Najstraniji (i najsmrtonosniji) insekti na svijetu

Na svijetu postoji izmeu 1.4 i 1.8 milliona vrsta insekata. Veina njih su potpuno bezopasni za ljude, ali postoje i oni koji nas mogu
ubiti jednim ugrizom, oni iji ugriz je jednako bolan metku u tijelu, i oni koji vas mogu zaraziti najgorim bolestima. Jednostavno
bube koje trebamo izbjegavati po svaku cijenu.
Ovo su samo neki od insekata koje ne elite sresti.

Japanski divovski strljen (Vespa mandarinia japonica)

Ovaj ogromni strljen moe narasti i do 5 cm (raspon krila oko 76 mm), a poznati su sluajevi da samo jedan ovakav strljen moe
razoriti cijelu konicu pela. to se tie ljudi ubod moe biti smrtonosan ne samo zbog alergijskih reakcija, ve i zbog mnogih
toksina koje nosi u sebi. Svake godine, ovaj gigantski strljen ubije oko 40 ljudi.
etiri su zanimljive stvari vezane za ubod Japanskog divovskog strljena: (1) Njegov ubod ima veu koncentraciju hemikalije koja se
zove Acetilholin i koja uzrokuje bol od bilo kojeg drugog insekta. (2) Otrov je toliko jak da moe istopiti ljudsko tkivo. (3) Sadri
najmanje osam izrazito razliitih hemikalija. (4) Kao i svaki drugi strljen, moe vas ubosti i nekoliko puta.

Safari mravi (Dorylus)

Samo jedna kolinija, koja broji nevjerovatnih 20 miliona ovih mrava, moe devastirati kompletno afriko selo.
Kada im ponestane hrane, kolonija krene u mar kao jedna cjelina unitavajui sve to im stoji na putu. Iako ih nije teko izbjei,
mladi ili stariji ljudi esto postanu njihove rtve. Svake godine, Safari mravi ubiju 20-50 ljudi i naprave na hiljade dolara tete.

Ce-Ce Muha (Glossina morsitans)

Ce-Ce Muha je poznata po tome to prenosi mnoge opasne bolesti. Nastanjuje Kalahari i saharsku pustinju, dosadne su kao i svaka
druga muha a uz to piju krv. Postoji 34 razliitih vrsta Ce-Ce Muha, a grupiu se u tri kategorije: muhe savana, umske muhe i
rijene muhe.
Veina smrtnih sluajeva u Africi, koje uzrokuje ova muha, desi se usljed bolesti poznate kao bolest spavanja. Svake godine, izmeu
250.000 i 300.000 ljudi umre zbog ovih muha (broj se polako smanjuje). Bolest spavanja, koju ova muha uzrokuje, ako se ne lijei
na vrijeme moe biti smrtonosna. Bolest prvo napada srane funkcije, a zatim prelazi na nervne (to uzrokuje poremeaje spavanja) i
naposlijetku smrt.

Metak Mrav (Paraponera clavata)

Moda vas gomile sitnih mrava ne plai. A da li bi vas uplaila gomila mrava koja ide prema vama i vriti? Da, vriti! Metak Mravi
dolaze iz prauma u Nikaragvi i Paragvaju, dugi su oko 2.5 cm i uglavnom ive u kolonijama na stablima. Kada napadaju, uglavnom
skau sa stabala na metu i pri tome isputaju krik.
Iako nije najsmrtonosniji insekat, Metak Mrav je zasluio da bude na ovoj listi simpatinih insekata, zbog svog uboda za koji se
tvrdi da je najbolniji na svijetu. Njihov ubod uzrokuje stranu bol koja ne prestaje 24 sata (zbog ega ih lokalni stanovnici zovu 24
(sata) mrav). Bol je toliko jaka, da se ubodeni osjeaju kao da ih je upucao metak. Neka junoamerika drutva koriste ove mrave da
testiraju mukost mladih djeaka koji moraju izdrati 20 uboda bez i jedne suze, kako bi ih mogli smatrati mukarcima.

Triatomine / Kissing bug

Ove bube nisu smrtonosne zbog otrova one su opasne jer zaraze ljude sa Chagga bolesti. Ovi insekti ne umiru nakon ugriza, tako da
samo jedna buba moe zaraziti veliki broj ljudi. Sakrivaju se u kuama i napadaju ljude dok spavaju. Uglavnom grizu mekano tkivo na
usnama i oima. Chagga bolest se ne prenose ugrizom, nego izmetom koji ulazi u ljudsko tijelo kroz rane koje stvaraju.
Od 2008. godine, 16-18 miliona ljudi je zaraeno ovom bolesti, od koje 20.000 ljudi godinje umre. Chagga uzrokuje teko oteenje
srca, a transplantacija srca je potpuno neuinkovita jer parazit odmah napadne i novo srce.

Afrikanizirana pela / pela ubojica

Svijet je pun opasnih stvari koje nas mogu ubiti, ali to se tie ove vrste ubojitih pela moemo kriviti samo sebe! Afrikanizirana
pela nastala je 1957. godine, u sklopu projekta sparivanja europske pele i afrike medonosne pele. Naravno, kao i mnoge druge
genijalne ideje igranja s prirodom i ova je pola po zlu. Veina pela je pobjegla u Brazilu, a zatim su rojevi krenuli prema Srednjoj
Americi, a ak su doli i do jugozapadnog dijela SAD-a.

Ako vas Afrikanizirana pela ubode, ona nee ostaviti samo svoj otrov u vama, ve e ostaviti i mirisni feromon koji vas obiljei kao
metu i signalizira drugim pelama da vas napadnu. Ljudsko tijelo moe izdrati oko 14 uboda pela za svaki kilogram tjelesne mase
prije nego to ivot bude ozbiljno ugroen. Poznato je da roj ovih pela moe ubosti metu oko 500 puta za 30 sekundi Izraunajte
sami koliko bi dugo ostali ivi Do sad je poznato preko 1.000 smrtnih sluajeva koje su uzrokovale ove ubojite pele.
Postoji jo mnogo vrsta insekata (komarci, buhe, stonoge) koje su odgovorne za strane bolesti, smrtne sluajeve, i uasnu bol, ali o
njima emo pisati neki drugi put