26 Rajmund Kupareo: Prebivao je među nama

zoru postiže kritikom i pobunom, dakle negativnim djelovanjem. Uz

to, taj svjetonazor je protjerao pozitivni /kršćanski!/ pogled na svako
odricanje ili plemenitu žrtvu. To se najprije smatralo nepotrebnim,
a zatim i nepostojećim. Iako se i novi svjetonazor poziva na istinu i
dobro, istina se spoznaje isključivo razumom, dobro je zemaljski na-
predak pojedinca društva, a Boga nema.16
Novi svjetonazor nije zavladao odjednom; bio je to dugotrajni
proces od više od stotinu godina s početkom u 18., tijekom 19. stolje-
ća i u prvoj polovini 20. stoljeća. Tekao je usporedno s nekim drugim
društvenim tokovima i događanjima, kao što su formiranje nacional-
nih država, opismenjavanje, industrijalizacija i slično pa nam lako
promakne ta svjetonazorska borba koja se svjesno i namjerno vodila
uz pomoć književnosti.17

Svjetonazor SEKULARISTIČKI SVJETONAZOR – HIJERARHIJA VRIJEDNOSTI

definira
naš odnos Karakteri- Stilska tendencija/
prema: Okolina Predstavnik Vrijednost
stika pravac
...onome Prirodna Istina
Svijet Znanstvenik Ekspresionizam
iznad nas evolucija /spoznaja/
...onome
Društvo Napredak Intelektualac Kritika Realizam
oko nas
...nama
Ja Sloboda Pojedinac Pobuna Modernizam
samima

Repertoar HNK-a u Zagrebu18 je paradigmatski za odnos um-

jetnosti i društva jer je riječ o glavnom hrvatskom kazalištu koje ima

16 Osim hijerahije vrijednosti koja je prisutna u djelima i taj svjetonazor ima

osnovne elemente poruke koju djela šalju, ali to istraživanje nisam još dovršila.
To više što se postmoderna razlikuje u nekim stvarima od moderne pa je npr.
sada istina zamijenjena osjećajem (ne smije se govoriti istina da se ne povrijede
osjećaji manjine!). Za završetak istraživanja mora proći još neko vrijeme da se
vidi je li to privremena iznimka ili stvarna zamjena pojmova u sekularističkoj
hijerahiji. Također se mijenjaju i elementi poruke jer je moderna imala samo
prikaz svijeta bez duhovne dimenzije ali postmoderna uvodi svijet bez ikakvog
smisla i potpuno nepriateljski prema pojedincu, pa i to zahtijeva neko vrijeme
za definiranje.
17 Christopher Clark, Wolfram Kaiser Culture Wars. Secular-Catholic Conflict in
Nineteenth-Century Europe, Cambridge University Press, 2003.
18 Branko Hećimović (ur.), Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980 (knjiga I, II),
Globus; JAZU, Zagreb, 1990., str. 36-160.