Crkva i mediji – 2.

kolokvij

1. Ivica Šola – 5 medijskih strategija:

1) Papa Franjo da, Crkva ne
2) Posramljivanje
3) Naglašavanje ekscesnog, ignoriranje redovitog
4) Medijska transupstancijalizacija vjere
5) Zamjena ikone idolom

2. Ivica Šola – u uvodu navedeni problemi

1) Naslijeđe bivšeg autoritarnog, totalitarnog, jednopartijskog sustava
2) Forma polutabloida što generira površnost
3) Utjecaj oglasne industrije
4) Prevlast zabave nad informiranjem
5) Manjak novinarskih kompetencija

3. Ivan Glavinić – povjerenje u crkvene medije + Šuljić

Istraživanje o povjerenju u medije pokazalo je da su ispitanici tada iskazali najveće
povjerenje prema Hrvatskom katoličkom radiju naspram ostalih ponuđenih medija.
Najmanje povjerenje iskazali su prema nezavisnim tjednicima. Takvi rezultati povezani
su s općom razinom povjerenja u Crkvu. Osim HKR-a, najveće povjerenje ispitanici su
iskazali lokalnim radijskim postajama. Osim toga, ispitanici smatraju da crkveni mediji
najobjektivnije izvještavaju o samoj crkvenoj stvarnosti, a s druge strane da se manje
vjeruje u objektivnost crkvenih medija kada izvještavaju o gorućim ekonomskim i
političkim pitanjima. ŠULJIĆ: Crkveni pisani mediji nemaju dovoljno hrabrosti zahvatiti
probleme suvremenog čovjeka i društva te od njih bježe, često ne donose ono što ljude
stvarno zanima te rijetko kad prvi izlaze s nekim problematičnim ili škakljivim temama iz
crkvenog života u javnost.

4. Božo Skoko – prevladavajuće teme o Crkvi u medijima

1) Izvješća sa crkvenih slavlja
2) Citati iz propovjedi
3) Prigodne biskupske poruke
4) Skandali vezani uz institucije i pojedince
5) Poruke i pohodi papa Franje

5. Božo Skoko – imidž u Crkvi

Na oblikovanje imidža u Crkvi presudno utječe njezin identitet i komunikacijski napori, a
pritom su nam ključni alati marketing i odnosi s javnošću. Prevladavajući način
izvještavanja je praćenje redovitih aktivnosti Crkve i njezinih institucija ili istraživačko
noivnarstvo.
6. Antonija Čuvalo – osobine medijskih publika i povjerenje u medije
Rezultati istraživanja ukazuju na statistički značajnu pozitivnu povezanost konzumacije
interneta i povjerenja u znanstvenike, ugledne intelektualce i inozemne medije, i
statistički značajnu i negativnu povezanost učestalosti konzumacije interneta i
povjerenja u vodeće gospodarstvenike, lidere političke stranke, Crkve, vladu i sindikat.

7. Javno u normativnom značenju

Javno u normativnom značenju obuhvaća vid JAVNO-PRIVATNO te JAVNO-TAJNO i
približava se pojmu prostora u kojem se stvara javno mnijenje.

8. Ugroženi temelji idealne javnosti:

1) Jednakost – sudionika javnog prostora
2) Otvorenost – prema temama javnog interesa
3) Diskurzivnost

9. Walter Lippmann – selekcija vijesti

1) Neobičnost
2) Jednostavnost
3) Sudjelovanje poznatih osoba

10. Prijenosi liturgijskih slavlja

Stav crkvenih vlasti prema prijenosu liturgijskih slavlja najprije je bio negativan od
1926.godine međutim već oko 1933. To se počinje mijenjati i 1940.godine radio Vatikan
počinje s prijenosima. Oprez je bez obzira na to i dalje bio prisutan jer je papa Pio XII.
1950. Izjavio da slušanje mise na radiju ne ispunjava obvezu sudjelovanja na misi.
Josef Pieper kritizira na način fa govori da je televizija ograničena po svojoj naravi i da ne
prenosi događaj u cijelosti, nego selektira slike i kadrove.
Karl Rahner kritizira na način da ukazuje na profanaciju mise kao stvarnosti koja se nebi
smjela izlagati radoznalosti vanjskih promatrača nego na nju imaju pravo samo oni koji u
toj stvarnosti i sudjeluju.

11. Odgovori na kritike o prijenosu liturgijskih slavlja

Televizija je samo sredstvo koje služi određenom cilju, treba valorizirati same ciljeve
prijenosa, a ne televiziju kao pomoćno sredstvo.
Nije li i samo misno slavlje samo po sebi javan čin?
Ne ovisi li razina sudjelovanja u liturgijskome slavlju i od nakane onoga tko u njoj
sudjeluje – gledatelj nije samo pasivni promatrač.

12. Upute onima koji ostvaruju prijenos

1) Prijenos samo s dopuštenjem crkvenih vlasti
2) Pripremu i prijenos mora voditi prikladna osoba
3) Snimatelji i tehničari ne smiju ometati samo slavlje
4) Nužna je dobra priprema
5) Predvoditelji i animatori slavlja trebaju biti prikladni
 6) Dopušteni su samo izravni prijenosi, ne i reprize
7) Ne smiju biti prekidani reklamama ni drugim sadržajima

13. Temeljna načela etike u promidžbi

1) Istinitost – reklama mora biti istinita, u skladu sa svojim naročitim izražajnim
oblicima
2) Poštivanje ljudskog dostojanstva
3) Društvena odgovornost

14. Communio et progressio

Communio et progressio smatra oglašavanje u načelu pozitivno jer omogućava
potrošačima da upoznaju dobra i službe koje su mu porebne za život, te se povećava
promet proizvoda i usluga, pomaže se gospodarski razvoj što je korist i dobrobit cijele
zajednice.
Oglašavanje postaje negativno ako:
1) Reklamiraju štetni i nekorisni proizvodi
2) Iznošenje lažnih tvrdnji o proizvodima
3) Zloupotrebljavanje čovjekovih nižih poriva
Posljedice:
1) Nanošenje štete pojedincima i društvu
2) Gubljenje povjerenja i reputacije
3) Ugrožavanje slobode medija i medijskog pluralizma