Professional Documents
Culture Documents
Diferencijalna Zaštita Transformatora MAICOM Alstom PDF
Diferencijalna Zaštita Transformatora MAICOM Alstom PDF
Kandidat:
Novica Vodoplav 69/10-C
Mentor:
Mr Dragan Brajovi dipl.in.el.
aak 2013.
1
SADRAJ
1.
2.
2.1.
2.1.1.
2.1.2
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.5.1.
2.6.
2.7.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
4.
4.1.
4.2.
5.
5.1.
5.2.
6.
6.1.
6.1.1.
6.1.2.
6.1.3.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.
6.2.3.
6.2.4.
6.3.
6.3.1.
Spisak slika
Spisak tabela
Uvod
Kvarovi kod transformatora
Kvarovi namotaja
Sprega namotaja u zvezdu sa neutralnom takom uzemljenom preko
impedanse
Namotaj spregnut u trougao
Kvarovi na magnetnom jezgru
Kvarovi na kotlu
Spoljanji uticaji
Magneenje
Harmonijski sadraj struje magneenja
Zagrevanje transformatora
Zatita transformatora-pregled
Uzroci pojave diferencijalne struje u normalnim radnim reimima
Ukljuenje transformatora
Prepobuenost transformatora
Zasienje strujnih transformatora
Optiki strujni senzori
Metode za raspoznavanje unutranjih kvarova od normalnih radnih reima
transformatora praenih pojavom diferencijlne struje
Metode bazirane na prisustvu viih harmonika u struji
Diferencijalna zatita
Princip rada diferencijalne zatite
Specifinosti fazne diferencijalne zatite transformatora
Meutransformatori za diferencijalnu zatitu
Primena meutransformatora
Izbor meutransformatora
Diferencijalna zatita transformatora T1 110/10 kV, TS KRALJEVO 5
Podaci o transformatoru 110/10,5 kV TS KRALJEVO 5
Tehniki opis trafostanice
Uzemljenje zvezdita 110 i 10 kV
Parametri transformatora T1
Mikroprocesorski relej MiCOM P642
Funkcije zatite
Opte funkcije releja
Izgled prednje ploe i nain povezivanja
Tehniki podaci
Opis zatitnih funkcija releja MiCOM P642
Konfiguracija sistema
Str.
5
7
8
9
10
10
12
13
13
14
15
17
17
18
19
19
24
26
27
28
28
29
29
31
33
33
34
38
38
38
39
39
40
41
42
42
45
46
46
3
6.3.2.
6.3.3.
6.3.4.
6.4.
6.4.1.
6.4.2.
7.
8.
Diferencijalna zatita
Stabilizacija diferencijalne zatite tokom magneenja
Kombinovanje diferencijalne i ograniene zemljospojne zatite
Proraun
Izbor strujnih i naponskih mernih transformatora
Diferencijalna zatita
Zakljuak
Literatura
47
56
58
63
63
64
69
70
SPISAK SLIKA
Oznaka
Naziv slike
Str.
Slika 2.1.
Slika 2.2.
9
11
Slika 2.3.
Slika 2.4.
Slika 2.5.
Slika 3.1.
Slika 3.2.
Slika 3.3.
Slika 3.4.
Slika 3.5.
Slika 3.6.
Slika 3.7.
Slika 3.8.
Slika 4.1.
Slika 4.2.
Slika 6.1.
Slika 6.2.
Slika 6.3.
Slika 6.4.
Slika 6.5.
Slika .6.6.
Slika 6.7.
Slika 6.8.
Slika 6.9.
Slika 6.10.
Slika 6.11.
Slika 6.12.
Slika 6.13.
Slika 6.14.
Slika 6.15
11
13
16
20
21
22
23
24
24
25
26
29
31
41
42
44
47
48
51
52
53
57
59
59
60
61
61
62
5
Slika 6.16
Slika 6.17.
63
65
SPISAK TABELA
Oznaka
Naziv tabele
Str.
Tabela 2.1.
Tabela 2.2.
Tabela 5.1.
Tabela 6.1.
Tabela 6.2.
Tabela 6.3.
Tabela 6.4.
14
18
35
40
45
46
49
Tabela 6.5.
Tabela 6.6.
Tabela 6.7.
Tabela 6.8.
54
55
57
58
1.UVOD
Poetak korienja elektrine energije bio je gotovo iskljuivo sveden na rasvetu,
uslovljavao je niska optereenja mree, a stim i male snage elektrana. iroke mogunosti
primene elektrine energije u svakodnevnom ivotu, uz itav niz prednosti nad ostalim oblicima
energije, nametnule su veoma brz i irok razvoj proizvodnje razliitih potroaa koji su korieni
za poboljanje uslova ivota i rada. Sa poveanjem potronje elektrine energije dolo je i do
poveanog optereenja elektroenergetskog sistema, a samim tim i do poveanja i poboljavanja
zatite samog sistema. Zadatak zatite u elektroenergetskom sistemu (S) je veliki jer se od
njenog pravilnog izbora i podeavanja oekuje pouzdan rad koji e obezbediti sigurno i brzo
iskljuenje kod kvara. Za razliku od ostale elektroenergetske opreme, relejna zatita je due
vreme neaktivna (pasivna), ali kod nastalog poremeaja u S-u, treba da brzo i pouzdano
iskljui tieni objekat. Da bi ispunila ovaj zahtev, relejna zatita mora precizno da izmeri i
uporedi zadatu veliinu i prema izvrenom vremenskom podeavanju deluje na iskljuenje
prekidaa. Relejnoj zatiti energetskog transformatora (-), daje se poseban znaaj kao veoma
vanom i po ceni znaajnom elementu S-. Poto trokovi vezani za popravku transformatora
mogu biti veoma visoki, neophodno je da zatita reaguje to pre ime bi se minimilizovala teta.
Zbog toga se pred ureaje za zatitu transformatora postavljaju visoki zahtevi koji
podrazumevaju pouzdanost (reagovanje na sve kvarove), sigurnost (da nema lanih odnosno
pogrenih reagovanja) i veliku brzinu, odnosno kratko vreme otklanjanja kvara. Izolacija -a je
izloena elektrinim naprezanjima koja nastaju kod pojave atmosferskih i pogonskih prenapona u
mrei. Kod pojave kvarova u mrei, dolazi do znaajnih poveanja struja ET, pa je to jo vei
razlog za brzo iskljuenje iz S-. Relejna zatita uvek aktivira prekidae. Najkrae vreme
iskljuenja kvara je sopstveno vreme reagovanja prekidaa. Kod brzih prekidaa ono je oko 0.06
s, odnosno oko tri periode. Zato relejna zatita ne moe da zatiti od pojava koje su bre od
prekidaa a takve pojave su atmosferski i pogonski prenaponi i velike dinamike sile izazvane
udarnim strujama. Za zatitu od prenapona koriste se odvodnici prenapona, i vri se pravilno
dimenzionisanje izolacije. Od dinamikih sila nema zatite, oprema mora biti dimenzionisana
tako da ih moe podneti. U ovom radu bie proueni problem vezani za diferencijalnu zatitu
transformatora kao i zatitna funkcija mikroprocesorskih releja za zatitu transformatora.
Izvoenje i proraun zatite bie objanjeno na primeru zatite transformatora T1 110/10 kV, TS
Kraljevo 5 , primenom mikroprocesorskog releja MiCOM P642.
10
Slika 2.3. Struja zemljospoja kod namotaja sa direktno uzemljenom neutralnom takom
11
Meufazni kvarovi
Meufazni kvarovi u samom transformatoru su relativno retki, ako se takvi kvarovi i dese, dolazi
do znaajnog porasta struje slino kao i kod struja zemljospoja.
Meuzavojni kvarovi
Na transformatorima niskog napona, kvarovi na meuzavojnoj izolaciji su posledica mehanikog
delovanja na namotaj uzrokovana spoljanjim kratkim spojevima koji slabe izolaciju, ili
postojanjem vlage u trafo ulju ( ako postoji ).
Transformatori visokog napona vezani za nadzemne prenosne vodove, izloeni su naponskim
talasima velike strmine ela, nastalih atmosferskim pranjenjima, kvarovima ili sklopnim
operacijama. Prenaponski talas koji putuje vodom, koji moe biti vie puta vei od naznaenog
napona voda, koncentrisae se na krajnjem zavojku namotaja zbog visoke dominatne uestanosti
ela talasa. To dovodi do pojave napona koji moe biti i 20 puta vei od naznaenog.
Meuzavojna izolacija krajnjih zavojaka se izlae dodatnom naprezanju, i moe rasti do vrednosti
izolacije prema zemlji, ija je vrednost relativno velika. Preskoci izmeu zavojaka su tada vrlo
verovatni. Postojanje i odravanje ovakvog kvara, ako se ne otkrije u najranijoj fazi, moe da
uniti tragove postojanja kvara.
Kratak spoj nekoliko zavojaka namotaja e uzrokovati veliko poveanje struje kvara, ali e struje
na pojedinim fazama biti veoma male, zbog velikog odnosa ukupnog broja zavojaka namotaja i
broja zavojaka u kratkom spoju.
Grafik na slici 2.4. prikazuje odgovarajue podatke za tipian transformator sa impedansom od
3.25% sa kratkospojenim zavojcima simetrino rasporeeniim oko centra namotaja.
12
13
2.4.Spoljanji uticaji
Pri spoljanim uticajima transformator je izloen naprezanjima, iako na njemu samom nepostoji
kvar. U takvim situacijama od zatite se zahteva da reaguje signalizacijom ili iskljuenjem
transformatora pre nego to doe do kvara, ili do znatnog snienja ivotnog veka izolacije.
Uzroci naprezanja transformatora su:
preoptereenje
kvarovi u sistemu
prenapon
smanjena uestanost u sistemu
Preoptereenje
Preoptereenje uzrokuje poveanje gubitka u bakru i postepeno poveanje temperature.
Preoptereenje se moe dozvoliti u ogranienom vremenskim periodima, i preporuke za uljne
transformatore su date u IEC 60354.
Vremenska konstanta transformatora sa prirodnim hraenjem se kree izmeu 2.5 i 5 sati. Kraa
vremenska konstanta se primenjuje kod transformatora sa prinudnim hlaenjem.
Kvarovi u sistemu
Krakti spojevi na vodovima izazivaju relativno jako zagrevanje izvorinih transformatora, gubici
u bakru rastu proporcionalno sa kvadratom struje kvara. Tipino vreme trajanja struja spoljnih
kratkih spojeva koje transformator moe da podnese bez oteenja, kada je struja ograniena
samo sopstvenom reaktansom prikazana je u tabeli 2.1. IEC 60076 donosi dalja uputstva vezana
za nivoe podnosive struje kratkog spoja.
Maksimalno mehaniko naprezanje namotaj doivaljava tokom prve periode struje kvara.
Izbegavanje oteenja je stvar konstrukcije transformatora.
Tipina trajanja struja kratkih spojeva koje transformator moe da izdri bez oteenja data su u
tabeli 2.1.
Transformatorska
Reaktansa %
6
5
6
7
Struja kvara
Dozvoljeno trajanje struja ks u
(vea u odnosu na nominalnu) sekundama
25
2
20
2
16,6
2
14,2
2
Tabela 2.1. Transformatorski nivo izdrivosti kvara
14
Prenaponi
Prenapon je vei napon od nominalnog (to je opasno pogonsko stanje). Rasklopna postrojenja su
graena da mogu izdrati odreena naponska naprezanja, ali nemogue je spreiti pojavu
prenapona veih od onih koje mogu izdati transformatori i izolatori. Zato treba smanjiti te
napone pre ulaska u tieni objekat. Da bi se to postiglo treba izviti koordinaciju izolacije u
postrojenju to jest, izolovanje pojedinih delova opreme za razliite izolacione nivoe.
Prenaponi imaju dvojako poreklo:
tranzijentni prenaponski talasi
prenaponski talasi industrijske uestanosti
Tranzijentni prenaponski talasi nastaju zbog kvarova, manipulacija i mogu biti atmosferskog
porekla, oni izazivaju kavrove izmeu zavojaka. Ovi prenaponi se ograniavaju pomou iskrita
ili odvodnika prenapona koji su vezani jednim krajem na visokonaponske prikljuke, a drugim
krajem na uzemljivae i sastoje se od redno vezanih kratkih iskrita i nelinearnog otpornika.
Odvodnik prenenapona, za razliku od iskrita, ima tu prednost da prekida provoenje struje,
poto se prenaponski talas isprazni kroz njega, obezbeujui dalji nesmetan pogon
transformatora.
Prenaponi industrijske uestanosti izazivaju kako poveanje naprezanja izolacije tako i
propcionalno poveanje fluksa. Kao posledica toga, kasnije dolazi od poveanja gubitaka u
gvou, i neproporcionalno velike struje magneenja. Dalji, tok fluksa skree sa laminatnog
jezgra prema ostalim metalnim delovima. Zavrtnjevi koji uvruju jezgro, koji normalno nose
veoma mali deo fluksa, sada mogu biti optereeni sa velikom koliinom, skrenutom sa
visokozasienih delova jezgra. To dovodi do veoma velikog poveanja temperature zavrtnjeva,
to moe dovesti do unitavanja njihove izolacije i oteenja izolacije namotaja ako se takvo
stanje dalje nastavi.
Smanjenje uestanosti
Smanjenje uestanosti utie na smanjenje gustine fluksa, slino kao i kod uticaja prenapona.
Transformator moe raditi sa odreenom veliinom prenapona i sa odgovarajuim poveanjem
uestanosti, ali pogon se ne moe odvijati pod snienom uestanou. Pogon se ne moe odvijati
ako odnos napona i uestanosti, izraen u relativnim jedinicama, prevazilazi neku malu vrednost,
na primer V/f = 1.1. Ako su transformatori predvieni za rad pod povienim naponima, za baznu
vrednost napona treba uzeti onu najveu za koju je transformator projektovan.
2.5.Magneenje
Pojava magneenja je prelazna pojava koja se deava u prvim trenucima stavljanja transformatora
pod napon. To nije nikakvo stanje kvara, tako da zatita ne treba da deluje tokom tog prelaznog
procesa.Na slici 2.5. je prkazano magneenje transformatora.
15
Zatita
Diferencijalna, prekostrujna I
Diferencijalna, prekostrujna
Diferencijalna
Kombinacija diferencijalne i ograniene
zemljoslojne
Diferencijalna, buholc
Diferencijalna, buholc
Diferencijalna, buholc,
kotlovska
Poveana indukcija
Preoptereenje
Termika
Tabela 2.2.Transformatorski kvarovi / zatita
18
Transformatori napajani iz snanije mree imaju vee struje ukljuenja. Otpor izmeu
ekvivalentnog izvora i posmatrane grane magneenja odreuje priguenje struje. Zbog toga
transformatori locirani blie generatorskim vorovima imaju due trajanje struje ukljuenja.
Magnetni udar transformatora je vei kada je gustina fluksa zasienja odnosno magnetna
indukcija zasienja manje vrednosti. Projektanti obino rade sa magnetnim indukcijama 1,5-1,75
tesla. Transformatori koji rade to blie pomenutim vrednostima imaju manju struju ukljuenja.
Vea vrednost remanentnog fluksa uzrokuje veu struju magneenja pri ukljuenju. Vrednost
remanentne gustine fluksa obino ima vrednosti 1,3-1,7 tesla. Najvie vrednosti struje ukljuenja
se dogaaju kada se transformator ukljuuje u trenutku prolaska napona napajanja kroz nulu a
kada novonastali fluks ima isti smer kao remanentni fluks jezgra. Uopte, magnituda struje
magneenja pri ukljuenju je sluajan faktor i zavisi od trenutne vrednosti sinusoidalnog napona
na koji se prikljuuje kao i od znaka i vrednosti zaostalog fluksa. Obino svakih 5-6 energizacija
transformatora rezltuje znajno velike vrednosti struje ukljuenja.
Popreni presek oblasti izmeu jezgra transformatora i namotaja koji se energizuje takoe utie
na maksimum struje magneenja pri ukljuenju. Naime, uoeno je da se vie vrednosti ove struje
(10-20 puta vea od nazivne) javljaju kada se prvo energizuje unutranji namotaj, blii jezgru.
Kad se na napajanje prvo prikljuuje spoljanji namotaj ove vrednosti su znatno manje (5-10 puta
vee od nazivnih). Kako se blie jezgru obino stavlja namot nieg napona, energizacija
nienaponske strane transformatora uzrokuje vee struje ukljuenja.
Neki trasnsformatori mogu biti opremljeni specijalnim prekidaem koji omoguava ukljuenje
preko odreene otpornosti koja smanjuje magnitudu struje ukljuenja i ubrzava njeno opadanje,
to moe da olaka zahteve postavljene diferencijalnoj zatiti.
Pretpostavimo idealizovani oblik struje magneenja pri ukljuenju transformatora prikazan na
slici 3.1. da bi smo izraunali njen frekventni spektar. Koristiemo ugao kao parametar.
1
+1
sin
(3.1.)
20
21
Zbog velike i sporo opadajue DC komponente struja magneenja pri ukljuenju transformatora
moe da izazove zasienje strujnih transformatora ak i kada je magnituda ove struje prilino
niska. Kada se nalazi u zasienju strujni transformator uzrokuje odreeno izoblienje sekundarne
struje to moe da smanji sadraj drugog harmonika.
Kada se blii vanjski kvar iskljui odgovarajuim relejem i pripadajuim prekidaem napon na
prikljucima transformatora se vraa na normalan naponski nivo. Ovako stvoreni uslovi su slini
energizaciji transformatora i mogu dovesti do pojave struje magneenja. Meutim, dva faktora
ine ovu situaciju drugaijom:
korak promene napona je obino mnogo manji nego tokom ukljuenja transformatora osim kod
pojave i otklanjanja bliskog trofaznog kratkog spoja kada se situacija podudara sa ukljuenjem
transformatora,
obino tokom vanjskog kvara nema znaajne neusaglaenosti fluksa, te je verovatnoa pojave
ozbiljnog zasienja jezgra transformatora mala.
22
Slika 3.4. pokazuje jo jedan sluaj u kome moe da se javi struja magneenja.
Slika 3.4. Pojava struje magneenja used ukljuenja transformatora u paralelnom radu
23
Periodi
Slika 3.6. Tipian izgled struje magneenja prepobuenog transformatora
24
Prepobuenost je tipian sluaj tzv. naizmeninog zasienja jezgra koje je praeno prisustvom
neparnih harmonika u struji magneenja transformatora. Izgled ovakve struje i sadraj viih
harmonika u njoj dati su na slikama 3.6. i 3.7.
Nazivna struja
Struja magneenja
e reagovati, ali budui da oni mogu unititi transformator za samo nekoliko sekundi, brzo
reagovanje, koje je osnovna prednost diferencijalnog releja, je poeljno.
Ako bi se u delu procentualne karakteristike gde je relej blokiran javio kvar na transformatoru da
bi relej reagovao potrebno je da uee 5. harmonika opadne ispod postavljenog praga. Ovo se
obino i deava iz dva razloga: smanjene pobude tj. napona i poveanja struje osnovnog
harmonika usled struje kvara.
Posmatrano iz ugla diferencijalne zatite, zasienje strujnih transformatora ima dvostruki efekat:
1. za spoljanje kvarove rezultujua diferencijalna struja moe izazvati neeljeno reagovanje
releja,
2. za unutranje kvarove harmonici koji nastaju used zasienja strujnih transformatora mogu
odgoditi delovanje diferencijalnih releja koji imaju blokiranje svog rada zasnovano na prisustvu
viih harmonika.
Glavne karakteristike zasienja strujnih transformatora su:
strujni transformatori "verno" preslikavaju primarnu struju odreeno vrijeme nakon nastanka
kvara, pre nego to uu u zasienje, a to vreme je tipino jednu do dve periode,
najgore zasienje strujnih transformatora nastaje used DC komponente primarne struje, u kom
sluaju sekundarna struja moe imati DC komponentu, parne i neparne harmonike,
nakon iezavanja DC komponente ostaje samo AC zasienje, karakterisano prisustvom
neparnih harmonika u sekundarnoj struji.
Periodi
Slika 3.8. Sekundarna struja i vii harmonici u njoj za sluaj tipinog naizmjeninog zasienja
strujnog transformatora
26
27
28
ST2
(4.1.)
ili kvara van tiene zone struje na oba kraja su iste te je diferencijalna struja releja jednaka nuli.
Ako se pojavi kvar izmeu strujnih transformatora ST1 i ST2 ove struje su razliite i javlja se
znaajna diferencijalna struja koja izaziva reagovanja releja.
U realnim situacijama diferencijalna struja nije jednaka nuli, ve i u normalnim radnim reimima
postoji neka struja debalansa. Ona se javlja used nesavrenosti strujnih transformatora i
nejednakosti njihovih karakteristika, kao i niza drugih faktora. Relej ne sme da reaguje za ovu
struju debalansa, pa se postavlja prag osetljivosti, odnosno minimalna struja ispod koje relej ne
reaguje (Imin na slici 4.2.).
Struja debalansa raste sa porastom struje kroz strujne transformatore tako da diferencijalna struja
brzo nadvisuje ovaj prag. Da bi se izbeglo neeljeno reagovanje u ovom sluaju pristupilo se
upotrebi strujnih stabilizovanih diferencijalnih releja. Tradicionalna reenja strujnih
stabilizovanih releja imali su, pored radnog, i stabilizaciono kolo (namotaj ili most, u zavisnosti
od realizacije) i radili su na principu strujne vage: radna struja tei da aktivira a stabilizaciona da
blokira relej.
U numerikim relejima diferencijalna i stabilizaciona struja formiraju se softverski kao odreena
kombinacija ulaznih struja. Struja stabilizacije (eng. restraining current) obino je data jednim od
sledeih izraza:
= 1 2
(4.2.)
= 1 + 2
(4.3.)
= 1 , 2
(4.4.)
Relej e reagovati ako je diferencijalna struja vea od odreenog procenta stabilizacione struje tj.
ako je
(4.5.)
Na ovaj nain se dobija procentualna strujna zatita (eng. percentage current protection).
Karakteristika Idif=f(IS) data je na slici 4.2.
30
Idif
nagibom
Oblast reagovanja
Karakteristika sa
Oblast blokiranja
Imin
InT
Is
(4.6.)
gde je skalarni prenosni odnos transformatora. Ulazne struje fazne diferencijalne zatite u
normalnim radnim reimima su po modulu jednake samo ako su primarne nominalne struje
glavnih strujnih transformatora jednake nominalnim strujama primara i sekundara energetskog
transformatora. Poto su primarne struje strujnih transformatora standardizovane moe doi do
pojave struje debalansa. Njeno nepovoljno dejstvo eliminie procentualna karakteristika. Kod
transformatora sa = podeavanjem na 30% od , a kod regulacionih
transformatora, kod kojih je , na 3540% od .
Kod sprege energetskog transformatora razliite od Yy0 struje primara i sekundara nisu u fazi.
Pre dovoenja u diferencijalni relej, zbog prethodno navedenih razloga, potrebno je prilagoditi
sekundarne struje glavnih strujnih transformatora. Kod analognih izvedbi faznih diferencijalnih
zatita ovo prilagoenje vre strujni meutransformatori. Neke varijante statike fazne
diferencijalne zatite transformatora kao ulazni podatak koriste kompleksni prenosni odnos. Na
releju postoje preklopnici koji se stavljaju u odreeni poloaj zavisno od sprege i sprenog broja
energetskog transformatora, te ne zahtevaju upotrebu strujnih meutransformatora. Digitalna
fazna diferencijalna zatita takoe ne zahteva upotrebu strujnih meutransformatora, jer se u
odgovarajuim algoritmima uzimaju u obzir kompleksni prenosni odnos energetskog
transformatora i prenosni odnosi glavnih strujnih transformatora.
Postoje jo neke specifinosti vezane za zatitu energetskih transformatora:
struja magneenja izazvana tranzijentnim pojavama u transformaturu, koja nastaje u sluaju
ukljuenja transformatora, skoka napona nakon otklanjanja kvara u mrei ili nakon ukljuenja
transformatora u paralelnom radu,
prepobuenost transformatora,
zasienje strujnih transformatora koje nastupa prilikom kvarova van tiene zone sa velikom
strujom kvara.
Razlikovanje struja unutranjih kvarova od diferencijalnih struja izazvanih strujom magneenja
usled nekog od nabrojanih stanja predstavlja veoma kompleksan problem.
32
Postoji jo jedan problem kod primene diferencijalne zatite. Pri ukljuenju transformatora moe
da doe do delovanja zatitom usled velikih struja magnetizacije. Kod starijih konstrukcija
diferencijalnih zatita ovaj problem se reava blokadom zatite u kratkom periodu nakon
ukljuenja.
To reenje nije u potpunosti zadovoijavajue, jer nije reen problem ako nastane i kratak spoj pri
ukljuienju. Takav kratak spoj se elimtnie tek nakon isteka blokade zatite, to u nekim
sluajevima moe biti isuvie dugo vreme. Da bi se prevaziao ovaj problem, kod novijih
konstrukcija zatite za detekciju prelaznih procesa pri ukjuenju se koriste harmonici struje
magnetizacije. Ako ovi harmonici imaju intenzitet vei od zadatog, blokira se rad zatite za
vreme trajanja procesa ukljuenja. Ako bi se pri ukljuenju dogodio kratak spoj, diferencijalna
zatita bi se odmah deblokirala I njom bi se delovalo.
kod glavnog strujnog transformatora GT1. Prema tome, nema faznog pomeraja izmeu struja
koje ulaze u relej u direktnom reimu.
tieni
transformator
Yy0
Yy5
Yd5
Yd11
Dy5
Dy11
Dd0
Dd5
MT1
MT2
Yd5
Yd5
Yd5
Yd11
Yy0
Yy0
Yy0
Yy0
Yd5
Yd11
Yy0
Yy0
Yd7
Yd1
Yy0
Yy6
tienoj zoni, jer kroz diferencijalni namotaj protie inverzna i direktna komponenta
struje.
5) Ukoliko je pripadajui namotaj tienog transformatora spojen u trougao,sekundarni
namotaj meutransformatora moze biti vezan bilo u trougao ili u zvezdu, prema zahtevu
za faznim prilagoenjem sekundarnih struja.
6) Grupa spoja meutransformatora treba da je rakva da sekundarne struje
meutransformatora koje ulaze u diferencijalni relej imaju isti fazni poloaj(za svaku fazu
posebno.
Kada je izabrana sprega i satni broj meutransformatora, potrebno je odrediti i njihov prenosni
odnos. I kod obinih i kod regulacionih transformatora, izbor prenosnog odnosa
meutransformatora se vri za srednji polozaj regulacione sklopke kojom se menja prenosni
odnos. Prenosni odnos meutransformatora se izraunava na osnovu sledeeg izraza:
i1
i2
S
3 U p
k sp i r
(5.1.)
gde je:
i1 , i2 - struje primarne, odnosno, sekundarne strane meutransformatora (primama strana je uvek
ona strana koja je vezana za glavne strujne transformatore,
S - nominalna snaga namota tidenog transformatora sa ije se strane postavlja
meutransformator,
U - nominaini napon tog namota,
p - prenosni odnos glavnih strujnih transformatora uz taj namot,
k sp - koeflcijent spoja sekundara meutransformatora (primar je uvek vezan u zvezdu); vrednost
ksp=l kada su namoti sekundara vezani u zvezdu, a ksp=l/ 3,kada su namoti sekundara vezani u
trougao (kada su namoti vezani u trougao odnos izmeu fazne i linijske struje je upravo jednak
pa se to mora kompenzovati kroz prenosni odnos meutransformatora),
ir - nominalna struja releja (obino 1A ili 5A).
U novijim konstrukcijama diferencijalnih zatita transformatora naijee se koriste statiki,
numeriki I mikroprocesorski releji. Prednost primene ovih u odnosu na elektromehanike releje
se ogleda u tome to se ne moraju koristiti meutransformatori za ostvarivanje odgovarajueg
faznog pomeraja, nego se to ini korienjem odgovarajuih elektronskih kola.
Za praktino podeavanje diferencijalne zatite treba odabrati i minimalnu proradnu struju ,
odnosno karakteristiku diferencijalnog releja. Kod transformatora koji nisu regulacioni
minimalna proradna struja se obino bira da iznosi oko 20% od nominalne struje releja, dok je
36
kod regulacionih transformatora ta vrednost vea i iznosi od 30% do 40% od nominalne struje
releja.
37
39
napon (kV)
Vn1
110
Vn2
10.5
snaga (MVA)
Sn1
31.5
Sn2
17.5
struja()
In1
165
In2
1735
sprega
VN
NN
VN/NN
14
Regulacija napona
Broj otcepa
23
16.5
41
43
44
Opseg rada
45 66 Hz
Naizmenine struje
Nominalna snaga
Faza < 0,2 VA
Zemlja < 0,2 VA
Termika izdrljivost
Neprekidno 4 In
10 s
30 In
Fazna rotacija
ABC ili ACB
1s
100 In
Naizmenini napon
Nominalni napon (Vn)
100 V 120 V
Termika izdrljivost
Neprekidno 2 Vn
10 s
2.6 Vn
Linijski
200 V (100 V/120 V)
Snaga napajanja
Pomoni napon (Vx)
Radni opseg
Nominalna snaga
( I ) 19 - 65V ( dc)
(II) 37 150 V(dc)
(III) 87 300V
Stalna : 11 W 24 VA
Pobude binarnh ulaza
0.09 W (24- 54 V)
0.12 W (110/125 V)
0.19 W (220/250 V)
Za svaki izlaz: 0.13W
Izlazni kontakti
Prekidna mo
Glavni izlazi za signalizaciju
DC: 50 W
Iskljuenje i alarm
DC:
62.5 VA
300
V
Nominalni napon
AC: 2500 VA
10 A
Neprekidna struja
AC
: 2500 VA
30 A za 3 s
Kratkotrajna struja
AC: 1250 VA
250 A za 30 ms
proradna izdrljivost
Tabela 6.2. Tehniki podaci Mikroprocesorskog releja MiCOM P642
45
Opseg podeavanja
Dvonamotajni ( HV+LV )
Konvencionalni, auto
Korak podeavanja
Dvonamotajni ( HV+LV )
Konvencionalni
0.1(P642)
0.1(P642)
10 (P642)
10 (P642)
0.1 MVA
Zvezda
Uzemljen
220 kV
10%
1
Zvezda
Uzemljen, neuzemljen
Uzemljen
100 V 1 MV
220 kV
0.1 MVA
ABC, ACB
Bez promena, zamena (A-B)
zamena (B-C), zamena (C-A)
ABC
Bez promena
ST1
ST2
Ovim elementom se deluje kada se pojavi razlika (diferencija) struja na dva kraja tienog
objekta. Sve dok je tieni objekat ispravan, struje na njegovom ulasku i izlasku moraju biti
jednake. Tek kada postoji kvar na tienom objektu, pomenute struje vie nisu jednake i kroz
diferencijalni elemenat I> tada protie struja razliita od nule i onda on deluje.
Pri primeni principa diferencijalne zatite transformatora, nekoliko stvari treba imati u vidu:
a) korekcija eventualnog faznog pomeraja transformatora (korekcija faznog pomeraja),
b) uticaj razliitih naina uzemljavanja i sprezanja namotaja,
( izdvajanje nulte komponente struje ),
c) balansiranje struja strujnih transformatora sa razliitih strana transformatora
( korekcija prenosnog odnosa),
d) pojava magneenja tokom stavljanja pod napon,
e) moguost pojave visoke vrednosti fluksa.
47
potreban podatak je vektorski dijagram. Kompenzacija faznog pomeraja se vri automatski. Oprez
je potreban ako takav relej zamenjuje elektromehaniki ili statiki, kao i kada strujni
transformatori sa primara i sekundara nemaju istu orjentaciju namotaja. Kompenzacija faznog
pomeraja i ulazni podaci releja tada moraju biti detaljniji. Ree se dogaa da se kompenzacije
faznog pomeraja ne mee prilagoditi sprezi namotaja softverski, i tada se moraju koristiti
meutransformatori.
Od sutinskog znaaja je da se izvede filtriranje nulte komponente u sluajevima kada
transformator moe da propusti struju nultog redosleda prema mestu kvara. To je potrebno iz
razloga da bi se osiguralo da kvarovi izvan zatitne zone ne pobuuju zatitu transformatora, kao
oni u zoni zatite. To se postie spregom strujnih transformatora u trougao ili
meutranformatorima kod starijih releja. Kod digitalnih/numerikih releja filtriranje se ostvaruje
softverski. Tabela 6.4. prikazuje potrebne uslove da bi se izvela kompenzacija faznog pomeraja i
filtriranje nulte komponente.
Sprega
transformatora
Yy0
Zd0
Dz0
Dd0
Yz1
Yd1
Dy1
Yy6
Zd6
Dz6
Dd6
Yz11
Yd11
Dy11
YyH
YdH
DzH
DdH
Fazni pomak
asovni broj
00
HV
filtriranje
nulte
komponente
Da
Da
Potrebno
fazno
podeenje
00
LV
filtriranje
nulte
komponente
Da
Da
Zy1
0
-30
Da
Da
30
Da
Da
180
-180
30
(H/12)x360
Da
Da
Da
Zy11
YzH
ZdH
DyH
Da
11
SatH
Da
Da
-30
-(H/12)x360
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Tabela 6.4. Potrebni uslovi da bi se izvela kompenzacija faznog pomeraja i filtriranje nulte
komponente
49
3 ,
, =
3 ,
(6.1.); (6.2.)
Gde je :
50
51
52
= 1 +2 +3 +4 +5
+ 2 + 3 + 4 + 5
= 1
(6.3.)
(6.4.)
Diferencijalna struja predstavlja vektorski zbir faznih struja merenih na svim krajevima
transformatora. Stabilizaciona struja predstavlja skalarnu srednju vrednost struja merenih
na svim krajevima transformatora.
Jednaine za tri razliita dela transformatorske stabilizacione karakteristike su prikazane u
sledeem izrazu :
Ravan deo :
I stab
I s1
, I dif I s1
K1
(6.5.)
53
K 1 Nagib :
I s1
I stab , max I s 2 , I dif K 1 I dtab , m ax transient, stab
K1
(6.6.)
K 2 Nagib :
(6.7.)
Uputstvo za upotrebu
U tabeli 6.5. se nalaze opseg i korak podeavanja diferencijalne karakteristike niskopodesivog
elementa.
Parametar
Opseg podeavanja
Korak podeavanja
Diferencijalan zatita
Omoguiti, neomoguiti
omoguiti
Ako je relej podeen da radi u jednostavnom modu, da bi filtrirao nulte struje na strani
uzemljenog namotaja, vri se podeavanje na (uzemljen) u podeavanju konfiguracije sistema
na poetku menija releja. Ako je relej podeen da radi u naprednom modu, podeavanje
fiitriranja nultih struja se vri u elementu diferencijalne zatite.
Podeavanje moda
Jednostavan, napredan
Jednostavan
0,1 2,5 In
0,01 In
0,1 10 In
0,1 In
15 -150%
1%
Vreme kanjenja
T Dif
10 ms
0 10 s
Filtriranje nultih struja na
Omoguiti , neomoguiti
Omoguiti
strani primara
Filtriranje nultih struja na
Omoguiti , neomoguiti
Omoguiti
strani sekudara
Tabela 6.5. Opseg i korak podeavanja diferencijalne karakteristike niskopodesivog elementa
Podeavanje stabilizacione struje Is1 zavisi od elemenata
diferencijalnih struja u normalnom pogonu.
Podeavanje na 20% od nominalne struje se vri generalno kod svih tipova P64x releja, kada je u
pitanju transformator.
54
Ravan deo karakteristike zavisi od podeene struje Is1. On osigurava osetljivost zatite za
unutranje kvarove.
Nagib K1 podeava korisnik, on osigurava osetljivost zatite za kvarove unutar tiene zone iznad
maksimalnog optereenja. Nagib K1 dozvoljva 15% neuravnoteenost struja, koja moe nastati
pri promeni poloaja regulacione sklopke , i 5% zbog nesavrenosti prenosa strujnih
transformatora.
Da bi zatita imala dovoljnu osetljivost pri kvarovima unutar tiene zone, i dovoljnu stabilnost
pri lanim diferencijalnim strujama, Alstom preporuuje da se nagib K1 podesi na 30%.
Druga stabilizaciona struja Is2 bi trebalo da se podesi prema preporuci ALSTOM, na nominalnu
vrednost struje transformatora. Nagib K2 osigurava stabilnost zatite pri tekim kvarovima van
tiene zone , koji izazivaju neravnomerno zasienje jezgara strujnih transformatora. Prema
preporuci ALSTOM nagib K2 trebalo bi podesiti na 80%.
Viskopodesiva funkcija zatite
Kod MiCOM P642 ugraivanjem nezavisnog visokopodesivog elementa izvreno je
kompletiranje diferencijalne zatite.
Ovaj elemenat prua bre eliminisanje tekih kvarova unutar tiene zone, ali zato kod njega nema
blokiranja zatite pri jakim strujama magneenja. Pa zbog toga prag reagovanja ovog elementa
mora biti podeen tako, da se izbegne reagovanje zatite pri ukljuenju transformatora.
parametar
Opseg podeavanja
Korak podeavanja
Is-Cts
0,1- 25 In
0,01In
Is-HVs1
2,5-32 In
0,1In
Is-HVs2
2,5-32 In
0,1 In
t dif
0 100 s
0,01 s
Filtriranje nultih struja na
Omoguiti , onemoguiti
Omoguiti
strani primara
Filtriranje nultih struja na
Omoguiti , onemoguiti
Omoguiti
strani sekudara
Tabela 6.6. Opseg i korak podeavanja visokopodesivog diferencijalnog elementa
Opseg podeavanja
korak podeavanja
Ith ( 2 ) %
5 50 %
1%
Tabela 6.7. Filtriranje drugog harmonika, opseg i korak za podeavanje
57
Opseg podeavanja
korak podeavanja
0- 100%
1%
Minimalni diferencijalni prag (Alarm)
Is
0,03 1In
0,01In
Podeavanje ugla za funkciju alarma
K
0 150 %
1%
Vreme kanjenja
t Is
0 10 s
0,1 s
Tabela 6.8. Filtriranje petog harmonika ,opseg i korak podeenja
Filter P642 releja odreuje vrednost osnovne komponente Idif (fo), i komponente petog
harmonika Idif (5fo). Ako odnos ove dve komponente premauje odreenu podeenu vrednost u
dva zaredom prorauna, reagovanje zatite je blokirano. Prema peporuci ALSTOM stuja Is1
podeava se na 10% od nominalne stuje. Ugao K podeava se na 30%.
6.3.4. Kombinovanje diferencijalne i ograniene zemljospojne zatite
Prednosti ograniene zemljospojne zatite,doveli su do toga da se ona esto koristi u
kombinaciji sa diferencijalnom zatitom. Vanost ovoga objanjena je na sl. 6.10. sa koje se moe
videti da ako je neutralna taka zvezdita uzemljena preko impedanse, ceo sistem diferencijalne
zatite ima sa podeenjem od 20% ima zonu zatite od 42% namotaja od napojnog kraja.
58
60
61
6.4.
Proraun
110
3
0,1
/
3
0,1
3
kV
10
0,1
0,1
3
kV
6.4.2.Diferencijalna zatita
Za diferencijalnu zatitu trafoa T1, koristi se mikroprocesorski relej proizvodnje
ALSTOM tipa MiCOM P642. Relej je povezan sa strujnim mernim transformatorima koji su
postavljeni na primar i sekundar tienog transformatora. Prenosni odnos strujnog transformatora
na primaru je 200/1 A, a na sekundaru 2000/1 A.
Da bi zatita mogla da funkcionie potrebno je da su struje koje ulaze u relej sa obe strane
tienog transformatora budu jednake i po faznom stavu i po modulu. Podeavanje se vri
softverski. Sprega tienog transformatora je Yd5. to znai da je fazni stav struje i napona na
sekundaru pomeren za (-1500) u odnosu na primar. Da bi fazni stav bio isti sa obe strane releja
treba da se izvri fazni pomeraj pomou odreenih podeavanja na releju. Potreban fazni pomeraj
ostvaruje se primenom softverskih meutransformatora.
Podeavanje bi trebalo da bude sledee: na primaru (Yds) (-1500), a na sekundaru (Y yo) (00).
Kod savremenih releja kao to je MiCOM P642 dovoljno je to to je u konfiguraciji sistema
podeen fazni pomak, pa naknadna podeavanja nisu potrebna.
Kod MiCOM P642 korekcija prenosnog odnosa se vri softverski, pa podeavanja nisu potrebna.
Da bi filtrirao nulte struje na strani uzemljenog namotaja ( primara ) podeavanje se vri na
OMOGUITI. Poto je sekundar tienog transformatora vezan u trougao filtriranje nulte
struje na strani sekundara nije potrebno.
Na slici 6.17. prikazana je ema vezivanja diferencijalnog elementa za zatitu tranformatora T1
TS KRALJEVO 5.
64
31500
= 10
= 165
65
Prenosni odnos:
165/200=0,825
Na sekundarnoj strani strujnog transformatora
1/0,825=1,212
mst1=1,212
Struja na strani 10 kV
31500
10,5 3
= 1734 A
0,9990,860
2
)=0,9295 A
Za (-16,5%) :
66
Istab =(
1,201+0,999
2
) = 1,1
67
68
7.ZAKLJUAK
U ovom radu su prikazani problemi i reenja za izvoenje diferencijalne zatite
transformatora. Objanjeni su svi uzroci pojave diferencijalne struje, kao i podeenja releja za
najbre i najtanije reagovanje pri pojavi nekog od kvarova. Zatitne funkcije i konstrukcija
releja su napredovali i danas pruaju puno kvalitetniju i sigurniju zatitu, a pri tom jednostavnije
vezivanje i podeavanje. Najveci napredak je ostvaren u izostavljanju meutransformatora, kao
fizikih jedinica, i postizanje ogovarajue sprege pomou mikroprocesorskih kola to je
omogueno pojavom mikroprocesorskih releja.
Prednosti mikroprocesorske zatite u odnosu na klasine releje su mnogobrojne. U dananje
vreme mikroprocesorska zatita se koristi za tienje svih delova elektroenergetskog sistema.
Kvalitetnija je i znatno irih mogunosti u odnosu na klasinu, omoguena je primena
"inteligentnih" funkcija i postupaka, vei broj funkcija se povezuje u okviru jedne zatite,
omoguava se nadzor tienog objekta i u sluajevima kada nema kvara, korienje grafikog
(ekranskog) prikaza, detaljan zapis svih parametara kvara, daljinski nadzor i upravljanje,
stabilnost rada sa podeenim parametrima. Ovakva zatita slui kao podrka sistemu upravljanja i
automatizaciji pogona, omoguava samonadzor i samokontrola ispravnosti, postoji mogunost
prijave kvara releja odmah po nastanku (kod klasinih releja kvar se moe ustanoviti tek pri
kontroli ili tek kada relej ne deluje), jednostavnije odravanje i zamena, znaajno smanjenje
broja ljudi potrebnih za ove poslove, odravanja praktino i nema, ve se samo nadziru alarmi o
eventualnoj neispravnosti, popravke se ne vre, ve samo zamene, znaajno smanjen prostor koji
se zahteva za montau releja. Objedinjavanjem funkcija releja u mikroprocesorskoj zatiti gube
se iane veze koje su postojale izmeu klasinih releja, smanjuje se potreba za kontrolom veza,
kao i mogunost greaka pri vezivanju i odravanju releja. Sa smanjenjem ianih veza smanjuje
se i verovatnoa eventualnog oteenja tih veza zbog korozije ili drugih oteenja. Ovo su razlozi
zbog kojih su u poslednjih nekoliko godina numeriki ureaji relejne zatite potpuno istisnuli iz
upotrebe elektromehanike i statike.
69
8. LITERATURA
[1] Duko Bekut Relejna zatita , FTN Novi Sad 1999..
[2] www.alstom com /grid/mp642/643/645
[3] www.scribd.com/doc/518.alstom
[4] English Book Transformer_and_Transformer feeder protection
[5] Tehnike preporukeZatita distributivnih energretskih transformatora TS 110/X kV.
[6] Jovan Nahman, Vladica Mijailovi Razvodna postrojenja Akademska misao
Elektrotehniki fakultet Beograd, Beograd 2005
[7] Tehnike preporuke 4, Specifikacija za sistem mikroprocesorske zatite i upravljanja u
trafostanicama.
[8] Proizvoaki katalog "ALSTOM"-a
[9] A. Guzman, S. Zocholl, G. Benmouyal, H. J. Altuve: Performance Analysis of
Traditional and Improved Transformer Differential Protective Relays, GE Power
Management, http://www.geindustrial.com/pm
[10] Predavanja iz predmeta Eksploatacija EES, Specijalistike strukovne studije.
70