VAZNOST GEOEKOLOSKIH ISTRAZIVANJA U RAZVOJU HRVATSKE Maja Saletto Jankovic! lzvadak: U ovom ée radu biti iznesene temeline znaéajke geoekoloskih pristupa u reSavanju pitanja optimalnog gospodarenja prostorom Kijuéne rijeci: Geoekologija, istrazivanja, vrednovanje, krajolik. THE IMPORTANCE OF GEO-ECOLOGICAL RESEARCH IN THE DEVELOPMENT OF CROATIA Abstract: This work will present the fundamental characteristics of the geoeco- logical approach to the resolution of issues of optimum spital managment. Key Words: geo-ecology, research, evaluation, landscape. Uvod »Globalni problemi oguvanja okoliga sve su brojniji, kompleksniji i ozbiljniji, a pred éovje- éanstvo je stavljen zadatak da odgovori na taj izazov« (Philips, 1990, str. 3). Sve naglaSeniji imperativ zaStite, odnosno ofuvanja okoli¥a, te zahtjev za njegovim optimal- nim koriStenjem i gospodarenjem, otvorili su mnoga pitanja i postavili brojne zadatke pred sve prirodne znanosti, pa tako i pred geografiju, odnosno geoekologiju tj. ekologiju krajolika, Primjena geoekoloskih pristupa u gospodarenju prostorom (okoli¥em, krajolikom) u svijetu se tijekom posljednjih desetlje¢a pokazala izuzetno korisnom i opravdanom, te su neke zemlje (npr. Ce8ka, Slovatka) u svoje zakonodavstvo uvele naéela geoekologke metode. Geoekologija, iako u na8oj zemlji razmjemo nepoznata, svakako bi trebala naéi svoje mjesto iu znanosti i u razvojnoj politici Hrvatske. U ovom ée radu biti iznesene temeljne znatajke geockoloskih pristupa u rjeSavanju pitanja op- timalnog gospodarenja prostorom Sto je geoekologija (ekologija krajolika)? Izraz ekologija krajolika (eng. landscape ecology) prvi puta je 1939. godine spomenuo Troll, (jem. Landschaftsdkologic) kao ime znanstvene discipline na granici izmedu geografije i ekologije. Krajolik se definirao s novog, prostorno-funkcionalnog (geografsko-ekoloskog) gledista bitno dragatijeg od dotadagnjeg koncepta krajolika usmjerenog samo na izgled i oblik (Drdo8, 1994). Godine 1972. Troll je predloZio nov, medunarodni izraz geoecology koji, iako ga je dio znanstvenika u svijetu prihvatio, nije naSao tako Siroku primjenu. Prema tome, izrazi geoekologija (geoecology) i ekologija krajolika (landscape ecology tj. Landschafts"ko- logie) su istoznatnice (sinonimi), tj. ozna€avaju istu znanstvenu disciplinu. | Mr. sc., Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, Maruliéev trg 19. 213U novijoj literaturi javlja se nekoliko definicija! geockologije. Jednu od najkompleksnijih dao je Miklos (1994): »Geockologija je primjenjena znanost o krajoliku (kao okolisu Zivota i rada Zovjeka i drugih organizama) &iji je cilj definiranje ckoloski optimalne prostorne organizacije, konistenja i zaStite krajolika.« Tijekom posljednjih nekoliko desetljeéa u okviru geoekologije razvila su se tri glavna teorij- ska i metodoloka trenda: I, geoekolosko istrazivanje ekosustava i njihovih prostomih odnosa, 2. razvoj novih metoda (matematiéki i statisti¢ki modeli, daljna istrazivanja i dr.), 3. teorijski temelji geoekoloskog planiranja i oblikovanja prostora. ako je nesumnjiv znaéaj svih triju geoekoloskih trendova, potreba drustva za razvojem i njo- me uyjetovan porast problema u odnosima druStva i prirode istaknuli su geoekolosko planira- nje kao jedan od najznagajnijih smjerova u geockoloskim istrazivanjima. Vainost sveobuhvatnog geoekoloskog planiranja U okviru geoekoloskog planiranja posebna pozomost se posvecuje slijedecim pitanjima: 1. racionalno kori8tenje prirodnih izvora, 2, oblikovanje ekologki optimalne strukture krajolika i baze ckoloSkih podataka za gospoda- renje krajolikom, 3, oblikovanje zadovoljavajucih uvjeta Zivljenja za stanovnike gradova i naselja, te uskladiva- nje procesa urbanizacije s ekoloskim prilikama, 4, transformacija prirode u skladu s razvojnim potrebama razliitih grana nacionalne ekono- mije koje utjeéu na ekoloske prilike, 5. otuvanje prirode, ukljuujuéi i odrZavanje pritodne genske rezerve Zivih organizama. ‘Vaznost i prisutnost ovih problema u gitavom svijetu dokazuju vrlo Ziva suranja i brojna istra- Zivanja u okviru nekoliko medunarodnih institucija i programa. Npr. Programi Ujedinjenih nacija (UNEP I UNESCO-MAB) i International Union for the Conservation of Nature (IUCN) obuhvaéaju okoli8, prirodu i kulturu, dok se problematikom geoekoloskog planiranja naroéito bavi Medunarodna asocijacija za geoekologiju (IALE ~ International Association for Landcape Ecology), osnovana 1982. u CSSR (6, International Symposium on the Problems of Ecological Research of Landscape) Geoekolosko planiranje je, kao Sto se vidi i iz pet ranije navedenih zadataka, kompleksan za- datak temeljen na Interdisciplinarnim pristupima. Iako je u okviru geoekologije razvijeno vise metoda planiranja, jedna od najkompleksnijih i najprimjenjivanijih je metoda LANDEP (Lan- dscape Ecological Planning), razvijena u okviru Insituta za ekologiju krajolika Slovatke aka demije znanosti u Bratislavi. Gams, 1986, Ekologija krajolika je mlada grana na dodiru geografije, biologije i drugih srodnih znanosti. Za ra- zliku od regionalne fizitke geografije, geoekologija proutava prvenstveno one geocimbenike koji utjetu na Zivi svijet. Kozova, 1994. Geoekologija je interdisciplinarna grana znanosti usmjerena na vrednovanje strukturnih i funkei- onalnih veza ui krajoliku ~ od prirodnog krajolika, preko kulturnog, pa sve do krajolika snazno oStecenog antro- pogenim djelovanjem. 214 DruStvene potrebe i zahtjevi Geoekolo’ke znagajke za prostorom krajotika Odredivanje moguénosti i ograniéenja istrazivanog podruéja 4. BkoloSka baza podataka o krajoliku Geoekolo’ka analiza LANDEP 2. Ekolo’ka optimalizacija koriftenja krajolika a 7 3 g 3 5 s 3 2 & z Vrednovanje geoekoloskih podataka Geoskolo8ki prijediog Prostorno planiranje (gospodarenje krajolikom) Slika 1, Ekolo&ko planiranje - LANDEP (Landscape Ecological Planning) (Ruzi¢ka, Miklos, 1990). Fig. 1: Ecological planning ~ LANDEP (Landscape Ecological Planning) (Ruzitka, Miklos, 1990.) 215LANDEP - Landscape Ecological Planning Metoda LANDEP je, kako je definira Miklos (1994), kompleks primijenjenih znanstvenih, (bioloskih, ckoloskih, geografskih, Sumarskih i ostalih) metoda Giji je cilj: (1) ekolo&ki opti malna prostorma organizacija, kori8tenja i zastita krajolika, (2) nalaZenje odgovora na pitanja gdje i kako implementirati drustvene aktivnosti u krajolik, (3) djelovati u krajoliku, a da se pritom utini najmanja moguéa Steta. I. Ekoloka baza podataka U ovoj se fazi provode detaljna interdisciplinarna istraZivanja, odnosno inventarizacija i procjena: (a) abiotickih elemenata krajolika (geoloske znatajke, tlo, reljef, klima, voda), (b) biotidkih elemenata krajolika (postojeca vegetacija i Zivotinjski svijet), (c) antropogenog kompleksa (rezultati i posljedice ljudskog djelovanja u krajoliku). Il. EkoloSka optimizacija koriStenja krajolika Ekoloska optimalizacija predstavija bit LANDEP metode i sastoji se od nekoliko podfaza: 1, usporedba prostomnih jedinica (krajolika) sa zahtjevima i razvojnim potrebama drustva, odnosno suotavanja odredenog oblika Ijudske aktivnosti i ekolo’ke sposobnosti krajolika da podnese (podrii) predvideni oblik kori8tenja, 2. vrednovanje stupnja pogodnosti odredene prostorne jedinice za pojedinu Ijudsku aktivnost, odnosno oblik kori8tenja, Sam postupak vrednovanja prostora, odnosno krajolika moZemo odrediti kao »procjenu« po- naSanja nekog krajolika u uvjetima njegova kori8tenja za odredene, precizno odredene dri Stvene potrebe (FAO, 1977). Pritom je cilj utvrditi koje su pogodnosti i ogranigenja krajolika za odredenu Ijudsku aktivnost, odnosno koja aktivnost (djelatnost) je najpogodnija (s kombi- niranog ekoloskog i ekonomskog gledi8ta) 2a odredeni krajolik, 3. izrada prijedloga za najpogodniju lokaciju neke aktivnosti u krajoliku. Na temelju rezultata geoekoloskog vrednovanja izraduje se prijedlog za optimalni smje8taj Ijudskih aktivnosti u krajolik. Takav geoekoloski prijedlog predstavlja preduyjet optimalnog gospodarenja krajolikom. Nekoliko je razloga koji tu metodu Sine izuzetno pogodnom za primjenu u praksi. Kao prvo, LANDEP nije u raskoraku s ekonomskih razvojem, veé uvaZava sve oblike koriStenja krajoli- ka koje zahtijeva drustvo. No, iako je LANDEP primijenjen za socioekonomske kategorije ra- zvoja prostora, prirodni pokazatelji igraju kljueénu ulogu u odredivanju lokacija (smjeStaja) tih kategorija. Ono Sto je izuzetno vazno jest da se geoekoloski prijedlog razraduje na temelju ba- ze ekolo$kih podataka i da sadrzi precizno razradene kriterije i postupak koji daje odgovore na pitanja Sto, gdje i za8to. Sve ovo tini LANDED izuzetno vrijednom i primjenjivom metodom, sto su dokazala neka europska iskustva, te Ginjenica da je ta metoda podrZana i predloZena u okviru agende 21. Vlada bi na odgovarajuéem nivou trebala usvojiti sustav planiranja i gospodarenja koji omo- guéava integraciju elemenata okoli8a kao 8to su zrak, voda, tlo i drugi prirodni izvori, koristedi geoekolosko planiranje (LANDEP) ili druge pristupe koji su usmjereni npr. na ekosistem ili 216 porjedje.« (Agenda 21, poglavije 10., paragraf 1.0.7, str. 21. United Nations Conference on Environment and Development, Earth Summit, Rio de Janeiro, 3-12. srpnja 1992.) Literatura Drdo’, J. (1994): Environmental Research in Slovakia: Foundation, current stato, perspecti- ves. Geograficky. Casopis, 46, 2, 117-129, Bratislava, FAO (1977): A framevork for land evaluation. IL/Ri Publication 22, Wageningen. Gams, I. (1974): Osnove pokrajinske ekologije. Filozofska fakulteta Univerze Edvarda Kar- delja v Ljubljani, Oddelek za Geografijo, 175, Ljubljana Kozova, M. (1994): Importance of the interdisciplinary research in preparing the procedure and methodological aspects of environmental impact in Slovakia. Referat odran na IGU con- ference 1994., Prag, Miklos, L. (1994): Spatial Organization of the Landscape. Research Report no. 103, 89, De- partment of Geography and International Development Studies, Roskllde University, roksilde. Phillips, A. (1990): the National Parks: the challenge of sustainable development. Sustainable development in the national parks, Report of a workshop by Countryside Commision and the UK Centre for Economics and Environmental Development, Countryside Comission, 3-8, Cheltenham, UK. Ruzicka, M., Miklos, L. (1990): Basic premises and methods in landeape-ecological planning and optimisation in Zonnenveld I. S., Forman R. T. T. (edit.), Changing landscapes: an Ecolo- gical Perspectives. Springer Verlag, New York, p. 233-260. Sazetak Za pravilno planiranje kori8tenja prirodnog okoli8a i gospodarenja njime trebalo bi donijeti odluke o njegovoj namjeni i koriStenju tako da on bude maksimalno koristan Sovjeku, a da is- todobno bude i za8tiéen, te Cuvan za buduénost (FAO, 1977). U skladu s time, planiranje i gos- podarenje odredenim prostorom (krajolikom) mora se temeljiti na preciznom poznanju samog prirodnog okoli8a i predvidenim prostorom (krajolikom) mora se temeljiti na preciznom po- znanju samog prirodnog okoli8a i predvidenog oblika kori8tenja Izuzetno je vazZno da Hrvatska u svoju razvojnu politiku ugradi neke od geoekoloskih pristupa koji su se u svijetu veé dokazali kao izuzetno primjenjivi i korisni. Jednako tako je vazno da se shvati da se planiranje i gospodarenje prostorom temelji na opseZnim i detaljnim interdis- ciplinarnim istrazivanjima objedinjenim u okviru geoekoloskih pristupa i metoda. Geoekolo- gija nudi detaljno razradenu i testiranu metodologiju optimalnog gospodarenja prostorom (od koje je LANDEP samo jedan manji dio) koju bi svakako trebalo usvojiti i dalje razvijati za na- Se potrebe. Summary The principled planning of the use of the natural environment and its management requires the passage of a decision on its purpose and use so that it can be maximally useful to man and pro- tected at the same time and protected for the future (FAO, 1977). Accordingly, the planning 217and management of a given space (landscape) must be based on a precise knowledge of the natural environment itself, and the planned space (landscape) must be based on a precise knowledge of the natural environment itself and the planned form on use. It is exceptionally important that Croatia include some geoecological approaches in its deve- lopmental policies which have already proved exceptionally applicable and useful elsewhere in the world. It is equally important that the planning and management of space is based on extensive and detailed interdisciplinary research unified within the framework of geo-ecolo- gical approaches and methods. Geo-ecology offers a specifically prepared and tested metho- dology of optirmum spatial management (of which LANDEP is only a smaller portion) which must cartainly be included and further developed for Croatia’s needs 218