Akvaristika PDF

1
Sadraj:
Uvod
Openito o akvaristici
to je akvarij
Vrste akvarija
Poloaj akvarija
Dijelovi akvarija
-Akvarij
odravanje akvarija
-Filter
vrste filtracija
(bioloki, mehaniki, kemijski, UV sterilizacija,
RO/DI)
usporedna tablica kanistarskih filtera
odravanje filtera
-Grija
(odravanje grijaa)
-Rasvijeta
uvod
vrste rasvijete i odravanje
usporedna tablica flouroscentnih cijevi
-Podloga
vrste podloge
-Voda
kemijske vrijednosti vode
tvrdoa (GH, KH),
kiselost (pH),
ugljini-dioksid CO2,
Kisik O2,
Klor i Kloramin, Fosfati
Duik i duikovi spojevi, BIOLOKO
FUNKCIONIRANJE AKVARIJA
Sindrom novog akvarija
Mjerenja parametara vode

Vanost periodine izmjene vode
Ribe
-bioloka klasifikacija i taksonomija
-izbor i nabava
-transport
-ishrana
Artemia
Tubifex
Protozoa
Grindal crvi
Daphnia
Ciklopsi
Kine gliste
Govee, puree srce
-bolesti
tablica simptoma, uzrocka i lijeenja bolesti
lijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin,
Antibiotici, Sera i Tetra lijekovi
Biljke
Razmnoavanje
Odabir biljaka i nabava
Nutrienti
Bioloka dekalcifikacija
Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)
Alge
vrste algi i nain uklanjanja
Ostali slatkovodni organizmi
puevi
raii
Zakljuak
test-pitanja za provjeru znanja
toni odogovori testa
2
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
free e-book
verzija 1.0 beta pdf
godina 2003
autor lic
prelom dobri
ilustracije karin
to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding while
I've been working on this book...
to many friends from aquatica's forum
3
Uvod
Nedostatak
odgovarajue
literature na hrvatskom jeziku
najvea je prepreka kod akvarista
poetnika. Sve do sada objavljene
knjige su ili starijeg datuma i
zastarjelog koncepta ili loi i
nejasni
prijevodi
knjiga
sa
engleskog
govornog
podruja.
Ovdje neete nai fotografije
prekrasnih ribica i opise stotina
vrsta ribica, za to vam preporuam
neke od jednostavnih atlasa (npr.
Dr. Axelrod's Atlas of freshwater
aquarium fishes).
Takoer, poetnici e biti moda razoarani

kompliciranim inzistiranjem na "nekim
dosadnim duikovim spojevima", meutim
ako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo e
im biti odskona daska da sami istrauju
ono to ih zanima uz ovo prvotno
poznavanje nekih osnova.
Promatrao sam kroz nekoliko godina tisue i
tisue pitanja koje akvaristi postavljaju, pa
je ovaj tekst nastao na uzastopnom
ponavljanju nekih elemenata koje ak i
iskusniji akvaristi, ponekad zanemare.
Slatkovodna
tropska
akvaristika
je
najjednostavnija za poetnike, stoga je ona
najvie zastupljena i ovdje opisana.
4
Openito o akvaristici
to je akvarij?
Akvarij je zatvoreni komadi prirode, bioloki sustav u kojem se dogaaju

procesi bitni za bioloku ravnoteu. Dakle, na cilj je simulacija prirodnih
procesa kakvi se dogaaju u okoliu iz kojeg potjeu nai organizmi u
akvariju. to vie uspijemo pribliiti akvarijske uvjete onima u prirodi,
postajemo bolji akvaristi.
to je akvaristika?
Akvaristika trai neprestan ovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje.
Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i uenja.
Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovna
znanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanje
akvaristike. Akvaristika potie iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko u
svijesti razvijen jo od 10. stoljea. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljaju
prirodna kruenja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija ureenja ivotnog
prostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo i
funkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbol
ivota i istoe, unosi svjeinu i odrava optimalnu koliinu negativnih iona koji su
neophodni za zdravlje i dobro raspoloenje ovjeka. Poetkom 18. stoljea prvi
akvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujui
otpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao to su dvodihalice (npr. Macropodus
opercularis) koje mogu izdrati duga putovanja sa vrlo malo kisika i veim
temperaturnim oscilacijama poinje irenje akvaristike po svim kontinentima, a
najvei procvat doivljava s tehnolokim razvojem nakon Drugog svjetskog rata.
Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdje
se prije svega uz pomo tehnolokog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da se
uz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspjeno drati
akvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u poetku intenzivno donosile iz prirodnog
okolia, gdje je pri tome tek malen broj preivljavao zbog neadekvatnog prijevoza,
a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U dananje vrijeme kada je
velik broj prirodnog okolia uniten ili se jo vie unitava u ope globalizacijskom
pokretu, akvaristika se sve vie trudi koristiti znanje za uzgoj riba i odravanje
akvarija, pa tako i ouvanje prirode. Tehnologija nam je samo pribliila prirodu i
pokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijeniti
pretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna to znai poremeen
ekoloki sustav i koliko se truda treba uloiti da se vrati u normalu, a i esto sve
ode u nepovrat. Pokuajte samo zamisliti to bi znaila aica nafte u akvariju, zbog
toga uvajte prirodu, jer o njoj ovisi i va akvarij. Akvariju je potrebna voda, ista
voda koju je teko dobiti unato sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji Feng
Shui, akvarij u domu donosi sreu i novac, ako je pravilno postavljen...s toga puno
sree i novca
5
Vrste akvarija
Akvarije moemo podijeliti na nekoliko vrsta.
Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boati (brakini) akvariji.
Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji se
takoer dijele po vrsti organizama koje drimo, pa tako susreemo biotopne ili
zemljopisne akvarije koji sadre odreene vrste organizama sa jednog biotopnog
podruja (npr. akvarij podruja Amazone sadri biljke i ribe amazonskog sliva, a
uvjeti su odreeni svojstvima kao i u prirodnom okoliu). A druga su vrsta drutveni
ili zajedniki akvariji koji sadravaju organizme bez obzira na njihovo prirodno
porijeklo i kojima su potrebni slini uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji i
najraireniji meu akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijalizirani
akvariji: Karantenski akvarij ima namjenu lijeenja i preventivne karantene kod
unosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji slue za mrijest,
razmnoavanje i uzgoj mladih riba.
Poloaj akvarija
Prije nego to nabavite akvarij morate znati gdje ete ga postaviti. Funkcionalni i
sigurnosni zahtjevi kod poloaja su na prvi pogled beznaajni, ali morate
znati da akvarij veliine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjen
moe teiti i preko 500kg. Dakle, povrina na kojoj e stajati mora biti
vrsta, bez vibracija i za vee akvarije je potrebno napraviti statistiki
proraun vrstoe poda.
Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobiajenom kretanju po
prostoriji. U akvariju izloenom direktnoj sunevoj svjetlosti razvijaju se neeljene
alge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se moe kupiti u
specijaliziranim prodavaonicama akvarijske
opreme. Ako ga izraujete sami vodite
rauna o vrstoi materijala. Takoer je
vano da se postolje oslanja o pod na to
vie dodirnih toaka, kako ne bi opteretili
pod samo na manjem dijelu povrine.
Podloga na koju lijee dno akvarij treba biti
puna cijelom povrinom i amortizirajui tako
da upija neravnine i sprjeava savijanje dna
akvarija. Najee se koristi stiropor, pluto ili
filc od pjenaste gume.
6
Dijelovi akvarija
Akvarij
Konvencionalni akvariji se najee izrauju od stakla, lijepljeni su

specijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da priblino duina bude
duplo vea od irine i visine (npr. 100x50x50).
Uz standardne oblike imamo i krune, esterokutne, zaobljenih prednjih
stranica, kutne...
Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sa
deklariranom "nosivou" Veliina akvarija slijedi pravilo: "to vee, to bolje".
U velikom akvariju promjene se dogaaju sporije, tako moete reagirati na mogue
probleme, a organizmi ih tada lake podnose.
Poetnicima su idealne veliine od 80L do 180L. Sve manje od toga trai vie
iskustva, te pravi probleme u odravanju konstantne kvalitete vode.
Vei akvariji od 200L postaju skuplji za ureenje.
Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veliina vam nije
ogranienje, pokuajte nabaviti akvarij duine 120 cm, to je idealno zbog duine
neonskih cijevi, a dui akvariji su estetski dojmiljiviji.
U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno laki,
prozirniji i vri, te ih je lake savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine.
Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lake nego na staklu. Akril se
preporua za izrazito velike akvarije.
Odravanje staklenog akvarija

Akvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da bi
provjerili spojeve i vrstou, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene alge
koje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se moe kupiti u specijaliziranim
akvaristikim trgovinama ili britvicom (iletom) paljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpuno
prazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna,
octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakva
sredstva za pranje, ve samo istu vodu.
7
Filter
Filtere dijelimo po nainu funkcioniranja na mehanike, kemijske i bioloke

filtere i po smjetaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima ulogu
odravanja kvalitete vode i njene istoe optimalnom za ivot organizama.
Najee se sastoje od odreenog filtrirajueg medija i pumpe koja tjera
vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoa populacije
organizama u akvariju.
Kanisterski filter
Mehanika filtracija ima zadatak oistiti vodu od sitnog
otpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Za
mehaniki filter kao medij se najee koriste sintetika
spuva i vata.
Kemijska
filtracija
podrazumijeva
apsorbiranje
odreenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenih
kemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koriste
aktivni ugljen, zeolit, treset.
Bioloka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranje
akvarija. Da biste razumjeli princip bioloke filtracije
proitajte dio o biolokom funkcioniranju akvarija. Kao
medij za bioloki aktivan filter koristimo upljikavu poroznu
keramiku, sintetiku spuvu, "bio kuglice", porozno
kamenje, siporax i slino.
Spomenut u jo i intervalne filtere (wet-dry) koji koriste
princip isprekidanog prelijevanja vode preko bioloki
aktivnog medija. Tim postupkom omoguava se bolje
prozraivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj je
potreban kisik koji se topi u vodi kada pulsira
preko medija u filteru. Ovakav sistem koriste
napredniji visei i kanistarski filteri.
Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najvie
napredovali zbog jednostavnosti upotrebe i
kvalitete filtriranja.
Radi
toga
se
poetnicima
preporua
nabavljanje
tzv.
"kanistarskog"
filtera.
Prednost ovih filtera je mogunost odabira
medija,
pa
tako
i
naina
filtracije.
Jednostavnost odravanja, snaga filtriranja i
nezauzimanje prostora u akvariju.
esto poetnike od izbora ovog tipa filtera
odbije neto vea cijena, ali se kroz neko
vrijeme pokae kao vrlo ekonomina i
funkcionalna filtracija. Neadekvatan filter u
poetku donese puno vie "tete" nego
koristi.
Poznati proizvoai kanistarskih filtera su
Visei filter
Eheim (serije classic, eco, professinel,
profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena
(FilStar)
8
Jeftinija varijanta vanjskih filtera su visei ("hang-on", power filters) filteri koji se
vjeaju na vanjsku stranicu akvarija.
Visei filteri esto su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan pad
vode kao povrat vode iz filtera u akvarij.
Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teko montiraju
zajedno s poklopcem.
Poznati proizvoai viseih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems
(Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters)
Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manje
akvarije.
Unutarnji filter
Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvare
estetsku sliku akvarija, oteano je s njima ienje i mali
je kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutni
filteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previe od
vanjskih kanistarskih filtera.
Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjeg
volumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih.
Unutarnji filteri najee koriste bioloku filtraciju i mogu
se sastojati samo od sintetike spuve i vanjske pumpe
za zrak.
Poznati proizvoai unutarnjih filtera su Hagen (Fluval
Plus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera,
AquariumSystems (Duetto), Tetra
- Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnji
filter i sastoji se od vie reetkastih ploa koje se spajaju i povezuju na jednu ili vie
cijevi ispod akvarijske podloge.
Cijev se spaja na protonu pumpu (powerhead) velike protonosti i snage, budui
da je povrina medija, zapravo cijelo dno akvarija.
Pumpa tjera vodu isisavajui je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu.
Kvalitetne protone pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkulira
vodu, tjerajui tok vode ispod podloge prema povrini. Na taj nain obogaujemo
podlogu kisikom i pospjeavamo bioloku aktivnost.
Podloga postaje bioloki filter i ujedno je obogaujemo tvarima koje kasnije
iskoritavaju biljke za hranu.
Miljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracija
komplicirana i problematina, drugima je ovo idealan oblik filtriranja.
Mane su, potreba za podlogom odreene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm),
jer sa sitnim se ljunkom ovakav sistem moe zaepiti, a sa prekrupnim ljunkom
gubi mo filtriranja.
Istodobno, ovakav filter ne moemo lako oistiti, jer trai "raskopavanje"
kompletnog akvarija, pa ukoliko doe do problema (npr. kod zaepljivanja) postaje
prava bakterijska bomba.
Meutim odlino se pokazuje u akvarijima s gusto zasaenim biljem, gdje se
pospjeuje prozraivanje korijenja i neprestano dovoenje "svjeeg" otpada kojeg
biljke koriste kao hranu.
Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama istiti.
9
Ovakav tip filtracije preporuam naprednim akvaristima i onima s iskustvom.

Mogue je odravati akvarij i bez filtracije, meutim u tom sluaju se moramo drati
strogih pravila.
Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem bioloke filtracije.
Akvariji mora imati odlinu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljinogdioksida (CO2) i manji broj odreenih riba.
Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.
Odravanje vode
Uz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodina izmjena jednog dijela vode!
O ovom najvanijem pravilu opirnije u rubrici voda, bioloko funkcioniranje akvarija.
10
ProizvoaModel
250
350
600
1000
1500
100
200
300
150
250
350
600
150
250
350
600
350
600
Protok Volu
[l/h] men
filtera
[l]
440
3
620
4
1000
6
1000
12
1900
18
300
1,6
480
2,4
600
3,2
500
2,3
700
3
950
4,9
1050
7,3
500
2,3
700
3
950
4,9
1050
7,3
1050
4,9
1050
7,3
8
15
20
28
50
5
5
8
8
8
25
25
8 + 150
8 + 150
25 +180
25 + 210
25
25
350
1050
4,9
25
professionel 2329
proffesionel II 2026
HAGENFluval MSF 104
Fluval MSF 204
Fluval MSF 304
Fluval MSF 404
Fluval 103
Fluval 203
600
350
600
350
600
100
200
300
400
100
200
1050
950
1050
950
1050
480
680
1000
1300
390
420
7,3
4,9
7,3
4,9
7,3
3,2
4,6
6,6
8,5
25
Fluval 303
SACEMMarathon 100
Marathon 300
Marathon 500
Marathon 1000
Marathon 1500
300
100
200
300
500
800
840
350
350
800
1000
1600
1,5
1,8
4,7
5,5
8,5
6
6
12
16
23
1000
180
300
600
1850
750
1050
1350
10
4,4
6,3
9,1
31
13
16
19
150
250
400
300
600
900
1,5
3
5
10
22
30
EHEIMclassic 2213
classic 2215
classic 2217
classic 2250
classic 2260
ecco 2231
ecco 2233
ecco 2235
professionel 2222
professionel 2224
professionel 2226
professionel 2228
professionel 2322
professionel 2324
professionel 2326
professionel 2328
professionel 2227
professionel 2229
professionel 2327
Marathon 2000
RENAxP1
xP2
xP3
HYDORPrime 10
Prime 10
Prime 10
Veliina
akvarija
[l]
Snaga
[W]
25
25
termo filter (integrirani grija)

intervalni filter (wet/dry)
intervalni filter (wet/dry)
intervalni filter (wet/dry) + integrirani
+ 180
grija
intervalni filter (wet/dry) + integrirani
+ 210
grija
25
25
+ 180
+ 210
7
MSF (multi stage filter)
7
12
12
11
UV sterilizatori
Osim klasine filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubiasta)
sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (poto UV sterilizatori
nisu filteri i trebaju pred-filtraciju) uinkovito unitava bakterije, gljivice, alge i
viruse.
Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubiastog zraenja na
valnoj duini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih unitava ili
sprjeava njihovu daljnju reprodukciju.
Energija lampe od 30 mWs/cm2 unitava oko 99% svih uobiajenih vrsta bakterija
u vodi.
UV lampe se sastoje od kuita u kojem oko lampe prolazi voda u cjevicama od
kvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h.
Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je u
porastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogunost je
predoziranja i nikakvih tetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik je
spektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba i
njihovih nametnika, uinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo neke
prednosti ovakvog tipa proiavanja vode.
Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora biti
oiena i bistra sa to manje estica, a nakon izlaska je preporuljivo da prolazi
kroz bioloki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme.
-UV lampe su zatiene u neprozirnom kuitu, jer trajno oteuju vid i kou, zbog
toga itajte pozorno upute proizvoaa!
UV sterilizator
12
Obrnuta Osmoza i Deionizacija

RO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije
(hiperfiltracija) vode openito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, ve za
pripremu vode.)
Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i poinje se primjenjivati
tek krajem ezdesetih u civilne svrhe, omoguavajui teoretski iz bile koje vrste
vode bilo ona morska ili slatkovodna i oneiena, dobivanje pitke i iste vode.
Prvi je dio RO, koji moe biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistem
osmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika do
krajnjih dijelova listova.
U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni
medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona
(najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se od
celuloznog
acetata, poliamida i drugih materijala i imaju odreeni vijek trajanja.
Kvaliteta i koliina proiene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane.
Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu oienu od nekih monovalentnih iona
(npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), vie-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4
2-) i organskih tvari do 99%.
Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivaki filter) koji slui dekarbonizaciji
(deionizaciji) vode.
Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoa.
Nusprodukt je mala koliina ugljine kiseline.
Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je ista i ona koja se
troi kao tehniki neista voda je u najboljem sluaju 1:3.
RO/DI sistemi su ovisno o mogunostima i kapacitetu ipak prilino skupi, pa ih koriste napredniji
akvaristi i uzgajivai.
13
Pojednostavljeni princip rada RO filtracije

Odravanje filtera
Veina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod ienja pripremite sve da bi vrijeme
obustavljanja rada filtera bilo to krae. Takoer kod prvog putanja biolokog filtera u pogon u
novom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekuini za startanje akvarija. Tako e filter
prije "sazrijeti" za bioloku filtraciju. Tekuinu moete kupiti u specijaliziranim akvarijskim
trgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere se
upotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok veinu obnavljamo ispiranjem u vodi.
Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne estice i krhotine.
Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobru
uinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loi su bogati fosfatima i
podiu pH vrijednost vode. Vrlo je vano, da medij koji se koristio za bioloku filtraciju paljivo
operemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi unitila. Nikako ne ispirite vruom vodom ili
dodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju.
Primjer pranja sintetike spuve:
U istu, praznu posudu prikladne veliine za pranje spuve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spuvu iz
filtera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spuvu i lagano stiite spuvu dok
prljavtina ne izae iz rupica. Vratite spuvu u filter i pustite ga to prije u pogon. Nikada pretjerano
ne istite spuvu ili druge medije koji slue bakteriolokoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnim
bakterijama za funkcioniranje filtracije.
14
Grija
Za toplovodne je akvarije grija neophodan.

Najee se koriste potopni grijai u staklenoj epruveti s ugraenim
termostatom.
Uz grija je obvezan akvarijski termometar pomou kojeg kontroliramo i
namjetamo
eljenu temperaturu vode. Snaga grijaa uvjetovana je volumenom
akvarija i prosjenoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grija u
akvariju moe izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnoj
temperaturi potreban je grija jakosti 10-20%W vie od volumena akvarija
u l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grija od 120W). Za vee akvarije
bolje je koristiti dva grijaa. Za akvarije u kojima je zasaeno puno biljaka
koriste se i "grijui kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge.
Na taj nain se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada je
korijenje hladnije od vode, to usporava rast biljaka. U nekim su filterima
ve ugraeni grijai, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Neki
od proizvoaa grijaa su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...
Odravanje grijaa
Grija nemojte nikad ukljuivati izvan vode i kod izmjene vode u akvariju
obvezno ga iskljuite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi
sprijeili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijaa.
Eventualno ienje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operite
blagim rastvorom kiseline).
Primijetite li napuknue na epruveti ili ''roenje'' unutranjeg djela stakla epruvete
zamijenite odmah grija za novi.
15
Rasvjeta
Za poetak, to je svjetlost?
Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra izmeu ultraljubiaste i
infracrvene valne duine. Jaina svjetla mjeri se u lumenima (L), a
efektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potroak odreujemo jainom
dobivene svjetlosti na potroenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu,
odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (K). Ovdje dolazi do
zbunjujueg psiholokog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veu
temperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obine arulje ima npr. 3200K
dok dnevno sunevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH arulje ima oko
10000K.
manja temperatura svjetla
vea temperatura svjetla
Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom u

rasponu od 1 do 100. CRI izraava raspon spektra u svjetlosti. Sunevo svjetlo ima
CRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.
CRI=20
CRI=60
CRI=100
Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskog

biotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se takoer ne mogu odvijati
bez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunevog svjetla nisu isti na svim dijelovima
zemaljske kugle. U veini prirodnih okolia tropskih riba trajanje dnevnog svjetla je
oko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Duinu trajanja
moemo regulirati runo ili vremenskom sklopkom (timer) mehanikom ili
elektronskom. Vremenske sklopke su jeftini ureaji koji uvelike olakavaju posao
ritmikog paljenja i gaenja, a organizmi u akvariju se lake naue na toan ritam
dana i noi. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veliini
(dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "istoa" akvarijske vode ima presudan utjecaj na
koliinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vode
ve se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna neistoe i obojena
(ukasta, mutna) gubitak se oituje ve u prvih desetak centimetara stupa vode.
Ukoliko sami izraujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogunosti i mjesta za
dodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jainom svjetlosnog
intenziteta. U poetku su akvariji esto skromno zasaeni biljkama, pa prejaka
svjetlost loe utjee na ponaanje riba koje su esto plaljive u takvom okruenju.
16
Kasnije, kada biljke izrastu i ponu praviti sjenovite dijelove, pojaate svjetlost
aktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomae i kod mogueg pojavljivanja algi
koje su esto indikator loe rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najee najskuplji dio
opreme, zato to imaju kratak vijek trajanja tako da esto, ovisno o tipu, moramo
kupovati nova rasvjetna tijela.
Vrste akvarijske rasvjete
U slatkovodnoj tropskoj akvaristici

danas se najvie koriste flourescentne
cijevi za rasvjetu, pa emo stoga njima
najvie i posvetiti panje. Flourescenta
rasvjeta radi na principu katode koja
je na jednom kraju dugake staklene
cijevi ispunjene vakuumom i ivinom
parom i anode na drugom kraju cijevi.
Elektrina energija ionizira ivinu paru
i ona poinje zraiti ultraljubiastim
spektrom. Na unutranjim stjenkama
staklena cijev obloena je fosforom
(fosforni prah) koji potaknut zraenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost.
Mjeavinom i aditivima u fosforu dobivamo eljeni raspon spektra, CRI. Nakon
odreenog vremena rada katoda se "potroi" i proizvodi sve manje korisnog svjetla,
pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigunica
(balast). Flourescentne cijevi su najea i najpopularnija rasvjeta, prvenstveno
zbog male cijene potronje elektrine energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosu
na snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omoguava
pravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij.
Kombinacijom odreenih cijevi razliite temperature svjetla dobivamo vei CRI.
Vijek trajanja odreuje proizvoa, a kree se oko 2500-10000 radnih sati, svakako
bi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budui da ljudsko oko ne moe
zamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvoai flouroscentnih cijevi su
Hagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips...
MH lampe, odnosno metal-halidne (jo ih zovu i quartz-halogen ili tungstenhalogen) su skuplji, ali i snaniji izvor svjetlosti.
Rade na principu ivne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij,
bromin...) koji odreuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (Halide
Quartz Jod)
Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnoj
akvaristici.
To je najsnanija vrsta rasvjete gdje prigunica pulsira naponom u lampi veim od
5000V stvarajui jak izvor svjetla slian sunevom.
Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijima
sa puno biljaka. To je najljepa i suncu najslinija rasvjeta. Odsjaji prelamanja
povrine vode reflektiraju se na dno akvarija inei dojmljiv prizor igre svjetla i
sjene.
Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni za
biljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla.
Flouroscentne cijevi sa prigunicom
17
Montiraju se najee bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju biti

odmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju.
Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila i
ventilatori koji izbacuju vrui zrak iz kuita poklopca. Takoer su potrebne
prigunice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvih
lampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL
(mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odline su
za intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektora
prigunica. Halogene lampe se ne trebaju mijeati sa MH lampama, jer rade na
potpuno drugom principu (halogeni ciklus pomou volframove ice). Isijavaju puno
topline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlosti
kao to su obine arulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu u
akvarijima sa biljem.
18
Model (upotreba)
AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast
biljaka)
SUN-GLO (dnevno svijetlo)
MARINE-GLO (morski akvarij)
FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka)
POWER-GLO (za koralje i biljke)
LIFE-GLO (dnevno svijetlo)
Veliin
a
Diametar Snaga
[Cm]
*
[W]
temperatura [
K]
Interval izmijene
[h]
30.48
T5
5400
3000
38.1
T8
14
5400
5000
45.72
T8
15
5400
5000
60.96
T8
20
5400
7500
76.20
T8
25
5400
7500
91.44
T8
30
5400
7500
106.68
T8
40
5400
10000
121.92
T8
40
5400
10000
30.48
T5
4200
3000
38.1
T8
14
4200
5000
45.72
T8
15
4200
5000
60.96
T8
20
4200
7500
76.20
T8
25
4200
7500
91.44
T8
30
4200
7500
106.68
T8
40
4200
10000
121.92
T8
40
4200
10000
38.1
T8
14
4200
5000
45.72
T8
15
4200
5000
60.96
T8
20
4200
7500
76.20
T8
25
4200
7500
91.44
T8
30
4200
7500
121.92
T8
40
4200
10000
45.72
T8
15
2400
5000
60.96
T8
20
2400
7500
91.44
T8
30
2400
7500
121.92
T8
40
2400
10000
30.48
T5
5400
3000
38.1
T8
14
5400
7500
45.72
T8
15
5400
7500
60.96
T8
20
5400
9000
76.20
T8
25
5400
9000
91.44
T8
30
5400
9000
106.68
T8
40
5400
20000
121.92
T8
40
5400
20000
38.1
T8
14
4200
7500
45.72
T8
15
4200
9000
60.96
T8
20
4200
9000
76.20
T8
25
4200
9000
91.44
T8
30
4200
9000
106.68
T8
40
4200
20000
121.92
T8
40
4200
20000
19
Podloga
Podloga u akvariju ima vie funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog

biotopa, izboru riba i biljaka.
Ribe se osjeaju sigurnije, lake pronalaze hranu i skrovita.
Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, privruju se korijenjem i pomou
nje se razmnoavaju.
U podlozi se odvijaju procesi vani za bioloko funkcioniranje akvarija.
Ovisno o izboru riba, ureenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti,
granulacije i oblika podloge.
Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poeljan je krupniji ljunak i kamenje, kako
ne bi previe mutile vodu. (npr. neki ciklidi).
Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni ljunak
i pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi).
ljunak ne smije biti otrih rubova (mljeveni) ve rijeni, zaobljeni, da se neke ribe
ne bi ozlijedile kopajui po njemu u potrazi za hranom.
Veina junoamerikih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjeaju smirenije.
U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bi
mijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode.
Ribe koje ive u mekim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenakog
podrijetla koje se otapa u vodi podiui joj tvrdou.
Nasuprot njima, ribama kojima pae tvrda voda, ne odgovaraju humus i

treset u podlozi, a koji pak sputaju pH vrijednost vode.
Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija odreujemo oponaanjem prirodnog
okolia riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping.
Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta za
skrivanje i svoj zamiljeni teritorij.
Sera floradepot
Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem,
sa potopljenim korijenjem.
Ovdje je rije i o pitanju dobrog ukusa akvarista, ali
se preporua to vie oponaati prirodu, tako da su
koljke, koralji i upljikavo kamenje najblae
reeno nepotrebni u tropskom slatkovodnom
akvariju.
Takoer tu spadaju i razne figurice potopljenih
brodova, kule od plastike i plastino bilje, koje
akvaristi najee ne ele previe komentirati.
20
Ve gotove podloge se prodaju kao obian ljunak odreene boje i granulacije, do

specijaliziranih mjeavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot,
Dupla K, Sachem Flourite...).
Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji sloj
koji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima.
Ovakav nain podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubine
akvarija. Takoer na prednjem dijelu sadimo niskorastue biljke koje imaju manje i
plie korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastue i vee biljke koje imaju jae
korijenje. Uzdizanje podloge se moe napraviti i stepenasto (terase).
Debljinu sloja podloge odreuje veliina akvarija, a minimum je 4cm na prednjem
dijelu stakla.
Puno biljaka trai bogatu podlogu, ako su gusto zasaene onda poseemo za
sloenijom mjeavinom podloge, odnosno gnojenjem.
esto se prodaju razliita gnojiva za akvarijsko bilje, ali veinom su ona tekua i
slue za dodavanje hranjivih tvari iskljuivo preko nadzemnih dijelova biljaka.
Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo u
podlogu.
Ako elimo akvarij gusto zasaen biljkama tad podloga treba biti deblja i sloenija.
U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj eljezom.
Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni ljunak slian
boksitu (boksit je toksian u akvariju zbog aluminija kojim je
bogat), crvene boje i siromaan humusom, a veinom ga
nalazimo u tropskim predjelima nataloenog u terasama ili
uljebima. Laterit je takoer dostupan kao podloga i prihrana
(npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teko moe kupiti.
Takoer, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednost
laterita je to zadrava eljezo koje biljke iskoritavaju u
neaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospjeuje
oksidiranje eljeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi se
kod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena je
glina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja slui lakem
ukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podloge
stavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena
(kada drvee i ostale biljke trunu i raspadaju se u movarama taloi se kao organski
materijal u stajaoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset takoer blago sputa pH
(ini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji je
najbolji za mijeanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odlian izbor je ljunak
vulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura ini
je efikasnom u procesu biolokog funkcioniranja. Tamno smea boja lave odgovara
veini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu moemo dodati i glinu. Glina sadri
malo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je eljezom i kompaktna. Glina
se moe dodati kao oblikovane isuene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvu
podlogu stavljamo zavrni sloj ljunka. Ve gotove vrste gnojiva za podlogu koje se
mogu pronai u naim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga za
akvarije u kojem e biti zasaeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenja
veinom je samo od sloja sitnog ljunka. Takvi akvariji oponaaju biotope
stjenovitih afrikih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo
21
paljivo postaviti da ne bi dolo do pomicanja i uruavanja. Ukoliko elimo postaviti

kompliciranije dekore od stijena potrebno je komade uvrstiti (npr. silikonskim
kitom), a takoer postavljamo stijene na amortizirajuu podlogu (stiropor) tako da
se pritisak rasporedi jednolino na povrinu dna.
Primjeri sastava podloga
Biotop
Cryptocoryne affinis
(Malaysia)
C.zewaldiae, Barclaya
(Malaysia)
C.cordata
(Thailand)
Barclaya longifolia
(Thailand)
Cryptocoryne albida
(Thailand)
kvarcni ljunak,
nekoriten
pH
P2O3 K2O Mg Fe
Mn Cu Zn
ppm ppm ppm ppm ppm ppm ppm
5,7
1366 814
5,8
58,4 103,8 1,0 1,5
5,6
15
4,4
164,5 12,6 0,8 1,1
4,9
78,0 10,7 0,5 0,9
4,5
212
8,0
3,3 4,0
1,4 2,1
22
Voda
Akvarijska voda je najvaniji dio akvarija. U njoj ive ribe i biljke koje su
se prilagoavale takvom okoliu milijunima godina, i radi toga bilo kakve
nagle i velike promjene najee uzrokuju teke posljedice za organizme.
Ovdje u objasniti i moda najvaniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je
kruenje duika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su vani za
razumijevanje tih procesa...
Voda ima osobine koje dijelimo na fizike i kemijske. Fizike osobine su
temperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizama
koje drimo i najee se kree u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23C do 26
C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5C. Nie temperature od 18C
tropske ribe ne mogu dugo izdrati, budui da su ribe hladnokrvni organizmi. Vea
temperaturna variranja negativno utjeu na organizme i oni su podloniji bolestima,
a i za razmnoavanje mogu imati loe posljedice. Temperatura takoer utjee i na
kemijske osobine vode (koliina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazatelji
kemijske kvalitete vode. Boja vode moe biti i pokazatelj biolokih procesa u
akvariju. Miris vode moe biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (miris
na pokvarena jaja) sugerira poveano raspadanje organskih tvari, takav akvarij
treba hitno dobro oistiti i vei dio vode promijeniti. Kemijske osobine vode
najee odreuju tvrdoa (karbonatna i nekarbonatna), pH (lunatost/kiselost),
koliina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Veina ovih
osobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem koliine jednih, utjeemo na
druge. Tvrdoa vode u akvariju utjee na razvoj organizama, jer odraava koliinu
soli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma i
razmnoavanje. Osmotska razmjena tekuina svih organizama u vodi ovisna je o
tvrdoi. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoi vode, s obzirom na morske
ribe (more ima veliku vrijednost tvrdoe), a pogotovo neke tropske ribe koje ive u
vrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmu
riba ima velik znaaj u razvoju riblje mlai, a neke ikre pojedinih vrsta riba se
uope ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ili
karbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdou koja dolazi od hidrogen karbonata
kalcija i magnezija). Ukupna tvrdoa (GH-General Hardness) izraava se jedinicom
dH (njemaki stupanj, 1 dH = 17.8 ppm CaCO3. to je manja vrijednost ukupne
tvrdoe (manja koliina soli) takvu vodu nazivamo mekom, a vea vrijednost je
odreuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoa je vana, jer djeluje kao svojevrsni
kondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet,
koji odraava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ili
luina.
23
ppm
dH
0 50
03
vrlo mekana
50 - 100
36
mekana
100 - 200
6 12
srednje tvrda
200 300
12 18
tvrda
300 450
18 25
vrlo tvrda
450+
25+
ekstremno tvrda
Mikrosiemens
Karbonatna tvrdoa
Ukupna
37,5
60
75
100
150
375
15 ppm
24 ppm
30 ppm
40 ppm
60 ppm
150 ppm
25 ppm
40 ppm
50 ppm
66 ppm
100 ppm
250 ppm
Kiselost i lunatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednou, a mjerimo

koliinu vodikovih iona. Poveanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednosti
odnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da se
radi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znai 10x kiseliju
vodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima viestruke negativne utjecaje. Ribe
koje su naviknute na odreenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u razliitoj
okolini od one prirodne. Najee nastaju problemi sa lunatim vodama, dok blago
kisele vode odgovaraju veini akvarijskih organizama. U lunatim vodama duini
spojevi su opasniji, a veina riba je sklonija parazitskim i gljivinim bolestima.). pH
izravno ovisi o karbonatnoj tvrdoi i ugljinom-dioksidu (CO2). Podeavanje pH, KH i
GH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko elimo "tvrdu" vodu omekati
najlake moemo s ionoizmjenjivakim smolama. Mijeanjem demineralizirane ili
destilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, moemo takoer smanjiti
tvrdou vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0DH trebamo za
smanjenje eljene vrijednosti.
24
ml
vode eljena
0DH tvrdoa
tvrdoa
vode
DH 6
7
8
9
10 11 12
3
1000 1333 1666 2000 2333 2666 3000
4
500 750 1000 1250 1500 1750 2000
5
200 400 600 800 1000 1200 1400
6
0 166 333 500 666 833 1000
7
0
0 142 222 429 571 714
8
0
0
0 125 250 375 500
Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. koliini karbonatne
tvrdoe KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode moemo koristiti
profiltriranu kinicu, a vodu koju omekavamo treba prokuhati. KH smanjujemo
dodavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Takoer omekavanje vode moe
se vriti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postie se dodavanjem
CO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalna
sredstva su veinom na bazi fosforne kiseline i podiu koliinu fosfata u vodi koji
pogoduju pretjeranom rastu neeljenih algi. Puno lake je podizati tvrdou u vodi, a
i u prirodi puno ee nalazimo tvre vode nego meke. KH poveavamo pomou
NaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja e istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcij
karbonatom CaCO3.
Takoer tvrdou moemo poveati filtracijom kroz usitnjene morske koralje i
stijene.
25
Ugljini-dioksid CO2
Zato je potreban CO2 u akvariju?
CO2 je neophodan za ivot biljaka, a ima vanu ulogu u procesu kruenja duika i
odravanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za koliinu
karbonatne tvrdoe. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja ini
dijelove biljaka. Biljke za ivot trebaju hranu koju crpe najee iz korijena. Za
takav nain hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreu svjetlost za
energiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju.
Dva vitalna procesa omoguuju ivot biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokree
svjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne moe odvijati. Prilikom fotosinteze biljke
uzimaju CO2 (koji izdiu ribe), a isputaju O2, odnosno kisik (koji ribe udiu).
Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najvie hrane i tada se razvijaju.
Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:
6CO 2 6H 2 O C 6 6H 12 O 6 6O 2
ugljini dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik

Biljke koriste klorofil koji odreeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju za
proces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i dogaa se obrnuti
proces fotosinteze, tada biljke "udiu" kisik, a isputaju CO2. Otprilike, jednu petinu
asimiliranog ugljinog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne koliine
CO2 u akvariju je vrlo vano, jer prevelika koliina uzrokuje smrt riba i promjenu pH
vrijednosti vode. Koncentracija ugljinog dioksida vee od 50mg/L uzrokuje guenje
i smrt riba, dok koliina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe diu
pomou krga koje rade na principu razliite koliine plinova u vodi i krvi. U
normalnim uvjetima, koliina ugljinog dioksida vea je u krvi koja dolazi u krge, a
manja kisika. Kad se povea koliina ugljinog dioksida u vodi iznad one u krvi, tada
CO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje poveane koliine
CO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Vea prisutnost ugljinog dioksida izaziva i
padanje pH vrijednosti vode.
Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:
CO 2 H 2 O H 2 CO 3
ugljini dioksid + voda ugljikovodina kiselina

Ipak, sa ugljinim dioksidom ne moemo potpuno regulirati tvrdou vode, jer on
djeluje samo na karbonatnu tvrdou vode. Koliinu ugljinog dioksida u vodi
moemo izraunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoa)
vrijednosti vode.
26
CO2
pH
KH
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
5,0
6,0
8,0
10
15
20
6,0
6,2
previe
15
9,3
30
18,6
44
28
59
37
73
46
87
56
103
65
118
75
147
93
177
112
240
149
300
186
440
280
590
370
6,4
6,6
optimalno
5,9
3,7
11,8
7,4
17,6
11,1
24
14,8
30
18,5
35
22
41
26
47
30
59
37
71
45
94
59
118
74
176
111
240
148
6,8
7,0
7,2
2,4
4,7
7,0
9,4
11,8
14
16,4
18,7
23
28
37
47
70
94
1,5
3,0
4,4
5,9
7,3
8,7
10,3
11,8
14,7
17,7
24
30
44
59
0,93
1,86
2,8
3,7
4,6
5,6
6,5
7,5
9,3
11,2
14,9
18,6
28
37
7,4
7,6
premalo
0,59
0,37
1,18
0,74
1,76
1,11
2,4
1,48
3,0
1,85
3,5
2,2
4,1
2,6
4,7
3,0
5,9
3,7
7,1
4,5
9,4
5,9
11,8
7,4
17,6
11,1
24
14,8
7,8
8,0
0,24
0,47
0,70
0,94
1,18
1,4
1,64
1,87
2,3
2,8
3,7
4,7
7,0
9,4
0,15
0,30
0,44
0,59
0,73
0,87
1,03
1,18
1,47
1,77
2,3
3,0
4,4
5,9
Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima razliite vrijednosti. Ujutro

se smanjuje zbog poveane koncentracije ugljinog dioksida i tokom dana se lagano
poveava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je naina dobivanja CO2 u akvariju.
Za koliinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala biti
priblina vrijednost za prosjenu kemijsku kvalitetu vode:
Volumen akvarija (u litrama) x 13

Koliina mjehuria u minuti
100
Najjeftiniji nain dobivanje CO2 za
manje akvarije je iz procesa vrenja
kvasca "uradi sam" sistemom. Ovaj
sistem radi na principu mijeanja
suhog kvasca kojeg koristimo u
domainstvu koji se mijea sa
vodom i pri dodatku eera dolazi
do vrenja kojem je produkt - CO2.
Reaktor je plastina boca od 1,5L. U
bocu dodamo 1L mlake vode, 1
punu liicu suhog kvasca ili 1/3
kocke sirovog, 6 lica eera i
liice
sode
bikarbone
koja
usporava prebrzu reakciju kvasca.
Kada se eer otopi smanji se
pritisak povrine vode i djelovanjem
vrenja
nakon
30-60
minuta
oslobaa se CO2, koji pomou
gumenog crijeva dovodimo do
brojaa mjehuria.
27
Vano je da ne pretjeramo u koliini kvasca i eera da reakcija ne bi bila preburna

i nekontrolirana. Broja mjehuria je plastina boca od 0.25L i slui istodobno kao
broja mjehuria i osiguranje u sluaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. U
broja mjehuria dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora.
Izlazno crijevo mora biti iznad povrine vode i ono vodi do difuzora (rasprivaa) u
akvariju. Postoji vie vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa obinim kamenim
rasprivaem zraka kakav se koristi za dovod kisika.
Ovdje je prikazan difuzor koji se moe napraviti pomou fine mreice i
plastine prozirne cijevi. Umjesto cijevi moe posluiti plastina
boca od 0.25l koja je vra, a treba joj odrezati dno. Sa gornje
strane cijevi zalijepimo finu mreicu sa to sitnim rupicama ili
ensku najlonsku arapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodi
crijevom i nakuplja na mreici, gdje se polagano topi, pa je tako
vea iskoristivost dovedenog CO2. U sluaju nagomilavanja CO2 u
difuzoru, viak e izai na dnu cijevi. Na difuzoru moemo
probuiti rupu sa strane na odreenoj visini pomou koje moemo
regulirati koliinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice,
viak e poeti izlaziti. Visokotlanim i niskotlanim sistemima, iz boca punjenim
CO2 plinom po tlakom su odlini za vee ili vie akvarija, a osim poetne vee
investicije ovo je i najjeftiniji sistem za vee akvarije. CO2 se moe kupiti u malenim
jednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo za
manje akvarije.
Visoko tlani sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora.
Niskotlani sistem je skuplji i rjee se koristi (sputa se pritisak pomou
niskotlanih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajua (elina,
aluminijska), s odgovarajuom zakonskom potvrdom da je prola atest. Budui da
su boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objanjavati koliko je vano
imati svaki ureaj ispravan i testiran.
CO2 komplet
Tetra jednokratna CO2
boca
28
Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2,

meutim ako se drimo pravila, teko moe doi do problema.
itajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestrunog rukovanja!
CO2 regulator
Za CO2 nabavite to manju bocu budui da je potronja jako mala s obzirom na

kapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilino jeftino.
Nakon boce regulator tlaka je najvaniji dio ovog sistema i on treba biti izrazito
kvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najee napravljeni za koritenje
nepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna precizna
regulacija sa laganim isputanjem CO2.
Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori.
Jednostupanjski regulatori nemaju mogunost fine regulacija, pa ga koristimo sa
pomonim igliastim ventilom pomou kojega precizno reguliramo pritisak.
Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu sputamo pritisak iz boce na
nekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije slui za preciznu regulaciju tako da
dobivamo nekoliko mjehuria u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost moemo
nakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igliasti ventil. Na ulazni ventil od
regulatora potrebno je prikljuiti filter, koji e skupljati mogue neistoe prije
ulaska u regulator koje bi ga mogle otetiti. Na izlazni otvor spajamo gumeno
crijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najee
ugraeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora.
Takoer je mogue spajanje magnetskih ventila koji pomou elektronskog pH
kontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.
29
Eheim CO2 komplet
Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za koritenje, ne zauzima prostor i

mogue ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom na
vodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom ploom proizvodi CO2. Budui, je ovaj sistem
potpuno elektronski, prilino je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve ureaje.
Nedostatak je to su jo prilino neraireni meu akvaristima, pa tako i skupi kao i
ugljini blokovi za punjenja. Najpoznatiji ureaj je Carbo-plus CO2 System.
Carbo-plus CO2 system
30
Kisik O2
Svi organizmi u akvariju za ivot trebaju kisik. Veliki potroai kisika su bakterije i
mikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Veina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osim
pojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesu
fotosinteze, meutim ta koliina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik se
dodaje pomou zranih pumpica, koje pomou gumenog crijeva i rasprskivaa
utiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protone pumpe imaju
ugraene mogunosti dodavanja kisika pomou venturijeve cijevi na ispustu filtera.
Takoer prilikom mijeanja i razbijanja povrine vode atmosferski kisik se topi u
vodi, pa nam kod veine dananjih filtera zrana pumpica nije stalno potrebna.
Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemogu, budui da
se uvijek uspostavlja ravnotea atmosferskog kisika i onog u vodi, meutim kod
poveanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete moe doi
do pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba moemo ustanoviti smanjenje
kisika, tako to plivaju prema povrini i gutaju "zrak" sa povrine (pomanjkanje
kisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponaanju!). esto pomanjkanje kisika se
dogaa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do poveanja koliine amonijaka
koji na sebe vee kisik u procesu razgradnje. Takoer se u prvim danim naglo
razvijaju bakterije koje su veliki potroai kisika. U ljetnim mjesecima kada voda i
zrak postanu topliji kisik bre hlapi, pa upravo tada najee dodajemo kisik.
Koliina rastopljenog kisika do zasienja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentraciji
nekih rastopljenih soli.
Tablica preporuene koliine kisika:
C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
O2
mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3
U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika koliina kisika i aeracije vode
uzrokuje poveano hlapljenje ugljinog-dioksida to ne odgovara biljkama i mijenja
pH vrijednost vode. Akvarijske zrane pumpice su prilino jeftin dio akvarija,
poznatiji proizvoai su Hagen, Tetra, Sera...
31
Klor i Kloramin
Klor se nalazi u vodovodnoj vodi, te slui za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe,
jer uzrokuje nagrizanje i nadraaje sluznica krga, oiju i koe, sreom
brzo hlapi iz vode, pa obino akvaristi prije dodavanja u akvarij vodu
stave da "odstoji" obino 24h da bi klor ishlapio. Takoer postoje
pripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...).
Naalost klor koji se lagano uklanja vie se ne koristi u vodovodu ve ga
je zamijenio kloramin. Kloramin je puno tetniji i tee ga je odstraniti iz
vode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokuje
poremeaje u krvotoku riba slino kao nitrit (methemoglobinemia).
Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcima
za pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina
je to pripravci za uklanjanje razgrauju kloramin na klor i amonijak, klor brzo
ispari, ali ostaje amonijak.
Fosfati
Fosfati se ubrajaju u vane elementa u ishrani biljaka, meutim najee ih imamo
previe. Fosfati nastaju naalost prije nego to dou u na akvarij, u vodi koja je
sve zagaenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom poveavaju
koliinu fosfata. Previe fosfata uzrokuje razvoj neeljenih algi koje uzimaju hranu
za biljke. Fosfati se najee unose loom kvalitetom vode i prekomjernim
hranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana loije kvalitete je
bogata fosfatima. Prilikom ienja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva za
pranje u domainstvu, jer veina ih takoer sadre fosfate.
32
Duik i duikovi spojevi

Bioloko funkcioniranje
akvarija
Duikovi spojevi su iznimno bitni za bioloko funkcioniranje akvarija i njegovu

bioloku filtraciju. U duinom kruenju uz pomo mikroorganizama i bakterija
otpad i otrovne tvari sastavljene od duikovih spojeva prelaze u fazama iz
nepoeljnih i toksinih do iskoristivih i manje toksinih spojeva.
Kruenje duika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaa zrak, vodu i tlo.
U akvariju pokuavamo uspostaviti bioloku filtraciju i zbog toga su vei akvariji
pogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruenja imaju manje negativne
uinke i sustav je stabilniji to je biomasa bakterija vea. Duik je zastupljen u
zraku oko 70%, a u otpadnim produktima i vie od 60%. Unoenjem organizama u
akvariju zapoinje kruenje duika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedene
hrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije je
amonijak.
Amonijak NH3
Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konano kao NH4+ (ionizirani NH3).
Pojednostavljeni princip: NH 3 H 2 O NH 4 OH
Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. to je voda kiselija
i hladnija NH3 lake prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je vea
opasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupne
vrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti ve
od 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost vea od te
je smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode mogue je biolokom filtracijom ili
33
sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedei korak ine bakterije

porodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonas
bakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik.
Pojednostavljeni princip: NH 4 2H 2 O NO 2 8H
Nitrit NO2
Nitrit je manje toksian od amonijaka, ali uzrokuje poremeaje u metabolizmu i
krvotoku riba unitavajui hemoglobin u krvi. Koliine vee od 0.5 ppm na due
vrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome sline nedostatku
kisika. Nitrit uklanjamo biolokom filtracijom i periodinom izmjenom jednog dijela
vode. Slijedei korak ine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit u
Nitrat. Nitrobacter bakterije su takoer aerobne.
Pojednostavljeni princip: NO 2 H 2 O NO 3 2H
Nitrat NO3
Nitrat je tek u velikim koliinama toksian za ribe, pa ga je poeljno imati u manjim
koliinama, jer slui kao hrana biljkama. Doputena koliina Nitrata ovisi o koliini i
vrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika koliina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malog
broja biljaka uzrokuje razvoj nepoeljnih algi koje unitavaju biljke i nepovoljno
djeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodikom izmjenom jednog dijela
vode. Nitrati se djelomino razgrauju u ne aerobnim dijelovima, najee podloge,
dakle pomou bakterija koje se razmnoavaju i hrane bez prisustva kisika. Meutim
u ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neeljenih produkata u obliku plinova
(duik, hidrogen-sulfid).
esti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novog
akvarija (new tank syndrome)
Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran duik i njegovi spojevi. esto se
deava akvaristima poetnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijeme
osposobiti akvarij. Radi se o pogreci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njega
odmah stave ribe, te tada poinje kruenje duika koje uzrokuju poveanje koliine
duikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje koliine kisika. Nakon sedam dana
poinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kada
je proces potpuno zavren. Taj period traje prosjeno 30 dana, ovisno o
temperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima moe potrajati i due. Kruenje duika
je zavreno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. esto
u prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mlijeno-bijelu boju vode,
to je pokazatelj poetka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekog
vremena voda se potpuno razbistri.
34
Mjerenja parametara vode

Mjerenja parametara vode kao to su tvrdoa, koliina nitrata i slino, vrlo su vani
za dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica,
listia ili tekuine moete nabaviti u svakoj akvaristikoj trgovini, zasebno ili u
kitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listia (lakmus papir)
ili pak malih boica sa tekuinom koju mijeamo s akvarijskom vodom. Upotreba
indikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorak
akvarijske vode u koju potom uronimo listi eljenog
indikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji oitamo
koliinu u mjerenom uzorku prema priloenoj skali ili ako se
radi o tekuini postupak je isti osim to umjesto papiria
ukapamo nekoliko kapi odreene tekuine. Najei testovi
koje sadri kompleti su est testova kojima jednostavno
kontroliramo:
tvrdou vode (GH)

karbonatnu tvrdou vode (KH)
kiselost vode (pH)
koliinu nitrata (NO3)
koliinu amonijaka (NH3)
koliinu nitrita (NO2)
Sofisticiraniji i precizniji ureaji kao to su digitalni pH mjerai,

konduktometri i slino, su bolji izbor, ali i skuplji.
Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH i
NO3. Ostali testovi su potrebni i poeljni u sluaju "problema" tj.
veih poremeaju u akvariju (povean broj nepoeljnih algi, slab
rast biljaka, itd.) ili poetka i ambicioznijeg odravanja akvarija.
Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:
GH
6-16dH
KH
3-10dH
pH
6,5-8,5
NH4
0mg/l
NO2
<0,1mg/l
NO3
<25mg/l
PO4
<0,5mg/l
Fe
0.05 - 0.2 mg/l
35
Vanost periodine izmjene vode

Iz svega dosad navedenog neophodnost periodine izmjene jednog dijela vode je
vie nego oita. Nagomilavanje duikovih spojeva, fosfata i potronja nutrijenata u
vodi ne moe zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode.
Zato samo jednog dijela vode?
Prije svega, ako zamijenimo svu vodu, a ona je uvijek drugaije kvalitete od
postojee stare akvarijske vode, gotovo da smo na poetku prie o biolokom
funkcioniranju akvarija.
Uinkovitost izmjene jednog dijela vode ovisi o dva faktora:
postotku izmijenjene vode
vremenskom periodu izmjene
Postotak izmjene ovisi o razliitosti kvalitete vode, prije svega pH vrijednosti.
Npr. Ako mijenjamo vodu od pH 6.5 s alkalnom vodom od pH 7.2, koliina vea od
50% promijenjene vode moe poremetiti puferski kapacitet i to djeluje stresno na
ribe koje su podlonije moguim bolestima. Vodu koju planiramo koristiti u akvariju
treba pripremiti, a njenu vrijednost to vie pribliiti kemijskim vrijednostima stare
akvarijske vode (uklanjanje kloramina, pH plus ili pH minus). Vremenski period
ovisi o koliini nitrata, broju riba, kvaliteti filtracije, odnosno svemu to pridonosi
potrebi za izmjenom vode. Preporuka i osnova je oko 25% vode svaka dva tjedna.
Mjerenjem kvalitete vode i promatranjem moemo ustanoviti da li je to dovoljno.
Koncentraciji nitrata iznad 25mg/l u vodi je potrebna djelomina izmjena vode.
Izmjenom dijela vode uklanjamo nitrate, koji dolaze od raspadnutih dijelova biljaka,
nepojedene hrane, ribljeg izmeta, uginulih riba, ali veinu toga moemo UKLONUTI
PRIJE nego to se pretvore u nitrate. ienjem dna i pijeska, uklanjanjem otpalih
listova i rezanjem bolesnog bilja, poveavamo uinkovitost periodine izmjene
vode. Za vrijeme periodine izmjene vode istimo i bioloke filtere.
36
Ribe
Bioloka klasifikacija i taksonomija1
Darwin je prvi istaknuo da bioloka klasifikacija tei da neka skupina
(taxon ili svojta) obuhvati svo potomstvo zajednikog pretka. Tako se moe rei da
je bioloka klasifikacija smiljeno grupiranje organizama u skladu s njihovim
slinostima i u suglasju s njihovim podrijetlom. Najvia taksonomijska kategorija je
CARSTVO (lat. Regnum, engl. Kingdom). Ova podjela od 5 Carstava, Roberta H.
Whittakera je najvie koritena teorija, mada su kasnije raene varijacije i razne
kombinacije.
1.
2.
3.
4.
5.
MONERA (bakterije),
PROTOCTISTA (jednostanini organizmi),
FUNGI (gljive i liajevi),
PLANTAE (biljke),
ANIMALIA (ivotinje)
Nama je interesantno kraljevstvo ivotinja u koje spadaju ribe.

U slijedeoj grupaciji ribe se nalaze u grupama kimenjaka Phylum (Vertebrata).
Sljedea podjela je na 8 klasa, a ribe su zastupljene u klasama Chondrichthyes i
Osteichthyes. U prvoj klasi su zastupljeni mali broj riba (morski psi, rae itd.), dok
je u drugoj vei broj poznatih riba. Klase se dijele prema redovima. Redovi se dijele
prema porodicama, koje se opet dijele na rod (genus) i vrstu (species) i podvrstu,
rasu (subspecies).Porodice su akvaristima najbitnije i najpoznatije (cyprinidae ,
cichlidae, characidae, poeciliidae .td), a neke su i vrlo brojne rodovima. Evo za
primjer puno "ime i prezime" patuljastog ramireza:
Animalia
Phylum
Osteichthyes
Perciformes
Cichlidae
Apistogramma
Ramirezi
Carstvo
Grupa
Klasa
Red
Porodica
Rod
Vrsta
Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su vane zadnje tri kategorije

(porodica, rod i vrsta).
Taxon /gr. taksis - red, (bojni) red ili (vojnika) vrsta, mjesto u bojnom redu
37
Izbor i nabava
Izbor riba koje elimo drati ovisi o uvjetima u kojima ive i onom to im moemo
pruiti. Veliina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. esto trgovci
bezobzirno prodaju ribe koje narastu i vee od 30 cm kupcima sa malim akvarijima.
Zbog toga je potrebno dobro prouiti ribu koja nam se svia, njene potrebe, navike,
kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlake se kod odabira drati prirodnog
biotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke.
to trebamo znati prilikom odabira riba:
Biotop u kojem ivi
Veliina akvarija
Veliina odrasle ribe
Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama
Vrsta ishrane
Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoa, pH)
Temperatura vode koju zahtijeva
Podruje u kojem se zadravaju u akvariju (dno, sredina, povrina)
38
Nabavljamo samo zdrave ribe, bez uroenih mana, koje su ivahne i prihvaaju
hranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lake prilagoavaju novim uvjetima.
Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih due vrijeme, ako su ribe nove, doite u
trgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedica
transporta, jer su najee tada i podlone bolestima. Ribe mrijeene i odgojene u
akvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti odreen
vrsti akvarija i njegovoj veliini. Pojednostavljeni princip raunanja koliine riba u
tropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalno
stavljamo 1cm duine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima koliina riba
se moe udvostruiti zbog koliine kisika koji je u hladnijoj vodi u veoj koliini.
Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij trai adekvatnu filtraciju.
Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) moemo drati ukupno 60cm "riba" ili
npr.:
12 ribica od 3 cm
3 ribice
od 4 cm
1 ribicu
od 12 cm
= 60 cm
Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju ne
moemo drati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne i
trebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Takoer malenih riba moemo drati i
neto vie od ovog pojednostavljenog pravila. Duina ribe se mjeri od poetka vrha
glave do poetka repne peraje.
Jo jednom napominjem da se ove formule treba drati uz odreenu rezervu i
ukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, ureenju akvarija itd.
Uzgajivai esto dre velik broj matinih riba u malim akvarijima, s obzirom na
veliinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlo
lagani za odravanje!
Transport
Kupljene ribe je najbolje transportirati u istim PVC vreicama, bez otrih kutova na
dnu.
Obine vreice za domainstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pa
mogu biti tamo ozlijeene prilikom transporta. Kutove takvih vreica presavijemo i
zalijepimo ljepljivom trakom. Vreicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba biti
ispunjen zrakom i vrsto zatvoren gumicom za domainstvo. Vreicu je dobro
omotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Vano je da voda
ne promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vreica sa ribom stavlja u kutiju od
stiropora ili kartona koji su dobri izolatori.
39
Putuju li ribe dalje, izvan nae kontrole, napiite na kutiji:

PANJA! IVE RIBE - UVATI NA TOPLOM MJESTU!
I nemojte zaboraviti
NOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!
Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda to slinija glavnom

akvariju. Vreicu sa ribom uronimo u karantenski, manji akvarij dok se temperatura
vode iz vreice polagano ne izjednai sa temperaturom karantenskog akvarija. Prvi
dan ribe ne hranimo jer ionako vjerojatno nee uzimati hranu poto su uplaene.
Kada se priviknu, vjerojatno ve drugo jutro, ponite ih hraniti u malim obrocima.
Ribe su potpuno priviknute kad povrate intenzitet boja i ivahno ponaanje. Ribe
trebaju ostati u karantenskom akvariju barem 7 dana i za to vrijeme ih treba dobro
promatrati, jer su tada najee podlone bolestima, a slabiji primjerci esto ne
preive velike promjene.
Ishrana
Vano je znati to nae ribe jedu u prirodnom okruenju!
Po nainu prehrane dijelimo ih na:
BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane iskljuivo biljkama

MESOJEDI (carnivori) koje se hrane hranom ivotinjskog podrijetla
SVEJEDI (omnivori) koje se hrane biljkama i hranom ivotinjskog podrijetla,
ovisno o uvjetima u kojima se nalaze (u ovu grupu spada veina akvarijskih
riba)
Ribe su veinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da e sve to stane u

njihova usta najee biti pojedeno, tako da se ne zavaravamo izgledom nekih riba,
jer odrasli skalar bez obzira koliko izgledao miroljubivo, rado e pojesti mlade
gupije ili neonke u akvariju.
Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.
Danas veina riba izmrijeenih u akvarijima dobro prihvaaju industrijsko

pripremljenu gotovu vakumiranu hranu. Takoer provjeravajte rok trajanja
vakumirane hrane koju kupujete. Ribe trebaju proteine, masnoe i ugljikohidrate za
razvoj miia i energiju. Minerali i vitamini odravaju imunitet i kljuni su za vaan
razvoj kotane mase. Vitamine i minerala ribe crpe iz vode, i radi toga u destiliranoj
ili vodi iz RO aparata ribe ne mogu dugo preivjeti. Ribe uzimaju proteine iz hrane i
potrebna im je visokoproteinska hrana, sa vrlo malo ugljikohidrata i masti. Previe
ugljikohidrata, pogotovo ribama mesojedima moe tetno utjecati na razvoj.
Minerali i vitamini crpe se veim dijelom iz vode i dijelom iz hrane. Vanost
40
balansirane ishrane, uvjet je dobrog zdravlja ribe koja tada pokazuje dobro
raspoloenje i rasko svojih boja. Industrijsku gotovu hranu treba birati po nainu
prehrane riba i od provjerenih proizvoaa. Po obliku razlikujemo hranu u
pahuljicama, granulama, tabletama i tapiima.
Ovisno o tipu riba i njihovoj potrebi izabiremo hranu, tako da npr. hrana u
tabletama bogata biljnim proteinima i algama brzo tone na dno gdje je najee
obrok ribama sa dna, algarima i somiima.
Najvanije je ostvariti RAZNOLIKOST U PREHRANI!
Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne moe pruiti potpune prehrambene
zahtjeve veine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu esto obolijevaju od crijevnih
bolesti i nametnika. Odlian i jednostavan izbor je svjee smrznuta hrana koja je
puno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se nai ve pripremljene mjeavine za
odreene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemija
raii...). Osim to su smrznute iste moemo i uzgajati ili pronai u prirodi.
Neke vrste ive hrane:
Artemia Salina
Artemia Salina -artemija je ipak danas najjednostavnija i najlake dobivena hrana

za riblju mla. To su slanovodni raii koji polau jaja na pjeanim obalama. Ta
jaja se skupljaju, iste i vakumiraju, pa ih kao takva i kupujemo. Da bi se izlegle
larve (naupliusi), kojima hranimo ribe trebamo u 1L vode dodati 2 liice morske
soli i na temperaturi od 28C jako mukati vodu (pomou pumpice za zrak).Nakon
36 do 48 h izlegnu se mali raii-naupliusi. Najbolje je plastinu bocu od 1.5L
okrenuti naopake i kroz grlo provui crijevo za zrak sa rasprivaem i zatim donju
stranu zaepiti, a na gornjoj probuiti rupicu za zrak. Ovakav nain ishrane je
najlaki i najsigurniji. Nemogue je rairiti zarazu, jer su jajaca hermetiki
zatvorena. Artemia je idealna hrana za riblju mla, a najhranjivija je u prvih
nekoliko sati ivota dok nose umanjak. Artemia ivi vrlo kratko i teko ih je
odravati. Artemia se prodaje i zamrznuta.
41
Tubifex
Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm,
crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smei). ive u sporo tekuim
slatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najee kraj kanala otpadnih
voda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,ali
su zbog veeg sadraja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davati
u kombinaciji sa laganom hranom. Zbog stanita u kojem ive moramo paziti da ne
zagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je voda
kemijski zagaena i puna otrovnih tvari ,( to je naalost danas est sluaj) onda ga
je bolje potraiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer su
industrijski oieni od organskog otpada. Koloniju tubifexa drimo u plitkoj vodi (u
posudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) koju
trebamo to ee mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako e nam ostati
due ivi. ive crve moramo davati ribama u tolikoj koliini koju ribe mogu odmah
pojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija poeli zavlaiti u pijesak ,
razmnoavati i zamuivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogu
lake progutati. Vrlo su praktine plastine koarice za hranjenje, koje se mogu
kupiti kod nas u trgovinama. Plastina koarica ima na dnu rupice kroz koje ribe
upkaju crve dok koarica pluta po povrini.
Protozoa (Infuzorije, rotatorije, amebe,...)
Velika skupina jednostaninih organizama (planktoni) su nezamjenjivi u prehrani
sitne riblje mlai koja se tek izlegla iz ikre.
Dijelimo ih na vie grupa:
biai (flagellata)
korjenoci (rhizopodi)
cilijai (ciliata)
sporozoe (sporozoa)
Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlai, zbog svojeg sporog kretanja i velike
hranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25C.
Veliine su oko 80 mikrona. Razmnoavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da su
se ve nakon 24h od izlijeganja iz jajaca sposobni razmnoavati. Hrane se
bakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kinici i mekanoj vodi
(moe posluiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola liice
42
eera i svaka 3-4 dana pola liice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu u
odravanju bioloke ravnotee u akvariju. Rotatorije su najlake za uzgajanje i
prihranu mladih ribica.
Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papuica)
Do infuzorija moemo doi tako da
u 1L vode dodamo komadie suhe
Paramecium caudatum, 206 m
trave ili uvenulog lia (moe i kora
od banane).
Zatvorimo posudu i stavimo na
dnevno svjetlo na temperaturu od
24-26C i za 5-6 dana kada se
voda
zamuti
od
organskog
raspadanja
i
mikroorganizama,
moemo poeti sa procjeivanjem
kroz gazu ili vatu i hranjenjem
ribica. Dodavanjem svjee vode i
par kapljica mlijeka odravamo
kulturu
infuzorija.
Posudu
sa
planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on e se za
neko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj nain moemo najlake skupljati.
Meutim ovakav nain ima jedan nedostatak, a taj je da ne moemo dobiti istu
kulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, ve se mijea sa
ostalim planktonima i bakterijama. isti paramecijum moemo dobiti samo iz
biolokog labaratorija.
Grindal crvi (Enchytraeus sp.)
Grindal crvi (Enchytraeus sp.) bijeli veoma maleni crvii (oko 10-15mm) pogodni
za stalnu ishranu manjih riba (ivorotke, tetre, corydoras). Prednost je to se mogu
uzgojiti na relativno istoj podlozi tako da se smanjuje mogunost irenja bolesti i
zagaenja. Osim to se mogu uzgajati u tresetu ili zemlji, najlake ih je uzgajati u
posudi sa spuvom koja je na vrhu valovita ili klupku sintetike page. Spuva ili
paga koja je navlaena potpuno se potpuno pokrije staklom (ili PVC prozirni, akril
koji se moe blago savinuti). Ovakav "staklenik" je potrebno drati na temperaturi
od 20C do 24C, a to je temperatura vea crvi se bre razmnoavaju. Kolonija
crva moe se hraniti komadiima pasiranog povra, peninim pahuljicama,
peninim grizom, pireom od krumpira, hranom za pse ili make (u obliku kuglica),
ali se dnevno trebaju oistiti od ostataka raspadnute hrane. Crvi izlaze po utorima
valovite spuve na staklo gdje ih lagano skupimo kistom te isperemo u istoj vodi i
takvi su spremni za hranjenje. Prilikom hranjenja odlino moemo iskoristiti
plutajue biljke (Riccia fluitans, Cabomba) gdje se crvii petljaju sa listiima i lagano
padaju, tako da ih sve ribe mogu pojesti.
43
Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe
Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim stanitima i postoji oko 450 poznatih
vrsta. Prosjena veliina je od 0.2 do 3mm. Pomou snanih udaraca antena na
glavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije koju
filtriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnoavaju
u jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim sluajevima koristimo kao prirodni
filter za odravanje istoe vode. Ako su nam u akvariju razmnoene zelene alge,
tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekoliko
tjedana oiste akvarij od algi i biljke poinju intenzivnije rasti, pa nakon toga
moemo ubaciti ribe. Vodene buhe se takoer razmnoavaju partenogenetski i
uspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju u
akvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj koliini jer uzimaju ribama
kisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mreama tamo gdje nema drugih
riba, jer smo tada sigurni od nemogunosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe su
vrlo vana karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama i
drugim organizmima(Hydra) koji su takoer vani u odravanju ravnotee ivotnog
stanita.
Cyclopidae (porodica Copepoda) - CIKLOPSI
Mali jednooki raii maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja.
Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i pliacima sa vodenom buhom
(Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih raia, preteito su veliki 0.5 do
2mm, a najvea vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Veina ih se
razmnoava partenogenetski (jaja se oplouju bez oplodnje). Hrane se, ovisno o
svojoj veliini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici
44
(paraziti) na veim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlai, jer se mogu

parazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inae su odlina hrana za odrasle
manje ribe, meutim teko ih je umjetno uzgajati due vrijeme, jer su osjetljive na
bioloke promjene u vodi. Teko emo odravati vodu dovoljnim odnosom
planktona i ciklopsa. To je naporno i trai dosta vremena, tako da se ovom hranom
isplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode.
Kine gliste (Eisenia foetida)
Kine gliste su odlina hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite i
uzimajte ih sa istih podruja nezagaenim pesticidima i otpadnim tvarima.
Govee ili puree srce
Govee ili puree sirovo srce je bogato proteinima i siromano masnoom. Najee
ih dajemo krupnim ribama (ciklidi). Miljenja o ovoj vrsti hrane su podijeljena, pa
dok neki akvaristi tvrde da je to odlina hrana, drugi je smatraju potpuno
neprirodnom vrstom prehrane. U svakom sluaju bolje od bilo koje suhe hrane u
listiima za velik broj ciklida. Ovo je jedan od recepata koje koriste na "The
Gwynnbrook Farm" velikom uzgajalitu diskusa.
The Gwynnbrook Farm recept
50% pureeg srca (oieno od ilica i masnoe)
25% ribljih filetea npr. osli(svjee smrznuto)
20% oienih kampa
5% Premium Tetra Flake Food (Tetramin pro)
Kuhati ribu i kampe 10 do 15min. Ocjedite kuhane filete, kampe i srce, te ih
sameljite posebno. Promijeajte sve skupa, dodajte Premium Tetra flake food i
sameljite jo jednom sve zajedno!!!
Trpajte u plastine vreice istiskujui viak zraka i zamrznite.
45
Bolesti
Ako ste se drali osnovnih pravila i veine gore navedenog, bolesti riba e
vam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "bolje
sprijeiti - nego lijeiti". Ribe u dobroj kondiciji bioloki i imunoloki su
otporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogunost razvoja
patogenih organizama i bakterija.
za lake utvrivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe
Ukoliko imamo vie akvarija, moramo biti oprezni u sluaju pojave bolesti da je ne
prenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najee bolest donosimo
(nesvjesno) u akvarij, s toga sprijeite problem sa malim karantenskim akvarijem u
kojem e vaa nova riba nai mir nakon stresnog transporta i promjene okoline.
Poseban problem predstavlja unoenje organizama i hrane skupljene u prirodi.
Danas je posebno teko pronai istinski iste vode, tako da moramo biti vrlo paljivi
kod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijeme
boravka u karanteni nee koditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da je
potpuno oporavljena (jede, ivahna je, ne boji se) stavite ju u zajedniki akvarij.
Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stres
je najvei uzronik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su veinom u
trgovinama).
46
Ovdje u tablici je opisano nekoliko najeih bolesti, simptomi i nain lijeenja.

Nadam se da vam nikada nee zatrebati:
Simtomi
Sitne bijele tokice veliine
zrnca soli (0.2mm)
po cijelo tijelu i perajama, ribe
se eu od dijelove akvarija i
skupljaju kod rasprivaa za
zrak ili mjesta gdije je jae
strujanje, nervozno plivaju i
ubrzano diu,
Uzrok
Ichthyophthirius ili Ihtioftiriaza koju uzrokuje nametnik Ichthyopthirius

Multifilis
(eng Ich, white spot)
Upaljene peraje koje gube boju i bakterijski raspad peraja (bakterije raspadaju se od rubova prema Pseudomonas i Aeromonas)
korijenu
(eng. Fin Rot)
Barunaste ute tukice po
Parazitsko oboljenje koe
dijelovima tijela, letargija,
uzrokovano parazitom Oodinium
gubitak apetita, povremeno
pillularis
eanje po dijelovima akvarija
(eng. Velvet, Oodinium)
i ubrzano disanje
Parazitsko oboljenje uzokovano
Sivi tanki slojevi po koi i oima,
parazitima Costia necatrix i
riba miruje na dnu i povremeno
Ichthyobodo necatrix
se ee od dijelove akvarija
(eng. Costia)
Sitne niti poput fine vate
Bolest uzrokovana gljivinom
(plijesan) po dijelovima tijela ,
plijesni Saprolegnia i Achlya
najvie po perajima i glavi
(eng. Saprolegnia)
nesto na nastaje na ranama
Sive fleke po glavi i krgama,
upaljena usta i krge, oteano i
ubrzano disanje, esto
Bakterijsko oboljenje uzokovano
oboljevaju ivorotke, a bolest
bakterijom Flexibacter columnaris
moe dijelovati akutno,
(eng. Mouth Fungus)
odnosno u nekoliko sati riba
ugine, ili kronino pa je riba
bolesna danima
Gubitak boje koe na bokovima i
perajama, svijetle fleke po koi .
Parazitsko oboljenje uzokovano
Iako je prvenstveno poznata
parazitom Pleistophora
kao bolest neonki, ponekad
hyphessobryconis
oboljevaju ili prenose uzronike
(eng. Neon Tetra Disease)
ribe porodice Characina i
Cyprinida
Riba tone i nepravilno pliva
Bakterijska upala plivaeg mjehura,
(esto okomito),
bakterija Sphaerospora angulata
gubitak apetita, letargija
Lijeenje*
izmjena 30-50% vode,
odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij
poveajte temperaturu maksimalno koliko ribe
mogu izdrati sa snanom areacijom
tretman slane kratkotrajne kupke
tretman formalinom
TetraMedica ContraSpot po uputama
Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama
izmjena vode 30%
odvajite zaraene ribe u karantenski akvarij
TetraMedica ili GeneralTonic po uputama
Sera Bactopur
tretiranje se mora sprovesti na cijelom akvariju
tretman formalinom
Sera Oodinopur A po uputama
izmjena 30-50% vode,
odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij
poveajte temperaturu maksimalno koliko ribe
mogu izdrati sa snanom areacijom
tretman formalinom
Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama
izmjena vode 30%
tretman formalinom
TetraMedica FungiStop po uputama
Sera MyCopur po uputama
izmjena vode 30%
poboljajte kvalitetu vode
TetraMedica FungiStop po uputama
Sera Bactopur po uputama
ova bolest se teko moe uspjeno izlijeiti, jer se

prekasno uoe simptomi
bolesne ribe treba odmah odvojiti
tretman formalinom
Tetra GeneralTonic
Antibiotik GEOMYCIN
*u tablici je opisano vie naina lijeenja, kako i "prirunim" sredstvima tako i

nekim poznatim lijekovima
47
Lijekovi
UV Sterilizacija
UV sterilizatori, njihov nain rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima.
UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za mogue bolesti, jer unitava
gotovo sve vrste parazita i veinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je to
moemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog uinka na bioloki sustav i
negativne uinke. Negativna je, vea cijena, meutim ukoliko imamo vie akvarija,
kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi.
Sol
Sol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u lijeenju

riba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na bioloku filtraciju za
razliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo iz
akvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Uinkovita je kao dezinfekcijsko
sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod veine parazitskih oboljenja i
olakava osmoregulaciju tjelesnih tekuina. Naime, ribe diu pomou
osmoregulacije tj. razmjene molekula u tekuini. Poremeaj o osmoregulaciji
zovemo osmotiki ok i esto ostavlja teke posljedice ve za kratko vrijeme.
Ovakav poremeaj moe doi od stresa, loe kvalitete vode, parazitskog ili virusnog
oboljenja i esto kao popratna oteavajua okolnost. Tjelesne tekuine u organizmu
imaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One veu molekule
vode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Meutim, okolne vode imaju
relativno malu koliinu topljivih supstanci - najvie neorganske molekule kao to je
kalcij itd., i zato je vei broj slobodnih molekula vode uvuen u polu propustan
organizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlai u
organizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. mijeanje ili irenje bi se nastavilo
sve dok ne bi dosegnuli stanje ravnotee i dok tjelesne tekuine u organizmu ne bi
imale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi znailo
sigurnu smrt organizma guenjem (osmotiki ok). Kad se sol doda u vodu to
privlai molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tih
otopljenih molekula u okolnim vodama prekorauje zbroj u tjelesnim tekuinama,
tad e voda biti, difuzijom, izvuena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno o
tvrdoi vode. Tvrde vode e vezati vie molekula vode nego meke i zbog toga
upotrebljavaju manji pritisak nego meke vode.
Dugotrajni (preventivni) tretman:
1 do 3g na 1l vode
Kratkotrajne kupke:
Upute za koritenje soli:
10 do 30g na 1l vode u vremenu
od 3 do 30 min ovisno o koliini
- Koristite istu sol bez dodatka i sredstava protiv
soli u otopini, u karantenskom
zgunjavanja
akvariju osigurajte snanu aeraciju
- Sol u veim koliinama je tetna za biljke i neke
kisikom. Ako se lijeenim ribama
vrste riba (npr. Corydoras sp.)
"stanje" pogorava (teko disanje,
- Sol najprije otopite u vodi, te dodavajte kao
okretanje
na
lea)
tretman
otopinu, zrnca neotopljene soli uzrokuju
opekotine i rane na ribama
prekinite.
- Sol se uklanja samo izmjenom vode
48
FORMALDEHID (Formalin)
Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid u otopini. 7%
formalina sainjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog
toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajui, a pare su jako otrovne,
pa se drite uputstava o koritenju formalina. Prvenstveno se koristi kao
paraziticid u lijeenju, uglavnom za uklanjanje vanjskih parazita. Vrlo je uinkovit
kod parazita na koi, krgama i perajama, a ne koristimo ga za bakterije, plijesan i
interne infekcije i parazite.
Upute za koritenje:
Formalin koristite samo uz dobru zatitu i upute proizvoaa.
Ovo je samo dio uputa za koritenje formalina, ostatak zatraite od proizvoaa!
SIGURNOSNI LIST
U skladu s 91/155/EEC
Datum izdavanja: 19. svibnja 1998.
Kemika d.d. Zagreb
Upute pri radu:
Pri radu s otopinama formaldehida oi treba zatititi naoalama, lice plastinim titnikom,
ruke gumenim rukavicama, tijelo zatitnom pregaom ili zatitnim odijelom od otpornog
materijala, a noge gumenim izmama. U atmosferi koja sadri manje od 2 vol.%
formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, moe za kratkotrajnu zatitu dinih organa
(najdulje 30 minuta) posluiti plinska maska s obrazinom i kemijskim filterom za apsorpciju
organskih para. U atmosferi koja sadri vie od 2 vol.% formaldehida ili manje od 16 vol.%
kisika, dine organe treba zatititi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom s neovisnim
dovodom istog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeu i obuu. U zatvorenom prostoru u
kojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati komprimirani kisik.
Skladitenje:
Vodene otopine formaldehida dre se u dobro zatvorenim spremnicima od nehrajueg
elika, galvaniziranog eljeza ili stakla, na dobro provjetravanom mjestu, zatieni od
direktnog sunevog svjetla i daleko od potencijalnih izvora paljenja. Temperatura prostorije
treba biti u granicama izmeu 16 - 35 C. Veliki spremnici koji se dre na otvorenom
moraju se uzemljiti da bi se sprijeilo sakupljanje statikog elektriciteta.
Opasne reakcije:
Tekuina lako polimerizira ak i u hladnom, pri emu nastaju polimeri koji zamuuju
otopinu. Reagira s fenolom i pri tom se oslobaa toplina. Reagira s tvarima koje djeluju
oksidirajue pri emu nastaje mravlja kiselina. Potpunom oksidacijom razgrauje se na
ugljik-dioksid i vodu. Na temperaturama viim od 300 oC formaldehid se razgrauje na vrlo
toksian ugljik-monoksid i vodik koji sa zrakom stvara eksplozivne smjese. Grijanjem
vodenih otopina isparavaju pare koje sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese.
Uvjeti koje treba izbjegavati:
Temperature zraka ispod 16 oC i iznad 35 oC. Hlaenje i zagrijavanje. Dodir s tvarima koje
djeluju oksidirajue.
Ostale informacije:
U vode koje slue kao izvorita za opskrbu pitkom vodom, za proizvodnju ivenih
namirnica, za uzgoj riba, pojenje stoke i rekreaciju graana ili su namijenjene za te svrhe,
ne smiju se unositi otopine formaldehida u koncentraciji vioj od 0,5 g/l.
Ribe ugibaju u vodi koja sadri vie od 28,4 mg formaldehida u litri vode. Maksimalna
doputena koncentracija formaldehida u atmosferi naselja je: trenutna 0,035 mg/m3, a
prosjena 0,012 mg/m3.
Otpadne pare koje sadre formaldehid mogu se ukloniti apsorpcijom u vodi (npr. u
rotacijskoj ispiraici) u kojoj se formaldehid dobro otapa.
...
49
Vano je znati da formalin uklanja kisik tako da svakih 5mg/l formalina oduzima
vodi 1mg/l kisika. Ako se formalin skladiti na niskim temperaturama on prelazi u
paraformaldehid, koji je iznimno toksian spoj i trenutano ubija ribe. Formalin se
koristi i kao algicid u malim ribnjacima za unitavanje algi.
Kratkotrajna kupka u otopini formalina:
Formalin se koristi kao kupka i u otopini se riba dri odreeno vrijeme. Nakon
odreenog vremena riba se prebacuje iz otopine u istu vodu. Posuda ili karantenski
akvarij s otopinom mora biti snano ozraivan zbog gubitka kisika pod djelovanjem
formalina. Na koncentraciji formalina od 250ml/l u istoj vodi oboljelu ribu drimo
30 do 45min na temperaturi od 21C. Ukoliko riba poinje kolabirati i ne moe
izdrati puni period, tretman prekinite. Koncentraciju formalina od 150ml/l u istoj
vodi koristimo za temperature vee od 21C u vremenu od 30 do 45min.
Dok radite ovo, budite oprezni, jer ribama nije ugodno boraviti u formalinu, pa
esto pokuavaju iskoiti van i u tim pokuajima pru i pricaju perajama, stoga
uvajte oi! Ovakve kupke se mogu koristiti za spreavanje pojave plijesni na ikri.
Antibiotici
Antibiotici se upotrebljavaju kod tekih bakterijskih infekcija. Tretman se
provodi u karantenskom akvariju, zbog toga to veina antibiotika
unitava potrebne bakterije za filtraciju. Antibiotike upotrebljavajte po
uputama, a navedeni se mogu nabaviti u veterinarskim stanicama.
ERITROMICIN
20% topljivi praak
Sastav:
1 g praka sadrava 200 mg eritromicina u obliku eritromicin-tiocijanata
doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.
TRIMETOSUL
praak
Sastav:
1 g praka sadrava:
trimetoprima 20 mg,
sulfafurazola 100 mg.
doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.
GEOMYCIN
20% topljivi praak
Sastav
1 g praka sadrava 200 mg oksitetraciklin-hidroklorida.
Indikacije
Lijeenje primarnih i sekundarnih bakterijskih infekcija
eritrodermatitis i upala plivaeg mjehura.
Nain uporabe i doze
Ribe: 3 - 4 g praka/10 kg tjelesne mase, tijekom 10 dana.
50
Sredstva za lijeenje riba proizvoaa Tetra i Sera:

Tetra
TetraMedica GeneralTonic 30ml

Lijek irokog raspona za bakterijske infekcije, parazite i gljivina
oboljenja.
TetraMedica FungiStop 30ml
Lijek protiv gljivinih oboljenja Saprolegnia i Achlya, te dezinfekciju ikre
kod mrijesta.
TetraMedica ContraIck (ContraSpot) 30ml
Lijek djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia,
Chilodonella, Trichodina i slatkovodne vrste Oodinium.
TetraMedica GoldOomed 30ml
Lijek irokog raspona za hladnovodne ribice i organizme.
TetraMedica GoldOopharm 30ml
Lijek irokog raspona za morske ribe i organizme bez udjela bakra.
Sera
Sera Costamed
Lijek za dezinfekciju akvarija i djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius,
Costia,
Chilodonella, TrichodinaSera Costapur
Lijek protiv parazitskih oboljenja Ichthyophthirius, Costia,
Chilodonella, Trichodina
Sera mycopur
Protiv gljivinih oboljenja Saprolegnia i preventivne tretmane dezinfekcije
ikre (preporuuje se tretiranje zajedno sa Sera ectopurom).
Sera ectopur
Protiv gljivinih oboljenja i parazita, sadri razne soli koje oslobaaju kisik u
vodi, stoga se preporuuje koritenje prilikom upotrebe drugih lijekova.
Sera Oodinopur A 15ml
Lijek protiv slatkovodne i morske bolesti Oodinium , lijek se preporuuje u
karantenskom akvariju.
Sera baktopur 15ml
Lijek protiv bakterijskih oboljenja, Pseudomonas i Aeromonas, Flexibacter
columnaris.
Sera baktopur direct (24 tablete)
Lijek protiv bakterijskih oboljenja sa brzim uinkom i snanim djelovanjem, lijek se
preporuuje u karantenskom akvariju, unitava sve vrste bakterija, pa tako i one
vane za bioloku filtraciju.
51
Biljke
Biljke kao to sam objasnio ne pridonose samo vizualnom uinku akvarija,
nego imaju vanu ulogu i u biolokom funkcioniranju akvarija.
Poetnicima, biljke su ponekad sekundarni faktor u izgradnji akvarija,
meutim esto stjecanjem iskustva i napredovanjem, uvide da su zapravo
neophodne. Puno je tee odrati i uzgojiti gusto obrastao akvarij biljkama, nego
onaj sa samim ribama. Akvariji s minimalnim brojem riba, gdje biljke dominiraju u
posebno "araniranim" scenarijima, prava su poslastica za ambiciozne akvariste.
Takvi akvariji nazivaju se nizozemski (eng. Holland aquarium, Dutch tank). Razvoj
jaih izvora svjetlosti doveo je do koritenja tzv. otvorenih akvarija, gdje biljke
izlaze iz vode i pruaju listove i cvjetove iznad povrine. Vrlo bitan je pravilan
odabir vrsta, jer odumiranje biljaka u akvariju jako zagauje vodu i naruava izgled
i cjelokupan bioloki sistem. Prije svega odabir moramo podijeliti ovisno o snazi i
vrsti rasvjete, jer su biljke izravno ovisne o svjetlosti. Moemo ih podijeliti na
heliofitne, one kojima je potrebna jaka svjetlost i sciofite, one koje vole sjene i
prigueno svjetlo. Praktino ih akvaristi dijele na brzorastue i spororastue, kao i
na one sa korijenom i plutajue (bez korijena). Biljke se razmnoavaju na nekoliko
naina, nespolno (vegetativno) i spolno (seksualno). Budui je spolno
razmnoavanje (pomou cvjetova ili spora) u akvariju vrlo teko i ne daje
odgovarajue rezultate, uzgajaju se najee nespolne vrste biljaka.
Naini vegetativnog razmnoavanja:
- Fragmentacijom, odnosno odsijecanjem dijelova biljaka, gdje odsjeeni izdanak

nastavlja rasti kao posebni dio najlaka je metoda razmnoavanja
- Razmnoavanjem vrijeama, gdje se biljke vegetativno "dupliciraju" i rezanjem

vrijee "sestrinske" biljke koja nastavlja rasti samostalno. Neke biljke putaju
vrijee tako da se formira cijeli grm povezan i dovoljno ih je samo razdvojiti.
52
- Odsjecanjem rizoma, koji ima ulogu "zajednikog" korijena, gdje biljke

nastavljaju posebno rasti uz pomo rizoma (anubias, cryptocoryne, echinodorus).
Biljka je spremna na odvajanje kada matinoj naraste najmanje 8 listova. Rizom se
ne smije "saditi" u podlogu, on treba stajati iznad podloge!
-Izdancima na listovima (Microsorium pteropus, Echinodorus parviflorus) gdje se

sa donje strane lista ili peteljci pojavljuju korijen, a s gornje se razvija stabljika i
listovi.
Odabir biljaka i nabava
Biljke koje rastu u vodi (Hidrofite) su jedino bitne za akvariste, meutim esto se
mogu nai u trgovinama biljke koje ive u vlanim podrujima kao akvarijske
(sluajno ili namjerno?).
Evo nekih krivo nazivanih akvarijskih biljaka:
Spathiphyllum sp.
Dracena sanderana
Lycopodium
Pilea cadairei
Hemigraphis
Chlorophytum
Alternanthera sessilis
Ophiopogon japonicus
Syngonium
...
Izaberite biljke koje e uspjeno rasti u postojeim uvjetima i kvaliteti vode koju
posjedujete.
53
Svjetlo je presudan faktor, planirajte sadnju biljaka tako da ne smetaju jedne

drugima u akvariju. Kod nabave obratite panju na stanje biljke, ona mora biti
zdrava, sa jakim i svjeim listovima, a ako biljke imaju korijen on mora biti vrst i
svijetle boje. Prije unosa biljku dezinficirajte i pregledajte da ne biste unijeli
neeljene pueve. Jaja pueva obino se nalaze na donjim stranama lia i primijetit
ete ih na jakom svjetlu.
Sadnja biljaka
Ovisno o vrsti biljaka, ukoliko imaju korijen sadimo ih najee u podlogu tako da
ne budu previe duboko, pogotovo ako se radi o gomoljastom tipu korijena. Uzmite
u obzir da se podloga nakon nekog vremena "slegne", pa nemojte ni pretjerano
plitko saditi, da se ne bi otkinule iz podloge. Korijen biljke uvijek malo skratite i
poravnajte tako da se lake mogu posaditi i da stane okomito u podlogu. Uvenule i
oteene listove odreite da biljka ne troi energiju koja e joj trebati za razvoj
korijena. Na poetku uspostavljanja akvarija sadimo brzorastue biljke, koje e
uspostaviti bre bioloku ravnoteu. Biljke zasadite odjednom, u veim koliinama,
jer malo biljaka u akvariju sa dobrim uvjetima pruaju priliku za razvoj algi. Biljke
moraju dominirati i uzimati hranu algama, inae e se dogoditi suprotno. Uz sve
ostale kvalitete vode za razvoj biljaka vani su esencijalni mineralni nutrienti.
Dijele se na:
Makro nutriente (duikovi spojevi, fosfat, kalcij, kalij, magnezij, sulfati...), i njih
biljke koriste veinom kao energiju i u akvariju ih ima veinom u izobilju i dolaze od
organskog otpada, te izmeta riba. Neke makro nutriente moramo dodavati u obliku
gnojiva.
Mikro nutriente (eljezo, cink, mangan i neki minerali u tragovima) njih biljke
koriste u malim koliinama, ali su iznimno vani za pravilan i intenzivan rast biljaka.
Mikro nutriente najee dodajemo u obliku tekueg gnojiva, bilo gotove proizvode
ili napravljene. Poznati proizvoai tekuih gnojiva su Tropica, Hagen, Sera
Makronutriente moemo dodavati i postoji puno "recepata" (npr. PMDD, poor man's dupla
drops)
u 300ml destiliranu vodu.
14g kalij-sulfata K2SO4
33g magnezijum-sulfata MgSO4.7H2O
6g kalij-nitrata KNO3
0.5mL solne kiseline HCL
ovo treba dobro promijeati i drati na hladnom.
doziranje bi bilo otprilike 1ml na 1l vode u poetku, a kasnije na svaku drugu promjenu vode 1ml na
friku 1l vode.
Vrlo je vano drati sve ove elemente u ravnotei. Ovdje se vidi veliki utjecaj i
vanost biljaka u biolokoj ravnotei akvarija. Ukoliko nam izmakne bilo koji dio
ravnotee, priroda e se pobrinuti da sama dovede "sistem" u red, meutim
najee je to "razarajue" za akvarij zbog neovisnog i ogranienog sistema. Ako
makro nutrienti narastu u odnosu na koliinu biljaka koje ih troe, neizbjean je
54
porast algi koje e bujati sve dok ne isprazne viak otpada. Poveanje koliine
svjetla i nutrienata, bez istovremenog poveanja koliine ugljinog dioksida dovodi
do bioloke dekalcifikacije.
Bioloka dekalcifikacija nastaje kada neke akvarijske biljke (npr. Eigeria,
Ceratophyllum, Vallisneria) pri procesu fotosinteze i u nedostaku CO2 razdvajaju
hidrogen karbonate na CO2 i kalcij-karbonat. Ovo uzrokuje podizanje pH vrijednosti,
a izolirani kalcij karbonat ostaje taloen na listovima biljaka (crne naslage na
rubovima listova). Kada prestane fotosinteza ovaj proces se reverzibilno ponavlja,
ali najee u manjoj mjeri nego prilikom fotosinteze. Ovo uzrokuje velike promjene
u karbonatnoj tvrdoi i pH vrijednosti i nepovoljno utjee na kompletnu ravnoteu
sistema. U poetku ovo taloenje akvaristima izgleda kao rast algi i poseu za
smanjivanjem perioda rasvjete, pa na neki nain i privremeno smanjuju djelovanje
dekalcifikacije. Takoer djelomina izmjena vode svjeom u ovom sluaju djeluje
kontraproduktivno. Konaan ishod je guenje biljaka zbog taloenja vika kalcijkarbonata, pojava algi i mikroorganizama koje se taloe u strujanju vode na
listovima. Dodavanjem potrebne koliine CO2 spreavamo ovakvu pojavu i
odravamo karbonatnu tvrdou i pH vode u ravnotei.
Na kraju kratki podsjetnik, to je potrebno za bolji uzgoj biljaka:
Odgovarajua kvaliteta vode

Odgovarajua rasvjeta 10-12 sati na dan
Dobra mehanika i bioloka filtracija
Dobra cirkulacija i strujanje vode
Odgovarajua podloga i gnojenje
Dodavanje CO2
Odreeni broj riba
Kontrola cijelog sustava i stabilnosti
55
Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)
Biljke imaju odluujuu ulogu u

kreiranju
konanog
izgleda
akvarija. Prilikom ureenja biljke
dijelimo na one koje se sade u
prednjem dijelu (nisko rastue) i
one koje sadimo na zadnjem
dijelu (visoko rastue) Dizajn
ureenja ogranien je samo
vaom matom. Evo nekoliko
savjeta
za
laki
poetak
ureenja. Za poetak napravite i
skicirajte plan sadnje to e vam
uveliko olakati ureenje. Prvo
vizualno moramo odvojiti prednji
dio od zadnjeg. Na taj nain
dobivamo vei dojam dubine i
veliine akvarija.
Ovdje odluujui odabir biljaka imaju boja i veliina. Na prednjoj strani trudite se
imati to manju i ravnu debljinu podloge. Na takvoj tankoj podlozi sadimo malene
svijetle biljke, koje se razmnoe u gustoi tako da vizualno stvaraju "zeleni tepih".
Biljke za zeleni tepih mogu biti npr. Sagittaria subulata, Riccia fluitans, Echindorus
tenellus, Glossostigma elatinoides, Cryptocoryne nevillii...
Na takvom tepihu efektno izgleda komad ukrasnog korijena, panj ili stijena,
pruajui kontrast velikog, tamnog i malog, svijetlog. Takav ukras nemojte stavljati
na sredinu akvarija, ve ga odmaknite malo na lijevu ili desnu stranu. Ureenje
uglavnom ne trpi simetriju i dijeljenje na pola. Najprirodnije su podjele na treine.
Na 2/3 dna akvarija postavljamo "zid" tamnih biljaka koji jednom stranom lijevom
ili desnom koja se pribliava prednjoj strani na udaljenosti otprilike 1/3. Na taj
nain iskrivljavamo paralelnu simetriju. Za tamni zid koristimo srednje rastue
biljke koje e raditi sjenu s listovima, a moemo ih kombinirati s ukrasnim
korijenjem (npr. Anubias sp., Hygrophila polysperma, Microsorium pteropus,
Nymphea maculata, Nymphea stellata, Vesicularia dubyana...). Granicu tamnog
zida efektno moemo izraditi podizanjem tzv. terasa. Terase se mogu napraviti od
stiropora, korijenja, pluta ili krupnijeg kamenja. Preko terasa stavljamo tanak sloj
podloge ili sadimo mahovinasto bilje (Vesicularia dubyana). Terase podiu
stepenasto podlogu, tako da pruaju dojam poniranja i dubine, to je tee postii
blagim padom prema prednjoj strani. Na terasama efektno izgledaju biljke vrste
Anubias i Vesicularia dubyana koje se iz ravne prednje podloge postepeno uzdiu
prema zadnjem dijelu gdje dolaze velike biljke. Velike biljke u sredini dolaze sa
velikim irokim listovima (Echinodorus sp. Aponogeton, Ludviga...), dok sa strane
dolaze biljke sa dugakim tankim listovima (Cryptocoryne balanse, Aponogeton
crispus, Vallisneria spiralis...)
56
Alge
O vanosti alga i njihovoj rasprostranjenosti govori injenica, da se nalaze u svim
vrstama voda do dubina od 150 m a vode ine 2/3 povrine planeta. Alge postoje
kao planktonske (ive u vodi) i one koje su privrene za dno. Fitoplanktoni i
tihoplanktoni su alge koje slobodno plutaju u vodi. Samo zelenih algi ima preko
8000 vrsta. Alge ine vie od 50% ukupne globalne primarne produkcije kisika.
Filogenetiki znaaj je velik, budui da su sve biljke evoluirale iz algi. Dok su neke
vrste dugake samo 2 mikrona (Chlorella pyrenoides) neke su morske vrste
dugake i do 80 metara (Macrocystis pyrifera). Veina algi ovise o fotosintezi i
sadre klorofil, dok neke imaju i druge pigmente koji potpomau proces fotosinteze.
Zato toliko o algama...iz jednostavnog razloga, alge imaju iste potrebe kao i biljke,
to moramo znati da bismo mogli sprijeiti njihovo pojavljivanje. Alge mogu
prouzroiti velike probleme i biti indikacija poremeaja kemijskih vrijednosti vode,
naravno, nekoliko zelenih tokice na staklu moe biti i dokaz iste vode.
Upoznavanjem vrsta algi moemo prepoznati mogue probleme. Za akvariste
postoje dobre i loe alge, neke su otrovne, a neke ak i uzgajamo (Cladophora
aegagropila)
Modra, sluzava alga (cyanobakterija)
Ova alga je zapravo bakterija i indikator vrlo loeg stanja u vodi. esto nastaje na
rubovima podloge akvarija gdje je strujanje vode manje. U akvariju moe biti
smee ili tamno zelene boje, ali je uvijek karakteristina sluzavost. Ova alga je
jednostanini organizam i ukoliko ima odgovarajue uvjete moe se jako brzo
rairiti (svakih se 20 minuta udvostruuje). Ponekad nastaje zbog organskog
raspadanja u podlozi ili na ukrasnom drvetu koje se raspada. Djelomino se uklanja
"usisaem" za pijesak ili crijevom kojim izlijevamo vodu. Alga se na dodir raspada,
pa je jedino moemo usisati. Zbog naglog irenja moramo djelovati vrlo brzo u
protivnom e poeti guiti biljke. Potpuno uklanjanje je mogue dodavanjem
2.5mg/l antibiotika eritromicina. Eritromicin je antibiotik i unitava bakterije,
meutim jedan je od stabilnijih i unitava veinom gram pozitivne bakterije
(nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne). Smanjivanje intenziteta svjetla ili
vee promjene vode mogu privremeno zaustaviti irenje, ali ne i potpuno unititi
ovu algu.
Zelena voda
U akvariju, pogotovo u poetku formiranja voda esto dobije zelenu boju. Ovo se
dogaa zahvaljujui siunim jednostaninim algama,
koje zahvaljujui fotosintezi proizvode sebi energiju.
Rezultat ove pojave je uspostavljanje biolokog
kruenja. Sreom, ove alge su bezopasne i nestaju
nakon nekoliko dana. Potrebno je jedino pojaano
ozraivati akvarij ukoliko potraje bujanje algi, jer nou
troe kisik.
57
Smee alge
Smee jednostanine alge esto oblikuju grudice kao prah, a dolaze veinom od
poveane razine silikata iz vode. Lagano se uklanjaju usisavanjem i smanjivanjem
jaine intenziteta svjetla.
Tokaste alge
Alge koje nastaju na staklu akvarija u obliku zelenih tokica ili finog zelenog sloja su
zapravo normalna pojava i indikacija su dobre kvalitete vode. Uklanjaju se
mehaniki, magnetnim istaem koji se moe kupiti u svakoj trgovini sa
akvaristikom opremom ili britvicom.
Ribe koje se hrane algama (Ancitrus, Plecostomus...) takoer pomau uklanjanju
ovih vrsta algi.
etkasta crvena alga
Ova alga raste u skupini kao dlaice, veliine

nekoliko milimetara i najee je sive, smee ili
tamno crvene boje. Nalazimo je na dijelovima gdje
je jae strujanje vode, na rubovima listova biljaka.
Teko se uklanja mehaniki, ali mogu pomoi ribe
koje jedu ovu vrstu algi (Crossocheilus siamensis).
Takoer se biljke mogu oistiti umakanjem u 5%
varikinu na 2-3 minute. Najee dolazi u tvrdoj i
alkalnoj vodi, bogatoj nutrientima i eljezom.
Spreavanje je mogue dodavanjem CO2.
Konaste zelene alga

Svijetlozelene je boje i moe rasti u skupinama ili "ratrkano" po listovima i podlozi.
Pojedini "konii" mogu biti dugaki i do 5cm. Dolazi od povienih nitrata i lako se
mehaniki uklanja, ali se i brzo vraa otkuda je iupana. Ova alga moe
predstavljati i odlinu hranu za ribe algare, biljojede, raie i neke ivorotke.
Nekoliko savjeta za spreavanje bujanja algi:
Akvarij ne smije biti izloen direktnom sunevom svjetlu

Rasvjeta i filtracija mora biti pravilno odabrana
Osvjetljavajte akvarij 10-12 sati dnevno
Odravajte akvarij zasaen biljkama
istite redovno kamenje, ukrase, opremu i staklo od algi
Nabavite ribe koje jedu alge
Provjeravajte kvalitetu vode i periodino mijenjajte dio vode
Drite odreeni broj riba razmjerno veliini akvarija
Uklanjajte otpalo i uvenulo lie i uginule organizme
58
Takoer postoje sredstva za uklanjanje algi iz akvarija, neka su prilino djelotvorna

dok su neka i tetna za pojedine organizme u akvariju. Meutim, takav nain
uklanjanja algi nije dugotrajno rjeenje, jer alge e se opet vratiti ukoliko ne
rijeimo problem zbog kojeg nastaju. Alge moramo "razumjeti", jer one su pokuaj
prirode da uspostavi ravnoteu koja se poremetila unutar sistema u kojem elimo
da dominiraju ribe i biljke. Kada se uspostave odreeni uvjeti za rast algi iz spora
pomou kojih se razmnoavaju i koje se nalaze u zraku i vodi, poinje bujati ivot
algi. Zbog malenog i zatvorenog sistema u akvariju, prirodne promjene su esto
radikalne, pa ih je najbolje izbjegavati.
Crossocheilus siamensis
59
Ostali slatkovodni organizmi

Puevi
Puevi su u akvariju, kada su u optimalnoj populaciji, osim zanimljivog izgleda i
korisni organizmi. iste podlogu i staklo od algi, nepojedene hrane i rahle podlogu
usitnjavajui otpad. Dok nekim akvaristima ovi beskraljenjaci predstavljaju
ogroman problem, drugi ih sa zadovoljstvom uzgajaju. Nije razlika o akvaristima,
ve u puevima! Oni sretnici koji su izabrali pueve porodice Ampullariidae (eng.
Apple snail), popularno zvane jabuari, mogu uivati u suivotu biljaka, pueva i
riba. Naime, ovo je jedina porodica pueva koja nisu hermafroditi (imaju spolnost) i
koja polae jajaca iznad povrine vode. Za razliku od Ampullariidae , ostale vrste
pueva koje najee nalazimo u akvariju su dvospolci i puno se bre i lake
razmnoavaju. Ovi dvospolci se razmnoavaju tako da lijepe jajaca na donju
stranu listova u vodi, te nam tako oteavaju uklanjanje neeljenih jajaaca u svrhu
odravanja odreene populacije. esto se naseljavanje pueva dogodi nenamjerno,
kod saenja novih kupljenih biljaka unosimo i jajaca koja se kod nekih vrsta teko
uoe. Zato se pridravajte pravila dobrog pregledavanja biljaka, a to je najbolje
initi na nekom jaem izvoru svjetla pomou kojeg tanji listovi postanu prozirniji, pa
nam takav "rendgen" pomae u otkrivanju jajaaca. Previe pueva prljaju vodu,
jedu biljke, estetski nisu prikladni, itd. Puevi jabuari su puno vei od drugih,
eih vrsta koje esto susreemo u akvarijima.
Skupina jajaaca koje izbacuju su puno vea i lake ih uoavamo. Jabuari imaju
jo jednu razliitost od ostalih, a to je "sinfon" pomou kojeg udiu atmosferski
zrak. Budui da se radi o tropskim i subtropskim podrujima gdje prebivaju ovi
organizmi, esto zbog pomanjkanja kisika u vodi moraju izlaziti iz vode udisati
atmosferski kisik. Sinfon je sakriven (uvuen) i pu kada se priblii povrini izbacuje
sinfon koji zna biti i dui od cjelokupne veliine pua (koji narastu i 15cm u
promjeru). Ova "metoda" disanja je slina ribama labirintovkama (dvodihalicama),
ali ovdje slui kao prirodna obrana, jer bi pu bio ranjiv od prirodnih predatora kada
bi izaao potpuno iz vode. Sinfon je svojevrsna surla koji izviruje iz vode. Jajaca su
pak sigurnija izvan vode, jer bi ih u vodi pronale i pojele ribe.
Odlian odabir pueva u akvariju su zebrasti Neritina natalensis puevi.
Narastu oko 2cm, i vrlo su dobri istai algi.
Neritina natalensis
60
Maleni smei puevi porodice Planorbidae su naalost

esto "nepozvani gosti". Njihova jaja koja lijepe na
listove, staklo i ostali interijer u akvariju teko se vide,
budui da su veliine 3-4mm, u poetku prozirne boje
kao elatina sa sitnim tokicama (zametci pueva) koje
se s vremenom poveavaju. Jaja su vrsto zalijepljena i
nemogue ih je oprati ili lagano odstraniti. Odstraniti
jajaca moete nekim tankim, otrim predmetom
(britvica, noi). Nain odravanja broja pueva je da
nabavite neku od riba porodice Botia. Veina tih riba jede
pueve, te tako kontroliraju njihovu pretjeranu populaciju. Vaenje pueva zna biti
zamoran i esto neuspjean posao koji trai puno strpljenja i panje. Postoje
takoer industrijski "otrovi" za unitavanje pueva, ali ih ne preporuam jer su
otrovni za ribe dna i algare. Osim toga, pueve moramo vaditi kad ugibaju, jer nagli
pomor zagauje vodu organskim otpadom. Ako zaista elite pueve, svakako
izaberite jabuare.
Planorbidae
Raii
Najpopularnija vrsta malenih raia su Caridina japonica (Japanese swamp shrimp,
Amano shrimp, Yamato numa-ebi). Podrijetlom su iz Japana, narastu do est
centimetara, svijetlosive su boje sa crnim i bijelim tokicama na bokovima i repu.
Posebno vole algasto bilje (riccia moss, java moss), zbog finih sitnih listia i dobri
su u kontroli prekomjernog bujanja algi. Raii su veinom algari, ali pojest e
ponekad i drugu hranu. Iako se mogu bez problema drati u grupnim akvarijima,
morate znati da ih vee ribe esto uznemiravaju i grizu! Odgovaraju im vode blage
kiselosti (pH 6.5) i vrlo su osjetljivi na povienu koliinu amonijaka. Razmnoavanje
je prilino teko, mada se u zadnje vrijeme sve vie uspjeno razmnoavaju, te s
time postaju otporniji na akvarijske uvjete. Razmnoavaju se nakon est mjeseci
starosti, tako da enka poloi do tridesetak oploenih jajaaca na svoje zadnje noge
i nosi ih oko tri tjedna kada se izlegnu oko dva milimetra siuni raii. Od sitnijih
raia poznati su Atyopsis sp. (eng. Wood shrimp) i Caridina serrata (eng.Bumble
bee) koji su manji i crvene boje slini morskim kampima.
61
Zakljuak
Onaj koji sa razumije prirodu i njene procese, bogatiji je za neprocjenjivo znanje.
Znanje koje naalost danas sve rjee moemo dobiti promatrajui pravu prirodu.
Koliko je lijep ovaj hobi i koliku edukativnost i svijest o prirodi razvija u ljudima
teko je opisati. Nadam se da e ovi tekstovi, prije svega, mnogima pomoi da
jasnije pogledaju prema dijelu prirode koja nestaje. Ovo je "prva verzija" knjige, a
planiram u slijedeim verzijama predoiti neke praktine savjete ureivanja akvarija
sa detaljnim opisima i slikama. Takoer u opisati i najee vrste riba i biljaka ...
Nadam se da u do kraja ove 2003 godine detaljno zavriti knjigu, onako kako sam
je zamislio. Knjiga e biti u stalnom nadopunjavanju i promjenama , pa ukoliko
imate primjedbi, pitanja i savjeta, javite se. Imao sam problema sa raznim
prijevodima, terminima tako da e nekim akvaristima biti neobini prijevodi, jer su
naviknuti na veinom engleske nazive i termine. To je takoer posljedica
nedostatka literature.
Materijali koje sam koristio u pisanju ovog teksta:
- puno, jaaako puno "Interneta" cca 4 Gb downloadanih stranica, foruma, tekstova
itd. vezanih za akvaristiku
- news grupe (alt.aquaria, rec.aquaria.frehwater, rec.aquaria.misc, rec.aquaria.tech
itd.)
- TFH tropical fish hobbyist, magazin
- Freshwater Dr.Axelrod's Atlas (Herbert R. Axelrod, Warren E. Burgess), Aquarium
Plants (Barry James), Angelfish (Walker, Axelrod), The Living Aquarium (Hunnam),
Oscars (N. Pronek), Cichlids (Zurlo, Schleser), arobni svet akvarijuma (Dugali,
Majdanac, Spasi), Moj Akvarij (Jeri), Akvarijske ribe (Paysan), asopisi Zov i jo
neke knjige i asopisi koje vie nemam, pa ne znam tona imena.
lic(at)orbicon.com
ova besplatna knjiga je skinuta sa adrese www.orbicon.com/hraquatica

62
Provjerite svoje znanje
1. Parametri vode su 8dH i pH 6,5, takva

voda je:
1.
mekana i neutralna
2.
tvrda i kisela
3.
mekana i kisela
2. Male bijele tokice po ribi bolest je
kojoj je uzronik:
1.
Plistophora hyphessobryconis
2.
Carassius auratus
3.
Ichthyophthirius multifilis
3. Iz amonijaka pomou bakterija
Nitrosomonas nastaju nitriti, koje
bakterije Nitrorbactere pretvaraju u:
1.
nitrate
2.
CO2
3.
kalcij karbonat
4. Od ponuenog, riblju mla je najbolje
hraniti sa:
1.
usitnjenom suhom hranom
2.
ivom mladom Artemiom salina
3.
smrznutim Tubifexom
5. Izaberite najbolji nain za smanjivanje
nitrata:
1.
periodino mijenjanje jednog dijela
vode
2.
pojaana filtracija
3.
smanjivanje pH vrijednosti
6. Amonijak je manje opasan ako je voda:
1.
kisela
2.
lunata
7. U kemijski filter obino stavljamo:
1.
sintetiku vatu
2.
sintetiku spuvu
3.
aktivni ugljen
8. Obrnuta (reverzna) osmoza je
proiavanje vode na principu:
1.
UV lampe
2.
bakterijsko-kemijskih procesa
3.
mikroporoznih membrana
9. Nizozemski (Dutch aquarium) akvarij

je:
1.
hladnovodni akvarij
2.
akvarij sa puno biljaka
3.
transportni akvarij
10. Koliina CO2 moe se izraunati
pomou :
1.
pH
2.
pH i KH
3.
koliine nitrata
11. Povienjem CO2 smanjuje se:
1.
pH
2.
CaCl2
3.
Fe
12. Biljke, nou i danju, isputaju u vodu
kisik, a uzimaju CO2:
1.
netono
2.
tono
13. U novi akvarij unosimo ribe nakon:
1.
postizanja optimalne temperature
2.
3 dana
3.
stvaranja procesa kruenja duika
14. Osvjetljenje prosjenog akvarija
dnevno mora trajati minimalno:
1.
6h
2.
12h
3.
16h
15. Piscivori su ribe koje jedu:
1.
hranu biljnog podrijetla
2.
raznoliku hranu
3.
ribe
16. pH vrijednost je mjera za:
1.
koliinu kalcij-oksida (CaO) u vodi
2.
koncetraciju vodikovih iona
3.
djelovanje ugljen-dioksida CO2
63
17. Ve mala koliina amonijaka(NH3) od

0,5mg/L na ribe djeluje:
1.
smrtonosno
2.
podie imunitet
3.
omamljujue
26. Najee, proces kruenja duika

traje:
1.
5 dana
2.
8 dana
3.
mjesec dana
18. Koliina nitrata (NO3), je poeljno da

ne bude vea od:
1.
0,25mg/L
2.
50mg/L
3.
250mg/L
27. Koja je tvrdnja lana:

1.
ribama je potreban CO2 za ivot
2.
biljke trebaju eljezo(Fe) za rast
3.
vodu treba mijenjati rijetko u manjim
koliinama
19. Nagli rast biljaka prema povrini, sa

slabo razvijenim listovima znak je:
1.
premalo hranjivih sastojaka
2.
prevelika koliina CO2
3.
nedostatka svjetla
20. Bioloki filteri najbolje rade dok su
novi:
1.
tono
2.
netono
21. Najbolji odabir za poetnike akvariste
je:
1.
staklena kugla
2.
35L stakleni akvariji
3.
80L stakleni akvarij
22. Jedan od vanijih kriterija po kojem
se biraju ribe za akvarij je:
1.
starost riba
2.
kompatibilnost sa postojeim vrstama
3.
boja
23. Najbolja prevencija za spreavanje
bolesti u akvariju je:
1.
raznolika ishrana i dobra filtracija
2.
kvalitetna voda i karantena za nove
ribe
3.
i1i2
24. Najbri nain za uspostavljanje
procesa kruenja duika je:
1.
dodavanje filterskog materijala iz ve
ustaloenog akvarija
2.
dodavanje amonijaka
3.
naseljavanje ribama
25. Kod novog akvarija zamuenje vode
je znak da ne moemo unositi ribe:
1.
tono
2.
netono
Odgovori: 1-3; 2-3;

3-1; 4-2; 5-1; 6-1; 73; 8-3; 9-2; 10-2; 111; 12-1; 13-3; 14-2;
15-3; 16-2; 17-1; 182; 19-3; 20-2; 21-3;
22-2; 23-3; 24-1; 252; 26-3; 27-1
64

Akvaristika PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Akvaristika PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Mjerenja parametara vode

to many friends from aquatica's forum

Takoer, poetnici e biti moda razoarani

Akvarij je zatvoreni komadi prirode, bioloki sustav u kojem se dogaaju

Konvencionalni akvariji se najee izrauju od stakla, lijepljeni su

Odravanje staklenog akvarija

Filtere dijelimo po nainu funkcioniranja na mehanike, kemijske i bioloke

Ovakav tip filtracije preporuam naprednim akvaristima i onima s iskustvom.

termo filter (integrirani grija)

Obrnuta Osmoza i Deionizacija

Pojednostavljeni princip rada RO filtracije

Za toplovodne je akvarije grija neophodan.

manja temperatura svjetla

vea temperatura svjetla

Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom u

Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskog

U slatkovodnoj tropskoj akvaristici

Montiraju se najee bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju biti

SUN-GLO (dnevno svijetlo)

MARINE-GLO (morski akvarij)

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka)

POWER-GLO (za koralje i biljke)

LIFE-GLO (dnevno svijetlo)

Podloga u akvariju ima vie funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog

Nasuprot njima, ribama kojima pae tvrda voda, ne odgovaraju humus i

Ve gotove podloge se prodaju kao obian ljunak odreene boje i granulacije, do

paljivo postaviti da ne bi dolo do pomicanja i uruavanja. Ukoliko elimo postaviti

58,4 103,8 1,0 1,5

164,5 12,6 0,8 1,1

78,0 10,7 0,5 0,9

Kiselost i lunatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednou, a mjerimo

ugljini dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik

ugljini dioksid + voda ugljikovodina kiselina

Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima razliite vrijednosti. Ujutro

Volumen akvarija (u litrama) x 13

Vano je da ne pretjeramo u koliini kvasca i eera da reakcija ne bi bila preburna

Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2,

Za CO2 nabavite to manju bocu budui da je potronja jako mala s obzirom na

Eheim CO2 komplet

Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za koritenje, ne zauzima prostor i

Carbo-plus CO2 system

Duik i duikovi spojevi

Duikovi spojevi su iznimno bitni za bioloko funkcioniranje akvarija i njegovu

sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedei korak ine bakterije

Mjerenja parametara vode

tvrdou vode (GH)

Sofisticiraniji i precizniji ureaji kao to su digitalni pH mjerai,

0.05 - 0.2 mg/l

Vanost periodine izmjene vode

Nama je interesantno kraljevstvo ivotinja u koje spadaju ribe.

Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su vane zadnje tri kategorije

Biotop u kojem ivi

Veliina odrasle ribe

Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama

Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoa, pH)

Temperatura vode koju zahtijeva

Podruje u kojem se zadravaju u akvariju (dno, sredina, povrina)

Putuju li ribe dalje, izvan nae kontrole, napiite na kutiji:

NOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!

Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda to slinija glavnom

BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane iskljuivo biljkama

Ribe su veinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da e sve to stane u