Professional Documents
Culture Documents
Crkva I Mediji PDF
Crkva I Mediji PDF
Crkva i mediji
Pastoralne smjernice
Zagreb, 2006.
1. Uvod
Navijetati Radosnu vijest poslanje je koje proizlazi iz same naravi Crkve. Da bi ispunila taj
zadatak, Crkva mora, uz stalnu otvorenost nadahnuima i vodstvu Duha Svetoga, poglavito
paziti na dvije stvari: na poznavanje onoga komu je poslana i na traenje prikladnih naina
kako bi njezin govor bio razumljiv.
U nae vrijeme ispunjenje te zadae zahtijeva od Crkve bolje poznavanje i otvorenije prihvaanje sredstava drutvenih komunikacija koja uvelike utjeu na cjelokupno drutvo uzrokujui na
svim razinama duboke promjene. Upravo je te promjene Crkva duna stalno oslukivati i pratiti,
jer je to preduvjet da bi mogla ispuniti svoje poslanje.
U tom smislu ovim dokumentom Hrvatska biskupska konferencija (HBK) eli sve sinove i
keri nae Crkve potaknuti na pozornije oslukivanje znakova vremena koje Bog upuuje Crkvi
preko svijeta medija. HBK time ujedno odgovora i na poziv opeg crkvenog uiteljstva koji glasi: Svaka biskupska konferencija i svaka dijeceza moraju izraditi cjeloviti pastoralni plan za
drutvenu komunikaciju.1 Iako ovo nije pastoralni plan ve smjernice za sredstva drutvenih
komunikacija, HBK ipak smatra uputnim i ovdje podsjetiti na ono to crkveno uiteljstvo posebno istie, tj. da svaki pastoralni plan za ta sredstva treba pomoi kako bi se u svim pastoralnim
planovima, a osobito u onima koji se odnose na podruja socijalne skrbi, odgoja i evangelizacije, vodilo rauna o drutvenoj komunikaciji.2
To znai da se u ovim pastoralnim smjernicama ne eli potaknuti samo evangelizacija sredstava drutvenoga priopivanja, niti samo progovoriti o evangelizaciji tim sredstvima, nego poglavito istaknuti samu komunikaciju kao bitnu sastavnicu ne samo ljudskog ivota, nego i kranske vjere kao takve. Iz toga slijedi da je u svakom pastoralnom pothvatu nezaobilazno pitanje kako ga priopiti onima kojima je namijenjen. Sredstva drutvenih komunikacija dozivaju u
svijest svim vjernicima, a posebno onima koji su neposrednije ukljueni u pastoralno djelo Crkve, ozbiljnost i vanost tog pitanja, ali daju i mogunost odgovora na njega. U skladu s tim ove
smjernice ele sve lanove crkvene zajednice, u prvom redu pastoralne djelatnike, potaknuti
na veu otvorenost tim sve monijim sredstvima. Na taj e se nain uspjenije navjeivati Radosna vijest na poetku treega tisuljea.
Isto.
I. Vanost komunikacije
Aetatis novae, 2.
Isto, 8.
11
Isto, 23.
12
13
15
Prvu je poruku objavio papa Pavao VI. 1967. IKA je sabrala i izdala poruke od 1993. do 2003. Ivan Pavao II., Deset
poruka za slavlje Svjetskoga dana sredstava drutvene komunikacije, Zagreb, 2003.
16
17
18
19
20
postoje novi naini priopivanja novim jezicima, novim tehnikama i novim psiholokim ponaanjima.21 U tom se komunikacijskom areopagu dananjeg vremena susreu razliiti naini razmiljanja, razliiti stavovi i stilovi ivota. Upravo tu, u tom susretu s dananjim svijetom medijske kulture, Crkva je pozvana ostvarivati evangelizacijsko djelo koje joj je Gospodin povjerio.
Medijska je kultura stvarnost dananjeg ovjeka, a time i nezaobilazni izazov za pastoral naeg vremena.
21
II.
Pastoralne smjernice za djelovanje u svijetu medija
23
24
25
26
Isto, 23.
27
se na taj izazov ne moe zadovoljavajue odgovoriti samo priopenjima i slubenim stavovima. Vie od toga potrebna su tumaenja, svjedoenja i argumentacije.28
Crkveni komunikatori koji djeluju na tom vanom podruju javnoga djelovanja, uz svjee i
dostatne informacije, moraju imati na raspolaganju i nunu potporu za svoje djelovanje, u to
je ukljuen i iri krug mjerodavnih savjetnika.29 Djelovanje na tom podruju zahtijeva osobiti vid
crkvenosti kako se pojedinac ne bi osjeao preputen na milost i nemilost u medijskoj areni.
Vanost traenja novoga crkvenog medijskog rjenika, pa i biranja tema, mora postati osobita zadaa u teolokoj izobrazbi, a crkveni bi komunikatori od svih znanstvenih i relevantnih
crkvenih tijela trebali imati dostatnu pomo kako bi mogli izvriti svoje vano poslanje.30
Svakako, sredstva drutvenih komunikacija toliko su vana za Crkvu da se njezin odnos
prema njima ne bi smio prepustiti nekom stihijskom odvijanju ili samo snalaljivosti pojedinaca.
Isto, 106.
29
30
jedine redakcije i emisije vjerskoga sadraja, tako da je Crkva tu dobila odreeni prostor, slino
kao i u drugim europskim demokratskim zemljama. Meutim, i kod nas se postupno ustalilo da
se crkvene teme tretiraju senzacionalistiki, ako su negativne, a ako su pozitivne, prikazuje ih
se uglavnom u obliku kratkih vijesti. Pored toga, posljednjih godina vjerski programi u javnim
medijima dobivaju sve nepovoljnije vrijeme emitiranja, uglavnom kad je sluanost ili gledanost
mala.
Odreeni prostor dobila je Crkva i u privatnim medijima. Tu ima jo mogunosti koje nisu iskoritene, uglavnom zbog nedostatka suradnika iz crkvenih redova. Ti i drugi problemi trebali
bi potaknuti Crkvu da se jo ozbiljnije pozabavi medijima u kojima ona ne gleda samo opasnost, nego prije svega priliku za novu evangelizaciju.
10.
11.
Usp. Ivan Pavao II., Kranska poruka u aktualnoj informatikoj kulturi, Poruka za 24. svjetski dan sredstava
drutvenih komunikacija, 1990.
32
medija, kao i suradnju izmeu njih i redovitog pastorala. U zadatke Odbora spada i odravanje
odnosa s meunarodnim crkvenim tijelima, osobito s Papinskim vijeem za sredstva drutvenih komunikacija.33
12.
13.
14.
Crkveni tisak
Iako su mnogi oekivali da e pojava elektronikih medija zasjeniti ili ak istisnuti tisak, takva se predvianja nisu ostvarila. tovie, crkveni je tisak u naoj Crkvi ostao najbrojniji i veoma utjecajan na podruju crkvene medijske djelatnosti. Takav nain komunikacije ima svoje
prednosti s obzirom na to da je pisana rije trajnija, dohvatljivija po mjeri i potrebi korisnika,
provjerljiva i pogodnija kao polazite za razmiljanje ili raspravu u formalnim i neformalnim
skupinama, te s obzirom na to da je mnogim vjernicima potrebna dopuna temeljne informacije
o vjerskim sadrajima, razumijevanju moralnih naela te o crkvenim pogledima i stavovima o
33
brojnim sudbinskim suvremenim pitanjima. Osim toga, upravo tisak moe izotravati kritiki
smisao i stvarati ispravan sud itatelja.34
Zadaa je crkvenoga tiska da, slijedei profesionalne kriterije, prati sva bitna dogaanja na
razini ope Crkve, nae Crkve, pojedinih mjesnih Crkava, crkvenih ustanova i organizacija kao
i crkvenih zajednica na upnoj razini te i na taj nain slui povezivanju i izgraivanju jedinstva i
zajednitva, kao i komunikaciji dobrih postignua, iskustava, praksa i pokuaja. U slubi promicanja opega dobra crkveni tisak treba s vjerskog i etikog stajalita tretirati aktualna drutvena, gospodarska, kulturna, socijalna i politika pitanja, izbjegavajui pritom stranake ili
dnevnopolitike pristupe. Osim praenja dogaaja, budui da je kultura susretite sa suvremenim ovjekom, crkveni tisak treba biti dijaloki otvoren te prenositi i poticati pozitivne poruke iz
svih oblika kulturnog stvaralatva. Na taj e nain crkveni tisak biti poput ogledala svijeta a
ujedno i poput svjetla koje ga obasjava; ujedno ima biti mjesto susreta i izmjene miljenja.35
Pohvalna je pojava glasila upnih zajednica koja su od velike koristi, jer ih upljani rado uzimaju i itaju. Njihovo bi se ureivanje i izdavanje znatno olakalo i unaprijedilo kad bi postojao
zajedniki servis koji bi im pruao slikovni materijal i ideje za obradu vjerskih i ostalih tema.
Stoga ovim smjernicama potiemo sve one koji za to imaju smisla i mogunosti da pokretanjem takvog servisa pomognu izdavaima i urednicima upnih listova.
U naoj Crkvi postoje i glasila pojedinih biskupija, razliitih zajednica posveenog ivota,
katolikih udruga i pokreta. Sva ta glasila ne nadomjetaju ulogu i znaenje tiskanih medija
koji pokrivaju cijelo podruje HBK, pa i cijele Crkve u Hrvata. Naoj je Crkvi neophodno barem
jedno takvo glasilo, zasad tjednik, ali ne smijemo se odrei niti ideje o dnevniku. Svi se spomenuti tiskani mediji ne bi smjeli meusobno iskljuivati, nego nadopunjavati.
Crkveni je tisak veoma korisna i nezaobilazna potpora i pomo svakom pastoralnom nastojanju. Stoga je vano da bude prisutan i itan u svakoj naoj vjernikoj obitelji. U skladu s time
ovim se smjernicama posebno potiu svi odgovorni u upnim zajednicama da organiziraju suradnike koji e se posvetiti promicanju i irenju crkvenoga tiska.
15.
Crkveno izdavatvo
Kod nas je duga tradicija izdavatva u kojem u nae vrijeme sudjeluju brojne ustanove
meu kojima su i one kojima je to glavno poslanje i koje vjernicima i ljudima dobre volje pruaju osim crkvenih dokumenata i slubenih crkvenih izdanja takoer kvalitetno, provjereno i pobudno duhovno, vjersko i teoloko tivo. Uz izdanja koja su po sadraju, ureenju i knjikom
oblikovanju izvrsna, javljaju se katkad i amaterska izdanja koja zanemaruju suvremene standarde izdavanja knjiga, to bi ubudue trebalo izbjegavati. Takoer bi trebalo izbjegavati
objavljivanje knjiga sa senzacionalistikim vjerskim sadrajima koje hrane znatielju, ali ne pridonose vjerskom rastu ni vjerskoj kulturi. U izdavatvu se potrebno pridravati vaeih crkvenih norma.36
Dobra duhovna knjiga jedno je od temeljnih pomonih sredstava u sustavnom pastoralnom
radu posveenom pojedinim osobama ili manjim skupinama. Stoga se potiu pastoralni djelatnici da svojim vjernicima preporue i omogue nabavu knjiga vjerskih sadraja, da o njima
vode razgovore i rasprave i na taj nain obogauju osobni vjerski ivot. S tom se nakanom
mogu osnovati i organizacije upnih drutava prijatelja katolikoga tiska i vjerskih knjiga, kao i
34
35
Isto, 138.
36
16.
Elektroniki mediji
Prisutnost Crkve u elektronikim medijima u Hrvatskoj, zbog poznatih povijesnih okolnosti,
novijeg je datuma. Odmah nakon to su to prilike omoguile, Crkva je stupila i na to podruje
svjesna vanosti i mogunosti koje elektroniki mediji pruaju za djelo evangelizacije i dijalog s
ovjekom naega vremena.
Crkva je na radijskome prostoru prisutna preko HKR-a koji je nacionalno rasprostranjen. Nita manje nije vana ni prisutnost koju joj omoguuju brojne, vee ili manje, javne i privatne radijske postaje u itavoj zemlji. HKR svojim programom nastoji navijetati kransku poruku, informirati o dogaajima koji su zanimljivi s crkvenog i drutvenog stanovita te na taj nain djelovati na meusobnom povezivanju i izgraivanju svega to je dobro, lijepo i istinito. Mogunost vrjednovanja razliitih drutvenih dogaaja ili pojava u svjetlu evaneoske poruke i crkvenog nauavanja, predstavlja oblik evangelizacije i nunu potrebu u ivotu vjernika. HKR daje
tomu posebno znaajan doprinos, ali i Radio Marija i ostali elektroniki mediji ije se znaenje u
tom pogledu takoer ne smije zanemariti.
Hvale je vrijedna i djelatnost mnogih lokalnih radijskih postaja, bilo da su u djelominom ili u
potpunom vlasnitvu upa, ustanova ili udruga. One daju velik doprinos informiranju o ivotu
Crkve, pogotovo na lokalnoj razini. Ondje gdje je to mogue ostvariti, preporuuje se suradnja
meu tim radijskim postajama, jer moe pridonijeti poboljanju programa i utedi. Vano je
uoiti da su u taj znaajni vid vjernikoga djelovanja ukljueni mnogi, posebno vjernici-laici,
koji time vre znaajno pastoralno djelo.
Iako HBK nema svoje televizijske postaje jer su za njezino pokretanje potrebna visoka ulaganja, zahvaljujui Sporazumu s HRT-om,37 kao i dogovorima s nekim drugim televizijskim posta37
Sporazum ima uporite u Ugovoru izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, l. 12, toka 2. U:
Ugovori izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske, HBK _ GK, Zagreb, 2001, str. 48.
jama prisutnim na hrvatskome tlu i otvorenim za suradnju s Crkvom, proizvodi se vie vjerskih
informativnih i drugih programa koje vjernici s velikim zanimanjem prate. Moemo se nadati da
e emisije vjerskoga sadraja ili s vjerskim pogledom na odreene teme i procese, poput onih o
znaajnim etikim pitanjima dananjice ili o odnosima izmeu vjere i znanosti, nalaziti svoje
mjesto i prikladno vrijeme unutar cjelokupnoga televizijskog emitiranja. Svijest da smo Radosnu
vijest duni navijetati i s modernih krovova potaknut e lanove nae Crkve, klerike i laike,
na istraivanje i jo bolje koritenje svih mogunosti koje televizija prua Crkvi za ostvarivanje
njezina poslanja. Podsjeamo samo na mogunosti koje prua kablovska televizija. A neka ne
ponestane ni onih koji e i ubudue razmiljati o katolikoj televiziji, makar to zasad izgledalo
neostvarivo.
U produkciji elektronikih medija posebno mjesto zauzimaju prijenosi misa. Vjernici znaju
da praenjem takvih prijenosa ne ispunjavaju svoju vjerniku dunost nedjeljnog ili blagdanskog sudjelovanja na misi. Takvi su prijenosi veoma rado prihvaeni meu svima onima koji
su sprijeeni i ne mogu zbog bolesti, starosti ili nekoga drugog opravdanog razloga, sudjelovati na misi. Naime, posredstvom tih prijenosa oni doivljavaju blizinu vjernike zajednice, a
mogu im postati i prigoda i poticaj za molitvu. Ne moemo dosta naglasiti da dostojanstvo
slavlja liturgije koja se prenosi preko sredstava drutvenih komunikacija zahtijeva s liturgijskog i tehnikog gledita38 temeljitu pripremu. To se, naravno, odnosi i na sve osobe koje u
prijenosu sudjeluju i od kojih se oekuje potrebna struna i duhovna kvalificiranost. Potrebno
je takoer izraditi konkretne liturgijske i pastoralne upute i norme za prijenos liturgijskih slavlja
elektronikim medijima u naim prilikama.
S tim je povezana i naa briga za simultano prevoenje televizijskih prijenosa liturgijskih
slavlja za osobe oteena sluha. Potiemo takoer sve djelatnike u sredstvima drutvenih komunikacija da se pobrinu kako bi i slijepe osobe dobile nune informacije na njima dostupan
nain bilo posredstvom audio-materijala bilo putem Brailleova pisma.
Valja istaknuti da se Katolika Crkva u Hrvatskoj ponosi dugom tradicijom liturgijske i religiozne glazbe neosporne umjetnike vrijednosti. Liturgijski kontekst uzdie kvalitetnu glazbenu
produkciju, a njezina je proizvodnja, kao i proizvodnja duhovne glazbe, povezana i s radiom i
televizijom. Potrebno je, takoer i pod kulturnim profilom, vie vrjednovati koncerte, smotre i
festivale duhovne glazbe. S obzirom na njihovo odravanje u sakralnim prostorima vano je
drati se smjernica i odredaba koje je o tome izdala crkvena vlast. Ne treba podcjenjivati niti
odgojno i duhovno iskustvo koje mnogi doivljavaju aktivnim sudjelovanjem u pjevakim zborovima ili instrumentalnim sastavima ukljuenima u liturgijske slube ili priredbe koje kao podlogu imaju religiozne teme i skladbe. Uz sve reeno, pozornost se mora posvetiti i zabavnoj
glazbi koju prenose mediji, napose radio i televizija. Ona privlai brojne mlade, stoga je potrebno razmiljati o razvoju zabavne glazbe kranskog nadahnua i sadraja.
38
Etika na internetu, 2.
40
41
42
naime, govoriti o evanelju, razmjenjivati vjerska iskustva i traiti potporu u trenutcima vjerske
krize. No, to ne moe zamijeniti stvarni meusobni odnos i sakramentalnu dimenziju vjere. A
zbog najrazliitijih ponuda koje se mogu nai na internetu, kao i mogunosti da se kao kranske predstavljaju neke web stranice koje to zapravo nisu, potrebno je napraviti jedinstveni web
portal Katolike Crkve u Hrvatskoj koji bi objedinjavao i usmjeravao korisnike. To, naravno,
nije jedini razlog koji namee takvu potrebu. Dananje vrijeme Crkvi jednostavno nalae da se
poslui tim sredstvom, najbrim i najobuhvatnijim, koji nazivaju i medijem budunosti.
18. Film
Film ima velik utjecaj na suvremeni ivot, posebno na odgoj, irenje znanosti i kulturno uzdizanje, a neosporna mu je i rekreacijska uloga. Crkva zna da tko god se brine oko promicanja ljudskog i kranskog napretka, ne smije zanemariti silan prinos to ga pruaju ta sredstva
i pomagala.43 Imajui u vidu takav stav Crkve, HBK ovim smjernicama eli potaknuti proizvodnju i nabavu kvalitetnih filmova vjerskog i duhovnog sadraja koji e edukativno djelovati
na gledatelje. U tom je kontekstu potrebno, prema uzoru na Crkvu u drugim zemljama, traiti
naine za kritiko vrjednovanje filmske proizvodnje, kako bi se vjernicima i svim ljudima dobre
volje pomoglo u ispravnom odabiru onoga to je najbolje s pedagokog, moralnog i vjerskog
gledita. Zato je nuno ustanoviti odgovarajue tijelo za ocjenjivanje filmske produkcije pod
estetskim i moralno-odgojnim vidom.
Isto se tako preporua osnivanje arhiva dobrog filma, lako dostupnoga svima zainteresiranima. A ne smije se zanemariti ni proizvodnja audiovizualnih sredstava za vjersku nastavu, kao i
dokumentarno praenje dogaaja u naoj Crkvi.
43
44
45
46
Isto, 83.
48
49
Crkve u sredstvima drutvenih komunikacija.50 Taj se dan svake godine slavi 7. vazmene nedjelje, a od 1967. godine Sveti Otac upuuje i posebnu poruku za tu prigodu. Crkvena je zajednica toga dana pozvana na razmiljanje o temi predloenoj u papinskoj poruci. To se moe
ostvariti na razliitim razinama: u katehezi s djecom, na vjeronauku s mladima, u susretima s
obiteljima i odraslima. Papina poruka moe biti i zgodna prigoda za organiziranje okruglih stolova, tribina i rasprava s novinarima, to potie unapreenje.
Pojedine mjesne Crkve, na razini dekanata ili veih upa, tom prigodom mogu organizirati
predstavljanje crkvenog izdavatva (npr. liturgijskih, katehetskih, crkveno-dokumentacijskih izdanja ili knjiga iz okvira duhovnosti, teologije, povijesti Crkve), odnosno onih izdanja u kojima
se openito ogleda temeljna crkveno-teoloka pismenost jednog naroda.
Taj je dan takoer zgodna prigoda za iskazivanje priznanja i zahvalnosti svima koji se posveuju djelovanju na podruju medija,51 kao i trenutak sagledavanja onoga to je uinjeno, ali
i onoga to bi jo trebalo uiniti na tome podruju.
50
51
III.
Etinost, sudjelovanje i odgoj za svijet medija
53
Isto, 22.
54
Aetatis novae, 5.
55
56
Usp. Inter mirifica, 10; Communio et progressio, 63; Aetatis novae, 18.
57
58
uveliavati i na senzacionalistiki nain prikazivati osobe i dogaaje, jer se na taj nain sugeriraju neprimjereni naini ivota, a informacije, osobe i sami naini ivota svode se na robu za
prodaju.59
Poseban se doprinos Crkve etikom promiljanju o sredstvima drutvenih komunikacija
sastoji u poimanju ljudske osobe i njezina neusporediva dostojanstva i njezinih nepovredivih
prava te u poimanju ljudske zajednice iji su lanovi sjedinjeni snagom solidarnosti u traenju
opega dobra.60 Etiko djelovanje na podruju medija treba te ciljeve uvijek imati pred oima.
60
61
62
64
moe neto prihvatiti i proglasiti istinom samo zato jer je to izglasala veina, premda uvijek treba imati u vidu i takve stavove.
65
66
68
69
70
Takoer se katolikim laicima koji djeluju kao profesionalni novinari mora osigurati prikladna
teorijska i praktina, kao i duhovna pomo.
71
72
73
dajuoj kulturi, pa ak i da pretrpe progon zbog istine i zbog dobra.75 Mora im se takoer pomoi da u suoavanju s vrtoglavim ubrzanjem vremena i pogubnim gubitkom prolosti i pamenja
ne izgube osjeaj za vlastite korijene, kulturnu batinu svoga naroda i ivi osjeaj tradicije.76
Zauzimanje crkvene zajednice na podruju drutvenih komunikacija ne smije smetnuti s
uma obvezu da javno sudjelovanje u procesu odluivanja u politici komunikacija bude organizirano, sustavno i autentino reprezentativno sudjelovanje, bez skretanja u korist pojedinih
grupacija.77 Krani su, naime, pozvani dati svoj doprinos iznalaenju zdrave politike drutvenih komunikacija. U tu svrhu treba nastojati na dijalogu s odgovornim osobama iz svijeta medija. Taj dijalog podrazumijeva da Crkva uini napor u razumijevanju medija njihovih ciljeva,
njihovih metoda, njihovih pravila djelovanja, njihovih nutarnjih struktura i naina te da podri i
ohrabri one koji u njima djeluju.78
Drutvene su komunikacije dobro koje je namijenjeno itavom ovjeanstvu i mogu dati veliki doprinos razvitku svakoga drutva. Potrebno je, imajui u vidu upravo injenicu da su namijenjeni svima, uvijek iznalaziti suvremene naine omoguavanja irokoga sudjelovanja u
njihovu upravljanju, pa i putem odgovarajuih zakonskih rjeenja. Potrebno je iriti kulturu suodgovornosti.79
75
76
77
78
Aetatis novae, 8.
79
IV.
Praktine smjernice
Gaudium et spes, 4.
od svih koji imaju posebne odgovornosti u Crkvi, oekuje odgovarajua spremnost za komuniciranje s javnou, to se ne smije svesti samo na davanje informacija, nego treba ukljuivati i iznoenje i obrazlaganje stavova, odnosno tumaenje dogaaja iz ivota Crkve ili drutva, u svjetlu vjere. Pritom se transparentnost i otvorenost, kao i temeljno povjerenje u medije i spremnost za dijalog, moraju smatrati uvjetom bez kojega se nita ne moe uiniti. Dakako, i na tom podruju valja slijediti naelo pastoralne razboritosti, kao i uzimati u obzir injenicu da javnost crkvene djelatnike, posebno sveenike, uglavnom percipira kao predstavnike
Crkve, a ne kao privatne osobe. Stoga je potrebno da u medijima istupaju u duhu crkvenog
nauka i odredaba.81
81
ma je glavni cilj iriti i braniti istinu i brinuti se za kransko oblikovanje ljudskoga drutva.82
Nikako, naime, ne pristoji da sinovi Crkve nepokretno gledaju kako je rije spasenja svezana
i sprijeena oskudicom, tehnikim nedostacima ili trokovima doista golemim kad je rije o
sredstvima drutvenoga priopivanja.83 Skupa sa Saborom pozivamo takoer i ostale, drutva i pojedine ljude koji su utjecajni u ekonomiji i tehnici, da irokogrudno i dragovoljno potpomau svojim sredstvima i svojim iskustvom ta sredstva ukoliko slue istinskoj kulturi i apostolatu.84
82
83
Isto.
84
Isto.
Zakljuak
38. Zakljuak
Uz tradicionalna sredstva i naine evangelizacije, kao to su svjedoanstvo ivota, katehizacija, osobni susreti, puka pobonost, liturgija i druga slina slavlja, upotreba sredstava javnoga
priopivanja postala je nezaobilazna u navijetanju vjere i u katehezi.85 Crkva treba medije i
ona je svjesna da je podruje njezina pastoralnog djelovanja upravo svijet medija i dananja kultura na koju oni snano utjeu.
Crkva je pred svijetom medija kritika, ne zatvara oi pred negativnostima, ali isto tako prepoznaje mnoge vrijednosti koje mediji donose suvremenome drutvu. Da bi mogla uspjenije
obavljati svoje poslanje, treba s novim dinamizmom86 biti prisutna na tome podruju, vie osoba i sredstava usmjeravati prema tom vanom pastoralnom djelovanju, odgajati strunjake koji
e razumjeti novu medijsku kulturu, to je preduvjet da bi mogli prevesti evanelje u novi medijski jezik, a nadasve njegovati odnose s javnou na svim razinama. Iz istog razloga, tj. da bi
mogla uspjenije obavljati svoje poslanje, Crkva od svojih medija, a posebno od onih koje je ustanovila HBK, oekuje neprestano usavravanje i meusobnu suradnju.
Svima onima koji u najrazliitijim okolnostima, esto uz velike rtve, vre izuzetno vano djelo
navjetaja Radosne vijesti u svijetu medijske kulture, elimo ponoviti ohrabrenje koje je djelatnicima u komunikacijama i svim vjernicima, upravo koji mjesec prije svoje smrti, uputio papa Ivan
Pavao II.: Ne bojte se novih tehnologija! I one su meu 'udesnim stvarima' inter mirifica to
nam ih je Bog dao na raspolaganje da ih otkrijemo, koristimo, te upoznamo istinu, pa i istinu o
naem dostojanstvu i o naoj sudbini da budemo njegova djeca, batinici njegova vjenoga kraljevstva.87
Svjesni da uzvieno djelo i poziv navijetanja Radosne vijesti u dananjem svijetu moemo
uiniti u snazi Duha Svetoga koji jedini svaku komunikaciju privodi njezinomu krajnjem cilju, ostvarenju potpunog zajednitva meu ljudima i s Bogom, potiemo da evangelizacijsko djelovanje Crkve u svijetu medija prati ustrajna molitva Onomu koji je izvor i uzor svake komunikacije.
A Mariji, koja je u svom krilu po Duhu Svetom zaela i svijetu darovala Rije, te je time na poseban nain sudjelovala u djelu objave Boga Oca po njegovu jedinoroenom Sinu Isusu Kristu,
povjeravamo sve nae medije, njihove vlasnike, djelatnike i korisnike.
U Zagrebu na blagdan sv. Marka evanelista, 25. travnja 2006. godine.
Biskupi Hrvatske biskupske konferencije
85
86
87
Kazalo
Agencija 11, 13
- Informativna katolika agencija (IKA) 11, 13
Apostolat medija 5, 19, 22, 25, 32, 37
Areopag
- komunikacijski 6, 7, 29, 35
Audiovizualna sredstva 18
Biskup 11, 20
Biskupija 7, 14, 17, 20, 21, 22
Bogoslovna sjemenita 29
Boja rije 4, 5
Brailleovo pismo 16
Crkva 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 13, 15, 16, 17, 18, 24, 25, 26, 27, 28, 31, 38
- govor Crkve 1
- kranska poruka 11
- misterij zajednitva 4
- pastoralno djelo Crkve 1
- privatni mediji 9
Crkveni dokumenti o medijima 13
- Aetatis novae 1, 2, 5, 7, 20, 23, 24, 25, 26
- Brzi razvoj 5, 26, 38
- Communio et progressio 3, 4, 7, 8, 14, 16, 18, 19, 22,
23, 24, 26,
- Crkva i internet 1
- Deset poruka za slavlje svjetskoga dana sredstava drutvene
komunikacije 5
- Etika na internetu 17
- Etika u obavijesnim sredstvima 5, 23, 25, 26
- Etika u promidbi 5
- Evangeli nuntiandi 6, 38
- Miranda prorsus 5
- Na svetost pozvani 5
- Navijetati Krista u drutvenim obavijesnim sredstvima
u zoru novoga tisuljea 2
- Nuovo millennio ineunte 38
- Pornografija i nasilje u masovnim medijima 5
- Redemptoris missio 6
- Smjernice za odgoj buduih sveenika s obzirom na koritenje
sredstava drutvenih komunikacija 25
- Vigilanti cura 5
Crkveni tisak 14, 33, 34
- katoliki tisak 21
- tiskani mediji 14
Crkveno uiteljstvo 1
Cyber prostor 26
ovjek 3, 4, 5, 6
Glasnogovornik 8, 12
Glazba 16
- glazbena produkcija 16
- duhovna glazba 16
- koncerti, smotre, festivali 16
Globalizacija 9
Globalno selo 2, 6
- drutvena komunikacija 1
- iskustvo komuniciranja 4
- komunikacijska tehnologija 17, 23, 25
- komunikacijski oblici 4
- prenositelj Boje rijei 4
- sluatelj Boje rijei 4
- suvremeno komuniciranje 6
- svijet komunikacije 6, 26
- teologija komunikacije 5, 28
- vanost komunikacije 2
Komunikator 3, 7, 8
- crkveni komunikatori 7, 8
- smjernice i prijedlozi 7
Kultura 4, 5, 6, 7, 9, 14, 15, 16, 18, 25, 26, 27, 29, 37, 38
Literatura 15
- patristika literatura 15
- teoloka literatura 15
Liturgijska slavlja 16
- prijenos 16
- simultano prevoenje 16
Mediji 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 16, 17, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28 ,29,
30, 31, 32, 33, 34, 35, 38
- apostolat medija 5, 19, 22, 25, 32, 37
- crkveni mediji 10
- crkveni medijski rjenik 8
- crkveno poimanje medija 6
- edukacija za rad u medijima 5, 25, 26
- elektroniki mediji 5, 9, 32
- informatika kultura 10
- internacionalne medijske kue 9
- ispravna uporaba medija 26
- javni mediji 13, 17, 20, 23, 30
- katoliki mediji 21
- komercijalizacija 9
- konkurencija 9
- medijska izvjea 16
- medijska kompetentnost 26
- medijska kultura 6, 7, 29, 38
- medijska pismenost 33
- medijske ustanove i tijela 10, 11, 13, 34
- medijski djelatnici 11, 20, 22, 23, 34, 38
- medijski izriaj 26
- medijski jezik 14, 25, 38
- medijski korisnici (primatelji) 33, 38
- medijski nain djelovanja 23, 35
- medijski resursi, 26
- medijski sadraj 23
- medijski sustav 9
- medijsko crkveno djelovanje 13, 20
- medijsko djelovanje 10, 12, 14, 19, 20, 21, 26
- medijsko polje 29
- medijsko trite 9, 26
- medijsko ustrojstvo 23, 30
- odgoj i obrazovanje za medije 5, 25, 26
- politika medijskoga djelovanja 23
- privatni mediji 9, 13
- protok informacija 34
- situacija u Hrvatskoj 9, 10, 11, 12, 13, 14, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38
- suvremeni medij 26, 29
Priopivanje 1, 3, 4, 6, 23, 27
- pravo na priopivanje 23
Produkcija 15, 16, 18
- audio-materijal 16
- DVD 15
- elektroniki mediji 16
- glazbena produkcija 16
Promidba 5, 26
Radio 5, 9, 11, 13, 16, 17, 20,26, 37
- Hrvatski katoliki radio - HKR 11, 13, 16, 32
- lokalne radijske postaje 16
- Radio Marija 16
- radijske postaje, privatne i javne 16, 37
- radijski prostor 16
Radosna vijest 1, 16, 20, 28, 29, 38
- kranski navjetaj 8
Sloboda 23, 24
- sloboda izraavanja 23
Sredstva drutvenih komunikacija 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 11, 12, 13, 14, 16, 17, 19,
20, 21, 23, 24, 25, 26
- etika naela 23
- glasnogovornik 13
- izazovi i mogunosti 11
- komercijalizacija 26
- odgoj 26
- prisutnost i djelovanje 20
- razmjena miljenja 24
- Svjetski dan 5
- svrha i mjerilo 5
- tradicionalna i nova sredstva 18
- uloga u drutvu 5
- vidovi i uporaba 5
Sredstva drutvenoga priopivanja 1, 2, 5, 12, 24, 25, 26
Sredstva drutvenog saobraanja 25
Sredstva javnoga priopivanja 25, 38
Sudjelovanje 8, 9, 16, 20, 21, 24, 26, 38
Sugovornik 3
Suodgovornost 26
Suradnja 11, 13, 14, 15, 16, 19, 20, 26, 31, 34, 35, 36, 38
Sveenik 5, 25, 30, 36
Sveta Stolica
- web portal 17
Svjetski dan sredstava drutvenih komunikacija 5, 22, 32, 33
Tehnika revolucija 2
Tehnologija 17, 25, 26, 38
Video produkcija 14
- videoteka 15
Virtualna zajednica 17
- virtualni prostor 17
Vjera 1, 16, 17, 25, 27, 30, 38
Vjernici laici 16, 25, 34, 36
Vrijednosti 2, 16, 17, 26, 38
Zakon (zakonodavstvo) 23, 26
Zakonik kanonskoga prava 5, 15, 30
Znakovi vremena 1, 27
upa 14, 15, 16, 17, 20, 21, 22, 25, 32, 36
- evangelizacijsko djelovanje 21
- glasilo 14
- suradnici 14
- knjinice 15
- lokalna radijska postaja 15
Web stranice 13, 17, 20, 32, 35, 36
- HBK 11
Web portal 17, 36
- Katolika Crkva u Hrvatskoj 36
- medij budunosti 17
- Sveta Stolica 17
Sadraj
UVOD............................................................................................................................. 5
I. VANOST KOMUNIKACIJE..............................................................................9
Komunikacija izgrauje ovjeka i drutvo......................................................... 10
Isus Krist uzor autentine komunikacije.........................................................11
Komunikacija tvori zajednicu Crkve....................................................................12
Govor Crkve o sredstvima drutvenih komunikacija................................... 14
Slojevitost crkvenoga poimanja medija............................................................. 18
II. PASTORALNE SMJERNICE ZA DJELOVANJE
U SVIJETU MEDIJA...................................................................................................21
Nunost pastoralnoga plana.................................................................................. 22
Crkva pred izazovom medijskog sudjelovanja................................................ 23
Aktualna situacija u Hrvatskoj............................................................................... 25
Crkva i mediji u Hrvatskoj.......................................................................................28
Odbor HBK za sredstva drutvenih komunikacija.........................................29
Tijela HBK za odnose s javnou...........................................................................30
Informativna katolika agencija (IKA) ...............................................................31
Crkveni tisak................................................................................................................ 32
Crkveno izdavatvo................................................................................................... 35
Elektroniki mediji.................................................................................................... 37
Internet, nove tehnologije...................................................................................... 41
Film............................................................................................................................... 44
Katolike udruge.........................................................................................................45
Biskupijska razina medijskoga djelovanja.........................................................47
upna razina medijskoga djelovanja.................................................................. 48
Svjetski dan sredstava drutvenih komunikacija............................................50