1.

Meunarodno poslovanje podrazumijeva sve komercijalne aktivnosti poput izvoza, uvoza

investiranja ili transporta koje se odvijaju izmeu dvije ili vie zemalja. U uem smislu obuhvata uvoz i
izvoz robe, a u irem i promet usluga i faktora proizvodnje.
2.Globalizacija je integracija svjetske ekonomije kroz smanjivanje prepreka kretanja trgovine,
kapitala, tehnologije i ljudi. Stvaranje jedinstvenog trita.
3. Nabrojati meunarodne finansijske institucije:
- Meunarodni Monetarni Fond(MMF),
- Svjetska banka za obnovu i razvoj,
- Meunarodno razvojno udruenje,
- Meunarodna finansijska korporacija,
Agencija za multilateralne investicijske garancije
Meunarodni monetarni fond MMF je oformljena 1944. u Bretton Vooudsu. Ova organizacija se
bavi iskljuivo platnobilansnim problemima drava, koji su se pojavili nakon raspada sistema zlatnog
standarda. Najvaniji prioritet MMF-a je pomo dravama lanicama u obliku konsultantskih usluga u
obezbjeivanju rasta svjetske ekonomije tj. kreditnim aranmanima.
Svjetska banka za obnovu i razvoj- IBRD lanstvo u njoj je uslovljeno lanstvom u MMF-u.
Osnovna funkcija Svjetske banke je finansiranje drava lanica, iskljuivo davanjem kredita na
osnovu dravnih garancija. Sredstva IBRD su dostupna prije svega manje razvijenim dravama
lanicama-dravama u razvoju i dravama u tranziciji. .-Meunarodna finansijska korporacija- IFC
Ima 3 kljune uloge: -Finansiranje -Posredovanje i -Savjetodavna funkcija.
4.Uesnici u meunarodnom biznisu
Preduzea koja obavljaju izvozno-uvozne poslove u najirem smislu
Finansijske institucije, banke koje obavljaju poslove platnog prometa i druge finansijske poslove
Meunarodne organizacije i asocijacije
Drava koja djeluje indirektno kroz ekonomsku politiku.
5.Preduzea- obavljaju izvozno uvozne poslove u najirem smislu,osnovni subjekti i nosioci
spoljnotrgovinskog prometa.
6.Banke obavljaju poslove meunarodnog platnog prometa, odobravaju garancije, daju i uzimaju
kredite i vre transfer novca i kapitala, finansiraju preduzea i na taj nain stimuliu izvoz.
7.Platni bilans drave je sistematian popis svih ekonomskih transakcija izmeu drava u
odreenom vremenskom periodu. Projekcija platnog bilansa zemlje donosi se za svaku godinu kao
godinji akt i obuhvata sve ekonomske transakcije izmeu domaih i stranih lica.
8.Instrumenti spoljnotrgovinske politike se koriste za usmjeravanje i kontrolu spoljne trgovine.
Instrumenti trgovinske politike obino se klasifikuju na one koji ograniavaju meunarodnu razmjenu
(uvoz i izvoz) svojim djelovanjem:
Preko cijena, carine, tj. Indirektan uticaj
Preko koliine, zabrane, kvote, kontingenti i izvozne i uvozne dozvole-direktan uticaj.
9.Reimi izvoza i uvoza robe su: Slobodni izvoz i uvoz (LB), Izvoz i uvoz na osnovu kontigenata
(K), Izvoz i uvoz na osnovu dozvole (D). Slobodni izvoz i uvoz je eljeno stanje u razvoju privrede
svake zemlje, to znai da nema potrebe da se tite domai proizvoai i da se roba uvozi i izvozi
prema trinim potrebama.Kontingent djeluje preko utvrivanja koliina robe koja se moe
uvesti.Dozvola podrazumjeva prethodnu saglasnost nadlenog ministarstva u vidu dozvole, isprave.
Uvoz-izvoz oruzja, istorijskih umjetnickih djela...

10.Mjere zatite su forma ogranienja uvoza ili izvoza robe, koje obuhvataju:
Antidampinke carine, radi zatite domae proizvodnje i ponitavanja dampinga
Kompenzatorne carine, radi ponitenja efekata subvencije koju zemlja porjekla daje za izvoz
Mjere za zatitu od prekomjernog uvoza, kada se primjeti da se teti domaim proizvoaima
Mjere za zatitu ravnotee platnog bilansa.
Antidampinka carina je posebna carina na uvoz robe, koja se uvodi radi ponitavanja efekta
dampinga. Damping je uvoz robe po cijeni nioj od normalne vrijednosti te robe, to moe da izazove
znatnu tetu postojeoj proizvodnji, ili usporava proizvodnju.
11..Necarinske barijere sve one mjere koje se ne vezuju za carine i zvanino definisane jo sa
nastankom Opteg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) 1947.g., kada zapoinje organizovano
regulisanje meunarodne trgovine, i najee se dijele na:Tehnike-definisane su pravilima
STO,Administrativne,Tradicionalne-regulisane u okviru GATT-a, kvote, kotigenti,antidamping
12. ta je GATT i STO?
Opti sporazum o carinama i trgovini GATT osnovan 1947 u Havani, kao privremeni sporazum.
Glavni cilj GATT-a jeste liberalizacija spoljne trgovine izmeu zemalja lanica. Najznaajniji principi
koje su prihvatile zemlje potpisnice GATT-a su: status najpovlaenije nacije, princip nacionalnog
tretmana, princip konsenzusa, zabrana diskriminacije i ogranienja.
Svjetska trgovinska organizacija STO je nastala poslije vie rundi multilateralnih trgovinskih
pregovora u okviru GATT-a, o snienju i harmonizaciji carina, na Ministraskoj konferenciji u Marakeu
15.aprila 1994, kada je usvojen Finalni akt Urugvajske runde multilateralnih trgovinskih pregovora.
Osnovni principi na kojima se zasniva djelovanje STO su: status najpovlaenije nacije, princip
nacionalnog tretmana, snienje i konsolidacija carinskih tarifa, tarifikacija necarinskih mjera itd.
13.Regionalne integracije?
Preferencijalna zona znai da zemlje tog podruja u meusobnom prometu primjenjuju povlaene,
nie carine u odnosu na one koje primjenjuju na robu van tog podruja.
Zona slobodne trgovine predstavlja vii stepen povezanosti u tom smislu to zemlje lanice ove zone
potpuno ukidaju carine u meusobnoj trgovini.
Carinska unija predstavlja viu fazu u tom smislu to zemlje lanice ne samo da ukidaju carine u
meusobnoj trgovini nego uvode carinsku tarifu prema treim zemljama.
Ekonomske unije idu korak dalje u smislu uklanjanja prepreka za kretanje svih proizvodnih faktora.
Monetarna unija je najvii nivo ekonomskog povezivanja gdje pored slobodnog kretanja robe, usluga,
kapitala i radne snage postoji zajednika ekonomska i monetarna politika kao i jedinstvena valuta.
14.Evropsko udruenje slobodne trgovine EFTA je osnovana 1959.. Utvreni ciljevi udruivanja u
EFTA se zasnivaju na uklanjanju uvoznih carina, kontingenata i drugih prepreka u trgovini i
podravanju postojeih liberalnih i nediskriminatorskih pravila u svjetskoj trgovini. Sporazum CEFTA
za razliku od EFTA sporazuma koji je baziran na kompleksnoj i dugoronoj meusobnoj saradnji, za
primarni cilj ima pristupanje zemalja potpisnica Evropskoj uniji. Stupio na snagu 1994

15.Uslovi isporuke-Incoterms pravila- U meunarodnoj trgovini je uobiajeno da se uslovi isporuke

robe daju u skraenom obliku koje je objavila Meunarodna trgovaka komora. Ima ukupno 13
ovakvih termina i skraenica. Ovi izrazi koriste svakodnevno prilikom davanja ponuda i ugovaranja
poslova. Preko upotrebe klauzula incoterms je tano odreeno
Mjesto i vrijeme isporuke, Mjesto i vrijeme prelaska trokova, Mjesto i vrijeme prelaska rizika.
Pravila za svaki vid ili vidove prevoza:

EXW (Ex Works) Franko fabrika

FCA (Free Carrier) Franko prevoznik

CPT (Carriage paid to) Prevoz plaen do

CIP (Carriage and insurance paid to) Prevoz i osiguranje plaeni do

DAT (Delivered at terminal) Isporueno na terminalu

DAP (Delivered at place) Isporueno u mjestu

DDP (Delivered, duty paid) Isporueno sa plaenim dabinama

b) Pravila za pomorski i transport unutranjim plovnim putevima

FAS (Free alogside ship) Franko uz bok broda

FOB (Free on board) Franko brod

CFR (Cost anf freight) Trokovi i vozarina

CIF (Cost, insurance and freight) Trokovi, osiguranje i vozarina

Jedno od pravila INCOTERMS FCA-prodavatelj isporuuje robu odobrenu za izvoz, kupcu ili
odreenom prevozniku u definisanom mjestu. Koristi se za bilo koji oblik prevoza. Kljuni dokument je
potvrda od strane prijevoznika izvoznika.

16.Elementi ponude: Roba o kojoj se radi, Cijena i Uslovi isporuke

Vani elementi ugovora su

Ugovorne strane
Predmet ugovora
Jezik na kojem je originalni tekst ugovora
Uslovi i valuta plaanja
Uslovi isporuke
Rokovi isporuke
Naknada tete
Raskid ugovora
Pravo po kojem se void postupak u sluaju spora
Odreivanje nadlenog suda, odnosno arbitraa.

Elementi fakture trgovaka faktura treba da sadri sledee elemente:

-Datum izdavanja i broj ugovora na koji se faktura odnosi
-Koliinu robe
-Opis i karakteristike robe
-Jedininu cenu izraenu u dogovorenoj valuti i jedinici mere
-Ukupnu vrednost robe u dogovorenoj valuti
-Broj profakture koju je kupac prethodno odobrio
-Naziv mesta otpreme i oznaku transportnog sredstva kojim e roba bitiotpremljena
-Paritet u skladu sa dogovorenim odredbama Incotermas
-Instrukcije za plaanje robe

17. ta predstavlja porijeko robe i ime se dokazuje

Da bi se adekvatno primjenile odredbe sporazuma o slobodnoj trgovini, veoma je vano pravilno
odreivanje porijekla robe-odakle roba potie tj. dobro poznavanje predvienih pravila o porjeklu kao i
pravilno svrstavanje odreenog proizvoda po Carinskoj tarifi
Uvjerenje o porjeklu i Certifikat o prijeklu robe predstavlja dokument od posebnog znaaja za
uvoznike jer ukazuje na mogue preferencijalno poreklo robe u njihovoj zemlji i samim tim umanjuje
trokove carinjenja robe.
19. Vrste poslova u meunarodnom poslovanju? KUPOPRODAJA
Poslovi kupoprodaje robe. Kupoprodaju usluga, kompenzatorne poslove,Poslove
oplemenjivanja robe u irem smislu obuhvataju: Preradu, Doradu, Obradu i Uvoz ili izvoz sastavnih
proizvoda za ugradnju. Reeksportni poslovi ukljuuju 3 uesnika od kojih je jedan posrednik tj.
reeksporter, drugi prodavac, a trei kupac
20.Know-how-To su prije svega razliiti postupci ili posebna tehnika znanja. Know-how
predstavlja prenosivo tehniko znanje i iskustvo koje je najee tajno, neto to je sadrano u
ljudskom intelektu. Da bi se mogao upotrijebiti u praksi mora se materijalizovati kroz planove, eme,
formule i drugu dokumentaciju
21.Carina-je dabina koja se obraunava nakon prelaska robe preko dravne granice. Carinska
tarifa je cjenovnik za plaanje carina. Carinska vrijednost robe je osnovica za obraun carine.
Carinska vrijednost uvezene robe je dogovorena cijena, to znai stvarna cijena koja se plaa
izvozniku i drugi trokovi, koji se zaraunavaju na tom carinskom podruju i robi.
23. Opisati ukratko znaaj transporta, logistike i osiguranja u meunarodnom poslovanju?
U meunarodnom transport najvanije je da se obezbjedi ekonominost, brzina i sigurnost.
Ekonominost je naelo po kome je vano prevesti to vie robe po to nioj cijeni. Brzina je vaan
element koji podrazumijeva da se prjevoz obavi najkraim prevoznim putem, najbrim prevoznim
sredstvom, u najkraem vremenskom roku. Osiguranje- U spoljnotrgovinskom poslovanju postoje 2
rizika: rizik od neplaanja faktura i rizik od oteenja robe prilikom prevoza. etiri su najea oblika
osiguranja;metodi zatite su sljedei: -avali i bankarske garancije faktoring finansijsko osiguranje i
zadravanje prava raspolaganja.
22.Kako se utvruje carinska osnovica (zadatak)?
Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope iz carinske tarife.
C.O.= (F.V.+Tr.)

C.O.-carinska osnovica F.V.-fakturna vrijednost Tr-trokovi

FV=KC K-koliina C-fakturna cijena

Primjer iz knjige: Kupljeno je 20 komada televizora marke SONY iz Njemake pod uslovima:
-kupljeno je 20 kom televizora
-fakturna vrijednost je 300 EUR po komadu
-odobren popust od 10%
-Naknadno je odobren popust po osnovu poveanog uvoza od 600 EUR

-trokovi prjevoza 300 EUR

-granica Beograd 200EUR
-trokovi osiguranja 150EUR
Zvanini kurs: 1EUR=90 dinara
Utvrivanje carinske osnovice: 20 komTV300EUR
SVEGA: 5400EUR
Prjevoz 300EUR

6000EUR 10% odobrenog popusta 600EUR

Trokovi osiguranja 150EUR Carinska osnovica ukupno: 5850EUR

Obraun carine i dr. uvoznih dabina: carinska osnovica 5850EUR90DIN=526.500DIN

15% stopa carine 78.975DIN
0,5% dabina 2.632,50DIN
Svega carina i druge uvozne dabine 81.607,50DIN.