PITANJA- CRKVA I MEDIJI 1.

KOL

1. Što etimološki znači komunikacija i što je po crkvenom shvaćanju cilj komunikacije?

Etimološki komunikacija znači priopćiti; učiniti zajedničkim; nešto s nekim podijeliti.

Po Crkvenom shvaćanju cilj komunikacije je zajedništvo Boga i čovjeka; bratsko zajedništvo
među ljudima.

2. U kojih je 5 temeljnih oblika crkva od samog početka svog postojanja, komunicirala

svoju poruku?
1. Svjedočanstvo (martyria)
2. Navještaj (kerygma)
3. Kult (leiturgia)
4. Bratska ljubav (koinonia)
5. Društveno zauzimanje (diakonia)
3. Koje su medije u svojoj komunikaciji/propovijedanju Evanđelja koristile prve
kršćanske zajednice u prvim stoljećima kršćanstva?
- Usmena predaja Evanđelja- kad je izosato očekivani dolazak Gospodinov sve je veći
naglasak na
- pisana riječ – Apostolska pisma zajednicama, prve zbirke evanđeoskih tekstova, Evanđelja i
Djela apostolska, katehetski priručnici (prijevodi biblijskih knjiga – Jeronim je prevodio
biblijske knjige na latinski) - jezik će uvijek biti najvažniji medij
- komuniciranje oblicima – oslikavanje prvih molitvenih prostora i stvaranje prvih kršćanskih
simboličkih kodova (katakombe- riba, pastir, Kristov monogram XP ili IX, IHS)
4. Pojasni sadržaj prikazanog znaka:
JHS – predstavlja Kristov monogram sv. Bernardina- Jesus Hominum Salvator- Jesus Hristos
Salvator
5. Apostoli

6. Sv. Augustin i papa Grgur Veliki o svojim spisima i dokumentima o homiletici veliku
pozornost posvećuju trima elementima komunikacije. Koji su to elementi?
a) komunikatori (njihovoj vještini i vjerodostojnosti) - propovjednik
b) način oblikovanja poruke
c) publika (njene potrebe i mogućnosti razumijevanja)- slušatelj
7. Kojim je sredstvima Crkva pokušala spriječiti pojavu i tiskanje lošeg tiska i Crkvi
neprijateljskih ideja u društvu?
-1542.- osnutak Rimske inkvizicije
- pismom „Accepimus literas vestras“ papa Siksto IV. 1479. odobrava upotrebu cenzure
- Papa Inocent VIII. 1478. u konstituciji „Inter multiplices“ donosi temeljna načela vezana uz
cenzuru i imprimatur
- Indeks zabranjenih knjiga- nakon Tridentskog sabora, Pio IV. bulom „Dominici gregis“
1564.
- Grgur XVI, Pio IX, - „Mirarim vos“, „Quanta cura“, „Sillabus“- osude hereza i
protestantizma, ateizma i racionalizma, slobode savjesti i slobode mišljenja- nepovjerenje
prema tisku, napadi na novine i slobodu tiska

8. Navedite nazive barem dva kat. lista nastalih u Hrvatskoj u drugoj polovici 19.st.
Katolička Dalmacija, Glasnik sv. Josipa, Glasnik Srca Isusova

9. Navedite ime ili pseudonim prvog glavnog urednika „Glasnika sv. Antuna
Pdovanskog“.
Ivon Ćuk (Yves Ivonides)

10. Navedite nazive barem triju crkvenih dokumenata koji se bave medijima.
Inter mirifica, Communio et Progressio, Aetatis novae, Gaudium et spes

11. Koji je masovni medij za vrijeme pontifikata najviše koristio papa Pio XII.?
Radio.

12. Navedite barem jednu preporuku/pravo/dužnost koje navodi dekret u Inter mirifica
u odnosu na:
a) pošiljatelje- ispravna moralna upotreba sredstava javnog priopćavanja traži usklađivanje
ekonomskih, političkih i umjetničkih interesa „da ne budu nikad suprotni općem dobru“,
trebaju poštivati ćudoredne zakone i zakonita prava i dostojanstvo čovjeka kako u traženju
vijesti tako i u objavljivanju
b)primatelje- da ne zanemare svoju dužnost i na vrijeme se sigurno informiraju o sudu koji u
tim stvarima donosi kompetentni autoritet i njemu se pokoriti prema normama ispravne
savjeti , izbjegavati što uzrokuje duhovne štete, trebaju raditi ispravan odabir
c) regulatore/državu- braniti i osigurati istinsku i ppravednu slobodu informacije ali i budno
paziti kako se lošom upotrebom tih sredstava ne bi narušio javni moral i napredak društva
13. Koji su redoviti aspekti crkvenih dokumenata o medijima?
Evangelizacijsko-pastoralni, antropološki, etički i odgojni aspekti.

14. Kad je riječ o tzv. „novim medijima“, neki sociolozi i teolozi ukazuju na činjenicu
kako „mobilnost“ i „potrošački pristup“ kao neke od odlika zajednica koje ti mediji
formiraju i okupljaju predstavljaju poteškoću u komuniciranju kršćanske poruke.
Pojasnite na koji način i zašto?
Mobilnost predstavlja poteškoću u komuniciranju kršćanske poruke jer je neprijatelj
stalnosti. Na internetu možemo pratiti ovu ili onu stranicu i prijeći na nešto drugo, dok u
Crkvi ne možemo.
Što se tiče „potrošačkog pristupa“ na internetu biramo čemu ćemo pristupiti i što nam se
sviđa , također odvija se potrošački pristup vjerskim pitanjima, iz paketa vjerske ponude
uzimaju i biraju sastojnice koje bolje odgovaraju njihovu osobnom ukusu. U Crkvi ne
možemo birati što želimo već prihvatiti u cijelosti sve (cjelovitost).
15. U uvodu pastoralne konstitucije Communio et Progressio navedena su dva najviša
cilja društvene komunikacije i njezinih sredstava.
Zajedništvo i napredak ljudskog društva
16. Devčić u članku navodi kako je s izumom tiska dovedeno u pitanje načelo crkvenog
posredovanja te navodi do kakvih je posljedica to dovelo.
Pojava tiska omogućila je uzdizanje širokih masa i pojavu nove demokratske kulture.
Lutherova reformacija dovela je u pitanje tradicionalno načelo crkvenih posredovanja ,
posebno u tumačenju svetog pisma- zahvaljujući novim mogućnostima koje je pružao tisak-
protestanti su poticali vjernike na izravno čitanje sv Pisma i smatrali su da ga svaki vjernik
treba slobodno tumačiti bez institucionalnog crkvenog posredovanja u kojem su vidjeli samo
mogućnost manipuliranja).
Veća pasivnost vjernika u Crkvi i njihovo držanje u rastojanju u odnosu na Božju riječ;
nepovjerenje u tiskovine uvođenjem crkvenih indeksa zabranjenih knjiga i osudama.
PITANJA- DRUGI DIO
1. Zašto pojedini crkveni dokumenti Isusa nazivaju savršenim komunikatorom? Kako
je on to i s kim komunicirao?
On je ljudima govorio iz srca, prilagodio se stilu i načinu života, razmišljanja i govora svog
vremena i naroda u koji je bio utjelovljen.
Darovao je sam sebe u ljubavi i njegova komunikacija je „duh i život“
Isus je polazna točka za javno govorenje- biti vjerodostojan, govoriti iz srca, dopustiti
drugima da govore, reći ono što svi žele reći i što se svima mora reći.
Isus je komunicirao riječima (jezikom bliskim svojim slušateljima), šutnjom, gestama
(čudesa, ozdravljenja), s pripadnicima svih društvenih slojeva, u različitim ambijentima
(hram, ulica).
2. Što su (tko su), teološki gledano, prauzori crkvene komunikacije?
1) Vječno božansko „drugovanje“ osobaq Presvetog Trojstva (Oca, Sina i Duha Svetoga)
2) Komunikacija Boga s ljudima , koja je svoj vrhunac doživjela u osobi Isusa Krista,
utjelovljene Riječi
3. Što je kršćanstvo i na koji način u komuniciranju svoje poruke preuzelo od antičke
kulture?
Crkva je preuzela njezin jezik, filozofsko i znanstveno pojmovlje u koje je pretočila svoju
poruku kako bi ju mogli razumjeti ljudi kojima je bila namijenjena.
Preuzela je i antičko graditeljstvo , slikarstvo, kiparstvo, teritorijalni ustroj, etičke i
svjetonazorske poglede koji su se mogli uskladiti sa sadržajem kršćanske poruke.
4. Pojasni sadržaj prikazanog znaka.
Konstantinov monogram ( x+ p) načinje od tih slova (hi i ro) prvih dvaju grčkih slova
Kristova imena (Hristos).
5. Apostoli

6. Sv. Augustin citirajući Cicerona, u svojem spisu koji se bavi homiletikom navodi tri
zadaće dobrog propovjednika. Koje su to?
a) poučavanje
b) razveseljavanje
c) uvjeravanje
7. Kojim se medijima/sredstvima koristila crkva kako bi komunicirala svoju poruku
tijekom srednjeg vijeka prije pojave tiska?
Koristila se sveučilištima ( na kojima se učila teologija), crkvena skazanja, samostanske
knjižnice i skriptorije (procvat redovništva).
8. Navedi nazive barem dva katolička lista koja su osnovana početkom 20.st. u
Hrvatskoj nakon buđenja katoličkog pokreta.

Hrvatska straža (1903.), tjednik Dan (1903.), dnevnik Riječke novine (1912.), dnevnik
Novine, dnevnik Hrvatstvo (1904.)…
9. Kako se zove prvi urednik Glasa koncila?

Vladimir Pvlinić
10. Navedite nazive barem triju crkvenih dokumenata koji se bave medijima.
Inter mirifica, Communio et Progressio, Aetatis novae, Redemptoris missio, Gaudium et
spes…
11. Koji je papa upotrijebio naziv radiofonija?
Papa Pio XI.
12. Navedite barem jednu preporuku/pravo/ dužnost koje navodi dokument
„Communio et progressio“ u odnosu na:
a) pošiljatelje- upoznavanje publike i njihovih potreba i zahtjeva, prikladna izobrazba,
iznošenje konteksta, odnosa i značenja, a ne samo donošenje golih činjenica, izbjegavanje
opasnosti senzacionalizma i isključive komercijalizacije
b) primatelje- pravo na ispravak i dopune lažnih i zlonamjernih vijesti , potrebna medijskog
obrazovanja i aktivno sudjelovanje u kreiranju med. sad.
c) regulatore- osiguravanje materijalne potpore pozitivnim pothvatima
13. Koji su redoviti aspekti crkvenih dokumenata o medijima?
Evangelizacijsko-pastoralni (kako Crkva može i treba koristiti med u svom poslanju),
antropološki (kako med utječu na čovjekov identitet), etički (med u kontekstu moralnih
zakona) i odgojni ( ispravno oblikovanje i korištenje med)

14. U naslovu pastoralne konstitucije Communio et progressio navedena su dva cilja.

Zajedništvo i napredak ljudskog društva.

15. Horizontalnost i identičnost naspram vertikalnosti, hijerarhije i univerzalnosti; novi

individualizam kao oblik društvenosti naspram istinskog zajedništva.
1.Pripadnost određenoj grupi se razumije i živi određeno vrijeme. Neki sociolozi takvu
povezanost opisuju dvama pojmovima horizontalnost i identičnost (u smislu istovjetnosti).
Horizontalnost znači da se radi o načinu komuniciranja u kojem se ne prihvaća hijerarhičnost.
(u Crkvi drugačije, nije isto kapelan iz Brestja ili Papa) U takvoj komunikaciji sve je
usmjereno na sadašnjost i sve se odvija u ovom trenutku. Tu nema tradicije u smislu
prenošenja , budući da nema autoriteta „otaca“ koji prenose tradiciju. A ako ih ima, u
kontekstu takve komunikacije i oni se stavljaju na istu razinu, tako da i oni postaju jednaki
drugima. Upravo zato što su u toj grupi svi jednaki, vode se načelom identičnosti , te se ne
govori o drugome koji bi bio sličan već istovjetan. ( U crkvi benediktinci, franjevci,
mirotvorci, vitezi, dominikanke)
2. Novi individualizam naspram istinskog zajedništva- identitet se u virtualnim prostorima ne
temelji na kriterijima društvene blizine već na interakciji koje polaze od interesa oko koji se
osobe okupljaju.
Ne stvara Internet izravno taj oblik individualizma, nego je postao ambijent, materijalna
podloga za širenje individualizma kao dominantnog oblika društvenosti. A taj je
individualizam drš model, a ne skup izoliranih pojedinaca. ( Na mreži su umjetna
prijateljstva, a zapravo smo sami koliko god da smo okruženi ljudima. Suprotno tomu, Crkva
je prava zajednica).
16. Devčić u članku navodi kako je Crkva u sr. vijeku bila „glavna promicateljica
društvene kom na svim razinama“. Kako to argumentira?
Poticala je i nadahnjivala razvoj filozofije, teologije, umjetnosti, sakralne arhitekture, glazbe i
obrta. Vodila je glavnu riječ i bila glavna promicateljica društvenih medija i sveukupnog
života ima objedinjavajuću dušu.