremapodacimawebkompanijeAlexaumomentupisanjaovogradatrinaj
posjeenije web lokacije u BiH bile su Facebook, YouTube i Google, a od
domaih pik.ba (5 mjesto), klix.ba (6 mjesto), avaz.ba (8 mjesto), radiosaraje
vo.ba(26mjesto),nezavisne.com(30mjesto),bljesak.info(43mjesto),depo.ba
(45 mjesto), ekskluziva.ba (47 mjesto) itd.23 Od 2011. godine u BiH takoer
djelujeiinternetskiservisSnajper.bakojimjeriposjeenostweblokacija,au
njemutakoersudjelujusamonekibh.webporatali.Meupetnajposjeenijih
weblokacijaumomentunastajanjaovogradabilisuportalihaber.ba,cafe.ba,
bhindex.com,vijesti.baikrajikiinfoportalkip.ba.24
O medijskima navikama i sociodemografskih strukturama bh. online

publiketakoervrlomaloznamo.Uakademskommiljeuevidentnojeodsus
tvo ovih studija. Javno dostupna istraivanja marketinkih agencija, s druge
strane,obinosuilizastarjela25ilimalokorisnazbogmaloguzorkaistraiva
nja,odnosno,nepoznatemetodologije.26
Baze podataka dostupne su na www.audienceba.gemius.com/pages/display/reach. Baze po
dataka, bitno je napomenuti, pokazuju podatke ne za sve bh. webportale nego samo one koje
sudjeluju u projektu. Osnovne naznake o koritenoj metodologiji dostupne su na
www.audienceba.gemius.com/pages/display/methodology. Na osnovu uvida u opisane pos
tupke mjerenja moe zakljuiti da se istraivanja dominantno baziraju na kvantitativnom me
todolokompristupu.
23Podacinadan23.1.2014.godine.Izuzevprvatrimjesta,rangiranjaposjeenostiostalihpor
tala podlona su veim ili manjim izmjenama ovisno o popularnosti weblokacije. Javno dos
tupnipodacisaovogportalanenavode,trebanapomenuti,tanodefiniranarazdobljamjerenja
na osnovu kojeg su weblokacije rangirane. Rang najposjeenijih stranica koji sainjava kom
panija Alexa, inae podrunica amerike kompanije Amazon.com, odreuje se primarno pra
enjem manjeg uzorka internetskog sabraaja pomou dodataka koje korisnici instaliraju na
svojewebpreglednike.Takavnainmjerenjanerijetkojepredmetkritikemarketinkihagencija
kojemjerestvarnuposjeenostlokaciji.
24Podacinadan23.1.2014.Pregledidostupninawww.snajper.ba/index.php.
25 Posljednja javno dostupna istraivanja marketinke agencije Gfk BiH (2009) pokazuju da su
internet u prvom redu prihvatile mlae generacije, posebno oni u dobi od 15 do 24 godine,
meu kojima se tri etvrtine slue internetom. Prema ovom istraivanju studenti i uenici su
skupina koja se najvie slui Internetom (84%), slijede ih stalno zaposleni meu kojima oko
polovice koristi ove usluge, dok meu umirovljenicima nalazimo samo oko 4% korisnika.
RanijaistraivanjaGfkBiH(2006)pokazalasudasegraaniBiHinternetomnajeekoristeu
svrhe provjeravanje elektronske pote (38%), traenje strune literature (18%), te poslovnih
(15%)idnevnihinformacija(13%).eneeenegomukarcikoristeinternetdabiprovjerilie
mail(44%naspram36%),aslinojeisosobamaizruralnihkrajevaspramonihizurbanih(42%
22
184
Webporatliprivlanisuzaistraivanjeodnosaizmeumedijaikultura
sjeanja iz vie razloga, a najmanje tri: njihove popularnostidosega meu
publikom, mogunosti participacije korisnika u kreiranju sadraja kao i per
manentnejavnedostupnosti,baremteorijski,pohranjenihpodataka.Digitalni
mediji, kako ukazuju recentni radovi, radikalno mijenjaju odnose pamenja i
zaboravljanja karakteristine za moderno doba (GaredHansen, Hoskins &
Reading,2009).Usvijetuopinjenomprekomjernompovezanouumnoa
vanjem,ureivanjem,povezivanjem,dijeljenjem,komentiranjem,lajkanjem
sjeanje postaje pravilo a zaborav izuzetak (MayerSchnberger, 2009).
Andrew Hoskin u tom kontekstu pie o postoskudnom dobu (Hoskins,
2013),ukazujuinastrukturnepromjenekojesuusuvremenodrutvounijele
digitalne multimedijalne baze podataka, sposobne teorijski za neograniene
mogunosti pohranjivanja, obraivanja i nadzora svih vrsta podataka. Nije
iznenaujuetokritiarinovihmedija,poputGeertLovinka,piuodrutvu
upita,aludirajuinagooglizacijunaihivotaijasuokosnicaupravobaze
podataka(Lovink,2011).Web2.0tehnologije,tzv.drutvenimediji,indikativ
nisuprimjerisuficitarneprodukcijetragovaoprolosti.Uovimkvaziprivat
nimipolujavnimprostorimasvakimomenativota,akinajbanalnijeepizo
de,smatrajusepoeljnimiskladitenjavrijednimpodacima.Utakvojprekom
jernost informacija o prolosti, zaboravljanje kao ponitavanje ili rastereenje
informacija, imat e sve veu ulogu u drutvu 21. stoljea (Connerton, 2008:
65).
naspram 37%). Neto vie od jedne etvrtine graana BiH bar jednom dnevno provjerava e
mail.SvakiestigraaninBiHsvakodnevnonainternetutraiinformacijeodnevnimdogaa
jima,asvakidesetijeupotrazizaposlovniminformacijama.PremaranijimistraivanjuGfko
drutvenimmreama(2006)najveijebrojkorisnikaFacebooka(46%),doksuostalidrutveni
mediji manje popularni (Twitter koristi oko 5%, MySpace 1%). Demografske karakteristike
korisnikaFacebookapokazujudarelativnuveinuineosobeenskogpola(55%naspram45%).
Preovlaujua dobna skupina korisnika Facebooka je ona 15 do 24 godine, koji zajedno ine
60% svih korisnika Facebooka. Svi navedeni podaci sada su, zasigurno, znaajno izmijenjeni
uslijed poveanog broja korisnika interneta. Obavijesti o svim navedenim istraivanjima dos
tupnesunawww.gfk.ba/downloads/press/index.ba.html
26 U javnim obavijestima agencije Valicon mogu se pronai neki pokazatelji navika i socio
demografskih struktura bh. online publike, prikupljeni na osnovu istraivanja koje sprovodi
ova agencija.Meutim, veina istraivanje se bazira na vrlo kratkim razdoblja, a obavijesti ne
opisuju ni metodologiju a niti kontrolne periode istraivanja. Javne obavijesti o istraivanjima
dostupnesunawww.valicon.net/ba/gemius/obavijest_za_medije/.
185

No prilikom istraivanja web portala u BiH suoavamo se s nizom

strukturnihogranienja,aovomprilikomelimoukazatinanajmanjepet,koji
znaajnouvjetujudometeznanstvenihspoznaja.Odreivanje(reprezentativnog)
uzorka, kao prvo, zasigurno spada u znaajne probleme za istraivanje
webportala. Mjerenja posjeenosti weblokacija, kao to je poznato, mnogo su
preciznija od mjerenja (itanosti/sluanosti/gledanosti) klasinih elektronskih
medija.Uzupotrebuodgovarajuihaplikacijazatzv.webstatistikumogueje,
svelikimstepenompouzdanosti,dobitipodatkeobrojuposjeta,lokacijiskoje
posjetitelji pristupaju, sadrajima koje su odabrali, periodu zadravanja na
lokacijiitd.Ipak,ovipodacisuuglavnomzaznanstvenikenedostupniizjed
nog prostog razloga: znaaja ovih informacija za marketinko pozicioniranje
portala,zbogeganajeeostajuudomenuposlovnetajne.Takoer,marke
tinke agencije prilikom mjeranja koriste razliite metodologije, koji, i da
zanemarimo njihovu znanstvenu verifikaciju, veinom nude kvantitativne
statistike podatke, dok su dubinska, kvalitativna ispitivanja navika online
publikevrlorijetka.Neistraenostilislabaistraenoststrukturnihkarakteristika
webportala,posebnonovinarskihpraksi,drugojeznaajnoogranienje.Naime,
u javno dostupnim istraivanjima uglavnom ne raspolaemo s podacima o
strukturamanakojimapoivapoljeonlinenovinarstva.aksuinekielemen
tarnipodaciveinomnedostupni,poput,naprimjer,ukupnogbrojuposlenog,
odnosno, suradnikog osoblja, njihovih sociodemografskih karakteristika,
profesionalnih praksi, radnih odnosa, struktura odluivanja, vlasnitva, pos
lovnih pokazatelja itd. I produkti online novinara veinom nisu dovoljno,
ako ve ne i nikako, izueni, poput, na primjer, tematskih koncepcija, izvora
informacija, vrijednosnih uklona, anrovskih obiljeja i sl. Tree ogranienje
ini sama metodologija istraivanja online komunikacije, koja je veinom u bh.
akademskoj zajednici nerazvijena i kasni za recentnim trendovima u istrai
vanju online novinarskih formi, kao to su, recimo, automatizirane analize
sadrajakojeobraujuvelikekorpusepodatakaurealnomvremenu,metode
obradenestrukturiranihpodatakasvojstvenihbazamapodataka,ilinovijikva
litativni pristupi koji ukljuuju praenja ciklusa znaenja koji se zainju,
prenoseimodificirajuuvirtualnimprostorima.27Naravno,netrebazaboraviti
daheterogenostdrutvenih/komunikacijskihsituacijanalaekontinuiranopra
Pogledati,naprimjer,radoveFlaounas,Ali,LansdallWelfar,DeBie,Mosdell,Lewis&Cristi
anini(2012);Fielding,Lee&Blank(2008),Hine(2005),Mann&Stewart(2002),Scollon&Scol
lon(2004).
27
186
enje pojava u razliitim periodima i intervalima, to u bh. situaciji stvara i

dodatnaogranienjaimajuinaumupostojeaizdvajanjazaznanstvenaistra
ivanja.28 I, u konanici, sa stajalitaoblasti kojeje predmetrada ne moemo
neprimijetitiznaajnoodsustvoistraivakihradovaizoblastikulturasjeanja
svojestvenihbh.onlineprostorima.
Nakonovihnapomena,moguejepreciznijeodreditimetodolokipris
tup. Predmet istraivanja ovog rada, kako semoglo zakljuiti do sada, pred
stavljatretmanratneprolostiromskezajedniceuBiHunovinarskomdiskursuodab
ranih bh. online medija. Budui da su bh. online mediji vrlo slabo istraeni,
posebno u segmentu online novinarstva, naredni rad moe ponuditi samo
orijentacione(strukturne)karakteristikeovogtretmana,kojemogubitiosnova
zabuduerigoroznijedeskriptivnestudije.Utomsmislu,ciljistraivanjajeda
identificira, mapira i evaluira strukturne obrasce, norme ili logike koje reguliraju
dinamiku medijske obrade ratnih iskustava romske zajednice u BiH. Predmet istra
ujemopomoumetodeanalizediskursa.Foucault(1971,1998,2007)diskurs
poimakaosistemiskazakojikonstituirajukorpusodreenogznanja.Ovakav
sistem u sebi sadri diskurzivnu formaciju koja uvjetuje to se unutar dis
kursamoeinemoe(iz)reii(spo)znati.Kaoreguliranskupiskaza,diskurs
konstituiraokvirepomoukojihmaterijalniobjektistjeuznaenje,aciljistra
ivaa je spoznati pravila ili norme koji strukturiraju ove diskurzivne prakse.
Foucaultnaglaavadasudiskursipovezanisodnosimamoi:postojezbogslo
enogskupapraksikojipokuavajudaodreeneiskazedreuopticaju,idru
gihpraksikojepokuavajudaoveiskazeodvojeoddrugihidreizvancirku
lacije. Sve navedeno relevantno je za definiranje i analizu diskursa vijesti.
KakoukazujuHoskinsiOLoughlin(2007)vijestiimajusvaobiljejadiskursa
kakogajeopisaoFoucault.Mogusepromatratikaosistemiskazaunutarkojeg
senekestvarimoguanekenemogureinormekojeodreujutojestevijest,
injenica, relevantan izvor itd. Vijesti kao diskursi takoer proizvode uloge
28 Prema podacima Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH i do

kumentimaVijeaMinistaraBiHiz2009.godineuBiHtrenutanosezaznanostizdvajaispod
0,1%GDPa,spreko80%ueadrave.Europskepreporuke,premaLisabonskojdeklaraciji,u
pogleduizdvajanjazaznanostiznose3%GDPa,sa2/3ueaposlovnogsektora(nekezemlje
poputvedskeiFinskepremaujuovajeuropskiprosjeksaizdvajanjimaiznad3%GDP).Izdva
janjezaznanostuBiHprijeratabilojenarazini1,5%GDPa,dokdanasuRepubliciSrpskojne
iznosini0,5%entitetskogbudeta,odnosnomanjeod0,1%GDPa,aistostanjejeuFederaciji
BiH. Pogledati opirnije Huki, Mirsada et al. (2009): Strategija razvoja nauke u BiH 20102015,
VijeeMinistaraBiH,Sarajevo,dostupnonawww.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/?id=1251.
187

reportera,urednika,voditelja,eksperta,svjedokaisl.Onitakoerproizvodei
svoje objekte, kao na primjer u naem kontekstu istraivanja sluaj Skoi,
Sijekovac i dr. Cilj analize sastoji se u identificiranju principa koje u infor
mativnoj djelatnosti slijede i odravaju novinari.29 Uzorak istraivanja formi
ran je na osnovu postojeih podataka posjeenosti portala koje nude Gemi
us.ba i Alexa.com, a odabrali smo sljedee informativne portale: klix.ba,
avaz.ba,nezavisne.com,radiosarajevo.ba,doznajemo.com,haber.baicafe.ba.30
Analizirali smo javno dostupne tekstove, za koje smo pretpostavili da su ih
sainiliiliprenijeli,djeliminoiliupotpunosti,novinari.Buduidaseusmje
ravamo na profesionalne novinarske prakse, sadraje foruma niti komentare
tekstova stoga nismo pratili. Relevantne tekstove odabrali smo tzv. runim
pretraivanjempokljunimrijeima,koristeisenaprednimopcijamazapre
traivanje weblokacija, pri emu smo koristili tri pretraivaa: google.com,
yahoo.comiduckduckgo.com.Svjesnismodaovakodefiniranuzorakanalize,
odnosno, nain selekcije relevantnih sluajeva stvara ogranienja u pogledu
validnostipodatakaali,kakosmonaveli,nadamosedaebuduarigoroznija
istraivanja ovih pojava unaprijediti i korigirate nalaze naih orijentacionih
analiza.
3.Analizadiskursa:ekskluzivniiinkluzivniobrasci
Najmanjetriznaajnaobiljejamoguseuoitiprilikomanalizetretma
na ratne prolosti romske zajednice u novinarskom diskursu uzorkom odab
ranihbh.onlinemedija:
- odsustvo [ratna iskustva nisu uope u opticaju u javnim/medijskim
prostorima],
- neodreenost[ratnaiskustvanisuusreditumedijskogteksta,uporuci
setematizirajusekundarno,apojavljujusekaokontekstualni,veinom
apstraktniirubnidijelovidrugognarativa],i
- preodreenost[ratnaiskustvainesredinjetemeteksta,aliseukomu
nikacijske tokove ukljuuju s uvijekve strukturiranim znaenjem, to
Torfing(2005)iJorgensen&Phillips(2002)piuotrigeneracijediskursneteorije:lingvistikoj
teoriji diskursa, kritikoj analizi diskursa i poststrukturalistikoj analizi. Diskursna analiza,
predstavljenaunastavku,oslanjasenashvaanjarazvijenauposljednjadvijegeneracijediskur
sne teorije. U radu Howartha (2007) pojanjene su epistemoloka ishodita i metodoloke
implikacijeoveteorijskometodoloketradicije.
30 elimo napomenuti da niti o jednom navedenom webportalu nismo uspjeli pronai ranije
studijemonografskogtipa.
29
188
jeposljedicanjihovapredstavljanjapomouetabliranihetnonacionalnih
naracija, koje (pred)odreuju percepciju i okvire znanja povijesti] ima
ginacijauznemirujueprolosti.
Diskursnepraksetakoukazujunadvijebitneose,ekskluzivneiinklu
zivne dispozitive, unutar i du ijih pravaca se tvore spirale signifikacije o
ratnomiskustvuromskezajednice.Trinavedenaobiljejaodsustvo,neodre
enostipredodreenostimaginacijamoguseotudapromatratiikaovani
momentiunizutrajektorijakojiseodvijajuizmeuovadvapola,aijijecilj,u
konanici,odreenastrukturiranostpoljaprodukcijeznaenjaprolosti:orga
niziranjeskupasimbolikihpraksikojimaseoblikujumnemonikiimpulsio
romskoj ratnoj prolosti u specifinu diskurzivnu formaciju, uspostavljenu s
dominantnostratekom,interesnoupravljanomfunkcijompodupiranjavlada
juihreimaznanja/moi.
Ekskluzivniobrasci,kojisumodainajei,formulirajuodnosspram
ratnih iskustava romske zajednice kao neodnoenje: odsustvo tematizacije
ovihtragovaratnepovijesti.Uduhunarativneteorije,ovedispozicijemoglibi
opisatiikaosvojevrsnestrukturenepanjekojepotencijalneizjavnesituacije,
iskazeoodreenimaspektima/epizodamaratneprolosti,udaljavajuodpub
like,odnosno,svjesnoilinesvjesnoodvajajuoddrugihslinihnaracijaidre
izvancirkulacijeujavnimprostorima.Kljunijenjihovuinaknematerijalizi
ranje diskursa sjeanja, odnosno, odsustvo simbolikih strukturacija ovih
tragova prolosti u polju online novinarstva. Kod svih analiziranih portala,
openito kazano, evidentno je znaajno odsustvo tretmana ovih tema ratne
prolosti. Na temelju naih prethodnih istraivanja bh. dnevnika (Mahmuto
vi, 2012) kao i izdvojenih relevantnih tekstova s bh. webportala, koje nave
dimounastavkuprilikomanaliza,procjenjujemodaudjelovihtemauukup
nomskuputemaodratnojprolostinijeveiod5%.Webportalikojipokazuju
obiljeja tabloidnog novinarstva, poput portala cafe.ba, haber.ba i doznaje
mo.com,indikativnisusluajevizaistraivanjeovihobrazaca.Kodprvadva
portala nismo uspjeli pronai relevantne tekstove. U sluaju treeg portala
pronali smo jedan tekst, iji iskazi meutim nisu ni strukturirani na nain
kako to nalau naela novinarske profesije a niti podrani relevantnim izvo
rima,onakokakotopretpostavljajuprakseprovjereizvorainformacija.31
PogledatitekstpodnaslovomCijelapriaoratnomzloincukojidanasprosinovacpotram
vajima u Sarajevu, dostupan na http://doznajemo.com/2012/11/24/cijelapricaoratnom
31
189

Inkluzivni obrasci, mnogo manje frekventni, obuhvaaju heterogene

simbolike reprezentacije ratnih iskustava romske zajednice, koje su u odre
enomoblikuukljueneukomunikacijskeprotokeposredovaneonlinemedi
jima.Prepoznajemonajmanjedvaoblikanjihovaispoljavanja.Prviobliksim
bolikihstrukturacijajeneodreenanarativizacijadogaajaprolosti:ratnoisku
stvoromskezajednicejavljasekaosekundarnisadrajaktualnihtema,pozici
oniranojekaokontekstualnielementdrugeprie,apredstavljaseapstraktno,
veinom,pomouskupnihkategorija.Povodiza(re)aktualizacijuratnihiskus
tavamogubitirazliiti.UtekstovimapodnaslovimaRomisunajveainaju
groenijaetnikaskupinauBiH32iRomikaopotlaenicrnci60tihgodinau
Americi33, publiciranim na webportalu klix.ba tokom 2011. i 2009. godine,
povodjeizvjetavanjeo8.apriluMeunarodnomdanuRoma.Ratnoiskus
tvouobatekstapojavljujesekaokontekstualnidiosredinjenaracijeougro
enostiidiskriminacijiromskihzajednicauEuropi.Uprvomtekstusadanje
socijalno stanje Roma promatra se u kontekstu, apstraktno predstavljenih,
uinakarata:
U saopenju za javnost, Drutvo [za ugroene narode, op. aut.] podsjea da njihov
poloajnikadanijebiozavidan,alijeizbijanjemrata(19921995)joviepogoran
takodadanas90postoRomanemazdravstvenuzatitu,80postonjihnemanikakvu
kvalifikacijuiliizobrazbu,70postoihnemoeosiguratiivotnuegzistencijubezsoci
jalnepomoikojajeneredovna,aak60postoRomajenepismeno.
zlocincukojidanasprosipotramvajimausarajevu/. Tekst, kako se moe naslutiti iz naslova,

izvjetava o navodnom osuenom ratnom zloincu, pripadniku romske zajednice, koji danas
prosi po tramvajima u Sarajevu. Prvi paragraf (tzv. lead) kolski je primjer loe napisanog
uvoda (tzv. zakopani lead): Demal Zahirovi, osueni ratni zloinac, danas prosi po sara
jevskimtramvajima!VidiogajejedanodbivihzatoenikalogoraBatkovikodBijeljine,gdjese
Demal, odnosno pajzer ili Dango, kako su ga zvali, isticao po neovjenom postupanju
spram logoraa. Tekst u nastavku donosi informacije o navodnim zlodjelima ovog ovjeka,
njegovompritvaranjuisuenju,prilikomeganijenavedennitijedanslubeniizvorinforma
cija.Tekstzavravaustilupolicijskihpotjera,navodeiitateljimaosamkljunihpodatakao
ovojosobi,kojesuosobljuportalaponudiliprijateljisFacebookgrupeSarajevoGrad.
32 Tekst dostupan na www.klix.ba/vijesti/bih/romisunavjecainajugrozenijaetnickagrupau
bih/110407115
33 Tekst dostupan na www.klix.ba/vijesti/svijet/romikaopotlacenicrnci60tihgodinau
americi/090408002
190
Udrugomtekstu,ratnoiskustvosagledavaseuiremkontekstudana
njediskriminacijeiugroenostiRomauMakedoniji,Srbiji,RumunijiiItaliji.
Dio teksta o stradanju Roma u BiH tokom rata donosi apstraktnu naraciju o
ratnomiskustvu,fokusirajuisenaaproksimativnebrojanepodatkeomaso
vnim ubistvima i protjerivanjima. Poinioci se ne identificiraju direktno, ali
ukazivanjem na izvritelje zlodjela nad Romima (Arkan i njegove trupe),
povezivanjemsdrugimrtvamaprogona(BonjaciiHrvati),tepreciziranjem
prostoragdjeseveinaRomanijeuspjelavratitiusvojedomove(Republika
Srpska), oni se implicitno odreuju, dok se sami Romi predstavljaju u skup
nimkategorijama:
UnapadakomratunaBosnuiHercegovinuubijenojeviestotinaRoma,aupravo
suRomibiliiprvertveratnogzloincaArkanainjegovihtrupauBijeljini.Zajedno
sBonjacimaiHrvatimaRomisuprotjeraniizsvojihmjestaprebivalita,avelikibroj
njihdodanassenijeuspiovratitiusvojedomoveuRepubliciSrpskoj.(op.aut.)
Obatekstauanrovskomsmislupredstavljajuizvjetaje,kojisusaini
li, pretpostavljamo, novinarske agencije, a osnova naracija je vjerovatno po
porijekludjeliminoilipotpunopreuzetaizPRsaopenjaDrutvazaugroe
nenarodekojejeiniciralosamoobiljeavanjedogaaja.Narednaistraivanja
ove problematike trebala bi detaljnije opisati strukturne karakteristike ovih
procesa rekontekstualizacija, ono to Faircough naziva anrovskim ulanava
njima(Fairclough,2003)kadasepropozicije,teme,narativi,simbolimijenjaju
uslijed prijenosa iz jednog anra u drugi, iz jedne sfere drutvenog ivota u
domenujavnosti.Slinesimbolikestrukturacijemogusepronaiikoddrugih
medijskihdogaaja.Naprimjer,utekstusnaslovomTanovievfilmjeauten
tini portret ustajalog siromatva34, koji donosi priu o svjetskoj premijeri
filmaEpizodauivotuberaaeljezabh.oskarovcaDanisaTanoviauBer
linu,jedandiotekstaoNazifuMujiu,Romukojiglumiglavnilikudokumen
tarnom filmu, sadri reference na ratnu prolost koja u tekstu ima primarno
kontekstualnufunkciju.35IstefunkcijemoguseuoitiutekstuPorukaPrije
Tekst dostupan na www.klix.ba/vijesti/kultura/tanovicevfilmjeautenticniportretustajalog

siromastva/130214008
35 Uporediti: Porodica Muji, otac Nazif, majka Senada Alimanovi i njihove kerke Sandra i
emsa ive u Poljicama u Tuzlanskom kantonu, daleko od pogodnosti grada. Nazif zarauje
sakupljajui staro eljezo, a Senada i njene keri rade poslove u kui.Iako je Nazif za vrijeme
34
191

doranina: Moja elja je da naa djeca ne ratuju vie, koji sadri izvjetaj o
okupljanjugraanaSarajevasciljemodavanjapoastirtvamaPrijedora,gdje
senavodiizjavapredstavnikaInstitutazanestaleosobeBiHozloinimanad
Romima.36
Drugi oblik simbolikih strukturacija odnosi se na one epizode ratne

povijestiuijemsreditususamiRomi,tojest,traumatinaiskustvapripad
nika romske zajednice ine neizostavne elemente naracije. Prilikom analize
uoili smo dva skupa takvih medijskih poruka: tekstove koje se odnose na
masovnezloinepoinjenenadRomimaizmjestaSkoikodZvornikaitek
stovekojetematizirajuzlodjelakojasusedogodilanaprostoruSijekovcakod
BosanskogBroda.Iakotretirajurazliitepovijesnesituacije,kodobjeskupine
tekstova mogue je uoiti, ako se uporedo interpretiraju, sline simbolike
mree koje oigledno tee istom cilju: narativnom povezivanju, ako ne ve i
(re)integriranju i (pre)upisivanju traumatinog iskustva romske zajednice u
iskustvo stradanja jedne od tri konstitutivne etnijenacije postdejtonske
drave.Uinakjepredisponirannainopaanjaivrednovanjadogaajapro
losti jer okviri pomou kojih su povijesna zbivanja definirana, organizirana i
poveznautekstovimaistodobno(pred)odreujuznaenjakojetopredstavlja
nje omoguava, usmjerava i ograniava. Detalji i iznimke ovdje su naroito
rata u BiH bio borac, nije dobio nikakvu penziju, djeiji dodatak ili zdravstveno osiguranje.
KadaSenadadoivipobaaj,bolnicaodbijadauradiabortusdokNazifneplati980KM,toje
zajednogskupljaaeljezanedostino.DokjeSenadinivotuopasnosti,Nazifnasvenaine
pokuavasvojojpartnericiomoguitioperaciju.
36 Uporediti Tu sam danas i ovo je s moje strane simbolian gest iskazivanja solidarnosti sa
rtvama tortura, protjerivanja, silovanja i svega to se deavalo Prijedoranima nesrbima.
Naalost,Prijedorjejedanodgradovaukojimjeizvrengenocid,tojedanassasvimjasno.To
stoji i u optunicama predstavnika najvieg politikog i vojnog vodstva bosanskih Srba. Onih
kojiimajustatusnestalihsapodrujaoveopinejevieod3.000.Najvienjihjebonjakena
cionalnosti,alizloinisuizvreniinadRomima,Albancima,Hrvatimaidrugimnesrbimakoji
suivjeliutomgradu.Vieod2.100njihjedosadaekshumirano,veibrojjeiidentificiran.U
ovommomentuInstitutzanestaletragazavieod900Prijedorana,kojisezasigurnonalazeu
najmanje tri masovne grobnice i desecima manjih. Ono to mene brine jeste dananji odnos
prijedorskihvlasti,kojenasvakinainnegirajuipokuavajusakritiistinu.KadaideteodPrije
dora prema Banjoj Luci, ili na istok, vi neete vidjeti te masovne grobnice, ali mi, koji smo
ukljueni u to, znamo da one jesu tu i gdje god se okrenemo vidimo jednu od njih, rekao je
AmorMaovi,lanKolegijadirektoraInstituta,tedodaoda,uprkossvemuovome,vjerujeda
e Banja Luka i Prijedor imati jednog dana muzeje genocida. Tekst dostupan na
www.klix.ba/vijesti/bih/porukaprijedorcaninamojazeljajedanasadjecaneratuju
vise/120531046
192
indikativni.Prvouoljivoobiljejejesamo(ne)identificiranje,svojevrsnaindi
ferentnostkododreivanjartvikaopripadnikaromskezajednice.Jednitek
stovi koji sadre izvjetaj o presudi u predmetu Skoi navode da je rije o
rtvamaRomima,adrugine,iakosvitekstoviprilinodetaljnoopisujuproce
somutvrenezloine.Razlikajeizraenijatimvietojerijeogotovoidenti
nimtekstovima:izvjetajimanovinskihagencijaizSrbije,kojasu,pretpostav
ljamo, preraene obavijesti za medije sudskih institucija. Primjeri su tekstovi
publicirani na webportalima klix.ba, radiosarajevo.ba i avaz.ba. U tekstu s
naslovom Osueni Simini etnici koji su ubili trudnicu i sedmero djece u
Zvorniku37,kojidonosiizvjetajopresuduuovompredmetu,rtvesenina
jednommjestuneimenujukaoRomi.Identianizvjetajprenoseiwebportali
radiosarajevo.ba38 i avaz.ba, s tim to potonji sadri izjave zamjenika tuioca
kojesuutekstovimakodprethodnadvaportalaizostavljene.39Nasuprottome,
tekst publiciran na webportalu nezavisne.com sadri izjavu zastupnika ote
enestrane,ukojojsenavodidajerijeoromskimrtvamaalijetozasigurno
posljedica drugaijeg prenoenja istoga agencijskog izvjetaja. Naime, veliki
dijeloviuovomizvjetajuidentinisuiskazimauizvjetajimaprenesenimna
drugimportalima,samotouztosadreidijelovekojisupomjereni,pretpos
tavljamo, s kraja na poetak teksta. Upravo u tom dijelovima, koji su drugi
portalivjerovatniizostavili,sadranajeizjava.40Udrugimtekstovimaoovom
sluaju,kojitakoersadreveinomupotpunostipreneseneagencijskevijesti
iizvjetaje,oteeniuprocesuseimenujukaoromskicivili.41itateljikojisu
Tekst dostupan na www.klix.ba/vijesti/regija/osudjenisiminicetnicikojisuubilitrudnicui

sedmerodjeceuzvorniku/130222090.
38 Pogledati tekst s naslovom Ukupno 73 godine zatvora za Simine etnike, dostupan na
www.radiosarajevo.ba/novost/104029/ukupno73godinezatvorazasiminecetnike
39 Pogledati tekst s naslovom Simini etnici dobili ukupno 73 godine zatvora, dostupan na
www.avaz.ba/vijesti/izminuteuminutu/siminicetnicidobiliukupno73godinezatvora.
40 Pogledati tekst s naslovom Presudom za Simine etnike pravda djelimino zadovoljena,
dostupan na www.nezavisne.com/novosti/exyu/PresudomzaSiminecetnikepravdadjelimi
cnozadovoljena181233.html
41 Pogledati tekst s naslovom Nastavlja se suenje za ratni zloin nad zvornikim romima
dostupan na www.klix.ba/vijesti/regija/nastavljasesudjenjezaratnizlocinnadzvornickim
romima/101213035 i tekst Privedeni osumnjieni za ratni zloin u Sjeverinu dostupan na
www.klix.ba/vijesti/regija/privedeniosumnjicenizaratnizlocinusjeverinu/091106019.Potonji
tekstuidentinomoblikuprenjeojeiwebportalradiosarajevo.ba,samosizmjenjimnaslovom
(Privedeni
osumnjieni
za
ratni
zloin
u
BiH,
tekst
dostupan
na
www.radiosarajevo.ba/novost/14377).
37
193

pratiliizvjetavanjeoovomprocesu,moeseopravdanopretpostaviti,vjero
vatno su mogli i bez eksplicitnog navoenja zakljuiti da je rije o romskim
rtvama. Ipak ostaje pitanje zato novinari/urednici izvjetaj nisu upotpunili
informacijama koje su bile izostavljenje u izvornom (agencijskom) tekstu,
posebnoimajuiuviduinjenicudasuveranijeobjavljivalitekstoveoovom
procesu?Vjerovatnojernisusmatralidajetopotrebno.Drugadimenzijaove
indiferentnostijeodsustvoromskihizvora.Veinapubliciranihtekstovanije
prenijelaizjavujedinogpreivjelogsvjedokamasovnihubistava,anitijesadr
avala reakcije predstavnika romskih civilnih udruga. Iako su romske rtve
predmet svih tekstova ini se da u konanici oni nisu u sreditu. Navodi iz
optunice,kojiopisujubrutalnazlodjela,kaodaimajuzaciljpredstaviti,tako
rei, zajednie strahote koje romski narod doivio na podruju zvornike
opine istodobno s pripadnicima bonjake i hrvatske zajednice. Dionitvo u
nesreinadajesekaosamorazumljivihorizontteksta.Identinepraksemogu
seuoitiikodtekstovakojiseodnosenasluajSijekovac,gdjeRomiilinji
hova udruenja ni u jednom publiciranom tekstu nisu prisutni kao izvori
informacija. Uz to moe se jo i primijeti nesrazmjeran broj publiciranih tek
stova. Dok je webportal nezavisne.com objavio pet tekstova42, webportal
klix.bapubliciraojesamojedantekst43,aostaliwebportalinitijedan.
Na posljetku, u cjelokupnom analitikom korpusu moe se uvidjeti

znaajno odsustvo tekstova koji problematiziraju ustaljene obrasce predstav
ljanjaratnogiskustvaromskezajednice.Jediniizuzetakutompogledujetekst
s naslovom ehidski rastanci, publiciran na webportalu radiosarajevo.ba,44
napisanom u povodu otkrivanja spomenika poginulim romskim borcima
Pogledati tekstove s sljedeim naslovima: Trgovina ljudskim organima u BiH: Dik Marti
spreman da doe u Sijekovac, dostupan na www.nezavisne.com/novosti/bih/Trgovina
ljudskimorganimauBiHDikMartispremandadodjeuSijekovac78061.html;
Margeti:
Zagreb blokirao sluaj Sijekovac Agencije, dostupan na www.nezavisne.com/novosti/ex
yu/MargeticZagrebblokiraoslucajSijekovac78202.html;
BivipripadnikHVOasvjedoiodasuvaeniorganiuSijekovcu,dostupannawww.nezav
isne.com/novosti/bih/BivsipripadnikHVOasvjedociodasuvadjeniorganiuSijekovcu
78385.html; Formirana radna grupa za Sijekovac, tekst dostupan na www. nezavisne.
com/novosti/bih/FormiranaradnagrupazaSijekovac78657.html; Grabovac: Rome iz epe,
Srebrenice i Zvornika ubile snage HVOa, tekst dostupan na www.nezavisne.com/ no
vosti/bih/GrabovacRomeizZepeSrebreniceiZvornikaubilesnageHVOa217832.html.
43PogedatitekstsnaslovomAntePrkainodgovoranzaSijekovac,dostupannawww.klix.ba
/vijesti/crnahronika/anteprkacinodgovoranzasijekovac/090827087
44Tekstdostupannawww.radiosarajevo.ba/novost/56667/sehidskirastanci#.
42
194
ArmijeBiHuSarajevu,kojejeiniciraojedanodumirovljenihgeneralaArmije
BiH. izdvajanje romskih od neromskih borca autor u komentaru predstavlja
kaonastavakdiskriminacijenadRomimaBiH,aspomenikkaoideolokiin
kojiprikrivadokazezajednikeborbebh.graana:
Poginuli Romi, vojnici Armije BiH, zasluuju naravno svaku poast. Zasluuju,
dakle,daihseusmrtiizjednaisapoginulimBonjacima,Srbima,Hrvatima,bilokim
kojeznaokojajepravastrananianauBosni.Samotojezatakonetokasno.Suvie
kasno.Bosnajeinagrobljimauspjelapokazatidanijeodonihzrelih,ozbiljnihdrava
koje nakon velikih vojni imaju zajednike memorijalne centre, braniteljska groblja i
alejevelikanamonumenteonimatosukostiostavilizaslobodu,anezasvojuvjer
skuilietnikupripadnost.
4.Zakljuak
Navedene orijentacione karakteristike novinarskih praksi u obradi

ovih tema ukazuju da se diskursi bh. online medija ne razlikuju mnogo od
naina na koji offline mediji obrauju dogaaje ratne prolosti. Znaajno
odsustvo ili manjak tematiziranja traumatinih ratnih iskustava manjinskih
etnikih skupina, kakva je bh. romska zajednica, tako ne ide u prilog tezi o
online medijima kao avangardnim medijima, uvrijeenoj i rasprostranjenoj u
popularnojkulturi.Pokazateljjetoistrukturnihslabostipoljabh.onlinenovi
narstva, koje se, bar u domenu ove tematike, veinom bazira na praksama
djelominogilipotpunogprenoenjaagencijskih/PRvijesti,onometojenovi
nar BBCa Waseem Zakir oznaio kovanicom churnalism (ONeill & Har
cup,2008:167).Ovajradukazujenaneodlonupotrebuistraivanjabh.online
medija, bez ega e nae spoznaje o tretmanu prolosti u polju novinarstva i
virtualnimkulturamasjeanjaostatiogranieneinepotpune.
Literatura
Acton,T. (1996) A Romani Resettlement Bosnia Refugee Roma in

England,JournaloftheIndianInstituteofRomaniStudies,No.4445,pp6267.
Alexander, J. C. (2003) The Meaning of Social Life: A Cultural Sociology,

NewYork:OxfordUniversityPress.
Ashplant, T.G., Dawson, G. & Roper, M. /eds./ (2009) Commemorating

War:ThePoliticsofMemory,London:Routledge.
Connerton,P.(2008)SevenTypesofForgetting,Memorystudies,vol.1,no.1.
195

eri,G.(2009)Oznaenoineoznaenounarativimadrutvenogsje
anja:jugoslovenskisluaj,uBosto,S.&Cipek,T./ur./:Kulturasjeanja:1945.
Povijesnilomoviisavladavanjeprolosti,Zagreb:Disput.
EuropeanRomaRightsCenter(2004)TheNonconstituents:RightsDep
rivationofRomainPostgenocideBosniaandHerzegovina,EuropeanRomaRights
Center.
Fairclough, N. (2003) Analysing Discourse: Textual Analysis for Social Research,
London:Routledge.
Fielding, N. G., Lee, R., Blank, G. (2008) The Sage Handbook of Online
Research Methods, Los AngelesLondonNew DelhiSingapore: Sage Publicati
ons.
Flaounas, I., Ali, O., LansdallWelfare, T., De Bie, T., Mosdell, N.,
Lewis, J. & Cristianini, N. (2012) Research Methods in the Age of Digital
Journalism: Massivescale automated analysis of newscontent: topics, style
andgender,DigitalJournalism,vol1,no.1.
Foucault,M.(1971)Reiistvari.Arheologijaznanja,Beograd:Noilt.
Foucault, M. (1998) Arheologija znanja, BeogradNovi Sad: Plato

IzdavakaknjiarnicaZornaStojanovia.
Foucault,M.(2007)Poredakdiskursa,Loznica:Karpos.
GardeHansen, J., Hoskins, A. & Reading, A. (2009) Save As... Digital

Memories,BasingstokeNewYork:PalgraveMacmillan.
Hine, C. /eds./ (2005) Virtual Methods. Issues in Social Research on the

Internet,OxfordNewYork:Berg.
Hoskins, A. & OLoughlin, B. (2007) Television and Teror: Confliting

TimesandtheCrisisofNewsDiscourse,NewYork:PalgraveMacMillan.
Hoskins,A.(2013)TheEndofDecayTime,MemoryStudies,6(4).
Howartha, D. (2007) Discourse Theory and Political Analysis, u

/eds./ResearchStrategiesintheSocialSciences.AGuidetoNewApproaches,Oxfor:
OxfordUniversityPress.
Jorgensen,M.&Phillips,L.(2002)DiscourseAnalysisasTheoryandMet
hod,LondonThousandOaksNewDelhi:SagePublication.
Lovink, G. (2011) Networks Without a Cause. A Critique of Social Media,

PolityPress:CambridgeMalden.
Mahmutovi, M. (2012) Novosti o prolosti: joker za (ne)sigurnu

budunostprilozizaizuavanjepredstavljanjaratneprolostiubh.dnevnim
novinama,Medijskidijaloziasopiszaistraivanjemedijaidrutva,godinaV,
broj1314.
196
Mann, C. & Stewart, F. (2002) Internet Communication and Qualitative

Research. A Handbook for Researching Online, LondonThousand OaksNew
Delhi:SagePublication.
MayerSchnberger,V.(2009)Delete:TheVirtueofForgettingintheDigi
talAge,PrincetonOxford:PrincetonUniversityPress.
ONeill, D. & Harcup, T. (2008) News Values and Selectivity, u

WahlJorgensen, K. The Handbook of Journalism Studies, New York London:
Taylor&Francis.
Puhovski, . (2001)Upotreba povijesti u tvrobi kolektivnog identite

ta,Re,no.61/7,str.721.
Pupi, B. & Diho, N. (2009) Svjedoenja pripadnika romske populacije o

stradanjimauproteklomratu,Sarajevo:UdruenjeBudimojprijatelj.
RAK (2012): Godinja anketa korisnika RAK dozvola za pruanje internet

uslugauBiHza2012.godinu,Regulatornaagencijazakomunikacije:Sarajevo.
RAQS Media Collective (2004) Koncizni leksikon digitalnih dobara,

u Tektonik (nova drutvena ontologija u vrijeme totalne komunikacije), Novi Sad:
KudaOrgFutura.
Scollon, R. & Scollon, S. W. (2004) Nexus Analysis. Discourse and the

emergingInternet,LondonNewYork:Routledge.
Torfing, J. (2005) Discourse Theory: Achievements, Arguments, and

Challenges, u Howarth, D. & Torfing, J. /eds./ Discourse Theory in European
Politics.Identity,PolicyandGovernance,BasingstokeNewYork:PalgraveMac
millan.
197
TENAPERIINiMATEAMILJAN:
UDK:342.722:316.774:654.1(497.16)
RODNISTEREOTIPIUTELEVIZIJSKIM
REKLAMNIMPORUKAMAUHRVATSKOJ
GENDERSTEREOTYPESINTELEVISIONCOMMERCIALSINCROATIA
drTENAPERIIN,izvanrednaprofesorica
Fakultetpolitikihznanosti,SveuiliteuZagrebu
mrMATEAMILJAN,
novinarkanaregionalnojtelevizijiMreaTV,Hrvatska
Apstrakt:Medijistvarajuipotvrujubrojnestereotipekojisenajvie
oitujuureklamnimporukamakojimatelevizijadajejoveiznaaj.
Objedinjene tonom i slikom, reklamne poruke imaju izrazitu mo.
Upravo zato je u sreditu ovog rada istraivanje kojim se potvruje
prisutnost rodnih stereotipa u televizijskim reklamnim porukama na
nacionalnim televizijama u Hrvatskoj HTV, RTLu i Novoj TV.
Rezultati istraivanja potvrdili su poetne hipoteze i daljnje postoja
njerodnihstereotipaureklamnimporukama,kakoenatakoimuka
raca,samotosestereotipiponekadpojavljujuunovimoblicimakoji
senameukaopoeljniiobavezni.eneseestoprikazujuutradicio
nalnim, dok mukarci u dominantnim ulogama. Gledatelji se i dalje
tretiraju kao konzumenti, objekti koji bez kritikog razmiljanja pri
hvaajuponuenisadrajzdravozagotovo.Rezultatiovogistraiva
njaukazujunapotrebukritikogirealnogsagledavanjasadrajakoji
senudiputemmedijakojinameumukoenskekarakteristike.
OvajtekstnastaojeukoautorstvustudenticeMateeMiljanimento
rice dr. sc. Tene Periin, kao preraeni diplomski rad studentice
Matee Miljan na temu Rodni stereotipi u televizijskim reklamnim
porukamauHrvatskoj
Kljune rijei: Rodni stereotipi, televizija, mediji, reklamne poruke,
HRT,NovaTV,RTL
Abstract:Themediacreateandconfirmanumberofstereotypesthat
are most evident in advertising messages to whomtelevision gives
199

evengreaterimportance.Integratedwithtoneandimage,advertising
messageshaveadistinctpower.Becauseofthat,thefocusofthispaper
isresearchwhichisconfirmingthepresenceofgenderstereotypesin
television advertising messages on national televisions in Croatia
public service HRT and commercial tv stations Nova TV and RTL.
Resultsoftheresearchconfirmedtheinitialhypothesisandthefurther
existence of gender stereotypes in advertisements, for women and
men. Women are often portrayed in traditional roles, while the men
are portrayed in dominant roles. Results of this study suggest the
need for critical and realistic perception of content that is offered
throughthemediawhichimposeamalefemalecharacteristics.
ThearticlehasbeenbasedontheMastersdegreegraduationthesisof
MateaMiljanandrewrittenwithhermentorassociateprofessorTena
Periin.
Key words: Gender Stereotypes, Television, Media, Commercials,
HRT,NovaTV,RTL
1.Uvod
Idanaskadavienemastriktnepodjelenaklasineinovemedije,kada
setelevizijavienegledananainnakojisegledalaneko,anovinepolako
uzmiu pred internetom, neosporna je mo medija. Pogotovo kada je rije o
stvaranju, potvrivanju, unoenju pretpostavki, uvjerenja, stavova. Mediji
stvaraju i potvruju brojne stereotipe. Stereotipi se neprestano potvruju u
zabavnimiinformativnimemisijamapadabiprepoznaliskriveneporukekoje
neprekidno dopiru do gledatelja, za istraivaa je nuno krenuti od anra u
kojem je stereotip dio konvencije. Televizijska reklama praktiki je jedan od
televizijskihanrovaiimasvojustrukturuipravila.Nozarazlikuodnovinar
skihprilogaukojimasustereotipiprikriveni,ureklamamasuonijasniined
vosmisleni.
Ovajtekstnastaojenatemeljuistraivanjatelevizijskihporukaupro
gramunacionalnihtelevizijauHrvatskoj.Usklopuradaanaliziranesurekla
mne poruke na javnoj televiziji HTVu te komercijalnima Novoj TV i RTLu.
Ciljistraivanjabiojepotvrditihipotezepremakojimasueneprikazaneste
reotipno u njihovim tradicionalnim ulogama, nerealnim proporcijama i ide
alnimtijelima,doksumukarciokarakteriziranikaodominantniteposvee
200
nivlastitomzadovoljstvu.Istaknutisuipojedinaniprimjerireklamaukojima
supotvreniiliodbaenirodnistereotipi.
2.Televizijskereklamneporuke
Reklama dolazi od lat. rijei reclamare te predstavlja glasno vikanje i
druginajstarijizanatusvijetu.Prvimoglaivaimasmatrajusetrgovcikojisu
ulicamavikaliiskretalipanjunasvojurobu.Odvikanjaprekohvalaiprepo
rukajavljajusezidnioglasikrajem15.stoljea.1630.godineTheophrastRena
udotobjaviojeprvioglasuLaGazettedeFrance,aGeorgeRowellpoinjepro
davati oglasni prostor. Reklame su se kroz vrijeme mijenjale i prilagoavale
okoliniteseupotpunostiokrenuleemocijamaimoi.(Belak,2008.:8587).Da
se trendovi mijenjaju vidljivo je u reklamnim porukama za Karlovako pivo
koje su u svojim poecima prezentirane na danas potpuno drugaiji nain:
Pivokojepouzdanodeblja3kgu2tjedna!.UZagrebuje1929.izlazioaso
pisReklamaasopiszasvapitanjareklame,propagandeiprodajneorgani
zacije.(Belak,2008.:7882).Utovrijemesnimajusereklameizafilmskoplat
noiprikazujuukinodvoranama.
Pojavatelevizijedajejoveeznaenjereklamama.Objedinjenetonom
islikom,reklamneporukeimajuizrazitumo.Isticanjempoznatihiveuobi
ajenih situacija i sam sadraj reklamnih poruka ulazi u nas poput rutine.
Upravostogatojejednostavnaibezpretjeranogkritikogosvrta,televizijska
reklamna poruka pojaava, potvruje, ali ponekad i mijenja nae stavove i
uvjerenja.
Lavine, Sweeney i Wagner (1999:1049) u djelu Prikaz ene kao seksual
nog objekta u televizijskim reklamama: utjecaj na tjelesno nezadovoljstvo upuuju
izrazite kritike prema televizijskim oglasima usmjerenima na nerealno tj.
iskrivljeno prikazivanje tijela posebno enske ljepote i mravosti. Iskrivljeno
poimanje enskih uloga i predstavljanje njihova tijela gotov je uestalo. S
navedenom tvrdnjom slau se i Knupfer, Nelson te Pryor koji u djelu Rodni
stereotipi i prodajne tehnike u televizijskom oglaavanju: uinci na drutvo istiu
kakojedrutvobombardiranosugestijamakojeproizlazeiztelevizijskirekla
ma, a koje utjeu na konzumente te na njihova vjerovanja kako ljudi moraju
izgledatiikakoseponaati(1997:284).Reklamemoguovjekovjeititestereo
tipe. Iako u stvarnom svijetu rada ene nadmauju mukarce kao uiteljice i
radnice u restoranu u televizijskom svijetu to je obrnuto. Producenti reklam
nihporukaeneprikazujuukupnji,kuhinji,ienjuibriziodrugima.(Knup
ferisur.,1997:285)
201

Tablica1.Rodnistereotipiutelevizijskimreklamnimporukama
STAS
SVOJSTVA
PRIKAZ
DOMENE
ENSKI
MUKI
slaba
emocionalna
delikatna
topla
drutvena
narcisoidna
tijelo
dom
privatnost
jak
racionalan
grub
hladan
natjecateljski
dominantan
autoritet
posao
javnost
Izvor:Rutherford,1994,premaKnupferisur.,1997:286)
Iztablicesuvidljivepripisaneosobineikarakteristikepremaspolovi
ma po kojima esto prosuujemo jedni druge i tako sami sudjelujemo u ras
prostranjivanju rodnih stereotipa. U dijelu Put do vlastitog pogleda i autorica
Sanja Sarnavka istie kako brojne osobe i stvari u medijima su predstavljene
kaomukeilienske,posebnoureklamnimporukamaimeseizgradilasvi
jestotomekojesupravekarakteristikemukog,akojeenskogroda.(Sar
navka,2010.:52,53)
Ulanku16.Zakonaoravnopravnostispolova,aupoglavljuomedi
jima u stavci dva navedeno je sljedee: zabranjeno je javno prikazivanje i
predstavljanjeenaimukaracanauvredljiv,omalovaavajuiiliponiavajui
nain,sobziromnaspolispolnuorijentaciju(Zakonoravnopravnostispolo
va,2012).1
Osimuoavanjamukoenskihkarakteristika,SanjaSarnavkauoava
da reklamne poruke utjeu na stvaranje obrasca po kojem bi se ljudi trebali
ponaatiikakobisvijettrebaoizgledati.Reklamneporukegotovouvijekima
jusretanzavretakimedobivamobajkekojetvoresuvremenemitove.Upra
vo uz reklamne poruke, roba dobiva simboliku vrijednost po mjeri ovjeka
ako se stvori veza odreenog proizvoda i odreene vrste kupaca. Vezujui
proizvodeuzodreenedrutvenopoeljnekarakteristikekojelikovipredstav
ljaju,reklamenudeuzoreimodelekakve/ibismotrebale/ibitiiemumoramo
teiti.(Sarnavka,2010.:107109.).
http://www.zakon.hr/z/388/Zakonoravnopravnostispolova(preuzeto,29.srpnja2012.)
202
UrazgovoruscopywriteromBorisomBelakomzapotrebeovograda,
poznatiautorreklamapotvrujedasereklamegradenastereotipimatedaje
koritenjestereotipaglavnialatuaudiovizualnojkulturi,filmovima,serijama
pa po tome ni reklama nije jedinstvena. Kreativne reklame izvru stereotipe,
koristeihdabisepoigravalinjima.Stereotipisuiznimnopogodnizareklame
zbogogranienogtrajanjakojesedoslovnomjeriusekundama(Belak,2012.).
imvidimonekogakakojeodjeven,jasnojekakoivi.Tomoebitiidvosjekli
ma. Takva reklama utapa se u brojnim slinima i samim tim nije uoljiva
(Belak,2012).
3.Stereotipiumedijima
estesusituacijeukojimaprosuujemodrugeljudepremaspolu,oso
binama, karakteristikama, narodnosti. Sve je to dio ustaljenih stereotipa i
naeg pojednostavljenog objanjenja. Takva razmiljanja vrlo su opasna, a
ponegdje i kanjiva. Nesvjesno i sami postajemo sudionici irenja stereotipa,
timeistvaranjadiskriminacije.
Upoetkustereotipjepredstavljaokomadmetalneploekojajesluila
kao primjer da se i ostali komadi metala mogu rezati po toj veliini. Danas
stereotipi predstavljaju neprekidno ponavljanje predstava o odreenim gru
pamaljudiumedijima.(Burtonprema:McQueen,2000.:182).Istogjemiljenja
i Sanja Sarnavka koja govori kako stereotipiziranje predstavlja pristrano pri
kazivanjestvarnostitedaseizvlaesamonekielementi,karakteristikekojima
seopisujerod,spol,grupa,rasa.Izborseuvijeksuavanaisteznaajkeumjes
to da se naglaava postojanje razliitog identiteta. (Sarnavka, 2010.: 92, 93).
Burtonnadopunjavakakoseuzimanjemosobinailikarakteristikastvararep
rezentativna slika cijele grupe. Stereotipi se odmah prepoznaju kroz kljune
detaljeupojavi,aonisamiposebinisununoloiveoviseotomekakose
koriste i koje vrijednosti prezentiraju. Stereotipi obuhvaaju nacionalnost,
rasu,spol,klasu,starosnudob,seksualnoopredjeljenje,zanimanje,devijantne
grupe.(BurtonpremaMcQueen,2000.:183,184)
Mediji nameu mukoenske karakteristike. Nerijetko ih takve i pri
hvaamoteusamoiznimnimsituacijamaostavljamoprostorkritikomrazmi
ljanju. Aetae Salhi u tekstu Rodni stereotipi u medijima govori kako se enski
stereotipi oituju u prihvaenim tradicionalnim ulogama. Tjelesne oznake
osobe najee izazivaju odreena oekivanja okoline ime se stvaraju rodne
uloge. Oblici i forme u kojima se pojavljuju ene smatraju se marginalnim i
alternativnim. S muke strane, ene se smatraju objektivnima i poeljnima.
203

(Salh,2011.:427429).AetaeSalhivrlojedetaljnoobradilarodnestereotipete
potvrdila njihov esto negativan utjecaj. Teorija o drutvenim ulogama ima
utjecaj na lo poloaj enskog roda, a kolektivna oekivanja od djevojica i
djeakaprisutnasuodnajranijedobi.(Salh,2011.:437)
Istraivanje Knupfera, Nelsona i Pryora potvrdilo je kao se u reklam
nim porukama prikazuju mlae ene nego mukarci s fokusom na njihovu
ljepotuiprivlanost.Mukarcisuprikazanikaoautoritarnefigure,strunjacii
najee u njihovom slobodnom vremenu sportu, hobiju, vonji. (Knupfer,
N.Nelson,D.Pryor,1997.:284).Istraivanjapokazujuikakomukiorijentira
ne reklamne poruke sadre glasnu i jau glazbu te adrenalinske aktivnosti,
dok enski orijentirane reklamne poruke sadre laganiju i njeniju glazbu te
mirnijeitiheaktivnosti.(Signorielli,1993prema:Knupferisur.,1997.:285)
UpravozbogiznimnogutjecajamedijaKnupfer,NelsoniPryor(1997.:
288)istiuvanosteduciranjagledatelja,poznavanjavizualnogjezikaitelevi
zijskih vjetina kako bi znali prepoznati stereotipe i znali kritiki sagledavati
medijskisadraj.Dabitouspjelivjetinemoramousvajatiodnajranijedobii
dobivenisadrajkritikianalizirati.Gotovimpreuzimanjemserviranihstavo
va,uvjerenja,stereotipaipredrasudabezrazmiljanjaprihvaamoiste.Posta
jemopokretnatrakakojasamoprihvaabezodbacivanjairealnogsagledava
njadobivenog.
Medijisuznaajnoutjecalinapoloajenainanaedananjepoimanje
o njima i nama samima. Valerie Hooper vodila se istraivanjem objavljenim
2004. godine koje se bavilo omjerom mukaraca i ena u televizijskim rekla
mamasobziromnabrojteproizvodprezentacije.Analizirajuiproizvodekoji
supredstavljeniovisnoospoluzakljuenojekakosuenepredstavljenenaj
eesproizvodimanamijenjenimahrani,tehnologijiikupaonici.Mukarcisu
prezentirani uz proizvode koji se ne odnose na dom. U prikazivanju ena i
mukaraca jo uvijek postoji jaz. Mukarci su ee predstavljeni na poslu i
izvan doma dok se ene pojavljuju u kuanskim poslovima i kuanskom
okruenju.(Hooper,2008.:11.,12.)
Ve ranije navedena Aetae Salih koja se detaljno pozabavila rodnim
stereotipimatvrdidamedijiestodefinirajumjestoeneusistemutekonstru
iraju ensku marginaliziranost u kulturi. Takoer prezentiraju i drutveno
prihvatljivoponaanje,definirajuodnosesdrugimaipozicionirajupojedince.
Mediji kreiraju stvarnost, nameu norme, uvjerenja oko rodne nejednakosti
ineitoizboromprogramakojegemitiraju.Diktirajujavnomiljenje.Kroztaj
diktat mediji neutraliziraju rodne uloge. ene se opisuju, portretiraju kao
204
pasivne,karakteriziraihsepremaizgledu,seksualnostiiuloziudomainstvu.
Mukarcesekarakterizirakaodominantneiautoritativne.Medijipredstavlja
ju iluziju, mogunost rjeavanja svih problema. Modni savjetnici, estetski
kirurzi,doktori,kuhari,svesutomediji.Sdrugestrane,medijiserijetkobave
savjetimakakopronaiposao,poveatizaradu,strunoseusavritiilirijeiti
seksualnog uznemiravanja na poslu. U javnosti slika ene je oduvijek bila
drugaijaidrutvenonievrednovanaodslikemukaraca.(Salh,2011.:428.,
429.)Medijiestoprezentirajuizgledkaokljuzarjeenjesvihproblema.Ako
izgledadobro,koristiovajilionajproizvod,podvrgnesenametnutimpra
vilimabitesretan.Ovasaznanjenevrijedesamozaene.Iakosumukarci
prikazanikaojakiidominantniiodnjihseoekujeprilagodba.Stimeseslau
Lavine, Sweeney i Wagner koji istiu kako televizija svojim potencijalnim
uinkommoeutjecatiinapercepcijedrugihpatakoimukaraca.Predstav
ljanjem ena u idealnim proporcijama nedostini ciljevi preslikavaju se i na
mukarce koji se takoer mogu osjeati nezadovoljni vlastitim tijelom.
(H.Lavine,D.Sweeney,S.Wagner,1999.:1051)
Cijelu priu o rodnim stereotipa potvruje i Julia T. Wood koja kae
kakomedijistereotipnoprikazujuimukarceienetoutjeenanaepoima
njenaihljudskihsposobnosti.Mukarcisuprezentiranikaoaktivni,pustolo
vni, snani. ene su prikazane kao seksualni objekti, mlade, pasivne. Iako
negativne stereotipe najee veemo uz ene, prisutni su i kod mukaraca.
Jedan od njih je prikazivanje mukaraca kao nedovoljno brinih za vlastitu
djecu.(Wood,1994.:32)
Danas se sve vie namee potreba za kolskim programima medijske
pismenosti. U protivnom, potvrdit e se teza da mediji programiraju ljude,
njihovnaingledanjanasvijet.(W.JamesPotter,2005.Prema:Sarnavka,2010.:
12).
4.ISTRAIVANJERODNIHSTEREOTIPAUREKLAMNIM
PORUKAMANANACIONALNIMTVUHRVATSKOJ
Usvrhudiplomskogradaprovedenojeistraivanjeorodnimstereoti
pimaureklamnimporukamaHTVa,NoveTViRTLa.Uistraivanjujepri
mijenjenaanalizasadraja.Istraivanjejeprovedenonareklamnimporukama
kojesuseemitiraleod6.veljae2012.do12.veljae2012.teod5.oujka2012.
do11.oujka2012.godinenaHTVu,NovojTViRTLu.Usvakomdanuana
lizirane su reklamne poruke na sve tri televizije koje su emitirane u tri vre
205

menska termina od 8 do 10 sati ujutro, od 12 do 14 sati popodne te u prime

timeuod18do22sata.
Analizirano je ukupno 317 reklamnih poruka. U ukupan broj analizi
ranihreklamnihporukanisuukljuenereklamneporukekojesuseponavljale.
Zaprovedenoistraivanjerelevantnesusljedeehipoteze:
1. HIPOTEZA ene su prikazane stereotipno u reklamnim porukama
kroznjihovetradicionalneuloge(majka,kuanica,emotivna)
2. HIPOTEZAenesuureklamnimporukamaprikazaneunestvarnimi
nerealnim proporcijama i ljepoti (mrava, visoka, dugokosa, izazovna
odjea,izazovnoponaanje)
3. HIPOTEZA mukarci su prikazani dominantno u reklamnim poruka
ma i aktivnostima i izgledom (poslovni, zaposleni, glava obitelji, nad
reenienama,snani,miiavi,uodijelu)
4. HIPOTEZA mukarce se povezuje s mukim drutvom i njima tipi
nimaktivnostima(pivo,nogomet,komentiranjeena,auti,brzavonja)
5. HIPOTEZA neproporcionalno je prikazivanje ena i mukaraca u
reklamnimporukamanaukupnombroju
6. HIPOTEZAureklamnimporukamaeijemukinegoenskiglas
5.ObjedinjenirezultatiistraivanjarodnihstereotipanaHRTuNovoj
TViRTLu Okupljanjemsvihanaliziranihreklamnihporukamanasvetritelevi
zijeHRTu,NovojTViRTLuuterminimaod6.veljaedo12.veljae2012.teod5.
oujkado11.oujka2012.,utrivremenskarazdobljajutarnjemterminuod8do10
ujutro,popodnevnomterminuod12do14satiteu veernjemterminuod18do22
sata analizirano je ukupno 317 reklamnih poruka. Od 317 analiziranih reklamnih
porukaunjih178bilajeenateu133mukarac.Uobzirtrebauzetiirezultatepopisa
stanovnitva iz 2011. godine koji pokazuju kako na podruju Republike Hrvatske
muku populaciju ini 2.131.8 osoba, a ensku 2.286.0.2 Takoer je bitno spomenuti
dajeistraivanjeraeno nasvakojtelevizijiposebno.UnatotometojeHRTjavni
servisiimamanjeprostorazaoglaavanje,nijeprimjeenabitnarazlikaizmeusadr
ajaemitiranihreklamanajavnojikomercijalnimtelevizijamapasustogarezultatii
objedinjeni.Naime,premaZakonuoHRTu,javnomservisudozvoljenoje9minuta
reklamaujednomsatu,ajoimanjeuprimetimeterminu,dokkomercijalnetelevizije,
Dravni zavod za statistiku, www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censusfirstres.htm (pre

uzeto30.srpnja2012.)
2
206
natemeljuZakonaoelektronikimmedijima,koristedoputenih12minutaujednom
satu.
6.Predstavljanjeeneunjezinojtradicionalnojulozi
Cilj provedenog istraivanja bio je dokazati kako su ene stereotipno
prikazane u reklamnim porukama. Kada kaemo stereotipno mislimo na
eneunjihovimtradicionalnimulogama.Tradicionalnaulogaeneoitujese
unjenomprikazivanjuukuhinjikakokuha,pere,postavljastol,istiga,pos
luuje obitelj. Osim toga ena je tradicionalno predstavljena kao kuanica,
osoba koja svakodnevno isti, kuha, brine o svim ukuanima, pegla, pere,
odlazi u trgovinu, obavlja sve kuanske poslove. ena je prezentirana kao
emocionalno,osjeajno,brinobieumjerenonaobitelj,aneposaoikarijeru.
Naime, povijest oduvijek definira odreenu vrstu ponaanja i izgled.
Taoekivanjaestoseprenosesgeneracijenageneracijuneprestanopreslika
vajuioekivanaobiljeja.
Hipotezadajeenaureklamnimporukapredstavljenakrozsvojetra
dicionalneulogedjelominojepotvrena.U30postoanaliziranihreklamnih
porukaenajeradilanekikuanskiposao:istilawc,pripremalaobrok,pos
premalakuu,brinulaoobiteljiteobavljalakupovinu.
Osobinakojatakoeropisujetradicionalnuuloguenejenjenapodre
enost obitelji. U ak 85 posto reklamnih poruka ena nije u drutvu svojih
prijatelja.Timesepotvrujestereotipdaeninijemjestoudrutvu,darijetko
zadovoljava svoja oekivanja, potrebe i radi neto za zadovoljavanje vlastiti
interesa. Puno je manje usmjerena na sebe i brigu oko sebe, a vie na druge.
Takoureklamnimporukamanailazimonakadrovekojiprikazujuenukako
spremadjecuzakolu,muazaposao.Daneepiteteeneutradicionalnojulo
zizabiljeilismou38postoreklamnihporuka.
Graf1.Postotakprisutnostirodnihstereotipausluajuena
207

Utablicisunavedeniparametrikojisusekoristilizadokazivanjehipo
tezeotomekakosuenestereotipnoprikazaneureklamnimporukamakroz
njihovetradicionalneuloge.Brojkojisenalaziudesnomstupcuodnosisena
brojreklamnimporukaukojimajepotvrdanodgovornazadaniparametar,a
uodnosunasveukupanbrojanaliziranihreklamnihporukanjih317.
Tablica2.Parametrikojiseodnosenadokazivanjehipotezeotome
kakosuenestereotipnoprikazaneureklamnimporukama
kroznjihovetradicionalneuloge
enaureklamnojporuci
ena obavlja kuanski posao (kuha, isti,
pegla,brineoobitelji)
enauulozimajke
enajeemotivna
enajebrina
enajeukuhinji
enaudrutvuprijateljica
BROJREKLAMNIHPORUKA
178
53(23%)
43(19%)
63(26%)
73(29%)
30(14%)
23(11%)
Drugahipotezakojomsedokazujeprikazivanjeenskogtijelauideal
nimizaveinuenanedostinomtijelujepotvrena.Idealnotijeloprezenti
rano je modelima u reklamnim porukama mrave tjelesne grae. Osim toga
veinamodelaimalajedugu,sjajnuinjegovanukosu,besprijekoranten,zate
gnuto lice bez ijedne bore i bubuljice. Naglaena mrava linija isticala se
uskomipripijenomodjeomkojajedodatnoisticalaatribute.Ipaku donjem
rubljuenasepojavilausamodevetpostoreklamnihporukatojepozitivan
iskorakueksploatacijiiprezentiranjuenskogtijela.aku88postoreklamnih
porukaenajebilamlaaod40godina.
Onotodjelominopopravljaslikuenajetodasuu46postoreklam
nih poruka prikazane i ene normalne ili punanije tjelesne linije. Detaljnom
analizomipakjeutvrenokakojetonajeebiloureklamnimporukamakoje
supoticalenakupnjuodreenihpreparataiproizvodakojibipomogliupos
tizanjutoboljelinije.
Parametrikojisukoritenizadokazivanjedrugehipotezeoidealnomi
nedostinomenskomtijeluslikovitosuprikazaniutablicu.Udesnomstupcu
prikazanjebrojreklamnihporukaukojimasunavedeniparametripotvreni.
208
Tablica3.Parametrikojiseodnosenadokazivanjehipotezeotomekakosu
enestereotipnoprikazaneureklamnimporukamakroznjihovidealanizgled
enaureklamnojporuci
BROJREKLAMNIHPORUKA
178
enajemrava
139(44%)
enanormalneilipunanijetjelesne
debljine
enaimadugukosu
74(29%)
118(40%)
enaimalijepoliceinjegovanukosu
157(47%)
enajevisoka
70(28%)
enaimakratkuiotvorenuodjeu
45(20%)
enajeupripijenojodjei
121(40%)
enaimavisokepotpetice
29(14%)
enajeudonjemrublju
16(8%)
enaseponaaizazovno
28(14%)
enajemlaaod40godina
156(47%)
Starijaenaureklamnojporuci
38(18%)
enasnedostatkom(prljavakosa,
celulit,bore)
36(17%)
enaukupovini
8(4%)
enaseuljepava
12(6%)
7.Predstavljanjemukaracaunjihovojtradicionalnojulozi
Jo jednom podsjeamo kako objedinjenom analizom 317 reklamnih
porukaHRTa,NoveTViRTLaodukupnogbrojaanaliziranihporukaunjih
133naaosemukarac.Uanaliziranibrojneulazereklamneporukekojesuse
ponavljalenanekojodtelevizija.
Provedenoistraivanjejednakoseodnosilonadokazivanjerodnihste
reotipa u prezentaciji kako ena tako i mukaraca u reklamnim porukama.
Hipotezadasumukarciureklamnimporukamaprikazanidominantnokako
izgledom tako i aktivnostima se i potvrdila. Naime, u 70 posto reklamnih
poruka mukarac je bio zaposlen. To je bilo vidljivo po odijevanju (koulja,
odijelo), ponaanju, odlasku na posao, vremenu koje je provodio s obitelji,
poslovnimsastancima.Uodreenimreklamnimporukamaprikazanjeodnos
209

ukojemmukaracusklaujeobiteljiposao.UreklamnojporucizaOreokekse
prikazanjeprisanodnosocaidjeteta.Ipakotacjeuposlovnomodijelu,adije
te ga doivljava kao heroja. Reklama za sirup Neofen potvrdila je jo jednu
tradicionalnu ulogu oca kao poslovnog ovjeka u kojoj ulozi se pojavio u 32
posto reklamnih poruka. U reklamnoj poruci otac sa sinom ispred kue pere
automobildokihmajkabrinogledakrozprozorkuhinjepripremajuinapi
takzanjih.
U tablici je naveden broj reklamnih poruka u kojima su potvreni
zadani parametri, a odnosili su se na dokazivanje hipoteze o tome kako su
mukarci stereotipno u reklamnim porukama prikazani dominantno kako
psihikitakoifiziki.
Tablica4.Brojreklamnihporukaukojimasepotvreniparametrikojise
odnosenadokazivanjehipotezeotomekakosumukarcistereotipno
prikazanipsihikidominantno
BROJREKLAMNIHPORUKA
Mukaracureklamnojporuci
133
Mukaracjezaposlen
93(41%)
Mukarac je na visokoj poslovnoj
34(20%)
poziciji
Mukaracnosiodijelo
58(30%)
Mukaracimaaktovku
1(1%)
Mukaracjenaposlovnomsastanku
1711%)
Mukaracizgledauurbanoizapos
23(15%)
leno
Mukarackaoglavaobitelji
6(4%)
enapomaemukarcu
22(14%)
Mukaracjeheroj
34(20%)
Mukaracuboksericama
8(6%)
Vidljivisumiiimukarca
28(17%)
Mukaracimalijepolice
78(37%)
Mukaracjeudobrojtjelesnojformi
51(28%)
Mukaracjevisok
34(20%)
210
Stereotipnimitoljepotimukaracapotvrenjejednakokaoistereoti
pnaljepotaena.U52postoreklamnihporukamukaracjeprikazanuideal
nom i savrenom tijelu za veinu njih kako i u sluaju ena nedostinom.
Miiavo besprijekorno tijelo, lijepe crte lica, bujna kosa, besprijekoran ten,
visinaonojetojeokarakteriziralomukarceureklamnimporukama.
Graf2.Postotakprisutnostirodnihstereotipausluajumukaraca
Hipoteza o mukarcima u drutvu i njihovim tipinim aktivnostima

poput sporta, piva, automobila i ena djelomino je potvrena. Naime, u 51
postoreklamnihporukamukaracjebioudrutvudokserazgovorosportu
gledanje ili igranje istog odvijalo u 12 posto reklamnih poruka. U dva posto
reklamnih poruka mukarac je ispijao pivo te komentirao ene dok je u pet
postoreklamnihporukavoziautomobil.
U tablici je slikovno prikazan broj reklamnih poruka koje potvruju
zadane parametre na hipotezu kako su mukarci stereotipno u reklamnim
porukamaprikazaniudrutvu,krozsportiene.
Tablica5.Brojreklamnihporukaukojimasepotvreniparametrikojise
odnosenadokazivanjehipotezeotomekakosumukarciposveeni
vlastitomzadovoljstvu
Mukaracureklamnojporuci
Mukaracudrutvu
Mukaracisport
Mukaracpijepivo
Mukaracvoziautomobil
Mukarackomentiraene
BROJREKLAMNIHPORUKA
133
69(34%)
16(11%)
3(2%)
7(5%)
3(2%)
211

Daljnjimistraivanjempotvrenajehipotezakojaukazujedanaprisu
tnoststereotipautjeeikoritenjemukogglasa.Iakojeu60postoreklamnih
poruka,glavnaaktericaena,uvieod58%porukakoritenjemukiglas,au
42%enski.Naime,muki,dubokiglasoduvijek,zasigurnostereotipnopred
stavljastabilnost,uvjerljivost,ozbiljnost.enskiglasvrloestovariraizahva
ljujui stereotipnom razmiljanju rijetko se koristi kako bi nekoga uvjerili u
neto. Na ovakav pristup u proizvodnji reklama, sigurno utjee i elja da se
zadovoljinaruiteljareklamesobziromnastereotipnopreslikavanjeoekiva
njaotometkoelaketj.ijeetijeloprodatiproizvod.
Tablica6.Brojenskihimukihspikeraiakterausvimanaliziranim
reklamnimporukama
ENSKISPIKER
MUKISPIKER
143
198
ENSKIAKTER
MUKIAKTER
76(35%)
50(20%)
8.Izdvojeniprimjeristereotipautvreklamama
Slika1.ReklamnaporukazaAndolSlika2.ReklamnaporukazaAndol
212
ReklamnaporukazalijekAndol3sadrinekeodparametrakojisuse
nalipriutvrivanjuhipotezadanimuovomistraivanju.Takouhipotezida
su mukarci dominantni, kako psihiki tako i fiziki, naao se parametar o
mukarcukaoheroju.Prikazivanjemsredovjenogmukarcakaopostojanogi
vjenogstvorenjedojamheroja.Mukaracjeprikazannalitici,snaan,raire
nihruku.Uistojulozi,uloziherojamukaracsenaaoiureklamnojporuciza
KinderBueno4istiuisvojusamozatajnostisenzualnost.Iakojeovajparame
tarutvrennakonkretnojreklamnojporuci,analizirajuisvereklamneporuke
usamo26postonjihmukaracseponovnonaaoutojulozi.
Slika3.ReklamnaporukazaKinderBueno
Slika4.ReklamnaporukazaKinderBueno
U drugoj sekvenci reklamne poruke za lijek Andol ena se nalazi za

volanom. Prilikom vonje udara stranjim dijelom automobila ime su ene
okarakteriziranekaoloevozaice.Ovareklamnaporukapravijeprimjeristi
canjastereotipaoenamakaoloimvozaicama.Osimovereklamneporukeu
josamopetnjihenasenalazavolanom.Naimeitainjenicavezanajeza
3ReklamnaporukazalijekAndolUprvojsekvencireklamneporukenalazesebratisestrau
pidamamatesegaajujastucima.Kriomicepokrajvratatosvepromatranjihovotacsosmije
hom na licu te se pridruuje igri. Druga sekvenca prikazuje enu kako polae vozaki ispit.
enasepokuavaizvestiurikvercpodbudnimokomnjenoginstruktoraiispitivaa.Prilikom
vonje unatrag udara automobilom. Na to se sve nasmije kao i njen instruktor te ispitiva. U
treojsekvencistarijibradatimukaracpenjesenaplaninu.Dolaskomnanjuponosnoiriruke
jerjeuspioiakojemisliodajeprestar.LijekAndolovdjejeuulozispasiteljaipomonikazasve
izvedenesituacije.
4 Reklamna poruka za Kinder Bueno Reklamna poruka zapoinje mranim i tajanstvenim
kadrovima mukarca u platu. Mukarac se od mosta teleportira do vile u kojoj se nalazi
senzualna ena koja uiva jedui Kinder Bueno. Mukarac se pribliava eni s lea i njenom
vratomkadamusepojavljujuvampirskizubi.Ipakumjestovratazagrizenjeneusne.Reklamna
porukaizjednailajeenuiokoladukaoiskuenje.
213

stereotipoenamakaoloimvozaicama.Idokjouvijekautopredstavljaju
kaoigrakumukaraca,sveukupnaanalizasvihreklamnihporukapokazalaje
drugo.Usamosedamreklamnihporukamukaracjevozioautomobil.Iakou
sadrajureklamneporukezaAndolnalazimorodnestereotipevezanezavo
njuiheroje,sadrajreklamedonosiiodreenepomakenapoljumeusobne
komunikacije.Naime,prilikomloevonjeene,mukaracnereagiraagresiv
no,burnonibezobrazno,vesesmijejednakokaoiena.
Slika5.ReklamnaporukazaAndol
Reklamneporukezapivopravosuleglostereotipaiomalovaavajueg
odnosamukaracapremaenama.ReklamazaOujskopivo5predstavljadvo
smislenznaajtijekomsvogtrajanjakojeseuvijek,ainiseizauvijekveeza
ene. Osim za ene, autori su se poeli igrati vjerom i zapovijedima. Pivo se
prezentirakrozzapovjedikojesununeikojetrebapotivatinatajnainoma
lovaavajuivjernike.
Upravoreklamnaporukazaovopivopotvrdilajerodnistereotippri
kazivanjem idealnih ena. Naime glavne akterice bile su mrave, duge i
njegovane kose, lijepog lica u pripijenoj odjei. Sigurno je kako kroz ovu
reklamnu poruku moemo potvrditi rodni stereotip prezentacijom ena u
idealnim nedostinim proporcijama i nametnutoj ljepoti. U sklopu ove
Reklamna poruka za Oujsko pivo Reklama poinje mukim glasom koji nagovjetava
opasnost ako zemlju pogodi meteorit. Tu priu nastavljaju glavni akteri reklamne poruke u
razgovorusdjevojkamauvjeravajuiihkakobikrajsvijetamogaouskoroibiti.Mismomoda
posljednjifrajerikojeeteupoznatuivotujereenicakojomsudekinagovorilidjevojkeda
sesnjimadrue.UreklamnojporuciistaknutjeZakonbr.5.Dokjeujenismaksvijetanam
nesmeta.
5
214
reklamneporukeenesenalazeudrutvuprijateljicakaoiu23od317anali
ziranihreklamnihporuka.IreklamnaporukazaKinderBuenopravijeprim
jer prezentiranja senzualne ljepote, lijepog lica, njegovane kose i raskone
odjee.ReklamnaporukazaKinderBuenoosimtojeistaknulaenusenzual
neinedostineljepoteistojeuinilaismukarcem.Autorisuprezentirali
lijepog, miiavog i visokog mukarca u dobroj tjelesnoj formi. U reklamnoj
porucizaKinderBuenomukaracbiovisoktesetakarakteristikaponovilau
34reklamneporuke.
Slika6.ReklamnaporukazaOujskoSlika7.ReklamnaporukazaOujsko
Reklamna poruka za Oujsko pivo prezentira rodne stereotipe i na

primjeru mukaraca. Tako su oni u ovoj reklamnoj poruci prezentirani kao
zaljubljeniciusportiene,naravnoudrutvu.Osimuovojreklamnojporuci
u 68 njih mukarac je takoer prikazan u drutvu, dok o sportu razgovara,
bavisenjimeiligagledausamo15reklamnihporukanebrojeinavedenu.
Slika8.ReklamnaporukazaOujskoSlika9.ReklamnaporukazaOujsko
215

UreklamnojporuciPalmolivea6gelazatuiranjeautorisueksploatirali
enskogolotijelokaoprodukt,tj.rezultatkoritenjanjihovaproizvoda.Silue
tnotijelopoputsireneuovojreklamnojporucizasluujenajbolje,njihovproi
zvod.Istiesedatijelomorabitinjegovanoilijepokakobienebilevoljene.
Ovo je jedna od rijetkih reklamnih poruka koja prezentira iako prikriveno,
golo tijelo. Najei oblici u reklamnim porukama koji se koriste za isticanje
enskog tijela su pripijena kratka i izazovna odjea te donje rublje. Pripijenu
odjeuenesunosileu121reklamnojporucidokkratkuiizazovnuodjeuu
45njih.
Slika10.ReklamnaporukazaPalmolive
U 16 reklamnih poruka ena se pojavila u donjem rublju, a autori

reklamneporukezaDove7koristeupravoto.Ipakautoriostavljajudojamda
se barem donekle trude pruiti razliite i ne toliko savrene modele. Osim
odjeomenesuivlastitimponaanjemisticalesvojuizazovnost.Tosepotvr
dilou28reklamnihporuka.
Starijeenenalesuseusamo38reklamnihporuka.Jednaodnjihjei
reklamna poruka za Espumisan, lijek za probavu. Unutar njega, starija ena
Reklamna poruka za Palmolive, gel za tuiranje Zvoni telefon, a u pozadini se uje zvuk
sirene. Kadrovi stana otkrivaju kako se radi o gradu i stanu na visokom katu. Zatim se po
javljujunogeene,aondanjenaglavadoramena.Rukamauzimagelzatuiranje.Plivauvodi
obojenojuljubiastoubojigela.Poobrisutijelazakljuujemokakojeenagola.Iakokrupnim
kadromnijeprikazanogolotijelotojeistaknutosiluetnimprikazivanjemtijela.
7ReklamnaporukazaDoveUreklamnojporucizaDoveenesuprikazanekakosetuiraju
Dovegelom.
6
216
prezentiranajekaobrinamajka,bakaikuanicakojainaovajnain,prezen
tiranjemdanogproizvodabrineosvojojobitelji.
Reklamne poruke esto potiu ene na kupovinu, prezentiraju ih kao
opingholiarke ili neki proizvod predstavljaju kao njima nuno. Tako npr.
reklamna poruka za omekiva rublja Lenor8 predstavlja nezadovoljnu enu
ispredogledala.Djevojcialiisvojimpotencijalnimkupcima,autoristereotipno
kaonajboljerjeenjezaproblemnameukupovinuuovomsluajunoveodje
e.Sreuizadovoljstvoprezentirajukrozodjeuokojojenaposebnobrinete
jeinjegujeizmeuostalognjihovimsredstvom.Analizasvihreklamnihporu
kapokazalajedajeovakvavrstareklamnihporukasverjea.Naimeusamo
osamreklamnihporukaenaobavljakupovinu,tojeetiripostonasveuku
pnombrojuanaliziranihreklamnihporuka.
Slika11.ReklamazaLenorSlika12.ReklamazaLenor
Naaljivipomaloipodrugljivnainenomikupovinompoigralisuse
iautorireklamneporukezamajuhranuGourmet9.Jojedannainpoveziva
njaeneiodjeeteobueistaknutjeuovojreklamnojporucizamajuhranu.
enajeprezentiranakaoneodlunadjevojkakojasjediispredormarapunog
razliitih cipela dvoumei se koje odabrati. ena se poistovjeuje s makom
koja sjedi ispred istog ormara punog maje hrane, ali hrane koja je potpuno
ista.
ReklamnaporukazaLenor,omekivarubljaUreklamnojporucienaisprobavaodjeuali
niimnijezadovoljna.Odluinapustitirutinuiisprobatinetonovo.Odluilasezaduokombi
nacijujednakokakosenudiiduoLenor.
9ReklamnaporukazaGourmet,majahranaUreklamnojporucizamajuhranuenasjedi
ispredormaraprepunogcipelama.Dvoumisekojeodabrati.Nijesigurna.Udrugojsekvenciu
istojsituacijinalazisemakasamoispredormarapunogistemajehrane.
8
217

Slika13.ReklamazaGourmetSlika14.ReklamazaGourmet
Autori reklamne poruke za maramice Violeta10 bili su uspjeni u pre

zentiranjurodnihstereotipaprezentirajuienukroznjenutradicionalnuulo
gu.Naimesadrajovereklamneporukeenupredstavljakaoemotivnuibri
nu majku. Reklamna poruka za maramice Violeta koje se povezuju s glav
nom aktericom tetom Violetom istaknule su tipinu sredovjenu domaicu.
enapunanijetjelesnedebljinesmaramomokoglavebrineodjecieleiim
najbolje,atimeujednoobavljajuiikuanskiposao.
Slika15.ReklamazamaramiceVioletaSlika16.ReklamazamaramiceVioleta
ene se esto predstavljaju u reklamnim porukama sredstvima za ienje.

Autori reklamne poruke za Vanish11 stereotipno su predstavili enu kojoj je
Reklamna poruka za Violetu, papirnate maramice Reklamna poruka za papirnate
maramiceokarakteriziranajeljubiastombojomkakozbognazivamaramicaVioletatakoizbog
asocijacije na ljubiice. U reklamnoj poruci ena od cca 50tak godina od maramica izrauje
cvjetoveteihdajedvjemadjevojicamaokojimabrinedaihpomirie.Nakontogaukadarulazi
treadjevojicakojojtetaVioletabrienos.
11ReklamnaporukazaVanish,sredstvozaienjeUreklamnojporucizaVanishprikazane
sumajkaikerkakakoseigrajubosenatepihu.Udrugojsekvencienaalosnosjedinatepihu
10
218
najvie stalo do istoe. Briga kako se rijeiti mrlje, hoe li to uspjeti te time
pretvoritinezadovoljstvousreuenijepredstavljenokaonajvanije.Najma
nji i mukarcima u potpunosti nebitan problem ovdje je predstavljen kao
enama najvaniji. Stereotipno zadovoljstvo zbog postignutog uinka enu
takoerpostavljaustereotipanpoloaj.
Slika17.ReklamazaVanishSlika18.ReklamazaVanish
Osim u reklami za Vanish enu vrlo esto u reklamnim porukama

viamosasredstvimazaienjeodpodova,prozora,kuhinjedokupaonice.
IstasituacijaponovilaseureklamizaHarpic12gdjesuautoriponovnoposta
vilienuopsjednutomistoom.
Slika19.ReklamazaHarpicSlika20.ReklamazaHarpic
jeronnijemekankaoprije.UtomtrenutkudolaziprodavaicakojaprezentiraVanishkaojed
inopravorjeenjezaovajproblem.
12Reklamnaporukazaharpic,sredstvozaienjeUreklamnojporucienakreeuborbus
ienjem wc kolje. Poput vojnika kada kree u bitku ena kree u ovaj posao. U njemu mu
naravnopomaeHarpic.
219

Stereotipnoseureklamamapredstavljajuiodnosiefaiprodavaice.U
reklamnojporucizatrgovinuDiona13,predstavljenisuefiprodavaica.Obo
jepredstavljajuduan,alistereotipnojemukaracpredstavljenkaoef,voa,
voditelj dok ena kao prodavaica, podreena, na loijem poloaju. Ova
reklamnaporukajeslikadananjicegdjesuenejouvijeknaloijimposlov
nimpozicijamaodmukaraca.
U reklamnoj poruci za Iskon14, ena je prikazana kao oboavateljica
sapunica. Naime ovo stereotipno poimanje ima dugovjene korijene jo od
pojaveprvihradijskihsapunicakojesunajeeslualeene.
Slika21.ReklamazaIskon
Kaotosueneprezentiranedaoboavajusapunicetakoihsekarakte
rizira kao oboavateljice svojih idola. Ova karakteristika predstavljena je u
reklamnoj poruci Tmobilea15 gdje su djevojke poludjele kada su ule da
dolazi njihov omiljeni pjeva Justin Biber. Kako bi reklamna poruka bila jo
jaa, vano je istaknuti kako se poruka o dolasku njihova omiljena pjevaa
irilanivienimanjenegoprenoenjem,traanjem.
13 Reklamna poruka za Dionu, trgovinu U reklamnoj poruci ef duana i prodavaica rek

lamiraju proizvode koji su na akciji. Toine tako to stoje nasred trgovine, ef pria, a proda
vaicasamostojipokrajnjega.
14ReklamnaporukazaIskonUreklamnojporuciglavnajeaktericamladadjevojkakojajuri
kui.Ulaziustanipalitelevizor.Ljutajejerjezakasnilanaomiljenuseriju.Utomtrenutkuna
stolusepojavljujenjenumanjenlikkojiizraavaljutnjuzbogkanjenja.Kompromissepostie
mreomIskon,tonijesnimalicomkojaeomoguitidaseserijapogleda.
15 Reklamna poruka za TMobile U reklamnoj poruci ena je na porti ula kako dolazi
poznati pjeva Justin Biber. To je javila svojoj prijateljici koja je to proirila dalje. Igra pok
varenogtelefonabilajetolikojakadajegrupadjevojakadoladoekatiBibera.Naravnokakose
radiloopokvarenomtelefonuinformacijanijebilatona.
220
Slika22.ReklamazaTMobileSlika23.ReklamazaTMobile
Slika24.ReklamazaTMobileSlika25.ReklamazaTMobile
U reklamnoj poruci za Oreo kekse16 mukarac je prikazan u oinskoj

ulozi. Naime ova reklama prikazuje da je vidljiv odmak od tradicionalnog
mukarca koji je usmjeren na prehranjivanje obitelji, ali ne i druenje. Ipak
kolikogodovareklamnaporukabilaiskorakodjeamukarca,kouljaikra
vatamogunavestinajedandrugitrag.Naimepremaodjeimoemozakljuiti
kakojeotacupravodoaosposladokganjegovodijetejedvaeka.
Reklama za Oreo Kekse Mala djevojica glavna je akterica reklamne poruke. Usred kue
sijediuimproviziranomatorunapravljenomodtkanineiozbiljnopozivatatudadoe,sjednei
poslua to ona ima za rei. Postepeno djevojica objanjava tati kako se jedu Oreo keksi. Pri
samomzavretkuotacupitamoeliondobitiOreokeksnatomukerodgovaradaonzato
jonijesprema.
16
221

Slika26.ReklamazaOreokekse
Reklamna poruka za sirup Neofen17 prikazala je tradicionalne uloge

povezanostisinaiocatebrinemajke.Naimeuovojreklamnojporuciodnaj
ranije dobi ispunjena su oekivanja od mukog djeteta, tako da on s ocem
pereautomobil.Dokseotacdruisasinom,majka,uulozidomaice,marljivo
ukuhinjipriprematoplinapitak.
Slika27.ReklamazaNeofenSlika28.ReklamazaNeofen
ReklamnaporukazaNeofen,sirupUprvojsekvenciotacpereautomobildoknedalekood
njegaistoradiinjegovsinsasvojimmalimvozilom.Prilikompranjasingledaocasasmijekom
iponosomnalicu.enagledakrozprozorkakobividjelajelisveuuredu.Usljedeojsekvenci
otac i sin sjede zagrljeni na krevetu dok ena u kuhinji priprema topli napitak. Reklama
zavravarijeimaKakavotactakavsin.Sinsevoziuautiuispredocaimajkekojizagrljeni
eu.
17
222
Slika29.ReklamazaNeofenSlika30.ReklamazaNeofen
ReklamnaporukazaVip18prikazalajeeneusalonukakoseuljepa
vaju. Naime, to je ono kako se najee ene i karakterizira da paze na svoj
izgledjertojeonotoimmedijinameu.
Slika31.ReklamazaVIPSlika32.ReklamazaVIP
Primjerikojiodbacujustereotipe
ReklamazaautomobilRenaulttwingo19ruinekeustaljeneidugovje
nestereotipe.Stereotipprematetovaama,posebnobrigainegodovanjemajke
ReklamnaporukazaVIPUreklamnojporuciprijateljicesjedeufrizerskomsalonu.Frizer
ureujejednudokdrugaekazavretak.Vrijemekratepriomtelistanjemmagazina.Dolazido
prepirke,jednatvrdijedno,jednadrugo.
19 Reklamna poruka za Renault Twingo U reklamnoj poruci za automobil Renault Twingo
majkaekakerispredkole.Kerulaziuautomobiliutomtrenutkumajkazamjeujetetovau
nadonjemdijelulea.Burnoreagiraalinezatojerjeprotivtogavezatotomajkapokazujei
svojutetovaunaistommjestu,samoveu.
18
223

te protivljenje da tetovau ima njihovo dijete ovdje je sruen. U reklamnoj

poruci majka u trenutku kada ostavlja dijete ispred kole uoava tetovau.
Umjesto ljutog i uznemirenog ponaanja koje je bilo oekivano, svojoj kerki
otkrivaipokazujevlastitutetovau.
Slika33.ReklamazaRenaultTwingoSlika34.ReklamazaRenaultTwingo
Slika35.ReklamazaRenaultTwingoSlika36.ReklamazaRenaultTwingo
ReklamnaporukazasredstvozaienjeCilitbang20prikazalajemu
karcaujednojiznimnozanimljivoj,danasjouvijekrijetkojsituaciji.Naime,u
ovojreklamnojporucimukaracjeistio,aneena.Naime,poskliznuviseu
kupaonicimukaracjeuoiprljavtinukojujeodluiokonanooistiti.Kada
jeshvatidajesredstvorevolucionarnoistiojesvepredsobom.
Reklamna poruka za Cilit bang, sredstvo za ienje U reklamnoj poruci za Cilit bang
mukarac ulazi u kupaonicu. Posklizne se i padne. Trai sredstvo za ienje, pronalazi Cilit
bang kojim pere umivaonik.Zadovoljan jepostignutom istoom te krene istit sve tomu se
naenaputu.
20
224
Slika41.ReklamazaCilitBangSlika42.ReklamazaCilitBang
ZAKLJUAK
Ciljovogradabiojedokazatirodnestereotipeureklamnimporukama
HTVa,NoveTViRTLa.Provedenimistraivanjemna317reklamnihporuka
potvrenojekakosuidaljeprisutnirodnistereotipiureklamnimporukama.
enesupredstavljenekroztradicionalneuloge,kaotosuulogamaj
ke,kuanice,supruge.Prisutnajeuestalaeksploatacijaidealnogizaveinu
prosjenih ena nedostinog tijela. Iako je u 20 posto analiziranih reklamnih
porukaprezentiranaenasnedostatkomtojeostavljalosamojednuporuku,a
onajeupuivalanatokakonetrebaizgledati.
Kada se radi o idealnoj ljepoti ona je prezentirana u reklamnim
porukamainamukarcima.Osimtoseistienjihovaljepotaistieseinjiho
va dominantnost u poslovnom svijetu. Naime, u 32 posto reklamnih poruka
mukarac je jo uvijek prikazan u stereotipnom opisu kao poslovan, vodei,
neemocionalan.
Zanimljivjerezultatkojiukazujenainjenicudakarakteristikekojima
smo opisali rodne stereotipe u poetnim hipotezama rjee su u reklamnim
porukama kod mukaraca. Tako u ak 85 posto reklamnih poruka mukarac
nijeprikazanusvojojtipinojstereotipnojaktivnosti,ispijanjupiva,komenti
ranjuena,igrajuiligledanjusporta.
Treba napomenuti kako je istraivanje potvrdilo da stereotipi i dalje
postoje,samoponekadunovimoblicimakojisenameukaopoeljniiobvez
ni. Konzumenti se i dalje tretiraju kao objekti koji bez kritikog razmiljanja
prihvaaju ponueni sadraj zdravo za gotovo. Nuno je uvoenje medijske
pismenosti u sve grane obrazovanja ali u najraniju odgojnu razinu kako bi
kritiko promiljanje bilo usaeno od najranijih dana i kako bi teta bila to
manja.
225

Literatura
Belak,B.(2008).Matkosamosmiljatereklame?!?Zagreb:Rebel
Hooper,V.(2008).PortrayalsofGenderinTelevisionCommercialsandthe
Effects onAchievement Aspirations of Audiences. URL:www.unh.edu/sociology/
media/pdfsjournal2008/HooperEDITED.pdf
Nelson Knupfer, N., Pryor, D. (1997). Gender Stereotypes and Selling

TechniquesinTelevisionAdvertising:EffectsonSociety
Lavine,H.,Sweeney,D.,Wagner,S.H.,(1998).DepictingWomenasSex
Objects in TelevisionAdvertising: Effects on Body Dissatisfaction. URL:bama.ua.
edu/~sprentic/672%20Lavine%20et%20al.%201999.pdf
McQueen,D.(2000).Televizija:medijskiprirunik.Clio:Beograd
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (2008). Rodna analiza TV

sadraja.Zagreb
Salh,A.,Medijskidijalozi11,Vol.V,Rodnistereotipiumedijima
Sarnavka,S.(2010).Putdovlastitogpogleda.BaBe:Zagreb
Signorielli, N. et al. (1994). Gender Stereotypes in MTV commercials: The

BeatGoesOn.URL:www.radford.edu/~jaspelme/minoritygroups/past_courses
/mtv%20womens%20stereotypes.pdf
Wood, J. T.(1994). Gendered Media: The Influence of Mediaon Views of

Gender.URL:www.udel.edu/comm245/readings/GenderedMedia.pdf
Mrenestranice
Dravni zavod za statistiku,www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/

censusfirstres.htm(preuzeto30.srpnja2012.)
EZadar.hr,
http://www.ezadar.hr/clanak/nacionalnetelevizijeu
ogromnimgubicima)(preuzeto:31.srpnja2012.)
Passion German Style, www.youtube.com/watch?v=CXd2TBbKvjs

(preuzeto30.srpnja2012.)
Zakon o medijima, www.zakon.hr/z/38/Zakonomedijima (preuzeto

30.srpnja2012.)
Zakonoravnopravnostispolova,www.zakon.hr/z/388/Zakonoravno
pravnostispolova(preuzeto30.srpnja2012.)
ZakonoHRTu,NN,137/10,http://www.hrt.hr/fileadmin/video/Zakon
_o_HRTu.pdf
Zakon o elektronikim medijima, NN 153/09, www.zakon.hr/z/196/

Zakonoelektroni%C4%8Dkimmedijima
226
MIRZAMEHMEDOVI:
KomunikacijskiokvirzamedijskoizvjetavanjeomanjinskimpravimauBosniiHercegovini
UDK:316.774:323.15(497.16)
KOMUNIKACIJSKIOKVIRZAMEDIJSKOIZVJETAVANJEO
MANJINSKIMPRAVIMAUBOSNIIHERCEGOVINI
COMMUNICATIONFRAMEWORKFORMEDIAREPORTINGON
MINORITYRIGHTSINBOSNIAANDHERZEGOVINA
mrMIRZAMEHMEDOVI
FilozofskifakultetUniverzitetauTuzli,Odsjekzaurnalistiku
Apstrakt:Aktuelnikomunikacijskiokvirzafunkcionisanjebosansko
hercegovakih medija i izvjetavanje o svim drutveno relevantnim
pitanjimadefinisanjepolitikompodjelomzemlje,kojauporiteimau
nacionalnojidentifikacijiakterapolitikescene.Mediji,privatniijav
ni, u aktuelnim politikim okvirima uglavnom (in)direktno rade kao
propagandni servisi vladajuih politikih struktura. U skladu sa
pomenutomovisnou,kojasenajoitijevidiukadrovskimifinansij
skimsponamamedijaistranaka,definisanjeinivozainteresovanosti
medijazaodreenadrutvenapitanja,kaotosuimanjinskapravau
BosniiHercegovini.Udomenuizvjetavanjaoovomsegmentudru
tvenestvarnosti,determinirajuifaktorpredstavljaaktuelnopolitiko
pitanjeimplementacijepresudeMeunarodnogsudazaljudskaprava
u Strazburu po predmetu SejdiFinci. Presuda po predmetu Sejdi
FinciseodnosinadiskriminirajueodredbeUstavaBosneiHercego
vine, koje onemoguavaju izborno kandidovanje pripadnicima ma
njinskih naroda za odreene politike funkcije. Meutim, pomenuti
sluajinjegovapolitikaimplementacijadodatnoskreupanjumedi
jasadrugihgraanskihpravapripadnikamanjinskihgrupauBosnii
Hercegovini.
Kljunerijei:Komunikacija,okvir,mediji,manjine,prava,graani
Abstract:Thecurrentcommunicationframeworkforthefunctioning
of Bosnian media and reporting on all socially relevant issues is
defined by the political division of the country , which relies on the
227

identification of national actors in the politics. Media, public and

private,inthecurrentpoliticalframeworkaremainly(non)directly
involvedasapropagandaserviceoftherulingparties.Inaccordance
with the aforementioned addiction, which is most clearly seen in the
humanandfinancialtiesofthemediaandpoliticalparties,asdefined
bythelevelofmediainterestincertainsocialissuessuchasminority
rightsandinBosniaandHerzegovina.Intheareaofreportingonthis
social reality segment, the determining factor is the current political
issue of implementation of the judgment of International Court of
HumanRightsinStrasbourgbytheSejdicFincicase.Judgmentin
theSejdicFincicasereferstodiscriminatoryprovisionsof theCon
stitution of Bosnia and Herzegovina, which are preventing electoral
candidacyofminoritypeopleforcertainpoliticalpositions.However,
the above mentioned case and its political implementation further
drawattentiontothemediaandothercivilrightsofminoritygroups
inBosniaandHerzegovina.
Keywords : Communication, Frame, Media, Minorities, the Rights
ofCitizens
1.Uvod
SloenopolitikoteritorijalnoureenjeBosneiHercegovine,nacional
naidentifikacijapolitikihlidera,tekontinuiranipritisakpolitikihakterana
rad medija, faktori su koji u mnogome definiu okvir izvjetavanja o aktuel
nimdrutvenimpitanjimauBosniiHercegovini.Navedenielementiaktuelne
bosanskohercegovakekomunikacijskesituacije,osimtooteavajudemokra
tizaciju i liberalizaciju medijskog trita generalno, oteavaju razvoj javnih
medija, sputavaju medijsku promociju graanskog identiteta, te onemogua
vajumedijeuprocesupropagiranjaspecifinihinteresapripadnikamanjinskih
(posebnonacionalnih)grupa.
Sloena politika situacija, koja sa sobom nosi specifine dnevnopolitike
teme, primarno odreuje medije kao propagandne servise odreenih politi
kih(nacionalnih)interesa,aliiskljuivoveinskih(tzv.konstitutivnih)naroda
napodrujuBosneiHercegovine.Izovakodefinisanogproblemasakojimse
susreubosanskohercegovakimedijiupokuajimaintegracijeidemokratiza
cijedrutva,jasnojedasunamarganamamedijskihsadrajakljunapitanjaiz
domenaispunjavanjauslovazapristupanjeEvropskojunijiiekonomskeegzi
228
MIRZAMEHMEDOVI:
stencije graana. Mnoga ranija istraivanja su potvrdila da devijacije unutar

politikog sistema Bosne i Hercegovine, te dnevnopolitika manipulacija
nacionalnimpitanjima,upornoskreupanjumedijasapitanjaodopteginte
resa,kaotosuigraanskaprava,kojasujednakazasve,paizamanjinske
skupine.
Utomkontekstuseiovajradbavianalizomaktuelnihkomunikacijskih
okvirakojiureujumedijskoizvjetavanjeomanjinskimpravimaubosanko
hercegovakom drutvu. Pod pretpostavkom da ukupna mrea politikih
devijacija preusmjerava panju medija sa kljunih pitanja od interesa za sve
graane Bosne i Hercegovine, bitno se baviti i konkretnim pitanjem uticaja
presudeMeunarodnogsudazaljudskapravaposluajuSejdiFincinauku
pni interes za manjinska prava u Bosni i Hercegovini i inkluziju pripadnika
manjinskihnarodaudrugedrutveneprocese.PresudaposluajuSejdiFinci
setieiskljuivodiskriminacijeudomenupolitikogkandidovanja,dokdruga
pitanjaizdomenagraanskihprava(imanjinskihprava)ostajuusjenijavnih
raspravaopresudi,kojesevodeskoroosamgodina.Primjertzv.framinga
krozsluajSejdiFinciubosanskohercegovakommedijskomdiskursudokaz
jenemoimedijadaseizboresavanjskimfaktorima(pre)usmjeravanjapanje
sabitnihdrutvenihpitanja.
2.SejdiFinci,manjinskoiliveinskopitanje?
Dervo Sejdi i Jakob Finci, dravljani Bosne i Hercegovine, su tokom

2006. godine podnijeli predstavke zbog nemogunosti da se kao pripadnici
romske,odnosnojevrejskenacionalnosti,kandidujuzalanoveDomanaroda
Parlamentarne skuptine i Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sejdi i Finci
suukazalinadiskriminirajueodredbeodjeljakaIViVUstavaBiH,kojepre
dviajudaseuovedravneorganemogukandidovatisamopripadnicibo
njakog, hrvatskog i srpskog naroda, koji su Ustavom BiH (usvojenim 1995.
godine) proglaeni konstitutivnim narodima i time im je dato iskljuivo
pravokandidaturezaDomnarodaParlamentarneskuptineiPredsjednitvo
BiH.
IakojeBosnaiHercegovinalanstvomuSavjetuEvrope(2002.godine)
preuzela obavezu da izmjeni diskriminirajue odredbe u izbornom zakono
davstvu,kojimajeuskraemopravopripadnicimamanjinskihnarodadabudu
biraniuodreenedravneorgane,dodanassetonijedogodilo.Sobziromda
se u odjeljku II Ustava BiH, u kojem se garantuju ljudska prava i slobode,
navodidirektnaprimjenjivostEvropskekonvencijeoljudskimpravimaiprio
229

ritet Konvencije i Protokola nad ostalim zakonima, alioci su se pred Evrop

skim sudom za ljudska prava pozvali na direktno krenje prava definisanih
Evropskomkonvencijom.
SluajSejdiFinci,osimtojeotvoriododatnudimenzijukomplikova
nog politikog ureenja Bosne i Hercegovine, produbio je pitanja poloaja
pripadnika manjinskih naroda i izjednaavanja njihovih prava sa pravima
ostalihgraanaBosneiHercegovine.Takoe,pitanjediskriminirajuihodre
dbiUstavaBiHpremapripadnicimamanjinskihnarodauprocesupolitikog
kandidovanja definisao je okvir medijskog izvjetavanja o manjinskim pravi
mauBosniiHercegoviniod2006.godinedodanas.SluajSejdiFincijepos
taounificiranitematskimodelmedijskogprikazapoloajamanjinskihnaroda,
kao i generalno graanskih sloboda na podruju Bosne i Hercegovine. Ovo
pravno pitanje, koje je postavljeno kao krucijalni uslov bosanskohercegova
kogevropskogputa,danassemoeslobodnoposmatratikaojedinstvenfra
mezatumaenjesvihspornihpolitikihpitanjauBosniiHercegovini.
3.Aktuelnakomunikacijskasituacija
AktuelnajavnakomunikacijauBosniiHercegoviniuskojevezanaza
politikepromjenekojesusedesilenaprostorubiveJugoslavijetokomdeve
desetihgodina,tokomkojihsutadaraspoloivimedijskiresursizloupotrijeb
ljenizapropagiranjeodreenihpolitikihinteresa,akojisuprethodilimeu
nacionalnim sukobima. Slina situacija se desila medijima u drugim jogosla
venskimrepublikama,ukojimasugalopirajuimkoracimanarastalinaciona
listikipokreti,akojisu,kasnijeesepokazati,perfidnoskrivalipojedinane
kriminalne i finansijske interese. Na novonastalim podijeljenim teritorijama
nastajenovikonceptminijaturnihnacionalnihmedijskihsistema,jasnodefini
san nacionalnovjerskom pripadnou publike kojoj se mediji obraaju. Po
zavretku oruanih sukoba, mediji nastali tokom procesa podjela nastavljaju
opsluivati politike centre etablirane tokom ranih devedesetih, a hipoteku
togvremenajouvijeknosivelikidioaktuelnih(privatnihijavnih)medijana
podrujuBosneiHercegovine.
Podanika uloga medija iz navedenog perioda uslovila je i aktuelnu

zastupniku (advokatsku) ulogu medija u procesu opravdavanja odreenih
politikihpotezauciljuouvanjapostojeihpozicionihstatusaodreenihpoli
tikih partija. U tako definisanom kontekstu tumaenja aktuelne (javne)
komunikacijske situacije u Bosni i Hercegovini, postavlja se logino pitanje
koliko su mediji osposobljeni (slobodni) zagrebati ispod povrine preovla
230
MIRZAMEHMEDOVI:
ujuih dnevnopolitikih tema, a koliko je medijska panja usmjerena na

podobnepredmeteinteresovanja.Bitnojedaseovakvotumaenjemehaniza
ma funkcionisanja medija skoro identino moe primjeniti na svim teritorija
manastalimraspadombiveJugoslavije.
U ovako postavljenom pitanju tumaenja medijskog funkcionisanja,

sluaj SejdiFinci za bosanskohercegovake medije postaje teret u procesu
analizeitumaenjastvarnogpoloajamanjinskihnarodanapodrujuBosnei
Hercegovine. S obzirom da sluaj jo uvijek nije doivio politikopravnu
soluciju,jasnojeizsamogmedijskogpristupapitanjudasepresudaviekoris
tikaoalibiumedijskomopravdavanjuaktuelnihpolitikihodnosa,negokao
povodzastvarnu(dublju)analizu manjinskihpravauBosnii Hercegovini, i
njihovo ustavno uporite. Od 2006. godine, kada je proces pokrenut protiv
drave Bosne i Hercegovine, do danas,sluaj SejdiFinci je uglavnom kori
ten kao glavni motiv za tumaenje svih diskriminirajuih zakonskih odredbi
prema manjinskim narodima, ali i kao alibi za obustavu politikih reformi
potrebnihzapristupanjeEvropskojuniji.
4.Ulogamedijautumaenjuidentiteta
Iako se u teorijskim stajalitima funkcije masovnih medija svode na:

informativnu, edukativnu, zabavnu i socijalizirajuu, pri analizi specifinih
ulogakojepreuzimajumedijisapodrujabiveJugoslavije(samimtimiBosne
iHercegovine)moramoseprisjetitistajalitakojauobziruzimajuokruenjeu
kojima mediji djeluju. Michael Kunczik (2006) drutvene funkcije masovne
komunikacijesvodina:
- funkcijuinformiranja
- stvaranjejavnosti
- funkcijuartikulacije
- funkcijuposredovanja
- funkcijukompenzacije
- redukcijukompleksnosti
- funkcijutematiziranja/selekcije/strukturiranja
- funkcijukritikeikontrole
- funkcijusocijalizacije
- funkcijuobrazovanjaiodgoja
- funkcijuintegracije
- funkcijurekreacije,odnosnozabave
- poticajegospodarstvureklamama
231

Uzimajui u obzir specifine uslove u kojima se razvijalo nae savre

meno medijsko trite, lako je zakljuiti da je vei dio drutvenih funkcija sa
ove liste izostavljen u djelovanju medija na naim prostorima, ali objanjenje
takve situacije treba traiti u Kunczikovoj napomeni da pri odreivanju
medijskih funkcija treba uzeti u obzir drutveni, odnosno politiki sistem u
kojemsemedijinalaze.KuncziksepozivanaSieberta,SchrammaiPetersona,
autorekoji suudjeluFourTheories ofthePress(1956)razvilinormativnepre
dodbeotomekakomasovnimedijifunkcionirajuurazliitimtipovimadru
tva. Oni polaze od teze da masovni mediji uvijek poprimaju oblik i kolorit
odreenih socijalnih i politikih struktura, kao to autoritarna terija o tam
pi iz 16. vijeka istinu smjeta u ruke samo malom broju mudraca, koji su
trebaliimativodeefunkcije.tampaje,premaovojteoriji,trebalapodravati
politikuvladeisluitidravi.Naalost,bosanskohercegovakimediji,nakra
ju20.ipoetku21.vijeka,nisuodmaklidalekoodoveteorije.
Krizu u razvoju i demokratizaciji bosanskohercegovakog medijskog

tritadodatnouslonjavaprijekapotrebaintegrirajueiartikulacijskefunkci
jemedijaurazvojusavremenogbosanskohercegovakogdrutva,zbogsloe
nih kulturnohistorijskih faktora koji definiu identitet pripadnika razliitih
nacionalnihskupinanaprostoruBosneiHercegovine.
Odgovornostmedijapostajeizraenijaakoimamouvidusavremenetenden
cije promocije univerzalnih prava. Koristei aktuelne pravne presude kao
paravan za zaobilaenje kljunih problema ili izbjegavanje dublje analize
manjinskihprava na odreenom prostoru, mediji u Bosni i Hercegovini odr
avaju dominaciju odreenih drutvenih (nacionalnih) kategorija. Kako kae
Maalouf (2008), ne moe postojati s jedne strane globalna povelja ljudskih
prava,asdrugeposebnepovelje:muslimanska,idovska,kranska,afrika,
azijskaitd..
5.Zakljuak
Kako se vidi iz kljunih specifinih obiljeja javne komunikacije na

prostoru Bosne i Hercegovine, aktuleni kontekst u kojem se izvjetava o
manjinskim pravima usmjeren je presudom SejdiFinci, koja, umjesto da
otvarajavnudiskusiju,medijskupanjuzadravanapovriniproblemaiou
vanju aktuelnih politikih odnosa. Medijska uloga u procesu promocije gra
anskihpravajasnojedefnisanaikrozteorijskepretpostavkeosnovnihmedij
skihfunkcija,kojeseupornozaobilazeuetabliranimstandardimaradabosan
skohercegovakihmedija.Medijisejouvijeknisuotrgliizpodanikeulogeu
232
MIRZAMEHMEDOVI:
ouvanjuuspostavljenihpolitikihodnosaiodreenihnacionalnihdominacija
izgraenih na mnogobrojnim rtvama tokom devedesetih godina. Naalost,
aktuelnimedijskidiskursinjegovokontinuiranopreusmjeravanjeizpolitikih
centara, ni u minimalnom procentu ne zadovoljava globalne i univerzalne
graanskevrijednosti,nitipodupiresloboduiautonomijumedijskogsistema.
MedijskisistemuzemljamabiveJugoslavije,izgraennaruevinama
jednopartijskog (jednosmjernog) sistema javne komunikacije, ni izbliza ne
odgovaraprofesionalnimsmjernicamakojimabisetrebalikretatimedijizema
ljakojeteepristupanjuEvropskojunijiiprimjenievropskihgraanskihprin
cipa. Umjesto da presuda Evropskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi
Finci, te izostanak njene implementacije u bosanskohercegovakom zakono
davstvu,budemotivzadodatnomedijskobavljenjemanjinskimpravima,ona
medijskupanjuzadravanapovriniproblema,toamnestirapolitikeakte
reodbilokakveodgovornosti.
Literatura
Kunczik, Michael (2006): Uvod u znanost o medijima i komunikologiju,
ZakladaFriedrichEbert,Zagreb
Maalouf,Amin(2008):Uimeidentiteta,Prometej,Zagreb
http://sh.wikipedia.org/wiki/Sejdi%C4%87_i_Finci_protiv_Bosne_i_He
rcegovine
233
MIJOMIRPEROVI:ManjinskapravaislobodeuCrnojGorii
ulogamedijaunjihovomostvarivanjusposebnimosvrtomnaromskupopulaciju
UDK:316.774:323.15(=214.58)(497.16)
MANJINSKAPRAVAISLOBODEUCRNOJGORIIULOGAMEDIJA
UNJIHOVOMOSTVARIVANJUSPOSEBNIMOSVRTOM
NAROMSKUPOPULACIJU
MINORITYRIGHTSANDFREEDOMSINMONTENEGROANDTHEROLE
OFTHEMEDIAINTHEIRACHIEVEMENTWITHSPECIALEMPHASISON
ROMAPOPULATION
MIJOMIRPEROVI,dipl.pravnik
Apstrakt:ivotbiucjelinibionezamisliviapsurdanujednomdru
venomokruenjukadnebibilopotovanjaosnovnihljudskihpravai
sloboda. U ovom radu se pokuavaju predstaviti osnovni pojmovi
vezani za predmetnu problematiku sa posebnim osvrtom na ulogu
medijauostvarivanjuosnovnihpravaisloboda.
Kljune rijei: Ljudska prava i slobode, manjiska prava i slobode,
mediji
Abstract: Life in general would be unthinkable and absurd social

importance in a setting where there would be no respect for basic
humanrightsandfreedoms.Inthispaperwetriedtointroducebasic
conceptsrelatedtotopicalissues,withspecialemphasisontheroleof
mediaintheexerciseoffundamentalrightsandfreedoms.
Keywords:HumanRightsandFreedoms,MinorityRightsandFree
doms,theMedia
1.Uvod
Pitanjeljudskihpravajepitanjepostojanjaovjeka,kaobiakojestva
ra,ovjekakaoslobodoumnogbia,biabezogranienjausvomstvaralatvui
biakojeostvarujepravaislobodeuivajuiunjihovimplodovimakaodaro
vimadrutvenogivota.
235

2.Istorijskipregled
Da bismo otvorenije prili ovom znaajnom pitanju, moemo pratiti

putanjurazvojaosnovnihljudskihpravaislobodakrozvjekove.Znamodaje
drutvoprolazilokroznekolikofazarazvojaukojemprimjeujemodaovjek
kao pratilac razvoja druva prolazi faze u kojima se primjeuje da dugi niz
vjekova figurira ugroenost ljudskih prava i sloboda. Sve to manoifestuje se
krozstaleeudrutvukojiraspolauilineraspolausaminimumomljudskih
pravaislobodaionihkojiposjedujusvepairoboveispodsebe.Svejetrajalo
dugo,mraksrednjegvijekaimaojeodraznasamodrutvo,drutvenouree
nje i osnovna ljudska prava i slobode. I pored sijanja straha i smrti, u tom
periodu pojavljuju se otpori u vidu raznih buna potlaenih. Mnogi filozofi,
mislioci i napredne snage u drutvu bivaju eliminisani na brutalan nain:
kamenovanjem, paljenjem na lomai, vjeanjem i drugim egzikucionim rad
njama.Uovimradnjamasenajvieistiugornjidravnislojevistaleinavlas
tiodnosnopristaliceokodespota,cara,kralja.Meutimkakojevrijemeodmi
calo, razvoj drutva napredovao, dolazi do malih pomaka u drutvu koji
predstavljajupozitivantrendurazvojumakariminimumaosnovnihljudskih
pravaisloboda.Svedoprvihrevolucijainaznakanovogdobaovapravaosta
jusamotraaknadeirazvojazabuduapokoljenja.Razvojemdrutvadolazi
dojaanjapozitivnesvijestiovjekapasamimtimiosnovnihljudskihpravai
sloboda,ovjekakaograaninamodernogdrutva.
Razvojemparlamentarizmaidonoenjemprvihustava,osnovnaprava
islobodepostajupokretaimodernogdrutvaiivotaunjemu.
3.Osnovnaljudskapravaislobodedanas
Danas, ljudska prava i slobode predstavljaju garant ovjeku, kao gra

aninu demokratskog drutva, a ta prava zagarantovana su ustavom jedne
draveimeunarodnimkonvencijama.Nasuprotmodernihdravakojepred
stavljaju demokratski model i u kojima se osnovna ljudska prava i slobode
izraavaju u najveem moguem stepenu, postoje zemlje na afrikom i azij
skomkontinentukojeimajunegativantrend,minoraniliakinepostojeivid
osnovnihljudskihpravaisloboda.
4.enevskakonvencijaozatitiosnovnihljudskihpravaisloboda
Konvencijajenastala1948.godine.kadajeigeneralnaskuptinaujedi
njenihnacijaproglasila10.12.1948.godine.Smatrajuidaovadeklaracijaima
zaciljpriznavanjeipotovanjeunjojproklamovanihprava.
236
DajeciljSavjetaEvropedaostvariveejedinstvomeunjegovimla
nicamaidajejedanodciljevapostizanjeouvanjaiprovoenjaljudskihprava
iosnovnihsloboda.
One postaju odlune Vlade Evropskih zemalja sa istim stremljenjem i

zajednikimnasleemtradicije,idealaslobodeivladavinepravanavedenihu
deklaraciji,kojesusaglasneusledeem:
l.1obavezapotovanjaljudskihprava
l.2pravonaivot
l.3zabranamuenja
l.4zabranaropstvaiprinudnograda
l.5pravonasloboduisigurnost
l.6pravonapravinosuenje
l.7kanjavanjesamonaosnovuzakona
l.8pravonapotovanjeprivatnostiiporodinogivota
l.9slobodamisli,savjestiivjeroispovjesti
l.10slobodaizraavanja
l.11slobodaokupljanjaiudruivanja
l.12pravonasklapanjebraka
l.13pravonadjelotvornipravnilijek
l.14zabranadiskriminacije
l.15odstupanjeuvanrednimokolnostima
l.16ogranienjepolitikeaktivnostistranaca
l.17zabranazloupotrebeprava
l.18granicekorienjaogranienjaprava
5.Faktorakojidjelujupozitivnoinegativnonaosnovnaljudska
pravaislobode
Razvojem drutva kao pratilac savremenog razvoja dolazi do pojave

raznihfaktorakojidjelujuusvompravcu,kojinekaddjelujupozitivnoaane
kadnegativnonacijelidrutvenisistem.
Samimtimdolazidougroavanjapojedinihgrupaudrutvuodnosno
njihovihosnovnihljudskihpravaisloboda.
Pomenuemo l.14 enevske konvencije o zabrani diskriminacije.

Ovim lanom je precizirano: Da uivanje prava i sloboda predvienih ovom
konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su
pol,rasa,bojakoe,jezik,vjeroispovjest,politikoidrugomiljenje,nacional
237

noisocijalnoporijeklo,vezasanekomnacionalnommanjinom,imovnostanje,
roenjeilidrugistatus.
Samim tim ovim je jasno precizirano da su u irokom krugu obuhva

enesvegrupeudrutvu.Krenjemovoglanaodbilokogakteraudruutvu,
znailobikrenjeosnovnihljudskihpravaislobodaodnosnodolobidodis
kriminacijepojedinihgrupa.
Znai,pravaislobodesvihgrupaudrutvusemorajupotovati,pozi
vajuisenaosnovnaljkudskapravaislobodeienevskukonvenciju.
Aliistotakopojedinciipredstavniciodreenihgrupamorajupotovati
osnovnaljudskapravaislobodenjimasuprotnihgrupa(razliitih:vjeroispov
jesti,politikomiljenje,polrasa,bojakoe....).
Navedimobarjedanprimjerukojemsepomommiljenjunaruavaju
osnovnaljudskapravaislobode(odnosnodolazidodiskriminacije).
Vei broj Evropskih zemalja danas se srijee LGBT populacijom koja

imasvojemiljenjeboreisezasvojaosnovnapravaislobodeodnosnoravno
pravnostsasvimaostalimaudrutvu.
Apsolutno svim ljudima su zagarantovana osnovna ljudska prava i

slobodeUstavomdraveukojojivekaoimeunarodnimkonvencijama.Ali
u jednom trenutku populacija koja smatra sebe ugroenom pokuava da
nametne svoje stavove pojedincima i odreenim grupama i trai od njih da
imstanuuzatitu.
Tanojetrebaomoguitiiobezbijeditimaksimalnopotovanjezakonai
omoguitiovojpopulacijidanesmetanoostvaruje,onotoeliimisli.
Aliistotakopostojijednodrugopitanje,daliLGBTpopulacijasvojim
traenjemododreenihgrupailipojedinica,dastanuisprednjih.Odgovorna
topitanjejejednostavan.
Dalisutimepovrijeenaosnovnaljudskapravaislobode,postavljase
pitanjedalitipojedinciiligrupeeletoiline.Odnosnopostojilidiskriminaci
ja.
Odgovor na pitanje bio bi, omoguiti LGBT populaciji da ostvaruje

svojapravaislobodemaksimalno,aistotakonetraitiodpojedinacaidru
tvenihgrupadasesvrstajutamogdjeneele,jersamimtimbilobiugroeno
odnosnodiskriminisanopravihonihkojineeledasenautamogdjeneele.
Samo meusobnim potovanjem pojedinaca ili grupa u jednom dru

tvumoesepostiimaksimalnopotovanjeosnovnihljudskihpravaisloboda.
238
6.ManjinskapravaislobodeuCrnojGorisposebnimosvrtom
naromskupopulacijuzakonskaregulativa
Multikulturalnost drutva predstavlja pokazatelj demokratinosti

drutva. U Crnoj Gori postoji niz zakona i dokumenata koji reguliu prava
manjina.Uloga drave u ostvarivanju ovih prava je od presudnog znaaja za
poboljanjepoloajamanjinskihnarodakaoiolakavanjeivotaudrutvu.
Premaposlednjempopisuiz2011.godine.uCrnojGoriivi28,77posto
srba, 8,65 bonjaka, 4,91 albanaca, 3,31 muslimana i 1,01 roma i 0,92 hrvata
(Monstat2011.)
UstavomCrneGoreregulisanasupravamanjinskihnarodaalizapra
vo ne propisuje koji narodi se smatraju manjinskim.Definiciju manjinskih
naroda nalazimo u l.2 zakona o manjinskim pravima i slobodama koji je
usvojen 2006.godine. Izvod iz l.2 zakona iz2006.godine:Svaka grupa drav
ljana Crne Gore brojano manja od ostalog preovlaujueg stanovnitva, koja ima
zajednike etnike, vjerske ili jezike karakteristike razliite od ostalog stanovnita,
istorijski vezano za Crnu Goru i motivisana je eljom za iskazivanjem i ouvanjem
nacionalnog,etnikog,kulturnog,jezikogivjerskogidentiteta.
Prvo naseljavanje roma na podruju dananje Crne Gore poelo je

tokomXIVvijekakadasuzavrijemepostojanjamletakerepublikepoelipri
stizati na teritoriju Crne Gore kao robovi, sa podruja juga Italije i Gr
ke.Njihov vei dolazak i prisustvo na teritoriju Crne Gore je period dolaska
turaka na ove prostore.Romi se pominju kao radna snaga u Herceg Novom
1508.godine.DolaskomturakanapodrujeBaraiUlcinja,tanije1571.godine,
gusarisaovogpodrujakupujuromeuTripolisuiprodajuihkaoroblje.
Nazivgabeljikojijeukorijenjennanaempodrujupotieodgabelena
uuNeretveodaklesudovoenibrodovima.Osmanlijeihkoristekaozanatli
jeinaseljavajuihuposebnimmjestimakojenazivajumahale.
Unjimasestvarajuvrsnimajstorikovaikojipredstavljajuprvepred
stavnikeovogzanatauCrnojGori.Zarazlikuodnjihromiergaripoinjuse
teknaseljavatiposlijebalkanskihratova1912.godine.
RomidanasuCrnojGoriinemanjinskugrupunarodauprocentuod
1,01posto.Onisukaoevropskaetnikamanjinanajugroenija.2005tegodine
ujanuarunjesecuusvojenjedokument(akcioniplanzainplementacijudeka
deukljuenjaroma20052015tagodina).
Pomenutim dokumentom tei se poboljanju ivota roma i njihov

poloajucrnogorskomdrutvu.
239

Krajem2007.godineusvojenajestrategijazapoboljanjepoloajaove
populacije20082012.Ciljjeborbaprotivdiskriminacjeroma,njihovaintegra
cija u drutvu, kroz njihovo opismenjavanje, osposobljavanje i zapoljavanje.
Uaprilu2012.godineusvojenajenovastrategijapoboljanja,poloajaromai
egipanaod20122016.godine.
Dokumentjeizraenusaradnjisanacionalnimsavjetomromaiegip
ana. Ovim dokumentom se posvjeuje mnogo panje o informisanju rom
ske populacije , edukacija romskih novinara emitovanje romskog programa
na romskom jeziku. Postoje maksimalni napori drave da se ispotuju ovi
dokumentiitimesedoprinesepoboljanjuivotaovemnjine.
7.Ulogamedijauostvarivanjumanjinskihpravaisloboda
Najviesaznanjaomanjinamadobijamoputemmedija.Takonaesaz
nanje,miljenjeistavomanjinamazavisiodizvjetajanovinaranaijesesaz
nanjeoslanjamo.
Tako da mediji predstavljaju posrednike izmedju nas (publike), novi

nara i manjinskih predstavnika. Loa odnosno marginalizovana pozicija
manjina onemoguava komunikacije izmeu zajednice i odreene manjine.
Procjenademokratijeunekomdrutvumjeriseodnoszajednicepremamanji
nama.
Jedan od uglednih teoretiara XX vijeka ameriki politikolog Robert

Dahl upravo istie gore navedeni stav. Samo zastupljenost, ravnopravnost
izlaganje u medijima predstavlja demokratian pristup prema manjinama.
CrnaGorakaodemokratskodrutvoovopitanjereguliekrozzakonomanji
skimpravimaislobodama.Pasapotpunimpravommoemoreidajeprisut
nostmanjinaumedijimauCrnojGorinazavidnomnivou.
8.Zakljuak
Za jedno savremeno drutvo civilizacijski napredak znai: potovanje

onogtojesuprotnoodnjih.
Samimtiminomidealizujemodrutvenustvarnostiinimonapredak
usvimpoljimadrutvenogivota.Timedajemodoprinosprosperitetudemo
kratijiboljemivotu,sveuciljurealizacijepristupaEvropskojUnijiiEvroat
lanskiintegracijama.
240
Literatura
Kanjia, I. (2006) Manjine izmeu javnosti i stvarnosti, Zagreb: ICEJ
Sveuilinaknjiarad.o.o.

CrnaGoraZakonomanjinskimpravimaislobodama(2006.godina)
Evropskekonvencijezazatituljudskihpravaiosnovnihsloboda1948.godi
na.
StrategijapoboljanjaivotaromauCrnojGori:2005,2007,2012godina.
241
MIRETAABARKAPA:
Utisciiztuine
UDK:824
UTISCIIZTUINE
IMPRESSIONSFROMABROAD
MIRETAABARKAPA
Apstrakt:tosutozapravoljudskapravaislobodeidaliihuopte
ima,nesamonaovimnaimmalimprostorima,veuopte?
Ovaj esej je autorova refleksija doljivljaja svijeta kome je stremio
usljedosjeajaskuenostiusopstvenojzemlji.Njegoveimpresijenas
talekaorezultatsondiranjatogvrlogsvijetasaetesuufragmentima
kojislijede.
Kljunerijei:Utisci,tuina,ljudskaprava,CrnaGora
Abstract: What are human rights andfreedom in fact, and whether

theyreallyexist,notonlyinthissmallplacetowhichwebelong,but
ingeneral?
Thisessayisareflectionoftheauthorsexperiencesfromtheworldto
which he aspired as a result of feeling cramped in his own country.
His impressions arisead as a result of probing that brave world and
theyaresummarizedinthisshort,strikingfragmentsthatfollow.
Keywords:Impressions,Abroad,HumanRights,Montenegro
GledamnaTVuprenosprotestauPodgoricipovodomSvjetskogdana
borbeprotivnasiljanadenama.Zagledamsveteparole:Doljenepravda!;
Smrtmukimovinistima...,ilicaenakojeihnose.Damijesamoteene
dovestiuBajern,uNjemakoj,gdjesamseigromsluajazatekao.Demonstri
rale bi dan i no, itavu godinu. Koliko se toga ovdje nakupilo zbog ega bi
trebaloprotestvovati.
243

***
...JasamranoiziaoizCrneGore.Bilamijemala.Svemijebilousko,
tokaeonanaaala...Redomsuile,prva,druga,treagranica...Mojeprvo
kolovanje je bilo po trgovima Milana, Rima, Torina, gdje sam brzo spoznao
drugaijinainmiljenja,ivota,otkriojednodrugaijevienje(ne)prolaznosti
ivota,jerRimjemuzejvijekova,tosetuizmijenilogeneracijainainaivota
iostavilotraga.
***
Onda sam nastavio da guram dalje: Pariz, est mjeseci; Amstrerdam,

est mjeseci; Frankfurt, dvije godine. U stalnom pokretu, dva dana nisam
mogaobitinajednomistommjestu.
***
Kastaneda opisuje mjesta moi, gdje se ljudi osjeaju ovako ili onako.
Kakoobjasnitida5060milionaljudisvakegodineposjetiPariz.toihtovue
tamo?Kojasila?JasametaoParizomestmjesecipokuavajuidautvrdim
tojeto.Cipelesumiseizlizale,bilesurupenanjima.Gladan,aksamposle
djih dana boravka u Parizu ostao bez prebijene parice. Idem po kafiima,
uzmemmaloeeradazavaramgladiponovonaJelisejkapolja.Sveto,neu
lispoznatitusilukojaljudevueovamo.PoslednjeveemogaboravkauPari
zuzaspaosamnanekojterasi,nekogkafia.Nastolicisjeomalodaodmorimi
nako umornog, san me prenio. Budim se, ili moda sanjam da se budim, a
poredmenesjediBodleripoinjedamiitanjegovepjesmeizuveneknjige
Cvijee zla. ita na francuskom, a ja sve razumijem, iako u stvarnosti ne
razumijeminegovorimfrancuski.Nepomijeramse,neprekidamga.Ujed
nommomentuonmisedirektnoobraa,pita:Odaklesamitouovdjeja.Ja
muodgovaram,kolikosamtadaznao.Priam:Doaosamneznamzato,eto
jadoaodaspoznam...,ipitamga:totovueljudeovamo?Ondamion
otkriva tajnu da u Parizu ljudi umjetnici ne umiru, da oni ostaju vjeno da
etaju ulicama, da slikaju, piu, zadirkuju prolaznike. Srean spoznajom,
guramdalje.Amsterdam.
244
MIRETAABARKAPA:
Utisciiztuine
***
KolikosamsamooekivaoodAmsterdama!Sloboda,sloboda,sloboda.
Kad ono nita. Grad ko grad. Dodue, imaju u centru jedan dio ograen
icom,ukojemsenesmetanomoglapuitimarihuanailakedroge.Itojesve,
valjda. Amsterdam je samo le, kostur i nita vie, to sam shvatio kad sam
doaouNjujorknoviAmsterdam.
***
Menhentn je vrh ledenog brijega. Sloboda, umjetnost, poseban nain

ivota,amabasvejetu.iviosamtamo,disaopunimpluima.
Kakoljudima,napromjer,objasnititojetokonceptsvrenihstudenataGiuli
ardUniverziteta.Tusustudentiizitavogsvijeta.Njih150svirajuzajedno...
***
Ibakadasamotkriomojumirnulukutokholm,samosamhtiojo
malodaplovimsjevernimmorimaidasesmirim.Alinijemoglo!Naiaosam
nabarikadu.Samobarikade,barikade,barikade...NemaslobodneEvrope,to
je la. Ima samo granica, granica i granica. Razoaran pred tom spoznajom,
nastavljam da ivim ko biljica i sve vie se divim slobodnom duhu Roma,
kojevezujekrv,alineitlo...
245
MARIJANMAOMILJI:
ValtazarBogiiSlaveniziraniCiganiuCrnojGori
VALTAZARBOGIISLAVENIZIRANICIGANIUCRNOJGORI*
MARIJANMAOMILJI,
IstorijskiinstitutUniverzitetaCrneGore
Kadaprijeizvjesnogvremenapanjanaihitalacabijaeskrenutanauena
istraivanja carskog ruskog dravnog savjetnika prof. dr Valtazara Bogiia o prav
nomivotuSlovena(Ausland1873,br.52),mismotadatomedodalisaoptenjedase
onponaloguKnjazaodCrneGoreiuzsaglasnostruskevladeuputionaCetinjedabi
tamoizradiozakonikzaCrnuGoru.Minijesmopropustilidauputimomolbunaem
prijateljuistraivau da nas obraduje vijestima iz Crne Gore i tako dobismo prije
nekolikonedjeljadonjepismokojemiuvjernomprevoduutolikoradijeovdjeobjavlju
jemo to dravni savjetnik Bogii obrauje u njemu, uprkos tome to o Ciganima
postojiitrajnoseuveavaknjievnostpremanaemsaznanjujopotpunonepozna
tugranuovogudnovatognarodasaiscrpnouvrijednomhvale.*
Ovdjejenjegovopismo:
Cetinje,decembar1873.
Potovaniprijatelju!
Najzad naoh slobodnog vremena da ispunim dato obeanje i da
Vam neto iz Crne Gore piem. Ali kada sam uzeo pero, nastade prije svega
pitanje: o emu treba da Vam piem?... Vrlo malo dolaze u obzir drutveno
pravneustanoveuCrnojGori,kojimasamposvetionaroitupanjuzavrije
*V.Bogii:DieslavisirtenZigeunerinMontenegro.Izasopisa:DasAuslandUeberschauder
neuestenForschungenaufdemGebietederNatur,ErdundVlkerkunderedigirtvonFrie
drichv.Hellwald,SiebenundvierzigsterJahrgang.N21Stuttgart,25Mai1874.OvajradValta
zaraBogiiajeobjavljen1874.godinenanjemakomjeziku.Listukomejeobjavljenuvaseu
BogiievojbiblioteciuCavtatuikatalogiziranukutijiXXfasc.2(oznakaXVI,33),podoptim
naslovomPosebnilanci,graaikoncepti.Potojehrvatskiizvornikizgubljen,tekstje,radei
u Cavtatu 1954. godine, ispisao Niko Simov Martinovi i dao da se prevede. Prevod sa nje
makog na na jezik napravio je prof. dr Branislav Nedeljkovi. Prevod se danas nalazi u
Arhivskobibliotekom fondu Biblioteke Istorijskog instituta Crne Gore, fasc. 242. Tekst je za
objavljivanjepripremioMarijanMaoMilji.
247

memogduegboravkaovdjeuzemlji,kaopredmetmogaizlaganja,jerkao
tojepoznatoonestojemeusobomutakojunutranjojkauzalnojvezidabi
sejedvamoglogovoritiojednojjedinojustanoviadaseostalenespomenui
akprinajletiminijemposmatranjumojabikorespondencijadobilalakoobim
jednesrazmjernoomanjeknjige.
Moramsedakleograniitinajednutemukojajepodobnazaomee
no raspravljanje da ne prekorai okvire obinog pisma, ali koja istovremeno
nijelienasvakoginteresazaetnografskestudije,kojimaViposveujetenaro
itupanju.SobziromnasveteokolnostihoudaVamnetopiemoCiga
nimakojisadaiveuCrnojGori.
BesumnjeVamjepoznatonajnizinteresantnihraspravaoCiganima,
koje je prof. dr Mikloi1 objavio prije otprilike jedne godine u Spomenicima
carskeakademijenaukauBeu(Denkschriften).Ujednojodovihraspravapolo
jezarukomizvrsnomnaunikudajeizjezika(govora)Ciganaukljuujuitu
akpanskeQitanosizvuejednostotinuslavenskihigrkihrijeiinaosno
vu ovih injenica doao je do zakljuka da su svi Cigani rasijani danas na
zapaduEvropeuvrijemenjihoveglavneseobeduevremenaproboravilina
Balkanskompoluostrvu,prijenegotosuprodrliuzapadneoblastievropskog
kontinenta. Slaveniziriani Cigani Crne Gore koji su do sada izmakli, istinu
govorei,panjietnologa,potvrujusadaovupretpostavkuMikloiaupunoj
mjeri.
CrnogorskiCigani(srpskiCiganji=Cigani?)2govoreistijezik,ispovi
jedajuistuvjeru,3odijevajusenaistinainiimajuuopteistenaraviiobiaje
kao i ostali Crnogorci od kojih se razlikuju samo time to se iskljuivo bave
bravarskim i kovakim zanatom, tada s izvjesnim ogranienjima u njihovom
politikomidrutvenompoloajukaoisklopomipojedinimrazlinimobilje
jimanjihovetjelesnekonstitucije.Stalnostboravita(domicila)dovravasli
nostsaCrnogorcima,dokihovaosobinapotpunoodvajaodnjihovihpravih
plemenskihdrugova,kojikaotojepoznatojoidanasvodeskitakiivot.
Onipritomnikadnenaputajurodnoselo,akikadaoneisteokolnostikoje
MikloiFranc(18131891),slovenakilingvistaiosnivamoderneslavistike,tvoracuporedne
gramatike slovenskih jezika; profesor Univerziteta u Beu; naunik irokog obrazovanja i in
teresovanja.
2 U Crnoj Gori su nazivani: Cigani, Gabelji, Gurbeti, ergari, Maupi, Jerupci itd. (primj.
prire.)
3Ustvaricrnogorski(primj.prire.)
1
248
MARIJANMAOMILJI:
proizvodeseobuzanatlijaizgradova,tj.nedostatakposlaipretekradnesnage
(postoje),njih(teokolnosti)neprimoravajunaseobu.
to se tie broja Cigana koji ive u Crnoj Gori nije ga lako odrediti
stogatooninepodlijeuovdje,kaoususjednimoblastima,porezuzaobav
ljanjezanata;nepostojiniposebniregistarzanjih.Aliuzmeliseuobzirprib
linacifrazanatskihporodica,kojeiveusvakojkapetanijitobiovajukupan
brojjedvaprelazio500dua.
Jedini jezik kojim oni govore je srpski,4 i dodue oni ga govore sa
izvanrednompravilnouaksacrnogorskimakcentomisalokalnimprovin
cijalizmima;samoutaviglassizgovarajunepravilnokao,napr.mjestosit
kauit,mjestosunceunce,istogaCrnogorcinazivajuovajpogreniizgovor
onomatopejski:ukatipociganski.Praviciganskijezikkakomeuvjeravaju
niko,aknikoodnajstarijihnerazumije;oniuopteporiusvakusrodnostsa
pravimnomadskimCiganima,kojipovremenoproukrozzemljuigovoreo
njima sa neskrivenim nipodatavanjem (preziranjem). Da ne bi uvrijedili
Cigane svaki pravi Crnogorac nikada ih ne naziva Ciganjinom, ve metar, ili
majstor;kaoeufemistikinazivCiganaupotrebljavaseuCrnojGoriimeJeu
pak(Egipanin).
tosereligijetie,tuseosvedoujeistotojeidrugdjeprimijeenou
pogledu Cigana, naime da oni svuda ispovijedaju vladajuu religiju. U srp
skimiarbanakimgraninimzemljama,ukojimapreovlaujuTurci,Ciganisu
najvema muhamedanci. I ja sam primijetio u Podgorici gradu tzv. Srpske
AlbanijeudaljenomodcrnogorskegraniceetvrtsatadasvitamonjiCigani
kovai,premdapojezikuslavizirani,ipaksubilibezizuzetkamuhamedanci.
Da li jo igdje su sauvali ostatak njihovog mnogoboakog kultusa, nijesam
mogao posmatrati; koliko znam, ipak, odreeno oni slave na isti nain kao i
sami Crnogorci pojedine propisane religijske obiaje Slavena, onako kako su
seovdjeuCrnojGoriodralivienodrugdje(napr.kompliciraniobredibad
njaka o Badnjem veeru). Uprkos ovih mnogobrojnih dodirnih taaka Cigani
senijesunikakostopilisaglavninomdomaegstanovnitva,vesutaviedo
dananjegdanaodralisekaopotpunoizdvojenaindividualnostilitanijekao
etnografskifragment.
Kaotojevegorepomenuto,svisecrnogorskiCiganibavekova
kimzanatom,injihovpoloajkaotakvihuplemenu,kaovrstainainplaanja
naknadezauraeniposaosutakoosobenidaseovdjenemoeutopodrobno
Hrianikaopravoslavni.
249

ulaziti.Ciganinkova,kojisenastaniuodreenojoptini,smatraseuizvjes
nojmjerikaojavnifunkcioner;plememupodieradionicu(viganj)isnabdije
vaistusanakovnjem,Lochbank(mijehom?)isvimostalimpotrebnimalatima.
Naistinainvriseinjegovoisplaivanjepovremeno(uzgredno)kaoijavnih
slubenika.Ciganindobijanaimeodsvakeporodiceuplemenugodinjudoz
nakuunaturi,ijikvantitetsemijenja,zavisiodkoliineidobrote,valjanosti
rada, koji on mora pruiti u toku godine eventualno odnosnoj porodici. Ova
doznakavariraipremamjestima.UKatunskojnahijiporodicebezkonjaplaa
juoptinskomkovaugodinje121/2funti5peniceikotursira;onekojeimaju
konjadaju25funtizasvakogkonjaiosimtogazasvakogmukogradnikakoji
iviuporodici121/2funtipenice.Ovapomo(prilog)zoveseuljetica,neto
kaogodinjanagrada,potoseusljedtogaizjednaavajuotprilikesapopovi
ma, nazivaju oni kovanicu bir6 po pravilu, pod im se iskljuivo misli na
godinju dau popovima, a birovnici porodine starjeine koji im isplauju
ovo godinje izdravanje, dok se pod poslednjom rijei ima razumjeti samo
platacpopovskogdavanja.Timedaljeiparesastrane(dodatak)uzepitrahilj
skudaunebitakoenedostajao;obiajemjeutvrenodaonogadanakada
kovaradi,ovamumoradatihranu(kotu)udovoljnojkoliiniidobroprip
remljenu, jer inae se izlae opasnosti da mu majstor pokvari komad, koji
upravo ima u radu. Osim toga je jedan lan porodice obavezan da pomae
prilikom pokretanja mijehova i esto majstor puta improviziranog kalfu da
vieradinegoonsamtoini.Ovoprovizornokalfenstvonikomeneizgleda
kaonetonedostojno,dokvrenjekovakogzanatakaoprofesijevaikaonaj
veeponienjeakzanajsiromanijegCrnogorca;oevidnoovopotieodatle
to taj posao obavljaju iskljuivo Cigani. I dogodilo se tako da kada je prije
dvije godine crnogorska vlada u Rijeci podigla fabriku oruja (barutanu)7 i
htjeladatamonamjeteniminostranimradnicimaddomaekalfeipomagae
(pomonike),moralosepristupitiprinudnimmjeramadabiseuoptepostiglo
daseegrtidadu(doduenajsiromanijiucijelojzemlji)primaivrenjutoga
uostalomdobroplaenogposla.
Funta,mjerazateinu.UAustrijiiNjemakojiznosilaje500grama;uEngleskoj453,59.
Bir,godinjaplataunamirnicamailiunovcukojisusedavalisvetenicimaiuiteljima.Prvo
bitnotojebiocrkvenidohodakkojisupopovisakupljaliodvjernikaipredavaliganadlenom
episkopu.Njegovavisinajeodreivanazakonom,
7Orunaradionicapodignutaje1865.naRijeciCrnojevia.Unjojsuuglavnomvrenepopravke
iprepravkeoruja.
5
6
250
MARIJANMAOMILJI:
Sastav (sklop) ciganske porodice je skoro potpuno slian ustrojstvu

crnogorske;istosutako,mutatismutandis,pravaidunostipojedinihlanova
porodiceuodnosunapolistarost;takvaizbornostdrugogporodinogstarje
ine ili starjeice, pravilo iskljuivog prava posjeda u korist mukog potoms
tva,solidarnaodgovornostsvihlanovaporodicezajednogupogleduprivat
nopravnihobaveza;slinisukonanopropisiudiobinasljeaitd.Imenapoje
dinacakaoiprezimenaporodicapoklapajuse,istotako,saonimaCrnogorci
ma,naprimjerSavoLazov,LazoKurtovi.Imenomplemenaukomeive,ili
bratstva,ukomeuivajuspecijalnuzatitu,nesmijuseipaksluiti,jergenea
loki uzeto, nikada nijesu pripadali istome, kako emo kasnije vidjeti. Ali
upravousljedovezabraneipremapoznatimHoracijevimstihovimaruimur
invetitumitd.svakiodovihjeprionuo(revnostan)takvimmjestimagdjenije
poznat, da se ukrasi imenom odnosnog plemena ili da simulira srodstvo sa
ovomilionomizvornomcrnogorskomporodicom.
tosetieekonomskograanskihprava,Ciganiihuivajuupotpu
noj mjeri i uivali su ih ne manje za vrijeme vladavine plemen; saobrazno
tomeonisumogliimogusteibatinekaoidrugeimobilije(nepokretnosti),
raspravljatipredsudomisanjimasepostupakaosaostalimCrnogorcima.To
nevaizaizvjesnedrutveneipolitikeodnose.Tako,onisulienijouvijek
jusconnubiisaostalimCrnogorcima,ipremdaotomenepostojinikakavpisa
ni zakon, ak uprkos usrdnih nastojanja sadanje vlade da stvori potpunu
ravnopravnost,tekodabinajsiromanijiCrnogoracspustiosenatodaCiga
ninudasvojukerzaenu,ilidaseoeniCiganskom,makolikoovabilalije
paibogata.Ovojeutolikodubljeprodrlounarodnusvijestiinitakovrsto
ukorijenjenoobiajnopravodaakvezivanjeizmeuprognanihCrnogoracai
Ciganadomorodacainisenjemukaoimpedimentumdirimens,premdasupos
lednji, kako je reeno, iste vjeroispovijesti sa njime. Sadanji mitropolit Crne
Gore Ilarion8 ispriao mi je u vezi sa ovim jedan izvanredno karakteristian
sluaj, koji mu se dogodio kao sudiji u njegovoj praksi u branim stvarima.
Dvijesiromanebjelketj.bijeledjevojketakosenazivajucrnogorskeenekao
protivnost Cigankama, koje nijesu imale niti roditelja niti krova i osim toga
bilesusumnjivogapoziva,upoznalesudvaimunamladiaCiganaipristale
sukonanodasezanjihudaju.Mjesnisvjetenik,nevideinikakvuzakonsku
smetnju vezao ih je na zakonit nain brakom. Po proteku nekoliko mjeseci,
Ilarion Roganovi, (Podgorica, 1828 Cetinje, 1882) crnogorski mitropolit od 1860. do 1882.
godine.
8
251

kadasuseobjebjelkedobroodjeleizasitileikadaimjeuztoprilikomneke
sveanostibilobaenouliceprezrivoimeCigankepokajaesezbogskloplje
nog braka idooe naCetinje kodMitropolita da kod ovoga podignu tubu
protiv punovanostinjihovogbraka,priemu suisticaleerror conditionistvr
deidaprijesvadbenijesuznaledasunjihoveuvegijeCiganibili.Posebise
razumije, Mitropolit im je odbacio njihove tube kao nitavne za ponitenje
braka, objasnivi im da ono to su istakle nipoto nije dovoljno da utiu na
zakonitost braka. Na to su se morale svakako vratiti kui, gdje jo, u neto
naruenojharmoniji,ivesasvojimmuevima,aliistovremenonastavljajuda
snoseposledicecapitisdeminutiokojuimjedonionjihovprenagljenikorak.
Potomcitakvogmijeanogbraka,akakonastavedaseenesamo
sa pravim Crnogorcima, smatrae se jedva pravim Crnogorcima i u petoj
generaciji.Meutim,nesmatrasekaonedoputenostupitiuduhovnosrods
tvo sa jednim Ciganinom, moda da dri njegovu djecu na krtenju, jer ovo
involviraizvjestanzatitnikiodnos,alineobratno,stogabiseravotumailo
kadabijedanCrnogoracuzeoCiganinazakumasvojojdjeci.
ImaprilinomnogoCiganakojisusvojimzanatomzatedjeliizvjes
tankapital,kojimkupujubatinu(zemljita)kojuobdjelavajuilipomousvo
jihlanovaporodiceilipomouplaenihradnikazanjihovraun.Takvopra
vo,batinuuopsegudomaegplemenastei,oniimajutuitamoveodvre
menaplemenskevladavine,premdaCrnogorcikojipripadajuostalimpleme
nimanemajutopravopotojepostojalotzv.pravopreekupnjeukoristsro
dnika,susjedaiostalihplemenika.PovrhtogaCiganiimaju,kaostalnigosti,
pravo ispae i drvosjee zakune potrebe naoptinskimposjedima;ali kada
se ipak pristupalo diobi oranica, uma i livada plemena, oni u tome nijesu
mogliuestvovati.
Poto se vojna sluba (obaveza) u svim vremenima u Crnoj Gori
shvatalanekaoteretvekaojavnopravo,Ciganinijesubilinikakoobavezni
da u njoj uestvuju, naroito za vrijeme vlasti plemen. Ipak, s druge strane,
nijesubiliiskljueniizpravanoenjaorujaoduzimanjeovogpravavaiu
CrnojGorikaograanskasmrt,istotakosmjelisuiidobrovoljnourat.Od
ovogposlednjegovlaenjaonisuiniliupotrebusamotadakadajecjelokup
noplemeopremalosenavojnipohod;naprotiv,uestvovalisuveomarijetko
u poduhvatima eta (tj. hajduija na neprijateljskoj teritoriji), moda zato to
zajednica sa Ciganinom pri takvim pljakakim poduhvatima nije bila rado
gledana.
252
MARIJANMAOMILJI:
U punoj saglasnosti sa reenim stoji i to to Cigani ne trae za sebe

javne slube. ak, ko ustrojstvo plemena u Crnoj Gori u njegovim osnovnim
naelimapoznaje,kaoivrstuinainkakosezadobijauticaj,mjesta,slubeu
optini, plemenu i u dravi, bio bi zauen kada bi Cigani bili priputeni u
javnuslubu.Onipak,moguuestvovatinaskupovimaoptineiplemena,pri
emunajvemaigrajusasvimpasivnuulogupotobipredlozijednogJeup
anina mogli zaista izazvati samo smijeh. Sadanja vlada dala je vie puta
medaljezahrabrostCiganimakojisuseistakliuborbamasaTurcima.Uprkos
najboljevolje,vlastodrac(Gospodar)nebimogao,ipak,unovojorganizaciji
vojske dati ni najneznatnije mjesto jednom Ciganinu. Uzrok tome je lako
dokuiti. Najneznatniji Crnogorac je od vajkada naviknut da se zamilja ple
menitijimodnajimunijegCiganina,ak,onmuserugausvakojprilici;kako
bi se tu mislilo na podvrgavanje zapovijesti ovog poslednjeg? Zar to ne bi
moraloimatinajtetnijedejstvonadisciplinuipokoravanje(subordinaciju)?
Energiji i politikom smislu za taktpokojnog knjaza Danila polo je
zarukomdaukinejedanponiavajuiobiajkojijeteretioCiganeucrkvenom
pogleduzavrijemevladavineplemena.Nijedanodnjihnijeimaopravouko
panaoptinskomgroblju.Nasveprigovoretadanadlenogmitropolitadasu
iCiganiljudi,ak,istotakoortodoksnihrianikaoisamoCrnogorci,odgova
rao je narodni glas da je Ciganin bio onaj koji je iskovao tri klinca kojima je
Hristosbiorazapet,dastoganebeskakletvatereticiorodidanijeprikladno
datikostimaprokletihljudipribjeiteusvetomhladucrkve.KnjazDaniloje
raspolagaouspjenijimsredstvimanegoonimitropoliti,nijesedaopokolebati
gornjimargumentimaiukinuojenetolerantniobiaj;stogaseimasmatrative
viegodinakaoukinut.
Jedandrugiobiaj,kojiseistotakonatetuCiganarazvioakojiisto
tako dolazi u opseg crkvenih odnosa, nije se mogao naprotiv do dananjeg
dana,uprkosnajrevnosnijihnastojanjaodnosnihvlastiizobiajiti.Tojeirregu
laritasoriginiskojaCiganinuuskrauje,uprkostometojeonhrianin,datei
zaduhovnimrodom(dapostaneduhovnik).Predrasude,kojevladajuunaro
du,naroitosusnaneuovomodnosuiproizvodeslinadejstvakaoonakoja
osujeujuravnopravnostuvojnojoblasti.
Izsvegareenogmoesenaprvipogledlakodoidozakljukadaje
poloaj Cigana u Crnoj Gori, osobito za vrijeme plemenske autonomije, bio
potpunonepodnoljividaimnijesubilisigurniniimovina,nitibraknitiak
ivot.Meutim,takvomiljenjebilobipotpunopogreno.Prvo,podplemen
skim ustrojstvom radovao se Ciganin zatiti cijelog plemena, jer je on bio ne
253

samokaokoristaniekonomskineophodanindividuum,vesvojimpoloajem
nije izazvao nikakvu zavist, a s druge strane bijae smatran kao stalan gost.
Osimtoga,onjestajaopodspecijalnomzatitomnajbliegsastanomglavara,
kojigajeosiguravaoprotivueventualnihnapadapojedinihlanovaplemena.
Ova zatita je bila tako strogo vrena da onaj ko bi Ciganina vrijeao bio je
odgovoranzatokaodajeuvrijediolanaporodicezatitnika.Kodnapadasa
strane njemu su stajali uz bok cijelo pleme i naroito zatitnik, upravo kao i
svakomdrugomplemeniku.
Miimamo,dakle,ovdjeistupojavukojasepodistimodnosimasvu
dasusreedase,naime,slabijipredaje/dajepodzatitujaegpriemuovaj
smatrakaonajsvetijudunostdabranitienikaprotivusvakog.Iztogaprois
tiu, naravno u toku vremena, raznovrsni posebni odnosi izmeu tienika i
zatitnika, koji su na raznim mjestima i pod uticajem raznovrsnih okolnosti
mogu uzeti (primiti) takoe i vrlo razliite oblike. Specifini karakter ovih
odnosa u Crnoj Gori bio je taj to oni nijesu izazvali ni kod jedne strane niti
pravanitidunostiekonomskeprirode,veseograniavaju(svode)namoral
nuvezuobostranevjernostiinauzajamnojobavezipruanjapomoi.Pritome
svudadrugdje,gdjesusliniodnosipostojaliilijopostojekaonaprimjeru
EvropisrednjegavijekailidanasnaKavkazuvaipraviloda,osimvezeuza
jamne vjernosti i zatite, tienik mora da daje u izvjesnoj mjeri naknadu za
sigurnost koju uiva pod pokroviteljstvom svoga gospodara zatitnika,
ovome plaa odreenu dabinu ili ini izvjesne periodine slube (radnje)
usljedegatienikdospijevaestoutegobanodnoszavisnostiakoneiufor
malnoropstvo.StanjeovihodnosauCrnojGorikojesamuostalomustanju
da dokaem i kod pojedinih graninih albanskih plemena ima po mome
miljenjunajveuslinostsaonimodnosimaizmeupatroniiclientes(zacjelo
neoniclienteskojipotiuizmanumissio)kakojetoustaromRimu,naroitou
vrijemekraljevaimodaakiranije.
Kao posljedica, kao neto to proistie iz ovog prostog obostranog
odnosazatite,moemodabitishvaenaineobinapojavakojaseprimjeuje
u Crnoj Gori (sa nekim otstupanjima odigravala se svakako i u veini starih
slavenskih zakona) pri emu krv (cijena za glavu) za Ciganina iznosi tano
tolikokolikoizanajmonijegglavarauplemenu.
Uoiliseotroovotojereenoiuzmelisepritomuobzirgipkost
(elastinost) i izvjesna dobroudnost u karakteru Crnogoraca, to e se svak
sloitisamnomdajepoloajCiganauovojzemljikaoetnografskogelemen
tapotpunorazliitog(posebnog)odstarosjedelacasvakakoosobit,alidaje
254
MARIJANMAOMILJI:
ak u vrijeme neogranienog plemenskog ureenja bio daleko od toga da

budetegoban,potosuodnosituputemobiajnogpravastvoriliprilike(sta
nje) koje iskljuuje svaku samovolju ili ak tlaenje. Uzto,danas gdjeorgani
redovnevlade(vlasti)titesveuistojmjeriiobezbjeujupravasvakogpoje
dincabezrazlike,veinagorepomenutihokolnostiprestalesudapostojeada
e za kratko vrijeme posljednji ostatak (relikt) postojeih u pogledu Cigana
ogranienjaieznuti,moesesapouzdanjemprimitisobziromnasvetose
dogodilouovompravcu.
Uzdravam se da Vam govorim o fizikom izgledu crnogorskih
Cigana,jerpripostojeojtekoidaseputembranevezemjeajusastarosje
diocimalakojepojmljivodajenjihovtipsauvaoslinostsatipomnjihovejo
nedenacionalizovaneplemenskebrae;ipakimaseutisakdasucrtelicakod
njihviemarkiraneuoptenegokodostalihCigana.
SvakoplemeuCrnojGoriuvauoblikutradicijeuspomenuosvom
vlastitom porijeklu i poto se Cigani, mada rasijani po cijeloj zemlji, geriraju
(ponaaju,vae)usvojojcjelokupnostiipakkaojednoplemetosuseodralai
meunjimapredanjaonjihovomporijeklu.Sobziromnaprostorostavljampo
stranisveonotonarodpriaovladaviniCiganauEgiptu,ijikraljjeFarao
itd., i hou moje pismo da zavrim saoptavajui ono to se ovdje u zemlji
govoriodolaskuplemenskogocaCiganauCrnePlanine(=CrnuGoru).
U slubi bega od grada i teritorije Kolaina (na crnogorskoj granici)
Hasanage bio je Ciganin po imenu Kurto, koji je bio dobar pjeva i guslar i
stogagajeestogospodarnjegovvodiosasobomkadajeobilaziooblast.Jed
nomkadajeHasanagautjerivaoharauoblastiDrobnjakazaljubioseulijepu
popadiju u Drobnjacima. Hasanaga, koji je osim Kurta vodio sobom i svoje
pandure,iskoristiojeodsustvopopadabiunjegovojkuiprenoiounadida
etakonajlakepostiisvojcilj.UveesjeojeHasanagasalijepompopadijom
zastopriemujepeharpjenuavogvinaostalimanudio.Dabigozbabilalje
panarediojeHasanagaCiganinuKurtudauzmegusleidapjeva.Bezpre
miljanjaKurtojeotpoeo,potoseupravonaaousrenomraspoloenjuza
improvizaciju,pjesmukojapoinjeovako:
Zapojdrueapomoziboe!
PomoziniagiHasanagi,
Injegovudrugusvakojemu
Zdravobioiharaskupio
ZdravodooKolainugradu!...
255

JedvajeKurtozavriouvodsvojepjesme,kojujevegotovuuglavi
imao, kad Hasanaga, od vina i ljubavi zagrijan i enjiv, da bi se to prije
naaouzagrljajupunomljubavilijepepopadije,prekinuojeCiganinajednim
osornimRaspoj.Udatomsluajuonnijenitadrugomislionego:prestani
da pjeva!. Ali sa neto zle volje to se da tumaiti i tako: zapjevaj pjesmu
kojapoinjesarijejuraspoj!ilii:izokrenismisaopjesme!Kurtokojijesvo
jupjesmuvebiodotjeraoibioveseodamoepjevati,osjeaosesasvimpojm
ljivousljedosorneineoekivaneprotivzapovijestisvogagospodarauvrijee
nimusvojojpjesnikojipjevakojsujetiismjesta,shvatajuinazlobannainu
obaposljednjasmislarijeiRaspoj!,otpoeposlijekratkepoivkeopet:
RaspojdruenepomoziBoe!
NepomoziagiHasanagi,
Ninjegovudrugunijednomu;
Nizdravbioniharaskupio,
NividioKolainagrada!...
Hasanaga se nanovo naljuti, ovoga puta zbog zlonamjernog tuma
enjaipodmuklogizopaavanjanjegovezapovijesti,istrgnuvigusleizruku
pjevaa, zada mu uz to udarac po glavi. udan osvete zbog ove dvostruke
uvredeKurtonapustikuuiobavijestistanovnikeDrobnjakaosramnimnam
jerama Hasanage prema supruzi popa, potstiui ih istovremeno na osvetu.
RazjarenipodignusesvimukarciponositogplemenaDrobnjaka,zauzmuna
prepad popovu kuu i sasijeku na komade tu kako Agu tako i sve njegove
pratioce;premapriinijedanjedininijeumakao.
Ali,usljedtogaKurtonijeseviemogaovratitiuKolainvejetraio
utoiteuCrnojGorigdjesepokrstioikasnijepostaoplemenskiotacCigana
kovaa,kojijoidanasiveuovojzemlji.
V.Bogii
256
JELENAJ.RVOVI:
InMediasRes
INMEDIASRES
asopisfilozofijemedijaVol2,br.2i3,2013.
(Tema:Umetnostimediji)
Centarzafilozofijumedijaimediolokaistraivanja(Zagreb)SveuiliteSje
verSekcijazafilozofijumedijaHrvatskogfilozofskogdrutva(Zagreb)
UdruenjegraanaMladigraakzaumetnost,kulturu,medijeidrutvena
pitanja(Beograd)
ISSN18486304
OUMETNOSTIIMEDIJIMAUNOVOMDOBU
Drugi i trei broj naunog asopisa IN MEDIAS RES predstavljaju

Zbornik radova sa meunarodnog naunog simpozijuma Filozofija medija1,
odranogod19.do22.oktobra2012.godineuOpatiji,kojisutampani2013.
godineuizdanjuMedijskogsveuilitaiCentrazafilozofijumedijaimediolo
kaistraivanja,uZagrebu.NaslovzbornikajeUmetnostimediji,sobziromna
podrujapromiljanjasimpozijumaposveenaupravotimtemama:umetnost
u doba mrene reproducibilnosti; istina umetnosti u doba masmedijskih
Organizatoriskupa:Medijskiuniverzitet(Koprivnica),SekcijazafilozofijumedijaHrvatskog
filozofskog drutva (Zagreb), Centar za filozofiju medija i medioloka istraivanja (Zagreb) i
UdruenjegraanaMladigraakzaumetnost,kulturu,medijeidrutvenpitanja(Beograd).
1
257

zavoenja;tradicionalnaumetnostudobamultimedijeimrenihkomunikaci
ja;umetnikeintencijeivirtuelnisvetovi;novimedijiinoveumetnosti;mesto
umetnosti u tranziciji politikih sistema; umetnost izmeu teorija umetnosti,
estetikeifilozofijemedija;umetnostikulturnepolitikeudobamedija.
Teme simpozijuma predstavljaju teme radova koje autori analiziraju,

istraujuikritikipromiljaju,izrazliitihdiskursa.
KakoseveuUvoduzbornikanajavljujesudbinaumetnostijepove
zna sa sudbinom sveta, a sudbina danaanjeg umreenog sveta zavisi od
razumevanja medija koji donose nova pravila i uspostavljaju nove odnose u
kulturi, u radovima se otvaraju mnoga pitanja odnosa novih umetnikih i
medijskihpraksi,novihtehnika,novihoblikarecepcijeumetnostiimedijskih
sadraja,novihteorijaifilozofijemedijaiumetnosti.
Unastavkuesedatikratakosvrtnasveradove2objavljeneupredme
tnimbrojevimasopisaINMEDIASRES.
Sead Ali u radu Sinergija umetnikih pristupa unutar otvorenosti novih

medija(uoriginaluTheSynergyofArtisticApproacheswithintheOpennessofNew
Media)tragazasutinomumetnikogdelakrozrazliitavremena,uzrazliite
tehnologijeiuzrazliituulogumedijauposredovanju,poredeiodnostradi
cionanihumetnostiistarihmedijasanovimumetnostimainovimmedijima.
Kolikonovimedijiotvarajuvratanovimumetnikimiskustvimaikolikosuta
iskustvavana.
Miroljub Radojkovi u radu Umetnost u doba digitalne reprodukcije (The

ImplosionofArtbetween0and1)polaziodBenjaminovetezedatrebauvekbiti
spreman preispitivati odnos izmeu inovacija koje mogu promeniti tehniku
proizvodnjeumetnikogdelaisameumetnosti.Autorpromiljadadanastak
vo preispitivanje vodi ka pomisli da e digitalizacija i virtuelizacija kulture
dovesti i do toga da se izmeni sam pojam umetnosti. U savremenom dobu,
umetnost izgleda gubi autentinost, nita mimetiki ne reprezentira, nita ne
simulitaveisamapostajelebdeisimulakrumuWeb2.0kulturi.
U radu Mediji kao umetnost (Media as Art) Divna Vuksnovi istrauje

statusmasovnihmedijausavremenomdobu,auodnosunadomendelovanja
irelacijusatzv.svetomumetnosti.Kritikisepreispitujepretpostavkaotome
dalisemogusavremenasredstvakomuniciranja(TV,radio,internet)uodre
enomsmislupojmapoistovetitisamedijemumetnosti.Utomkontekstuispi
Apstraktsvakogradauzbornikujedostupaninaengleskomjeziku,dokse,poredslikeautora
nalazeipodacizaeventualnikontakt.
2
258
JELENAJ.RVOVI:
InMediasRes
tivanja,uradusenavodeproetcontraargumenteposredstvomkojihsepreis
pitujepolaznapretpostavka.
PolonaTratnikuradudebatujeomedijimaitehnologiji,njihovimobr
timairelacijama.Medijnijemedijator,negomestoistine.Sdrugestrane,kako
autorskadaljediskutuje,tehnologijanijepodreenaovekuveupravosupro
tno, ljudi su postali funkcioneri tehnologije. Autorka stoga predlae termine:
medijski i tehnoloki obrt. Stoga je i naslov rada Medij i tehnoloki obrt:
istina,moiotpor(uoriginaluMediaandtheTechnologicalTurn).
eljkoRutoviuraduTradicionalnaumetnostudobamultimedijeimre
nihkomunikacija(TraditionalArtinzheAgeofMultimediaandNetworkCommuni
cations)metamorfozusamogkonceptaumetnostiidoivljajapojmaumetnosti
predstavlja kao rezultat upravo mrenih komunikacija i velikih tehnolokih
preokreta.Znaiumetnostsvevieizlaziizstandardaiokviratradicionalnih
nainaizraavanja,tj.estetskihivrednosnihpozicijasmislaumetnosti.
Nenad Vertovek budunost globalnog drutva vidi kao zavistan od

budunostiglobalnihmedija.Novimedijinisusamododatakstarimklasinim
medijimaidigitalizacijanijesamoprenoenjezapisauelektronskimedij,ve
ebuduatehnologijautiskivatirei,slikeizvukovedirektnouljudskimozak.
Otuda i naslov rada Umetnost medijske manipulacije lepota iluzije jeste u umu
posmatraa (CyeberReality of New Generations and Mcdonalization of Society adn
Media).
MonikaVrearuraduistraujekakotrebarazumetikreativnostdanas,
kadajenaaindividualnasvestproirenaelektronskimmedijimaitelemetrij
ski ukljuena u globalni mozak. Autorka problematizira novu paradigmu
kreativnosti koja se razvija u doba informacione tehnologije, pod naslovom
Konanasmrtautora:kreativnostuudobainformacionogdrutva(uoriginaluFinal
DeathoftheAuthor:CreativityintheAgeofInformationSociety).
FulviouranuraduMuzikaimedijisaposebnimosvrtomnafilm(Music
and the Media, with Particular Attention to the Film),zakljuuje da ako kultura
predstavljainformacijuisredstvojavnoginformisanja,ondajeinformacija,u
odnosupremadrutvenomoveku,uslovopstanka.Takojeborbazaopstanak
u doba masovnih medija borba za masmedije. U tom smislu autor prati
odnos izmeu muzike i filma koji postoji s obzirom na istorijski razvoj: od
zvukanemogfilmadomuzikezvunogfilma.
Vanda Babi i prof.DenisVeki piu o ulozi savremenih medija za

usmenoknjievnezapise.UraduSmisaoiznaajsavremenihmedijauprikuplja
njuiprouavanjuhrvatskeusmenoknjievnebatine(TheMeaningandSignificante
259

ofContemporaryMediainCollectingandStudyingCroatianOralLiteraryHerrita
ge)autorinavodedamedijijavnogkomuniciranjaimajuvelikuuticajnaire
nje osnovne ideje prenosa usmenoknjievnog teksta, a to je pripoveda
nje/storytelling.
Posredovanjaslikasvetamediji,umetnostitehnologijauumreenomdru
tvu (Mediated Picture of the World Madia, Art and Technology un Networked
Society) naslov je rada u kome Halima Sofradija analizira izrazite drutvene
promene koje nastaju procesom tehnoloziranja sveta. Slikovni mehanizam
pokree se u digitalnom dobu i preobraava ljudsku predstavu o stvarnosti,
otkrivajuipritomsituacijugdesvetslikapostajeslikasveta.
U radu Umetnost spektakla kao druga realnost (The Art of Spectacle as a

Second Reality) Mileva Pavlovi, Ljiljana Mani i Marija Aleksi analiziraju
komunikacijskeproceseusavremenomdrutvu,otkrivajuidominantanose
aj pasivne zavisnosti recipijenta o medijske sadraje i aktivne uloge medija.
Recipijent se preobraava u anesteziranog konzumenta svega to mu se pre
doavaumedijima.
AleksandraBrakusuapstrakturadacitiraPierreLavy:Javljasenovi
tipumetnika,kojivienepriaprie.Onjearhitetktprostoraukojemseodvi
jajudogaaji,inenjersvetovazamilijardebuduihpria.Onoblikujeuvirtu
elnom.Promatranjeianalizunavedenogautorkaobjedinjujeiusamomnas
lovuradaNovimedijiinoveumetnosti(NewMediaiNewArts).Noviokvirii
potrebenovihtehnologijaomoguavajuipojavunovihoblikaumetnosti.
Znaajperspektivekulturnogidentitetakojizavisioduticajamasmedi
ja,novinarskeeliteiglobalizacije,podnaslovomMasmedijiiperspektivekultur
nogidentitetauglobalnomdrutvu(MassMediaandPerspectiveofCulturalidentity
uglobalnogdruvu),istraujuuraduSandraSokoloviiSandaSantra.Mediji
utiunaukupnesocijalneodnoseudrutvu,ijajestrukturaneminovnogene
risalakulturuinovimenadment,presvegaumasovnimmedijima.
Koilinedostataketabliranihkriterijumanetikeumetnostilijepodsti
e? Paradigma virtuelne stvarnosti kroz prizmu neodreenih i nejasnih
demarkcija, navodi i na druga pitanja: prolazi li netika tek kroz formativni
periodilibitrebalo,ukontekstupromocijeumetnostinainternetu,govoritio
neetici?Odgovorenaovapitanja,izmeuostalih,analizirajuKsenijaMarkovi
iJelenaJ.RvoviuraduNetikapromocijeumetnosti(NethicsPromotionofArt)
Telesnost i virtuelnost (Corporeity and Virtuality) naslov je rada Tatjane

Milivojevi, Violete CvetkovskeOcokolji i Dragane Jovanovi. Analogije,
metafore, simboli, znaenja i spoznaja izranjaju iz neurofiziolokih sistema
260
JELENAJ.RVOVI:
InMediasRes
svihula.Meutim,medijskavirtuelnastvarnostiskljuivojeaudiovizuelna,s
dominacijomvizulenog.Autorkenastojedokuitimogueposlediceredukcije
ulnogiskustvanasamodvadominantnaula:vidiisluh.
Preoblikovanje ljudskog tela s ciljem nadilaenja njegovih prirodnih

mogunosti,postajeinspiracijaiutoiteumetnika.Razlogje,izmeuostalih,
u preispitivanju granica izdrljivosti tela i mogunosti izgradnje mnogostru
kih identiteta u virtuelnoj stvarnosti. O transhumanistikoj umetnikoj slici
svetaukojojjeprirodniovekzamenjenkiborgstrutkturom,debatujeIvana
GreguriuraduNovimedijiikiborgovanotelokaoprostorumetnostitranshumani
zma(NewMediaandCyborgisedBodyasSpaseofTranshumanismArt).
Nada Torlak u radu Novi mediji nova pravila i nova recepcija kulture i
umetnosti(NewMediaNeRulesandNewReceptionofArtandCulture)istrauje
nezaustavljive promene koje donose nove medijske tehnologije, ali kako na
medijskomtakoinaumetnikomplanu,inacelovitudrutvenuscenu.Tele
vizija,internet,mobilnimediji,ipod...deosusvakodnevnicekojamenjanain
proizvodnjeinformacija,njihovudistribucijuinjihovodekodiranje.
Vesna Ivezi u radu Poetska re medij sufijske gnoze (Medium of poetic

Word as Way of transferring Sufi Gnosis) u prvim redovima objanjava da se
sufijska gnoza prouava putem interakcije uiteljovog i uenikovog duha, u
procesuprenosa,uzprie,anegdote,alegoriju,metaforu,muziku,plesipoezi
ju,kaoveomavanogmedija.Autorkaistiedaseporukasufijskepoezijene
moe objasniti racionalnim teoretisanjem, ve da je razumljiva samo onima
kojideleistoiskustvo.
Savremeno drutvo je dovelo do menjanja odnosa prema nastavniku,

koji od propagatora nastavnog procesa postaje pokrata kritikog menjanja,
preuzimajui ulogu kritikog refleksivnog praktiara, navodi Jelena Maksi
moviuraduUlogainternetauistraivakomradunastavnikarefleksivnogprakti
ara(RoleoftheInternetinTeacherReflexivePractitionersResearch).Autorkadis
kutujenesamotemikojunavodiunaslovu,veioprednostimainedostacima
interneta,kroznjegovuuloguupomenutomistraivakomradu.
UticajteorijedrameGustavaFreytagaDobroskrojenihkomadanasavre
menu filmsku dramaturgiju utelovljenu u delu The Writers Journay Christopher
Voglera (The Influence of Gustav Freytas Dramatic Theory of WellTailored Pie
ces on the Modern Film Dramaturgy as Embodied in The Writers Journey by
ChristopherVogler)naslovjeradaukomMarinaMilivojeviMaarevisrauje
odgovorenamnogapitanja.Nekaodnjihsu:Zatojefilmupotrebnastarin
261

ska dramaturgija? Da li to znai da se tehnologije menjaju, ali ne i ljudske

potrebezaprianjemdobre,stareprie?
VesnaMilenkoviiSlaanaStamenkoviuraduPerformansmasmedija:
Evrosongizmeuspektaklaiumetnosti(ThePerformance ofthe MassMedia:Euro
songastheMediaSpectacle)obrazlauidejudasenaprimeruEvrosongamoe
pokazatikakoovajmedijskispektakljednomgodinjepostajeglavniumetni
ki performans za veinu evropskih gledalaca. Svet predstavljen u medijima
krozkojisereflektujusvetendencijedrutvenopolitikogkonteksta,jestesvet
nametnutogtritarazvijenihzemaljainjihovihkultura.
AdrianaSabouraduOtiojesvakkovaljaRamboAmadeus,Evrovizijai
crnogorskiturizam(Anyonewhoisworthsomething,wentawayRamboAmade
us,EurosongandTourisminMontenegro)panjuposveujerazmatranjupesmei
videospotakojipratiovupesmukojaepredstavljatiCrnuGorunatakmie
nju za Pesmu Evrovizije. Pomenuti umetnik se tokom 90ih godina prolog
veka postavio kao snaan protivnik muzikog meinstreama, pa autorka
rasvetljuje njegovo uee na takmienju u odnosu na teorije medija i popu
larnemuzike.
Istraivanjaonovimmedijimainovimumetnostimatako,neizbenoi
oekivano, obuhvataju veliki broj tema, pridajui nekima manji, nekima vei
znaaj.Ipak,autorisunajeeispitivaliznaajiulogukojutehnologijaigrau
drutvenokulturnimpomeranjima,krozuticajnamedijeiumetnost.Urado
vima se, dakle, mogu proitati odgovori na mnoga pitanja, koja istovremeno
motiviuzanekanovaistraivanja,zanekenoveanalizeinekanovapromi
ljanja.NekaodnjihprezentovanasunasledeemMedjunarodnomnaunom
simpozijumu Filozofija medija, koji je odran od 15.do 17. novembra 2013.
godine u Dubrovniku. Zbornik radova posveenih ovog puta temi Mediji i
javnost,trenutnojeupripremi.
JelenaJ.Rvovi,PhDkandidat
262

Prosvjetnirad
PROSVJETNIRAD
Listcrnogorskihprosvjetnih,naunihikulturnihradnika
Zavodzaudbenikeinastavnasredstva,Podgorica
ISSN00331686
UVIJEKSPREMANDAODGOVORIIZAZOVIMAPROSVJETE,
NAUKEIKULTURE
Prosvjetnirad,listcrnogorskihprosvjetnih,naunihikulturnihrad
nika,kojiovegodineobiljeava65godinjicupostojanja,batinitradicijucivi
263

lizacijskih crnogorskih vrhova u razliitim vremenima istorijskog bitisanja

Duklje,Zete,CrneGoreBarskogLjetopisa,MiroslavljevogJevanelja,Okto
ihaprvoglasnikaidrugihdjelaizdobaCrnojevia,BoidaraVukoviaPodgo
rianina, Paltaia i Njegoeve tamparije, Makarija ot rnije Gore i drugih
umjetnika tamparstva, Grlice, Crnogorca... Prosvjetni rad ve vie
decenijadonosiraznovrsneprilogeiznastavneteorijeiprakse,naukeikultu
re. Po optim ocjenama, u itavom periodu svoga postojanja imao je i ima
nemjerljivu ulogu u crnogorskoj prosvjeti, nauci i kulturi, to je rezultiralo i
nagradomOktoih.
PrvicrnogorskipedagokiasopisProsvjetapoelojedaizlaziprije
125godina.IProsvjetniradiProsvjeta,zajednosaostalomcrnogorskom
prosvjetnomperiodikom,imajuosobenomjestoucrnogorskojkulturi,tampi
inauci.
asopisProsvjetaizdavalojeMinistarstvoprosvjeteicrkvenihdjela
KnjaevineCrneGore.Od1889.do1901.godinebilesutriredakcijeitriured
nika (Jovan Pavlovi, tadanji ministar za prosvjetu i crkvene poslove, Jovan
SundeiiJovanLjepava).asopisjeimaokarakterslubeni,struniinauni,
i svojevrsna je hronika crnogorskog obrazovanja krajem 19. vijeka, ostavivi
trajanpeatnaedukacijiitalaca,osobitonastavnikaisvetenika.
Prvi broj Prosvjetnog rada izaao je 15. januara 1949. godine, kao
organ Ministarstva za prosvjetu i kulturu NR CG. Urednici su bili: Danilo
Leki, oko Pejovi, Mihailo uki i Mirko Banjevi. Od januara 1954. do
1956.godineizlazinaCetinju,apotomuTitogradu,kaoliststrukovnihsindi
kata prosvjetnih, kulturnih i naunih radnika Crne Gore. List je publikovan
jednommjeseno,aod1.marta1958.godinepetnaestodnevno.Glavniiodgo
vorniurednicilistabilisu:Radivojeukovi,NikicaVujovi,JakaNovako
vi,Vukaleerkovi,SvetozarPileti,MilivojeMioBrajovi,RadivojeOsto
jiiMirojeVukovi.
Treba spomenuti i Vaspitanje i obrazovanje, asopis za pedagoku

teoriju i praksu, koji veoma uspjeno dvomjeseno izlazi od 1975. godine i
koji,zajednosaProsvjetnimradom,trebaiubuduedabudepredmetade
kvatnepanjedraveusmislustvaranjaprostorazanjihovupunuafirmaciju.
Na proslavi ovih znaajnih jubileja, odgovorni urednik Prosvjetnog

radadrGoranSekulovijerekao:Svijetiistorijanepoinjuodnas.Zahvalju
jemosesvimdosadanjimgeneracijamapregalaca,urednika,novinara,lanovaReda
kcija,Upravnogodbora,stvaralaca,prosvjetnih,kulturnih,naunihidrutvenihrad
nika, saradnika Prosvjetnog rada koji su mu podarili viedecenijski zlatni peat.
264

Prosvjetnirad
Izuzetnojevanodalistsvojimkvalitetomukontinuitetuidaljedoprinosiuspjenom
procesureformiucrnogorskomobrazovanju.Onetouinitinanajboljimoguinain
akobrzo,tano,navrijeme,objektivnoisvestranoinformiesvojeitaoce,prosvjetnu,
naunu,kulturnuiukupnucrnogorskujavnost.Listjeveomadragocjeniupredstav
ljanjupregledanovihsaznanja,dostignuaiiskustavaomodernimtokovimanastavne
teorijeipraksekodnasiusvijetu.
Kroz vie decenija izlaenja list je imao veliku zaslugu za praenje razvoja
crnogorske prosvjete. Mi danas nastojimo da ga osavremenimo, da mu damo duh
dananjeCrneGore,naravno,spajajuisveonotojepozitivnoutradicijisasada
njimevropskimstremljenjima.Utomsmislunatraguviedecenijskihnaporaredakcije
Prosvjetnogradapokuavamodajovieafirmiemosvedjelovecrnogorskeprosvje
te, poev od predkolskog, osnovnokolskog, srednjokolskog, do visokokolskog obra
zovanja,daafirmiemoinekesadrajecrnogorskeukupnekulturne,prosvjetneinau
nesfere,kaotosumladiiantifaizam,inovacijeiistraivanja,inkluzivnoobrazova
nje,obrazovanjeecesaposebnimpotrebamaitd.ImamovelikupodrkuMinistarstva
prosvjetetakodasamsigurandaemo,uprkosekonomskojkriziiuprkossvimteko
ama, i u narednom periodu uspjeti da odgovorimo izazovima crnogorske prosvjete,
naukeikulture.
Odgovorniurednikjeistakaodasuuciljudabudunanivousavreme
nihglobalnihobrazovnihizazovaicrnogorskihukupnihdrutvenihpotreba,
pokrenulistalnipodlistakeijisvijetnaetiristraneidanasjetouCrnoj
Gorijediniknjievnipodlistakzaecusarealnimperspektivamadapreraste
uzasebnupublikacijuidodao:Sposebnompanjompratimonaunotehnoloko
preduzetnikoradnorazvojnoekoloke napore naeg drutva, u kojima se obrazova
njena,kraju,iefektuira,sciljemdaseiCrnaGoranaeukrugurazvijenihiprospe
ritetnihzemalja.Tusuiinformacijeizevropskihievroatlantskihintegracijaupros
vjeti,nauciikulturi,inkluzivnogobrazovanja,kolskogsporta,preduzetnitvaidru
tveneodgovornosti,drutvenogiivotnogstandardaprosvjetara...Gradimoiafirmi
emoipribliavanjeipopularizacijucrnogorskihicivilizacijskihvrijednostiantifai
zma, kreativnosti, inovativnorazvojnog, preduzetnikog, drutveno odgovornog i
naunoistraivakogduha,idejnog,kulturnog,umjetnikog,sportskogisvakogoblika
stvaralatvamladihnaezemlje.Takoe,isvevidoveobrazovanjaikultureeceimla
dihucrnogorskomrasijanjuizcrnogorskogjezika,istorijeigeografijeiuCrnojGorii
iromsvijetasaciljemouvanjacrnogorskognacionalnog,dravnog,jezikogimulti
kulturalnog identiteta. Zbog toga je kulturna misija Prosvjetnog rada izuzetno
potrebnaidragocjena.
265

SlauisesakonstatacijamadrGoranaSekulovia,urednitvoMedijsi
kih dijaloga eli uspjean nastavak zadubinskog puta Prosvjetnog rada, i da
uvijek,kaoidosada,sluinaastprosvjeti,nauciikulturiCrneGore.
Urednitvo
266

Uputstvaautorima;Notestocontributors
Uputstvaautorima
Medijskidijalozijeperiodiniasopiszaistraivanjemedijaidrutva.
lanci dostavljeni redakciji moraju odgovarati profilu asopisa, s naznakom imena i
prezimenaautoraikoautora,naunogzvanja,mjestaradaidunostikojuobavlja,telefonaie
mailadrese.
Pozivamozainteresovaneautorekojieleobjavljivatisvojeradoveuovomasopisuda
ihpoaljunaadresuredakcijepremauputstvimakojaslijede.lanakobimanevieod12strani
ca,veliinaslova11pt,ukljuujuiproredestabelama,graficima,emamaidrugimilustracija
ma,dostavljaseredakcijiprekoEmailaoznaenihuimpressumu,napisanuprogramuMicro
softWord,bezpreloma.
Zaobjavljivanjerukopisaveegobimapotrebnajesaglasnostglavnogurednika.Slike,
grafikeiostaleprilogetrebaobiljeitiidostavitikaoposebnedatoteke,iliutekstu,alinesmiju
prelazitiformatasopisasamarginama.
Autorlankasnosiodgovornostzatanostnavedenihpodataka,injenica,citataidru
gihinformacija.Redakcijamoeobjavitilankezbogdiskusije,iakoseneslaesgleditemauto
ra.
Poeljnojedaradsaprilozimabudenapisannaengleskomjeziku.Fusnotetrebakori
stitiunajmanjojmoguojmjeri,samozaneophodnaobjanjenja,uzkontinuiranonumerisanje
arapskimbrojevima.
Struktururadatrebadaine:naslovrada,apstrakt,kljunerijei,uvod,podnaslovi,za
kljuakiliteratura(spisakabecednimredompoprezimenuautora,apodaciodjelumorajusa
dratiiizdavaa,mjestoigodinuizdanja).Radsemoestrukturiratiinasljedeinain:uvod,
polazita(hipoteze),rjeenja,diskusija,zakljuakiliteratura.
Radovipoznatihautorapopozivusenerecenziraju.
Dostavljanjeradanaojredakcijipodrazumijevaodgovornostautoradaistinijeveob
javljen,nitijeupostupkurazmatranjazaobjavljivanje.
Redakcija zadrava pravo da ne razmatra radove koji ne ispunjavaju uslove iz ovog
uputstva.
Autordobijabesplatanprimjerakasopisaukojemjenjegovradobjavljen.
267

Notestocontributors
Mediadialoquesisaperiodicaljournalforresearchingmediaendsociety.
ArticlessubmittedtotheEditorialBoardshouldcoverthejournalssubjectarea,besig
nedbytheauthor(coauthors)withforenameandsurname,scientificgrade,affiliationandposi
tionheld,telephoneandemailaddress.Wekindlyinviteinterestedauthorswhowishtopu
blishtheirworkinthisperiodical,toforwardtheirmaterialtotheEditorialStaffaccordingto
thefollowinginstructions.
Thearticleofnomorethan12pages,fontsize11pt,includinglinespacing,accompa
niedbytables,diagrams,chartsandotherillustrations,maybesenttotheEditorialBoardbye
mailmarkedinimpressum,writteninMicrosoftWord,withoutmakingupinpages.Forlong
article,agreementofeditorinchiefisneeded.Pictures,graphicsandotherattachmentsshould
bemarkedandsentasseparatefile,orintext,andmustnotexceedthejournalformatwithmar
gins.
Theauthorisresponsibleforensuringtheauthenticityofdata,facts,quotationsand
otherinformation.TheEditorialBoardsmaypublisharticlesfordiscussion,withoutnecessarily
sharingtheauthorsviews.
ItisdesirablethatarticlewithattachmentsbewrittenonEnglish.Footnotesshouldbe
usedassparinglyaspossible,andonlyforthenecessaryexplanations,withthecontinuoususe
ofArabicnumbers.
The structure of article should be: title of article, abstract, key words, introduction,
subtitles,conclusionandbibliography(listedinalphabeticalorderofsurnamesofauthorsand
containing information on the publisher, place and year of publication). Articles can also be
structuredinthefollowingway:introduction,assumptions(hypotheses),solutions,discussion,
conclusionandbibliography.
Articlesofinvitedrenownedauthorswillnotbereviewed.
Itistheauthorsresponsibilitytoensurethatthesubmittedarticlehasnotbeenpublis
hedearlierandthatitisnotunderconsiderationforpublicationelsewhere.Editorialstaffreta
instherightnottoinspectarticleswhichdonotfulfilltheconditionsfromthisguide.
Theauthorreceivesacomplementarycopyoftheperiodicalinwhichhisarticleispu
blished.
268

Uputstvaautorima;Notestocontributors
OBAVJETENJE
Meunarodninauniskup
VIICRNOGORSKIMEDIJSKIDIJALOZI
odraeseod1618.maja2014.godineuBudvi
Tema:Nezavisnonovinarstvoizmeumitairealnosti
Zainteresovaniautorisvojeradovemoguslati
najkasnijedo31.03.2014.godine
naemailadrese:
rookie@tcom.me
medijskidijalozi@gmail.com
Prijavniformularisvepotrebneinformacijeoskupu
moetenainasajtu
www.medijskidijalozi.wordpress.com
Radovikojibuduprihvaenizaizlaganje
nanaunomskupuVIIcrnogorskimedijskidijalozi,
ikojistignudopredvienogroka
bieobjavljeniu19.brojuasopisaMedijskidijalozi.
269

OvajbrojasopisaMedijskidijalozijesufinansiralo
MinistrastvoKultureCrneGore
270

Medijski Dijalozi BR 18 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Medijski Dijalozi BR 18 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MEDIJSKIDIJALOZI

Tema: Uloga i znaaj medija za promovisanje i potovanje manjinskih

ner (Cigojner); danski: Sigjner (Sigejner); litvanski: igonai (igonai);

Porijeklo ciganskog imena trailo se i kod indijskog plemena angar,

Veina Roma govori neku od varijanti romskog jezika. Analiza rom

Pria o Ciganima, vie na: http://e-zanimljivosti.weebly.com/3/post/2013/08/pria-o-ciganima.html

Pria o Ciganima, 13. avgist 2013, vie na: http://e-zanimljivosti.weebly.com/3/post/2013/08/pria-ociganima.html

Romi koji uvaju svoju tradiciju, ukljuujui obnovu muzikih instrumenata.

Imajui u vidu da Kurdsko pitanje nije samo turski, ve regionalni

Vie na: http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B8

Baski su narod koji ivi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog

A.D. Smith (1998), Nacionalni identiteti, Biblioteka XX Vek, Beograd;

Nakon Frankove smrti 1975, panija je pretvorena u demokratsku

T. Ini (1982), Savremena panija, Nolit, Beograd;

U prethodnom tekstu su navedena nekolika primjera, naroda koji su,

Ujguri, turanski narod koji preteno ivi u zapadnom dijelu Kine, u

Vlasi je naziv za vlahofono autohtono stanovnitvo u istonoj Srbiji

Torbei (Makedonci muslimani) su etnika grupa Makedonaca vrlo

Pomaci (bug. ) ili Muslimanski Bugari (bug.

Ainu je veoma mala etnika populacija, narod, koja u malom broju

Zajednica Vlaha Srbije, http://www.zajednicavlahasrbije.com/

ih jo na prostoru Rusije: na Sahalinu, Kurilskim ostrvima i Kamatki. Ainu

Burjati su potomci mongolskotatarskih osvajaa iz 13 vijeka. Ova

Laponci (Saami) su ugrofinski narod, koji preteno ivi u Norvekoj

Masaai (Masai, Masaji) je narod istonosudanske porodice naroda

The Ainu people, http://www.ainu-museum.or.jp/en/study/eng01.html

Ovo su samo neke od brojnih etnikih grupa i naroda, sa svojim kul

Blagojevi, B. () Etnoregionalizam u Evropi, Beograd: Globus, Srpsko

Muji, M.A. (1953) Poloaj Cigana u junoslovenskim zemljama pod

Newman, S. (1996), Ethnoregional Conflict in Democracies, Westport:

Tanaskovi, D. (2010), Neoosmanizam povratak Turske na Balkan, Beo

Viorel, A. (2004). The Roma in Romanian History. Budapest: Central

in one part of Rumelia (the European part of the Ottoman Empire)

Istorijski materijal o pojavi i o prolosti Cigana u junoslovenskim

U okviru redovnog i sistematskog popisivanja stanovnitva Osman

Po tvrenju Halila Inaldika i M. Sertoglua, Cigani su imali svoju

Masovniji dolazak Cigana (ili kako ih danas nazivamo Romima) na

Muji A. M. (1953), Poloaj Cigana u jugoslovenskim zemljama pod

Petrovi. (1976),Drutvenipoloaj Ciganau nekim jugoslovenskim

Petrovi . (1975), Cigani u srednjovekovnom Dubrovniku, Zbornik

Zirojevi O. (1976), Cigani u Srbiji od dolaska Turaka do kraja XVI

Apstrakt: O Romima poslednjih godina sve vie se bavi i nauna i

Abstract: Roma has increasingly been engaged in the scientific and

O Romima poslednjih godina sve vie se bavi i nauna i struna jav

Nepoznanica koja je postojala oko dolaska Roma na prostore Evrope

nije bilo ovakve pokretljivosti i volje za opstankom Romi bi sigurno nestali

kako provjeriti da li su Egipani i, uopte, pravi hriani?). Ovi nomadi su

Usprkos tekoama ekonomskog karaktera,proces ukljuenja Roma

Progon romskih nomadskih grupa u evropskim zemljama uveliko se

Trenutni broj Roma u pojedinim evropskim zemljama upuuje na zakljuak

Romi su se u nekim crnogorskim gradovima veemancipovali i inte

Romi su narod s skromnim kulturnim nasleem. Na njihovom jeziku

vrstu animoziteta i predrasuda te prave distance kako u ivotnom prostoru,

Vrlo je moguno da vei zbog svog egzotinog izgleda i plemenskog

U samom nainu ivota Roma svakako su postojale psiholoke i eko

Zdravorazumsko razmiljanje vodi zakljuku da su Romi morali biti

Osnovna uloga zapoljavanja se sastoji u borbi protiv siromatva i

Interno raseljena lica, koja su pripadnici RAE populacije su posebno

radnommjestu islino. Naroito izraena visoka stopa nezaposlenosti meu

Mnogi Romi nemaju elementarno obrazovanje, dravljanstvo, ivi u

Arkadii, Totsyn (2009), National Human Development Report 2009 Mon

Ivanovi, Zdravko (1979), Gradovi komunalni centri, Beograd: Geograf

Kalember, Dragica (1984), Kolektivna osuda skitnikog naroda