1

ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS OF

THE REPUBLIC OF SRPSKA
SCIENTIFIC CONFERENCES
Book XXII
DEPARTMENT OF LITERATURE AND ARTS
Book 12

ANDRI
BETWEEN EAST AND WEST
EDITORIAL BOARD
Academician Rajko Kuzmanovi, academician Ljubomir Zukovi,
academician Dragoljub Mirjani, academician Slobodan Remeti,
academician Radovan Vukovi
EDITOR IN CHIEF
Academician Rajko Kuzmanovi
EDITOR
Academician Dragoljub Mirjani
TEXT EDITOR
Academician Radovan Vukovi

Banja Luka 2012




XXII

12

, ,
, ,

2012


,

...................................................................................... 15
INTRODUCTORY SPEECH BY ACADEMICIAN
RAJKO KUZMANOVIC, PRESIDENT OF THE ACADEMY,
AT THE SCIENTIFIC CONFERENCE
ANDRIC BETWEEN THE EAST AND THE WEST ..................................... 17

I

...................................................................... 23

... .............................. 37

........................ 55

, ........................................................ 73

.................. 95

................................... 115

... 139


..................................................................... 167

................................................... 173

II
.
.................................................... 181

........................................ 195

...................................................................................... 219
.
......................................................... 245


..................................................................................... 267

.............................................. 275


................................................. 299

.................................................... 317

.................................................................. 337

III


......................................................... 363

..................................... 379

:
............................................................. 399
.
.......................................................... 413

................................................ 441


....... 453

................................................... 469

10

11

12


, ,
, 8. 9. 2011. , .
120- ,
2012. .
The papers in the Proceedings were presented at the Scientific Conference
Andric between East and West, held in Banja Luka, on 8 and 9 December 2011
in the organization of the Republic of Srpska Academy of Sciences and Arts. The
conference was organized on the occasion of the fiftieth anniversary of the award
of the Nobel Prize for literature and also dedicated to the hundredth anniversary of
publishing Andrics first poem in Bosnian Fairy and 120th anniversary of Andrics
birth, which was in 2012.

13

14


,
-
,
,
,


, . 2012.
, 120- ,
, .

, , ,
, , ,

.
, . ,
, .
.

, .

. ,
, , , , , ,
, .

, .
, , ,
,
, , .

15

 . . .
, . ,
,
,
. ,
,
:
, .
.

, , , , , , .

. .

. .
, , ,
.
, ,
.
.

16

INTRODUCTORY SPEECH
BY ACADEMICIAN RAJKO KUZMANOVIC,
PRESIDENT OF ASARS
Dear participants of the Conference,
Ladies and gentlemen,
In organizing the Scientific Conference Andric between the East and
the West, the Republic of Srpska Academy of Sciences and Arts wishes to
make its contribution to celebrating of the 50th anniversary of the Nobel
prize award, and at the same time, of the 100th anniversary of publishing
Andrics first poem in Bosanska vila (Bosnian Fairy). In the next year,
2012, we will celebrate 120th anniversary of Ivo Andrics birth, when the
proceedings will be published of your papers presented by you in this conference today and tomorrow.
Many years have passed since Andric wrote his works, but the more
the years go by, the clearer it becomes, not only here but in the rest of the
world too, that his work, that you will present today and tomorrow in this
conference, is a living reality, which always represents a new challenge for
discovering unrevealed secrets of the sense of human existence.
No matter how much Andrics work is read, it is never read enough
and always when we come back to it, gives us new knowledge both about
the world of which we are a part and about ourselves.
The magnitude of the work left by this writer is also measured by the
time during which it has continued to live. It has been reaffirmed again and
again that Andrics work not only continues to live, but remains a work of
art of timeless value.
The name of todays conference Andric between the East and the
West metaphorically indicates the very essence of Andrics work. At the
same time, it reveals the central point of his narration and his deliberation
about the past and the present of this why not say it unfortunate part of
Europe, which has seen the clash between the East and the West, which continues to the present days, and which, by all tokens, will persist for many
years to come.
While the great names of writers from South-Slav areas managed to
bring Europe closer to us, Andric brought us closer to Europe. He revealed
the secrets of life of people from Bosnia, their pains and suffering, portraying deep mutual mistrust between peoples, and even the latent hatred between the masters and the enslaved, between the religions, customs and calendars. Andric unveiled the truth that peoples in this region had lived in fear
17

of each other for centuries. He described how these three separate fears
merged into one creating the sense of general insecurity. This can be seen
even today.
Andric is not only our writer, he is an artist of the whole world. It is
just that his work happened to take place in our area. However, there are
those in BiH, who, before the evil that struck us at the end of the last century, wrote that he had caused more harm to one people in Bosnia than all the
wars that had ravaged this country. The fact that such horrible and untrue
words can appear is another testimony of what Andric wrote: Everything is
possible in Bosnia and When the Drina is crossed, on the way from Serbia, begins Bosnia and ends all logic.
Ladies and gentlemen,
Let me say at the end that in the past ten years a number of scientific
conferences have been organized by the Academy on our great, Serbian men
Kocic, Copic, Tesla, Milankovic, Pupin and others. A few days ago we
held a round table dedicated to our language and alphabet. Todays conference is closely connected with it. They both confirm how necessary it is for
our Academy to approach these issues of our culture in a most serious way.
Let me add to it the most critical need to address our history. A new historiography is being created in Bosnia and Herzegovina, which, unless we oppose it with the force of arguments and the truth, its creators will begin to
believe in. We must prove that we do not resurrect myths, that some try to
malevolently impute to us, but that we offer the truth and that we fight for it
with the force of arguments.
I would like to wish a lot of success to the participants of this conference, in which I have no doubt.

Thank you!

18

19

20

21

22

:
( ) .
. ,
, ,
.

, .
, ,
. ,
:
.
: , , ,
, , , ,
, , , .

I
, .
, , ,
. .
,
, . . , ,

.
.
, , .
23

, , , . . , , . , . , :
.

1926. ,
. ,
, 1.
,
. ,
, . , , ,
2.

.
, : , ,
. . , ,
. . ,
, ,
.3
1926.
1963. .

, .
,
,
1

1926.
(. , , , . , , 2009, . 7193).
2
, , 1979, . 290298).
3
, ,
, . 5, 1988, . 32.

24

, .
:
, ,
,

,
.4
,
.
, ,
- .

,

. ,
, ,
.

.

,
.
, .
,

19.
, ,
20.
. ,
.

,
4

. , ,
, 1997, . 29.

25

,

,
.
:
, ,
, , , ,
, ; , .5 ,
,
.

, , ,
.

,

?
, .
. ,
: ,
.

: .
,
, ,


.
,
. , ,
5

. , , , , 1977, . 182188.

26

, .
.

,
.
, ,
.
,
.

. ,
, .
, (1925)
,
:
, ... , ,
.6 ,
,
.7
,
, , ,

, , .
. ,

,
.

: , , ,
.
6

. , , , 2010, . 162.
. ,
. : ,
, ,
(, . 161).
7

27

,
,
.
, .

.


,
. ,

.
II


19. 20. ,
. .
, . ,

. , .
,

. ,
, ,
.
,
,
, .
, , ,
.
, , 28

,
.
,

?
. , ,
, .
,
,
,
. ,
, .
,
, ,
- .


. ,
,
,
, . , .
, , ,
,
.
, , , ,
,
.
,
,
, ,
, 29

, , , , ; :
, .8

, ,
.
, .
,
,
, . ,
, , .
,
. ,
.

, :
, , ,
,
,
,
, .
,

,
,
, , , ,
, . ,
, , ,
.9

. , , , 1997, . 270.
. , , , , 1997, . 148149.
9

30

, , ,
,
,
.

.

(1925). ,
,
. : ,

, .10
,
.
: , , , ,
, .
, :

' ?

, , , , ,
, ...11
,
, .
,
, ,
. 10

. , , , . 32.
. , ,
, . 2021.
11

31

, ,
.

.

.
-
, ,
- .

.
, , -
,
, .
,
,
.

, .
,
.
.
,
, - .
, , .
, , -

. , ,

32

.12


.
:
,
, .13
, , , . , ,
, , ,
.
.14
12

: , , . , je
, .
:
(. , , ,
, 2008, . 633).
13
. , , , 1997, . 192.
14
.
.
: .
.

.
. ,

.
, .

. , .
19. , , .
.
, .
, . - - , .

33

.
.
, .
, , , ,
!
.
,

.

:
, .

.
.15
,
:
; ;
,
;
; ;

.

, ,
.
,
, .
.
.
, . , , .

. : , ,
, .
15
, (1926)
(1936), .

34

- ,
.
,
1976. .
.
,
.


, .
, , .
19.
.

. ,
.
-
, . (, , ) ,
. :
,
. ,
, ...
.16
,
: .
, . .
,

.
16

. , , , 1997, . 910.

35

. .
,
, .
. ,
.
,

.
20. .

Radovan Vukovi
BETWEEN THE EAST AND THE WEST
Summar
Andri was skeptical about a possibility of conveying Eastern spiritual
values on the European land, but he appreciated the achievements that the East had
contributed to the world legacy. He praised the architectural creations of the
Islamic East and was inspired with the technique of story-telling of One Thousand
and One Nights. That technique seemed to him the most appropriate to portray the
life of Bosnia, where the Eastern and Western cultures clashed creating an
ambiance that was partly similar to the one in bordering Eastern countries. Andri
referred to that bizarre world on the border of the East and the West as the third
world, and the destiny of the man in that area as the Balkans fate. The most
appropriate manner to narrate about such a world was the one of an oral narrator or
that of One Thousand and One Nights. In that sort of spontaneous narration Andri
found his own narrative formula that was able to convey his view of a versatile
world on the border of the East and the West.

36

.
x Ponto
: , ,
.
,
19.
,
, , .
: , ,
, , , , , , , , , .

,
,
19. 20. .
,
, ,
,1 ,
, , , ,
.
, .
1

Richard P. Blackmur, Introduction to Henry James, The Art of the Novel

Critical Prefaces, Charles Scribners Sons, New York London, 1950, p. XIX.

37

.
. 20.
, ,
. , ,
, , , , , , .

,

, , .

.
,
, 1924. ,
19. (18061814). ,
, ,
,
.2
,
, , .
, ,
, , , ,
,
, ,
2

Chaumette des Fosss (Amde), Le Voyage en Bosnie dans les annes 1897 et
1808, Paris, 1822.

38

.

, ,3

( ,
) ,
, .4
,
, .

.
,
,
, , . , .
, , ,
,
,
, - -
.
.
,
, , . -,
, . ,
, .5
, , ,
3

Midhat ami, Istorijski izvori Travnike hronike Ive Andria, Veselin Maslea,
Sarajevo, 1982, str. 17. ,
, .
4
, . 32.
5
, , , , , 1976, .
36. .

39

, (37),
. ,
- (37),
(37).
?
(
) -
(54) , , . - , ,
(51), ,
, -
(52). -, , , (52), . (55),
, ,
(55). , , , ?
- ,
,
, - (56). -
, , -

.

(173), -

:
(173).

?
, , , -
, ,
- ,

(169). -
40

(170),
. , ,

,

(171).

?
-,
, , a
(190).
, , , (190) -
,
, , (190).
(193) , (193), , [...]
(192).
-

. , ,
,

, , (228). ,
, ,
, . , ,
,
(230). , -
,
(227). 6 6

, , ,
, , 2011, . 98

41

,
,
.
, ,
.

- -,
?
, ,

(453), , , ,
. , , , , , , ,

(458). , , , ,
(458).
,
(458)!
?
, ,
(18, 206),
.
, , ,
,
. , , ,
, .

. , ,
, , , , (27), 1879.
42

,
.
.
(30),
, (31). ,
,
(33), (28).
,
[...] !
(45) , , ,
, (45)!
.
, , , ,

(152). , ,
(152). ,
, ,
Urjammer,
(152). ,
Urjammer
, (354). ,


,
, (353354).
,
, (115),
.
(115),
,
, 43

(115). , , ,
.
,
,
. , ,
(362),

(394). , , ,
.
, , , ,
,
(160),
,
, , ,
.
, ,
, . -- ,
(118),
. , ,
(118), , (118).
, , ,
(palpitante cor)
(tremante lalma 295). , ,
, , :
, (292). (292)
. Urjammer; ,
. ,


44

(120)! ,
,
(120).

,
(120),
. , ,
(293),
. , , . , , , ,
,
(165).
, , ,

,
- . 1806. -
,

(10). - ,
(11), - ,
, ,
(12). ,
,
(104),
: ,
. , (104).


,
.
, . , ,
45

: ,
(45), (104).
: (45).
, , ,
(48). ,

(46).
,
.
, , .

, , .
, .
, , ,
(130), ,
. ,
, ,
Scarparotta, Rotta, de Rotta
(130). o -
,
,
(131).
(132),
(!, 32),
, ,
, , , (132).
[...] (125).
, , , ,
,
46

, .
, .
, ,
.
,
, -
(43) .
, , Cesare Davenato,
Csar dAvenat (23),
- -. , , ,
,
(43):
, , ,
, , ,
(43).
, ,
(44). , , ;
:
.

(254) .
, ,
, (273),
. ( ), , , , ,
, ,

(274). , , .
, ,
(318),

47

(318). , ,
, . ,
:
, ,
, [...] , ,
(315). ,
,
(404),
(404).
,
,
, ,
,
(405)
, (405).
,
(404),
, , (406).
(407) ,
, ,
, , : (407).
, - - ,
, ,
(459). , 1813, ,
, , , (472).
, , ,
.
, , , . 48

,
,
,
.
,
. , ,
,
, , ,

. (215):

,
,
(215). ,
,
,

.
,
,
,
,
(316),
, , ,
(318), , (318).
,
, , , , , ,

, ,
, (319). (319),
,
,
(44).
,
, 49

,
.
,
, , (499), , .

, (500)
,
(502)
. , (502),
, ,
(504),
(505),
, , ,
(505). ,
a ,
,
:
, ,
.
.
.
, , : ,
, , , ,
, ,
.
, . (506)

, , ,
(507).
,
,
, .
, , ,
(263), ,
50

, ,
, , (269), (263).
,
,
, , (262).

. , , (273), .

(273).
?

Ex Ponto
:
?7 ,
[...] . 8 ,

, ,

,
.
, , ,
, ,
, ,
. , , -, , : ? (139)
: !, :
7

Ex Ponto, Ex Ponto , , ,
, , 1976, . 11.
, Andrieva esejistika i njegovo
knjievno delo, 4. 1962, . 127.
805.
8
Ex Ponto, . 11.

51

! (139).
(140),
, , - (170). -

(225),
(226), [...]
: (141).
(154),
, , ,

(155). ,
, ,
?

(198)
-, , .
, -
[...] (194)
.

. -



,
(397). , -, -
, (399).
,
, ,
. -, ,
,
52

.

.
, . ,
19. .


. , ,
,9
: .10

.11
. ,

.

Svetozar Koljevi
TRAPPED BETWEEN DIFFERENT WORLDS
Summary
Many human conflicts and misunderstandings have been depicted in
Andris novels both tragically and sometimes comically, as spiritual and life
abysses dividing the people who belong to different cultures. That subject-matter is
in the focus of narration of Bosnian Chronicle and is reflected both in the mutual
relations of the French and the Austrian consuls, and in their relation toward the
Turkish viziers and their collaborators, as well as in different reactions of the
Muslim, orthodox, catholic and Jewish population toward everything that happens
around them during the tumultuous years of the Napoleonic era and the First
9

, , , . 98.
, , , ,
, 2011, . 19.
11
, , , . 230.
10

53

Serbian Uprising. In that picturesque panorama of conflicts of political interests

along the borders of the East and the West, the main characters of different
provenances, including the lost Levantines, who are nowhere at home, are
frequently caught in the traps of their immediate cultural and social milieus, in
which their deep personal dramas take place. However, some characters from
outside that circle, who do not live only for themselves but for the others too, such
as some orthodox priests, Mrs. Davil, Salomon Atijas, fr. Luka, the healer, and the
others, prove that it is possible to transcend the borders dividing the people
culturally, and that multiculturalism can be, even today, as it has always been, a
spiritual challenge, rather than just a misfortune of human destiny.

54

,
:
, , , , , , (, , , , , -, , , , , , . , ,
, , , , , , .).
, .
, . 1, ,


.
.
: , , , , , , ,
.

, .
, , ,
,
. ,
, 1915. 1975. ,
. 1,1 ,
.

1

399. ,
, , . 18, 2001, . 1189.
.

55

, .
.
.

(, ,
-). :
! , . ,
, , 2.
,
, . : , , , , , , , , : ,
, , , :
, , , , , -, : , , ,
.
:
, , .3
, je
, . ,
,
.
,
,4 , : , , , ,
, , , , 2

445.
Marcel Schneider, Le Bouquet slovne, La Table ronde, Novembre 1953, p. 93.
4
. , ,
, , 2001. , , ,
, 2010.
3

56

, - , :
, , , ,
, , :
, , , : , , ,
, , : , , , .
, .
, ,
, ,
,
.5 ,
, ,
, .6
,
, , , , , ,
, , .
, , ,
, ,
10. 1829. 7 . 1.8 XVI XVII
, , , ,
,
,
5

, , 1976, . 36.
, , ,
, , , 2008, . 260.
7
brigens aber ist der Mensch ein dunkles Wesen, er weiss nicht, woher er kommt,
noch wohin er geht, er weiss wenig von der Welt und am wenigsten von sich selber
(, . 29).
8
: , , : ,
, , 1962, . 243265.
6

57

9
,
, . , , , , ,10
; , .11

, , ,
,
. , , .12

. ,13
, . XVIII , ,
, ,
, ,
,
.


.
:
,
;

14
.
9

, , , 1984, . 98.
, . 99.
11
, . 58.
12
La vrit en toute chose tant extrmement dlicate et fugitive, ce n'est pas la
dialectique qu'il est donn de l'atteindre (Ernest Renan, Averros et l'averrosme. Essai
historique, Calmann-Lvy, Paris, 1922, . 323; , . 69).
: ,
( ), : , 29/2, 2000, . 259
269. : .
13
Es ist ein Tand und wird so durchgetandelt (Gete, Iskonske orfike rei;
, . 30).
14
Zart Gedicht, wie Regenbogen, / Wird nur auf dunklen Grund gezogen; / Darum
behagt dem Dichtergenie / Das Element der Melancholie (,
; , . 45)
10

58

, , ,
, ,15 16 ,
, , ,
, ,

, , , , , ,
17
. ,
, ,
,

,
,18 x Pont
:
,
. , ,
, .
: , : .
.
, ,
. .19

15

Le Petit Robert, 1970, p. 1065.

, . , ,
, , 2009.
17
Julia Kristeva, Soleil noir. Dpression et mlancolie, Gallimard, Paris, 1987, p. 15.
18
, , .
, , , , , .
,
( , . 536). : . . ,
.
, (, . 403).
19
, Ex Ponto, , , , 1986, . 33.
16

59

Ex Pont
,
El Descichado,
, , ,

.20
, ,
,21 , ,
.22
. 1 .
, .
,
, ,
, , ,
XVI , ,

, . 17791781, ,

, . ,

, 6.
1827.23
(Fiera
malinconia)24 ,
20

: Jelena Novakovi, Ivo Andri et

Grard de Nerval, , XXIV, 12, 1997, . 1932. :
.
21
Ex Ponto, , , . 15.
22
, . 25.
23
, ,
,
, , ,
. ,
, :
(, ,
, , 1970, . 455).
24
. , . 73.

60

, . 1 ,
:
.25
,26
,
; ,
(dbauches de mlancolie),27
, , ,
;28
, ,
, ,
.29
XIX -, ,
,

:
Oh! laissez-moi, sans trve, couter ma blessure,
Aimer mon mal, et ne vouloir que lui.
Celle en qui je croyais, celle qui m'tait sre...
Laissez-moi! tout a fui.30

, Laissez moi... couter ma blessure (

... ), . 1,
: -, , , ,
,
31,
.
25

Ma nulla fa chi troppe cose pensa (, . 74).

, / ? (Shakespeare, Cymbeline, IV,
II; , . 70).
27
, . 17.
28
Cette affreuse maladie de lme qui sappelle labsence (Balzac, Lettres
lEtrangre; , . 15).
29
Van Gogh je znao za die ttige Melancholie (aktivnu melanholiju) (,
. 73. . . . 72).
30
Charles-Augustin de Sainte-Beuve, Posies compltes. dition revue et augmente. Joseph Delorme. Les Consolations. Penses d'aot, Charpentier, Paris, 1869, p. 465.
31
, , , 1976, . 57.
26

61

-, ,
,
....32 -

: ,
,
.33
-, , ,
,
, . - ,
, - . :
,
. , - ,
, , , - ,
. , ,
, II,34

.35 , 32

. , : ,
, , ,
, , , ( , , , , , 2008, . 84).
33
. , , , , , 2011, . 317326.
34
416.
35
, : , ,
, . ; .

, :

62

, , ,
,
.
, , Ex Pont,
: ,
, , .36
. ,
, ,
. ,
, . ,
,
, , ,
: , . 37
-
.
,38

, , ,
:
. .39
(Charles Pertusier, La Bosnie considre dans ses rapports avec l'empire ottoman, Gosselin, Paris, 1832, p. 310).
36
Ex Ponto, , , . 65.
37
Julia Kristeva, Les Abmes de l'me. Propos recueillis par Dominique A. Grisoni, Littrature et mlancolie. Magazine Littraire, Juillet-aot 1987, No 144, p. 16.
38
: ,
, , XXXI, 107/108, 1999, . 1332. :
.
39
Le spleen nat aussi bien du ciel bleu que du ciel sombre. Mieux peut-tre
(V. Hugo, Journal de ce que j'apprends chaque jour, Flammarion, 1965, p. 92).
II. : Jelena Novakovi,
Victor Hugo dans les cahiers de notes dIvo Andri, , XXIX, 2002/2,
. 4756. , : .

63

(Infinite mar de meu desejo), . 1, , 40

, .41
, carpe diem,
,

.
, . 1. . Vita vinum est (
), o,42
, ,
,43
: ( )
. , ,44
. :
, . , , .45
, , ,
:
, . 46

40

, , , , 1967, . 192194.
, ,
, de piedra, de metal, de cosa
dura ( , , ), (,
, , . 170).
42
, , 34.7; , . 61.
(. . 82).
43
, . , ,
, 1976, . 15. . , ,
,
, , 1981, . 690.
44
Il vino il piu certo, e (senza paragone) il pi efficace consolatore. Dunque il vigore; dunque la natura (, . 82)
45
Il piacere del vino misto di corporale e di spirituale. Non corporale semplicemente. Anzi consiste principalmente nello spirito ().
46
, , , . 85.
41

64

,

.47
,
, ,
,
. ; ,48 455.
, .
, ,
, : Quiquid erit superanda
omnis fortuna ferendo est ( , ).49
, ,

,50 51 ,
, 3. 1923, : .
, , .52
,
, - ,

47

, . 85.
Peu de malheurs sont sans ressource: le dsespoir est plus trompeur que
lesprance (, . 83).
49
Verg. Aen. 5.710; , . 83. Durate, et vosmet rebus servate secundis
( ), , (, . 81).
50
, , , 1976, . 29.
51
: !,
(, . 16),
.
52
Halten Sie immer an der Gegenwart fest. Jeder Zustand, ja jeder Augenblick ist
von unendlichem Werth, denn er ist der Reprsentant einer ganzen Ewigkeit (, .
29).
48

65

.53
, ,
, ,
,
.54
,
,
, ,
.55


. ,

,56 -
(L-bas), ,
, :
,57 . 1, .
.
, , ,58
,
, , -
.
,
,

( ) , 53

da der eigentliche Dichter die Herrlichkeit der Welt in sich

aufzunehmen berufen ist und deshalb immer eher zu loben als zu tadeln geneigt sein wird
(, . 39).
54
Bisogna proporre un fine alla propria vita per vivere felice (Giacomo Leopardi,
Zibaldone di pensieri; , . 49).
55
, . 165. :
, . . (. 148).
56
Vraiment quand je songe, la littrature n'a qu'une raison d'tre, sauver celui qui la
fait du dgot de vivre (, . 46).
57
On ncrit gure que si lon a une revanche prendre sur la vie (Louis Gillet za
Bossuet). . , . 41.
58
, . 209.

66

,
, .
,
, , - Problemata,
.

.
, . , XVI ,
. ,
XIX , , 1789. 1848,
, ,
, , .
, . 1,
, 1933. .
,
,
.

, - , ;
, : , 59 , , . 1, , ,
, ,
, ,
.60
59

Tout tat, si jose le dire, est un vaisseau qui a ses ancres au ciel (Rivarol, emigrant u Hamburgu; , . 63)
60
, . 2728.

67

,
, , - , . 1:
,
, , ,

.61
, , ,
, ,
,
. . 1 . , ,
,62
() , 63
. ,
,
, . , ,
,64 :
, , , , ,
. 65
,
,
,
. , , ,
61

Merkwdig bleibt es immer dem Geschichtsforscher, da, mag auch ein Land
noch so oft von Feinden erobert, unterjocht, ja vernichtet sein, sich doch ein gewisser Kern
der Nation immer in seinem Charakter erhlt, und, ehe man sichs versieht, eine alt
bekannte Volkserscheinung wieder auftritt (Goethe, Noten u. Abhandlungen; , .
33).
62
La guerre, ce grand suicide, / Ce meurtre impie mille bras (, . 49).
63
In Revolutionszeiten bleibt [uns] nur die Wahl zwischen Tten u. Sterben
(. , , 4. ; , . 31).
64
Il n'y a pas de gloire acheve, sans celle des armes (, . 84).
65
Ce que nous honorons du nom de la paix n'est proprement qu'une courte trve,
par laquelle le plus faible renonce ses prtentions, justes ou injustes, jusqu' ce qu'il
trouve l'occasion de les faire valoir main arme (, . 84).

68

.

, .
,
, , . , II: ,
: .
.

, , .
1: Pax non est privatio belli, sed virtus quod de fortitudine animi oritur
( ),
,66 . : Violenta
nemo imperia continuit diu, moderata durant ( , ).67
,
,
.68 , , - ,
, .
,
, :
,
.
,
.69

66

, . 70.
Seneca, Troades 258259; , . 70.
68
( 406) :
; .
69
Und wenn man auch den Tyrannen ersticht, / Ist immer noch viel zu verlieren. /
Sie gnnten Csarn das Reich nicht / Und wutens nicht zu regieren (, IV; , . 3031)
67

69

,
,
. 1, :

.70


,

. ,
,
.
,
,


. ,
, .
( , , ), ,

.

70

Car il faut un grand esprit pour calculer ce qu'on doit aux circonstances sans blesser les principes (, . 75). .

70

, , , , 1976.
, , , , 1976.
, , , , 1984.
, , Ex Ponto, , , , 1986.
, , , , 2008.
, , , 1981.
,
, , , 1970.
, , , , , , 2008.
Kristeva, Julia, Soleil noir. Dpression et mlancolie, Gallimard, Paris, 1987.
Kristeva, Julia, Les Abmes de l'me. Propos recueillis par Dominique A. Grisoni, Littrature et mlancolie. Magazine Littraire, Juilletaot 1987, No 144.
, , , , , 2001.
, , , , ,
2010.
Pertusier, Charles, La Bosnie considre dans ses rapports avec l'empire ottoman, Gosselin, Paris, 1832.
Renan, Ernest, Averros et l'averrosme. Essai historique, Calmann-Lvy, Paris, 1922.
Sainte-Beuve, Charles-Augustin de, Posies compltes. dition revue
et augmente. Joseph Delorme. Les Consolations. Penses d'aot, Charpentier, Paris, 1869.
Schneider, Marcel, Le Bouquet slovne, La Table ronde, Novembre
1953.
, , ,
, , 2011.
, 18/2001.
, , . ,
, , , 2009.

71

Jelena Novakovi
IVO ANDRI ET LA TRADITION LITTRAIRE EUROPNNE
Rsum
Ivo Andri a lu les oeuvres de plusieurs auteurs europens, avant tout
franais, mais aussi allemands, intaliens, anglais, portugais, latins (Montaigne,
Rivarol, Diderot, Vauvenargues, Nerval, Sainte-Beuve, Flaubert, Renan, Huysmans, Goethe, Heine, H. Man, Tasso, Leopardi, Shakespeare, Spinoza, Camoens,
Virgile, Ptrone, etc.). Il a not dans ses cahiers les fragments de ces oeuvres, en
les suivant parfois de ses commentaires.
Ce travail examine, daprs les notes dans Le Cahier No 1, comment les
fragments cits sactualisent dans le contexte de la cration littraire dIvo Andri
lui-mme, qui tablit, par lintermdiaires de ces notes, une sorte de dialogue avec
les autres crivains dont les penses se prsentent comme les reflets de ses propres
ides. Cet examen montre aussi comment Ivo Andri sinscrit dans la tradition
littraire europenne.

72

,

, ,

:


.
.
, , -
.

.
.
: , , ,
, , , , , ,
, .

, .
;
,

. .


; , , , .

. . ,
,
, , , 73

, , , , , , , , , ... .
1.
,

. , , ,
, .

.
.
,
.
,
, . .
, ,
,
, . , . ,
,
, ,
,
,
. , ,

. , , , ,

,
. -
74

, ,
.
, .

.1
,
, ,
:

; , ,
,
, ,
, . ,
, , , , . (191)

,
, ,
.

, ,
,

,
.
, ,

, ,
,
. , , . 19. ,
- . :
, 1

, , , 1967, . 148.
.

75

,
, ,
, ... (189).
,

, .
. ... , , ,
,
, . , ,
, ...
(150).
.
. ,
... (168).

, ,
, . , , .
,
,

.
19.
:
, , ,
, ,
, , , , . [...] ,
, -

76

: ,
, , . (272)

. ,
.

. ,
. ,
.
.

.
, ,
; , .
, .
, , ,
.
, .
, ,
; .
, , ;

. , ,
, , . (273)

: . , , ,
, , .
:
, , , ,
,
,
...
77

.
, ,
; . ,
,
. ,
;
, , , ,
, ,
, . (329)

:
, , , . ,
, . , ,
(333).
.
,
, .
. ,
.
, .
, . , ,
,
,
, , ,
.
,
, :
,
: , .
. , , ,
, , ,
78

, . , ,

,

,
,
,
.
,
, ,
. ,

, .
, ,
, , , .
.
?

, ,
.
, , . , .
: , , ,
, , , (150). ,

? ,
. , ,
,
79

, .
,
. .

. ,
, , ,
, , , , , . , ,

. , ,
, , ,
, . ,
, .

.
, , .
, , :
, , . .
,
? .
? [...] . :

,
. , . . (350)

2. -
, ,
, , : , , .
, ; ,
80

, , .
, , - .

, , , ,
, .
, , , .
,
, .
, ,
.

; ,
,
,
.

.
.
,
. , ,
. , ,
.
, , ,
, .
, , .
.
, ,
, , ,
.

81

,
.
, ,
, ,
. . :

, . ? ,
,
. ? ?
, ; . , . , .
. :
. [...] ,
, .
, ,
, ,
. ,
. , (-
, IX, , , 2003, . 6162).

( ) (, , , )

, , ,
, , .
- , ,
, ,
. , . ,
;

.
( , , 2002)

- ,
: , . , ,
, (211).
82

,
, .
.
, , , ,
, ,
,
, ,
. , ,
,
( - )

, ,
. ,
,
.
,
,
,
, , .
, ,
. . . -
; , , , ,
.
, ,
83

, ,
.
, ., , ,

. , ,
;
, , , .
3.
-
, ,
,
.
.
.
A , , , , .
,


,
,
.
19 - , , ,
,
,
.
() ,
84

( )
.

: , , -. ,
, , ,

- , , , . ,
,
.
.

, , ,
,
. , -, , ,
. , ,
,

,
, , .
,
, , , ,
, ,

, . , .

, , , . ,
,
85

,
.
. , -,

, , , ,
.
: . ;
,
. ,
, . ; ,

. , , ,

.
;
, , ;

:
, , . [...] , , .
, . , . , ,
. ,

,
. (144145)

,
, , .
. ,
86

, , .
, , , , ,
:
.
. , , ; , , ,
, , , , , , , . , ; ,
. , , , ,
, ,
,
. (146147)

, ,
,
,
.
?
,
.
, .
; ,
; , ; , ,


.
-
.
, , .
87

, , ,

, . , .
?

, .
, .

, ,
, , , , .
, ,
.
,

. , ,
,
,
, .
. ,
, ; ,
, .
;

; : ,

, , , ,
...
;

.
,
.
, ,
.
88

.
;
, ,
.
,
, , , , , . -
.
,
.
, ,

,
.
.
, (
),
,
,

, .
,
. :
,
,
.
. ,
, . , . , , ,
,

. ,
, , :

89

. , , , ,
, ... (143144)
,
, ,
...
(165)

?
,
?
.
, -
, ,

, . , ,
, ,
, , .
, , , ,
.
. , ;
,
, ;
, .


.
,
. .

. ,
,
(106).
,
:
90

, , ,
, , , ,
,
, ,
, ,
, ,
, , . (107)

, , ,
, , .
, ,
.
.
, . :
.
(104).
, ,
, , , ,
, ,
(110). , ,
,
. ,
,

.
, ,
. . . :
, , ,
, ,
. -

91

, , , ,

, , ,
. [...]
, ,
. (169170)

;
. ,
,
, , ,


.
;
?

,
,
, .
,
?
, ,
, , ,
, ? , , , ,
,
? , , .
.
,
,
, .
, ,
.

92

Milan Radulovi
SHADOWS OF THE EAST, CHIMERAS OF THE WEST
Summary
In the first part of the paper, Andris understanding of the relation between
the Christian and Islamic civilizations is analyzed as well as his profound
knowledge of the Balkans civilization pattern in which two mentioned cultural
horizons are mixed and overlap. The analysis is based on the novel The Bridge on
the Drina. In the second part of the paper, universal, archetypal and biblical
motives are outlined, as well as metaphysical dimensions of the existence in the
novel Omer-pasha Latas. The third part of the paper introduces a hypothesis that
the artist is a archetype of a universal man and a proto-character of all Andris
characters. The author especially emphasizes invisible relations established by
Andri between art and the sin.

93

94

Universit degli Studi G. dAnnunzio, Chieti-Pescara
Universum regnum domini est regnum finium et usuum.
Emanuel Swedenborg
: , XVII XIX :

. .
,
,
, .

. ,
liberum arbitrium
indifferentiae, .
: , ,
, , , liberum arbitrium indifferentiae.

a ,
XVII XIX , a, , .
, XVII [...] , : 1908.
.1
, :
1

. , , . . ,
, , 1985, 245.

95

,
.
Res orientalis / . Res
orientalis
,
, ,
, .
(17621796)
1923. : ,
, ( , , ), ,
, , , , ,
, ,
2.


,
, ,
3.
: ,
.
2

J. Perwolf, Die slawisch-orientalische Frage. Eine historische Studie, Verlag von

Theodor Murek, Prag, 1878; M. Cappelloni, La questione orientale nel pensiero politico
del Risorgimento italiano, R. Caddeo e C., Milano, 1920; L. Arimattei, La questione
orientale, F.lli Lanzani, Milano, 1926; . , .
,
, , 1928; A. Giannini, Lultima fase della questione
orientale (19131932), Pubblicazioni dellIstituto per lOriente, Roma, 1933; M. S. Anderson, The Eastern Question 17741923. A Study in International Relations, Macillan,
London, 1966.
3
. , :
-- (17871791/1792) ,
() , . . , . , - , , 2011, 225263.

96

, , ,
, , . 1908.
:
,
,
. .
. [...]
, , ,
[...].

, ,
, ,
() . , XVIII
, 1912.
1913. . , ,
,
, ,
(258). , , ,

(258).
() ,
, ,
, , ,
,
.
,

, . :
, , , , ,
, , .
.
, , ,
. .
Glockenfaon

97

. ,
. . .
.
, , , , ,
. (262263)

:
,
. , ,
,

. , ,
, , . (263)

, , , , , , 1913. (266),
, ,
,
. , , ,
, , ,
, , , . , ,
, (274),
,
, (277). ,
, (270),
(274).
, , , :

98

. - ,
, . , . ,
, . ,
. .


, .
; ,
, ; ,
,
, ,
.
(278279)

. , ,
:
,
,

(264). , , , ,
:
, ,
, , , ;
.
,
. (266)

, ,
, , ,
,
;
, -
.
99

, ,
. ,
,
, ,
4,
:
.5
, , :
, , , .
:

. ,
,
La ovina [sic!] Italija...6

:
,
. La ovina
Italija. ,
.7

. :
1918, ,

, ,
, [...] [...]
. , , ,
[...].8

. , : ,
, , 1991, 31.
5
.
6
, 57.
7
.
8
, 66.

100

9,
. , , , : ,
, ,
.10 ,
, , , , , ,

11. :
- ,
XIX ,

, , , - .
; ,
, , , , , ,
,
. , ,

. -
.12

, , , ne samo po
tome to pie o politikim i drutvenim pitanjima, nego to je politinou,
kao vrstom stava i miljenja, duboko proeto njegovo knjievno djelo.13
:
Andri pripada onoj generaciji naih pisaca i politiara koji su roeni krajem
XIX vijeka, i koji su u Srbiji gledali osnovu za ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u jednu veliku i monu dravu. U Andriu, posebno, ivjela je i
9

. , , , , 1994, 9.
10
.
11
, 228.
12
, 13.
13
V. Kalezi, Ivo Andri u naim sporovima, Bigz, Beograd, 1985, 35.

101

ideja mladobosanaca o jednom jugoslovenstvu koje bi znailo osloboenje

od svih stega, kako tuih osvajaa tako i vlastitih diktatora. Andri je vjerovao da je u staroj Jugoslaviji, u dravi Srba, Hrvata i Slovenaca, u Kraljevini
Jugoslaviji, stvorena drava o kojoj su on i njegovi istomiljenici matali.
Zato je, vjerovatno, nastojao da je opravda i brani i u svojim spoljnopolitikim komentarima, i da joj slui kao diplomatski predstavnik.14

XX ,
.
1903. 1927. (19031905),
(19111915)15, (19201921),
(1927).
,
. , ,
: , ,
, .

:
Da se u nacionalnom pitanju doe do pravog i potpunog uspeha mora se
zvanino usvojiti politika bratstva i saveza svih balkanskih naroda, u prvom
redu Junih Slovena. U ovom treba da se sastoji pijemontizam Srbije... Mora
se poeti gajiti kult drave. Bez tog kulta Srbija se ne moe osetiti Pijemontom.16

. :
U pozadini politikog uticaja tih novina na javno mnjenje Beograda i Srbije
pojavljuje se jedna vrlo zanimljiva i vana dimenzija: da ideja Srbije kao
Pijemonta mora biti praena jednim poveanim interesovanjem za Italiju,
italijanske drutvene i kulturne prilike; kako bi taj prevashodno politiki
koncept bio obogaen, oivljen, pomognut konkretnom predstavom o Italiji
kao o stvarnom, uverljivom modelu. Tako da se na stranicama tih novina, u

14

Isto, 3637.
.: Lj. Banjanin, Un giornale serbo del primo Novecento: il Pijemont, Studi
Piemontesi, vol. XX, fasc. 2, novembre 1991, 405411.
16
. : . uri, Italija u beogradskim Pijemontima, Macini 2005. Zbornik
radova sa kruglog stola povodom dvestagodinjice od roenja uzepea Macinija. Beograd, 25. maj 2005, prir. S. Milinkovi, Platoneum, Novi Sad, 2005, 129.
15

102

prvim godinama izlaenja, iri jedna bogata panorama slika, imena, pojava,
dostignua ondanje Italije.17

1911.
, :
itav kulturni svet, sa talijanskim narodom, slavi osloboenje jednog velikog naroda, vaskrs jedne kulturne drave. Bez laskanja prijateljskom nam
italijanskom narodu smemo rei, da sauee i saoseanje prilikom ove
proslave nijednog drugog naroda nije vee no to je ba u nas Srba. Mi
umemo najbre razumeti i oceniti ta moe da znai osloboenje od mrskog
austro-nemakog varvarskog jarma.

, . 18.

,
, , .
,

, , :
, ,
1848. ,

. 40- XIX - ,
. .
. , 1848. ,
.

17
18

Isto, 129130.
Lj. Banjanin, Un giornale serbo del primo Novecento: il Pijemont, ., 407.

103

(la gardienne et la protectrice naturelle de lordre public en Italie19).

,
,
(Pretor je bio osoba koja je znala kako tko die u gradiu kojem je
bio na elu, pa je o tome javljao vioj vlasti20).
,
.
(politisch bedenkliche) , ,
(politisch hchst bedenkliche),
, , ,
,
.
Metternich, veliki kancelar grof Franz Sarau i predsednik Dvorskog dikasterija redarstva (Hofpolizeistelle) grof Joseph Sedlnitzky vide se gotovo kao
paranoici koji su u svim stranama Europe vidjeli samo urotnika drutva i
itali pretjerana izvjea svojih dounika.21

,

22,
. ,
(Giovine Italia)
1831. , 23,
, 24.
1834. , ,
, , 19

C. W. L. Metternich, Mmoires, Documents et crits divers laisss par le Prince

de Metternich, Chancellier de copurt et dEtat, publies par son fils le Prince Richard de
Metternich, classs et runis par M. A. Klinkowstroem, Deuxieme partie, LEre de paix
(18161848), E. Plon et Cie, Paris, 1881, 478.
20
I. Pederin, Dalmacija i Hrvati u vanjskoj politici bekoga dvora, Matica hrvatska,
Zadar, 2005, 19.
21
Isto, 33.
22
I. Pederin, Austrijska cenzura i nadzor nad tiskom u Dalmaciji, Matica hrvatska,
Zadar, 2008, 121.
23
W. Giusti, Mazzini e gli slavi, Istituto per gli Studi di Politica Internazionale,
Milano, 1940.
24
A. Anzilotti, Italiani i jugoslavi nel Risorgimento, Quaderni della Voce, Stabilimento Tipografico Riccardo Garroni, Roma, 1920, 1120.

104

, .
, ,

.

, ,
25.
26,
,
, . Izvesno vreme su Italija i
Srbija imale sline politike ciljeve, jer je sve do kraja ezdesetih godina
Italija vodila antiaustrijsku politiku, koristei u tome pokrete i tenje
Srbije.27

: , ,
.

, .

(
); ,
( ) 28,
25

N. Stipevi, uzepe Macini i Vladimir Jovanovi, Dva preporoda. Studije o

italijansko-srpskim kulturnim i politikim vezama u XIX veku, Prosveta, Beograd, 1979,
107113.
26
.: M. Ekmei, Risorimento i srpska istorija 17971882. godine, Macini
2005. Zbornik radova sa kruglog stola povodom dvestagodinjice od roenja uzepea
Macinija. Beograd, 25. maj 2005, ., 115.
27
N. Stipevi, Macini i srpski liberali, Macini 2005. Zbornik radova sa kruglog
stola povodom dvestagodinjice od roenja uzepea Macinija. Beograd, 25. maj 2005,
., 41.
28
M. P. Ghezzo, I Dalmati allUniversit di Padova dagli atti dei gradi accademici
16011800, Atti e memorie della Societ dalmata di storia patria, XXI, 1992; P. Runje,
Hrvatski studenti u Padovi 14701480., Mogunosti, XLII, 1012, 1995, 117123;
L. orali, U gradu svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001, 328339.

105

1848.
.
. :
I giovani Dalmati e Croati, che, per ragioni di studio o di servizio, si
trovavano allinizio degli anni quaranta nel Lombardo-Veneto, erano animati
da un forte sentimento nazionale, che si manifestava a due livelli: da una
parte, essi tentavano di far conoscere in Italia gli Slavi e la loro cultura;
dallaltra, si sforzavano di svolgere nei Balcani un lavoro politico.29

30;
, ( , 31, 32), , :
Jet nco o naich znmostech a nwtwh w Bentkch uinnch. Hned
w prwn weer kdy sme se w podlaub nmst Swato-Markowskho w
dawu lidstwa prochzeli, slyeli sme ti, welikansk postawy, mue ped
nami jdauc nmeckm jazykem iwau pozmluwu wsti, o wci, kde sme
sotwa wlastnm uim wili: dobeli slyme, ili to jest njak mmen?
Jeden z nich powenn hlasem a optowaln wolal: Hrab NN. Mus bti.33

, , ,

La Favilla,
34.
- () .
(Carlo Cattanei di Momo)35, 29

G. Pierazzi, Mazzini e gli slavi dellAustria e della Turchia, Estr. da Atti del
XLVI Congresso di Storia del Risorgimento italiano, Istituto per la storia del Risorgimento
italiano, [Roma], 1974, 18.
30
J. Kollr, Cestopis, obsahujc cestu do Horn Italie a odtud pes Tyrolsko a Baworsko se zvltnm ohledem na slawjansk iwly roku 1841., Tiskem Trattner Krolyiho,
w Peti, 1843.
31
Isto, 115.
32
Isto, 117.
33
Isto, 115.
34
J. Pirjevec, Niccol Tommaseo tra Italia e Slavia, Marsilio Editori, Venezia, 1977, 69.
35
Almanacco Imperiale Reale per le provincie del Regno Lombardo-Veneto soggette
al Governo di Milano per lanno 1834, DallI. R. Stamperia, Milano, 418; Almanacco per le
provincie soggette allImp. Regio Governo di Venezia per lanno bisestile 1836, Presso

106

, 3. 1844.
. 51,
, ,
36.
(lieutenant) / (18131866), , .
1841. 1857.
. . :
, , 37.
,
, : 1842. Canti illirici (1842)38,

.


. :
, , , , ; 150 ,
. ,
. 17. 1844. ,
(Crespi) . ,

, .

,
,
Francesco Andreola tipografo guberniale, Venezia, 58; M. Brunetti, Confidenze e sfoghi di
funzionari della polizia austriaca, Rassegna storica del Risorgimento, 39/1, 1952, 45.
36
J. Ravli, Tajno drutvo za osnivanje slavenskog carstva u puku Karl Ferdinand br. 51 u Veneciji god. 1844, Radovi Instituta JAZU u Zadru, III, 1957, 123186.
37
. . , . , , , . , Commerce System, , 1994, 173.
38
M. Drndarski, Nikola Tomazeo i naa narodna poezija, Institut za knjievnost i
umetnost, Beograd, 1989.

107

39,
.
,
,
;
22. 1842.
, , :
Odkada si otiao iz Venecije, svaku vee smo se sastajali. Na tim sastancima
se peva, veseli, i govori o uverenju i budunosti nainstva. [...] Ovih dana
dobismo u nae kolo jednog mladog ali estokog ptia, po imenu Zon iz
ehije. On, Musa i Cincar su mi dodijali sa nemako-ilirskom gramatikom.
Poalji nam mapu Ilirije, tvoja dela i koju pesmu. Ne zaboravi mapu za ivu
glavu. To je najglavnije za nas, radi ega sam e znati, jer si vojnik bio. Naruili smo ilirske novine, a Zon e eke, pa emo imati dva slovenska lista.
ta radi na junaki knez Nuan. Izrui mu nau ast, diku, poklon i potenje. Pozdravi od nas svih bivega pukovnika Simunia. Danas emo u gostionici Tre Porti imati naki ruak, gde nee biti tuinaca, ve pravi Dalmatinci. Bie pripravljeno peenje prasee. Naki emo pri trpezi dvoriti najstarijeg bana. Todorovi je na kolovoa, a ja njegov zamenik. Bie zdravica, jer zna za nae udi. Pozdravljaju te Todorovi, Musa Pai, Skender,
Sindar Lja, Bon, Zon i ja.40

XIX ,

.
, ,
, ,
.
,
. ,

.
, ,
(260261).
39

J. Ravli, Tajno drutvo za osnivanje slavenskog carstva u puku Karl Ferdinand br. 51 u Veneciji god. 1844, ., 173174.
40
Isto, 181.

108

, , , , .
:
.
.

, , , . ,
, , ,
.
, , ,
,
.41

,
:
.
,
:
, , ;
, ,
(6,5); ,
: , (6,16);
,
, ; ,
; (6,20). , (8,6). :
, , ,
, ,
, (8,12). ,
: ; ,
(24,31).

, ,
41

. , , ( ), . . , , , 1994, 44.

109

(
()):
, , ,
. .
[...] . ,
. a, , ,
, -, , --! . . , , , , , .42

:
[...] , .
,
, ,
.
, - , , ,
, .
,

. ( ,
,
), ,
,
, . ,
, ;
,
( )
. (264265)

,
: liberum arbitrium indifferentiae.

. ,
42

110

. , (), , ., 93.

. ,
43,
:
, , ,
, ,
, ,
.
, :
, , , , ,
;
, , ;
,
,
, ,
. (265)

Liberum arbitrium indifferentiae ;

. ,

. , ,
, (174).
,
, , ,

, , ,
, .
: , liberum arbitrium indifferentiae,
,
,
44. ,
43

. , , , , 1992, 212.
B.: B. Hannan, The Riddle of the World. A Reconsideration of Schopenhauers
philosophy, Oxford University Press, Oxford, 2009, 27; M. A. Ray, Subjectivity and Irreli44

111

,

45, :
, [...]
, ,
, , , . [...]
. [...] , , : ,
, ,
. (279)

,
, , ? , ?
,
1945. , , (266),
46, ,
(279):

. [...]
, , . [...] , . [...]
, . [...]
, ,
, ,
. (279280)

, , (275),
, ,

gion. Atheism and Agnosticism in Kant, Schopenhauer and Nietzsche, Ashgate Publishing
Limited, Hants, 2003, 86.
45
P. Jacobsen, Sublimacija erosa Andrieve Gospoice, Junoslovenske teme,
prir. D. Ajdai, P. Lazarevi di akomo, SlovoSlavia, Beograd, 2010, 266.
46
P. Palavestra, Skriveni pesnik. Prilog kritikoj biografiji Ive Andria, Slovo
ljubve, Beograd, 1981, 196.

112

,
.
()
,
,
,
: , , ,
, ,
(280).

[...] , , 47 [...]
48,
, . () , , [
] , (276).



:

, ;

; , ,
.
XX , .

47
48

. , (), ., 77.
, 79.

113

Persida Lazarevi Di Giacomo

ANDRIS STUDENTS BETWEEN THE EAST AND THE WEST
Summary
This paper analyzes the lengthy passage of Ivo Andris novel The Bridge on
the Drina that goes from the 17th to mid 19th chapter: here students who study
abroad, during the summer vacations come back to Viegrad and discuss the
Eastern Question on the bridge on the Drina. This section is compared with the
analogous situation of students on the other side of the Adriatic, but in the 19th
century, who also discussed the Eastern Question on the bridges in Venice. Andri
was familiar with the activities of Giovine Italia and it is confirmed in the novel
by numerous analogies. Together with the Eastern Question, liberum arbitrium
indifferentiae is analyzed in connection with the students since it refers to their
existential concerns of matters of reality.

114

,
:
. ,
, ,

.
,
.

,
, , .


.
: , , ,
, , , , , .

,
; ,
, , ,
, , .
, e
,
.
,
, ,
, .

, , 115

,
. , ,
,
, , ,
, .
, , ,
, ,
, .
, ,
, . ,
, , ,
, ,
, ,
,
, , , .
, , .
,
, , , , , ,
. , .
, .
, ,
, .
, ,
, , ,
, ,

,
- , .

116

, , , ,

, , ,
, , .

? , ,
,
, ,
. , , ,
, , , , .
,
, , .
, , , ,
, .
, , ,
, , .
,
,
,
,
,
.

,
,
(, 1994, . 112). , , , ,
,
117

,
, ().
, , , , ,
,
, , ,
, ,
,
, , . , , , , ,


. ,
, ,
, .
,
, , ,
, , , ,
. , ,
, ,
. ,
, , , , .
,
1924. , :
( )
(, 1924, . 3). ,
,
, , ,
, : ,
, ,
118

, ( ),
, , ( ).
, ,
. , ,
.
,
, ,
, , , , , , , .
, ,
, ,
.
, , 1920. , .
, , Ex Ponto , .
,
,
. , , ,
.
,
, - (, . 29).
,


, ,
.

().
:
, ,
, -

119

, , , . (, . 23)

, , , ,
, ,
,
(). ,
.

. ,
, .

:
. :
, , , ,
.
: , , , ,
(, 1999, . 31), , , ,
.
, , ,
, ,
, , , .

, , -- . , .
, , ,
, ,
, , ,
, .
,
, , ,
, (, . 35). . , 120

, . ,
, , ,
, , ,
, ().
, .
,
, : ,
.
, . .
. ,
.
,
,
, (,
. 39), .
.
, . ,
,
, , . ,
(, . 40).
.
, - ,

,
, ,
, , ,
, (, . 38).
. , , ,
, ,
. , , ,
, ,
121

, , , ,
,
, - , .
,
, .

, , ,
, ,
,
, . . ,
,
, , , .

,

. . , ,
.
,
(, . 43). ,
,
, , ,
.
. ,
,
. , . ,

,
-

122

, .
,
,
, ,
,
, , , .
,
, ,

,
,
.
, , , . , ,
, ,

, ,
, .

, ,
, ,
, , , ,
, .

,
, 123

. ,
,


(, . 1114).
,

, , .
,
, , .

, , . ,
,
. ,
, , .
,
, . , ,
, ,
, , , . (, . 11141115)

,
.
,
, , ,
.
, .
[...] ,
. ,
, .
,
, ,
,

. (, . 1114)

124

. ,
,

,
,
, .
,
, ,
, , , ,

.
, , 20.
,
, , .
, , ,
, ,
.

, , ,
.
, . ,
,
, ,

, , .
125

, ,
, . ,
, , , (, 21). .

, , , . (, 2000, . 28)

.

, .
, , , ,
,
.
, ,
, , , , (, 2010, . 61).
20. , , ,
, , 20. 21. , ,


. , , ,
,
126

,
, ,
.

, . , , . ,

, , ,
, , .
, , ,
,
, .
, . , , ,
, , ,
, ,
.
,
, , , , ,
, , ,
, , , .
, , ,
.
, , ,
, , , , .
. , , ,
, , ,

127

, , .

, :
, ,
, , ,
.
, ,
, , ,
,
.
, ,
, , ,
.
, ,
. , , ,
, ,
, , ,
.
, - ,
, , , , , ., (
). , , , , ,
, 2010. .
,
, , 128

,
, , , ,
, ,
.
,
,
, ,
, , ,
, ,
,
, , ,
,
, ,
, .
, ,
,
.

.

, ,
, ,
,
,
.
,
,
, ,
.
,
129

, ,
, .
, ,
, ,
, , , ,
, ,
, , , , .
, ,

,
, .

.
,
,
, , , , ,
, : , ,
, , . , , .
,
,
,
, , , , . , ,
- , .
,
,
, .
, , , .
130

,
, .
, ,
.
, , ,
, . , , , , , ,
.
,
,
, .

, , ,
,
. , , ,
.
, ,
,
,
, ,
: , , , , , ,
, , , , ,
.
, ,
.
, ,


.
, , , , , ,
, ,
131

, , ,
, , , . ,
, , ,
, ,
. ,
,
, ,
, , ,
. , ,
, , , ,
, , , , , .
, , , , , , , : , , ,
, .

,
,
, , , .

, , ,
,
.
,
, ,
, .
, ,
, ,
, , ,
. ,
, ,
132

,
: ,
, , ,
, , , . , , , ,
.
, ,
, . ,
, , .
, , , , ,
. , ,
.
1920,

, .
. , , ,
, ,
. ,
, ,
, , .
, , , ,
. .
, , , , ,
. :
.
, .
.
, , , ,
, ! . (, . 20)

133

,
,

. , :
. : , , . ,
.
, .
(, . 144145)

,
, ,
, , ,
.

.
, , ,
- :
, .
,

, , . , , .
, : . :
,
, .
, , ,
, .

, ,
, , , - , , , ,
134

,
, , , :
, ,
, , ,
.
,
, , , ,
,
.
,
, , , .
,
, ,
,


.
.
, , ,
, . , , ,
, , , , .
, , , ,
135

, .
, , ,
,
.
, , , ,
, , , , .

, , , , , , 1994.
, , : , , , , 1999, . 2230.
, , , , , 2002.
, , , , .
101/102, , 2010, . 6171.
, , , , , , 1999, . 3143.
, , , , , 2000.

136

Stojan ori
ANDRI BETWEEN THE EXOTICISM AND GEOPOLITICS
Summary
The author explores the genesis of readers concretizations of East-West
relations in Ivo Andris literary work. Milan Bogdanovi notices exoticism,
however, he appreciates more psychology of the characters and symbolic aspects,
i.e. the universal sense of Andris artistic interpretation of the Bosnian past. In the
first Andris short stories, Isidora Sekuli underlines exotic picturesqueness and
the Eastern narrative discourse of sorcery, a share of which in the structure prevails
over the elements of the Western narration. The literary historian Jovan Dereti
believes that it is not the exotic of the East that Andri depicts, but the conflict
between the East and the West on the Bosnian ground, which, besides this, is a
home of many other internal divisions and conflicts. At the end the author
compares Andris view of the East and the West with the post-modernist
geopolitical paradigm of conflict of civilizations of the American global policy
theoretician Samuel Huntigton.

137

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

STRANE SVIJETA U ANDRIEVOM

IVOTU I STVARALATVU
Branko Toovi
Institut fr Slawistik, Karl-Franzens-Universitt, Graz
Apstrakt: Rad se sastoji iz etiri dijela. U prvom se vri
pojmovna diferencijacija izmeu ivotnog i stvaralakog prostora. U drugom se razgraniavaju geografske i civilizacijske
strane svijeta. U treem se razmatra pitanje (a) koliko je Andriev ivotni prostor bitan za Andriev stvaralaki prostor, (b) da
li izmeu ta dva prostora vlada harmonija ili disharmonija, (c)
kako se geografski i civilizacijski percipira Andrieva ivotna i
stvaralaka prostorna komponenta. U etvrtom dijelu predmet
analize su strane svijeta u Andrievim knjievnoumjetnikim,
publicistikim, naunim i epistolarnim tekstovima.
Kljune rijei: strane svijeta, Istok, Zapad, Sjever, Jug,
knjievnost, publicistika, nauka, epistole.

0. Postoje dva tipa prostora: ivotni (prostor na kome pisac ivi) i

stvaralaki (prostor koji pisac umjetniki doivljava, obrauje, transformie
i opisuje). Oni dolaze kao dinamike i statike kategorije: dinamike u
kome se pravcu vri kretanja, a statike gdje se neko ili neto nalazi.
Osnovne elemente Andrievog ivotnog prostora prezentovali smo u radu
Austrougarski period ivota i stvaralatva Iva Andria (Toovi 2011b), pa
bismo se ovdje koncentrisali na odnos Andrievog ivotnog i umjetnikog
prostora. Budui da piev opus pokriva etiri vrste djelatnosti knjievnoumjetniku, publicistiku, naunu i epistolarnu i poto svaka od njih ima
sloen prostorni sistem, u ovome radu emo dotai svaku od njih. Ali i to
izlazi izvan predvienih okvira zbornika, pa emo se ograniiti samo na
period od 1911. do 1941. godine.
1. Andriev prostor ivotni i stvaralaki ima dvije dimenzije: geografsku i civilizacijsku. Geografska dimenzija dolazi u obliku koordinatnog
sistema u kome su se Andri i njegovi junaci nalazili i kretali. Ona sadri
etiri jednolana orijentira: istok, zapad, sjever, jug i etiri mjeovita: sjeveroistok, sjeverozapad, jugoistok, jugozapad (obiljeavamo ih malim slovom).
Civilizacijska dimenzija obuhvata (1) krug iz koga dolaze pisac i njegovi junaci, (2) u kome se oni nalaze, (3) u koji ulaze i (4) kojim su ozraeni,
139

Branko Toovi

indoktrinirani, determinisani. Ti se krugovi podudaraju sa jednom od etiriju

strana svijeta i piu velikim slovom: Istok, Zapad, Sjever, Jug. Za dato
tumaenje ne nalazimo relevantnim isticanje dvolanih civilizacijskih krugova, recimo sjeverozapadnog ili sjeveroistonog, mada nakon raspada
Jugoslavije postoje pokuaji i tenje da se izbjegne naziv jugoslovenski i
balkanski (zbog razliitih konotacija) i nametne jugoistoni (npr. jugoistona Evropa), pa bi se zaivljavanjem takvog modela i Andri mogao nai u
njemu. Civilizacijska ravan, koja se formalno naslanja na geografsku, ima
kompleksniji karakter. Njene strane svijeta ne predstavljaju obine pravce,
ve prostorne cjeline koje se odlikuju kulturnim, politikim, vjerskim, istorijskim, mentalnim i drugim specifinostima.
2. U Andrievom stvaralakom prostoru bitno je razlikovati dvije vrste
nominacije eksplicitnu i implicitnu. Eksplicitna dolazi u obliku upotrebe
odreenih rijei (imenica, pridjeva i priloga) za oznaku pojedinih strana svijeta (npr. jug, jugo, junjaki, juiti) i jednako se odnosi na geografsku i civilizacijsku dimenziju. Implicitna nominacija ne ukazuje tano o kojoj se strani svijeta radi, ali se iz konteksta, dakle analitiki, ona doznaje, dokuuje. Ta
se dimenzija gotovo iskljuivo vee za civilizacijski prostor.
3. Data tema moe da se sagleda iz dvije perspektive: a) kako su i koliko predstavljene strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu, b) kako
je i koliko Andri tumaen sa istone, zapadne, june i sjeverne pozicije.
Prva orijentacija ide od Andria, pa je moemo nazvati unutranjom prostornom opservacijom, druga ka Andriu, pa je moemo nazvati spoljnom prostornom opservacijom. U njoj se moe izdvojiti zapadna, sjeverna, juna i
istona perspektiva. Tako npr. Rolf-Diter Kluge tumai Andria sa pozicije
zapada (Kluge 1997), a Esad Durakovi evrocentristiki (Durakovi 1999).
Sutina njegovih pogleda svodi se na sljedee.
Andriev evrocentrizam predstavlja negiranje Orijenta i orijentalne duhovnosti. Andrieva knjievna djela su primjer evrocentrizma u umjetnosti koji
je usmjeren na granino podruje dvaju civilizacijskih krugova na Bosnu.
Bonjaci su predmet Andrieve umjetnike negativizacije. Ideoloka orijentacija evrocentrizma: nametnuti svijest o sebi kao o inferiornom i dekadentnom. Inferiorno i negativno se ocjenjuju vrijednosti orijentalno-islamske duhovnosti u odnosu na zapadnu civilizaciju. Andri namee osjeaj kolektivne
krivice, deprimirajueg srama i pogubne inferiornosti. Vri se demitiziranje
muslimanskih pozitivnih mitova (npr. Alije erzeleza) i stvaraju nakaze.
Radi se o satanizaciji cjelokupne muslimansko-bonjake istorije. U pitanju je
literarna demonizacija orijentalno-islamskog svijeta. Primjenjuje se portretisanje psihopatolokih likova koji pripadaju orijentalno-islamskom krugu.
Andrievo djelo predstavlja literarnu otomanizaciju Bosne ideoloki bliskoj
evrocentrinoj orijentalizaciji Orijenta. Gotovo da nema u jugoslovenskoj

140

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

knjievnosti nekoga ko je s tolikom odbojnou i tako mranim tonovima

slikao cijeli jedan narod. Radi se o nagonu ka satanizaciji Bosne i njene istorije. Andrievi evrocentristiki ideoloki stavovi radikalizirani su do nivoa
pravoga rasizma. U pitanju je i nepoznavanje islama i islamske kulture. Istorija i bonjako bie predstavljeni su najmranijim tonovima. Sve to negativno utie na Bonjake: 1. dobija se osjeaj kolektivne krivice, 2. nastaje sram
zbog svoje istorije i mentaliteta, 3. stvara se osjeaj potpune kulturno-civilizacijske nepodobnosti, 4. namee se svijest o vlastitoj moralnoj morbidnosti,
izopaenosti i kulturno-istorijskoj nepodobnosti, 5. izaziva se osjeaj supremacije drugih, prezir prema Bosni nalazi se na granici mrnje, 6. stvara se
klima revanizma i uslovi za istrebljivanje. Rije je o Andrievoj satanizaciji
jednog naroda, njegove istorije i orijentalno-civilizacijskog kruga. Andrieva
ideologija evrocentrizma je ekstremno izvedena na nivou rasizma. Nobelova
nagrada je uruena u pogrene ruke. Andrievo djelo je kolski primjer ideologizacije literature.

Ovo je tipian primjer veresijske kritike u kojoj se nigdje kao dokaz

ne navodi nijedan citat iz tekstova. Durakovi takvu analizu naziva imanentnom, to je sporno jer ta rijei znai ono to ostaje unutra, ono to
ostaje unutar neega, to je u neemu sadrano (od lat. in-manens). Zbog
ogranienog prostora nismo u mogunosti da se ire osvrnemo na ovu i ovakvu analizu, pa je ovdje dajemo samo kao ilustraciju.
4. U ovako koncipiranom radu potrebno je odgovoriti na tri pitanja:
1. koliko je Andriev ivotni prostor bitan za Andriev stvaralaki prostor,
2. da li izmeu ta dva prostora vlada harmonija ili disharmonija (uravnoteenost ili disbalans) i 3. kako se geografski i civilizacijski percipira Andrieva
ivotna i stvaralaka rua vjetrova. Da bismo odgovorili na ova pitanja,
sainili smo shemu sa pievim hronotopskim elementima i aspektima.

141

Branko Toovi
Sjeverozapad

Sjeveroistok
Sjever

Berlin 2

Krakov 0,4

Brisel 0,7
Paris 0,4
Bukuret 0,10

Zapad
Maribor 0,8
eneva 3
Trst 0,2
Rim 1,7

Be 0,4

Beograd 45

Zagreb 2,6

Grac 2

Marselj 1,3
Madrid 1,2

Travnik 2

Viegrad 10

Sarajevo 12

Istok

Bosna 24

Jug
Jugozapad

Jugoistok

Shema pokazuje sljedee. Andrievo ivotno i stvaralako ishodite je

trougao SarajevoViegradTravnik. U njemu je pisac proveo 24 godine (u
Sarajevu 12, Viegradu deset i Travniku, tanije Ovarevu i Zenici
dvije) i tu se formirao kao linost. Samo u Beogradu on je due boravio (45
godina). Znai u etvorouglu TravnikSarajevoViegradBeograd Andri
je proivio 69 godina. U diplomatiji je bio otprilike 11 godina, na studijama
(u Zagrebu, Beu i Krakovu) dvije i po godine, te u zatvoru (u Mariboru)
osam mjeseci. Izvan etvorougla, koji geografski lei na pravcu od juga ka
142

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

sjeveroistoku, Andri je najvie vremena proveo na (a) civilizacijskom Zapadu i geografskom zapadu, te (b) geografskom sjeverozapadu (u deset gradova i otprilike 12 godina i tri mjeseca). Na geografskom sjeveru Andri je
bio svega etiri mjeseca (u Krakovu). Na sjeveroistoku Andri je ivio
ukupno deset mjeseci (u Bukuretu). Na tri preostale strane svijeta Andria
ne nalazimo. Njega nema na geografskom istoku i civilizacijskom Istoku
(Orijentu), nema ga na jugu/Jugu (ovdje ne raunamo krae boravke na
Jadranskom moru), nema ga na jugoistoku i jugozapadu. Dakle, Andriev
ivotni prostor je (a) geografski jug (Bosna), sjeveroistok (Beograd, Bukuret), zapad i sjeverozapad (desetak gradova), kao i u minimalnoj mjeri sjever (Krakov), a (b) civilizacijski Zapad (Okcident) i siva zona izmeu Zapada
i Istoka (Bosna, Beograd). Sam pisac dolazi iz Bosne, koja je geografski jug,
a civilizacijski most izmeu Okcidenta i Orijenta. Andri se raa u jednom
hrianskom krugu (katolikom), koji e, to vrijeme bude prolazilo, sve
vie potiskivati i pretvarati u najveu intimu (o kojoj e nerado govoriti, a
jo manje je ispoljavati), a razvija se kao umjetnik i najvei dio ivota provodi u drugom pravoslavnom (45 godina u Beogradu). Nemamo podataka
o tome da li se Andri konfesionalno izraavao drugaije nego to to nalazimo u njegovim kolskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali
imamo podataka da se nacionalno drugaije opredjeljuje od 1951. pa do
smrti kao Srbin (u linoj karti, vjenanici, vojnoj knjiici...) i Jugosloven (u
popisu stanovnitva 1971). Dakle, njegov civilizacijski krug je trostruk
roen u katolikoj sredini, odrastao u mjeovitoj islamsko-katolikopravoslavno-jevrejskoj Bosni i ivotno opredijeljen za projugoslovenski,
pravoslavni i srpski Beograd.
Hronoloki Andri se ovako kretao po Zapadu kao diplomata od 1921. do 1941:
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Grad

Rim
Bukuret
Trst
Grac
Marselj
Pariz
Madrid
Brisel
eneva
Berlin
Ukupno

Broj
godina
1,7
0,10
0,2
1,10
1,3
0,4
1,2
0,7
3,0
2,0
11,9

Vrijeme
7. mart 1920. kraj novembra 1921.
decembar 1921. oktobar 1922.
6. decembar 1922. januar 1923.
januar 1923. oktobar 1924.
10. novembar 1926. 3. januar 1928.
januar 1928. 28. april 1928.
28. april 1928. 7. juni 1929.
11. avgust 1929. 20. mart 1930.
21. mart 1930. 1. mart 1933.
9. april 1939. 5. april 1941.

143

Branko Toovi

Hronotop studenta i sunja izgleda ovako:

Br.
1.
2.
3.
4.

Grad
Zagreb

Be
Krakov
Maribor
Ukupno

Broj
godina
2,6
0,4
0,4
0,8
4,0

Vrijeme
oktobar 1912. april 1914.
28. juni 1914. 17. juli 1914.
7. novembar 1917. oktobar 1917.
april 1913. juli 1913.
april 1914. 28. juni 1914.
sredina avgusta 1914. sredina marta 1915.

5. Knjievnoumjetniki prostor je najsloeniji i najkompleksniji. U

njemu se mijeaju, ukrtaju i proimaju homogene, jednolane strane svijeta
(istok, zapad, sjever, jug) i heterogene, dvolane (sjeverozapad, sjeveroistok, jugozapad, jugoistok). U periodu od 1911. do 1941. godine Andri je
napisao 47 knjievnih tekstova u prvoj fazi (od 1911. do 1922) sedam pripovjedaka, u drugoj (1923. i 1924) devet, a u treoj (od 1925. do 1941) 31.
Po periodima to izgleda ovako: A) austrougarski period (19111922) 1
Popodne (1914), Knez sa tunim oima (1920), Dan u Rimu (1920),
Put Alije erzeleza (1920), orkan i vabica (1921), Za logorovanja
(1922), ena od slonove kosti (1922), B) graki period (19231924) 2
Ljubav u kasabi (1923), Mustafa Madar (1923), U musafirhani (1923),
Iskuenje u eliji br. 38 (1924), Na drugi dan Boia (1924), No u
Alhambri (1924), Prvi dan u splitskoj tamnici (1924), Rzavski bregovi
(1924), U zindanu (1924), C) period u sjenci dvaju ratova (19251941)
Most na epi (1925), San bega Karia (1925), Stvorenje (1925), udo u Olovu (1926), Mara milosnica (1926), Pakao (1926), Prvi dan u
radosnom gradu (1926), Ispovijed (1928), Julski dan (1928), Veletovci (1928), Na Latinskoj upriji (1929), Kod kazana (1930), Anikina
vremena (1931), Zanos i stradanja Tome Galusa (1931), Na lai (1932),
Jelena, ena koje nema (1934), etnja (1934), Bajron u Sintri (1935),
Deca (1935), Ruanski bregovi (1935), Mila i Prelac (1936), Napast
(1936), Olujaci (1936), Smrt u Sinanovoj tekiji (1936), Svadba (1936),
e (1936), Lica (1937), Trup (1937), Porunik Murat (1938), aa (1940), U vodenici (1941). Od 47 pripovjedaka nastalih u tridesetogodinjem periodu od 1911. do 1941. ak se 30 odnosi na Bosnu. Radnja se
deava najee u Sarajevu i njegovoj okolini (Olovu, Sokocu), podruju
1
2

144

Vie o ovome periodu v. Toovi 2011a.

V. Toovi 2010.

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

oko Viegrada, Priboja, oko rijeka Drine i epe, i u Mostaru. Zapad je

zastupljen ili predstavljen samo u est tekstova (zbivanja su locirana u Italiji, Rimu, Trstu, Bukuretu, Portugalu, Maarskoj). Jedino u dva teksta fabula je smjetena na geografski istok (u Carigrad i Akru, Mala Azija; Trup).
A u devet pripovjedaka imamo nultu prostornu lokaciju i uopteni prostor
zatvor, konzulat, mlin, malu kneevinu, rijeku (dodue sa imenom
Dunav). Dakle, Andriev prozni prostor ima drugu strukturu, nego ivotni.
O geografskom sjeditu sa najduim vremenskim trajanjem (Beograd 45
godina) Andri ima najmanje tekstova.3 Drugo po trajanju Bosna sa 24 godine jeste i dominantno. Tree podruje Zapad (otprilike 12 godina)
mnogo manje je predstavljeno. A civilizacijski Istok, na kome Andri uopte nije ivio, poslije Bosne je najzastupljeniji prostor. Dakle, postoji izrazit
konflikt ivotnog i stvaralakog prostora. Zato? Zato Andri ivi 12 godina na Zapadu, a taj Zapad vrlo malo ili gotovo uopte umjetniki ne osmiljava i odslikava? Zato boravi na Zapadu a pie o Istoku? Za odgovor je
potrebno izvriti iru i dublju analizu.
6. Ako se umjetniki prostor posmatra anrovski, zapaa se otra polarizacija izmeu lirskog i epskog opusa. Lirika je mnogo manje orijentisana
na bilo kakav konkretan prostor, ime se i pojam strana svijeta relativizuje.
U jednom periodu, otprilike do 1919, taj je prostor unutranji i dijelom sveden na zatvor. Tamniki krug odlikuje vie opteljudska dimenzija nego
geografska: pjesnik, recimo, ne govori o osobenosti mariborske kaznionice,
ve uopte o teini zatvorenikih dana. Taj prostor ima vei stepen konkretizacije u poetskoj prozi (Ex Pontu i Nemirima), u kojoj je posebno izraena
tenja ka jugu. Pjesniku u skuenim okolnostima ponajvie nedostaje (uz
slobodu kretanja, enu i jo poneto) svjetlosti pa su njegove misli usmjerene ka jugu, gdje je ima u izobilju. U treem anru dramskom, Andri se
okuao samo jednom, i ne ba uspjeno (Konac komedije, izmeu 1914. i
1918). U tome tekstu radnja je locirana na sjever (u Poljskoj), ali to je jedino
to vrijedi spomenuti u tumaenju prostornih dimenzija. Zato su one vrlo
znaajne u romanima. Radnja dvaju od njih Na Drini uprije i Travnike
hronike odvija se uglavnom na jugu, u Bosni, dok u treem Gospoici,
tee iz pravca juga ka sjeveroistoku (SarajevoBeograd). etvrti i jedini
roman u kome je mjesto deavanja isti istok (Turska) jeste Prokleta avlija.
To znai da su Andrievi velikih epski tekstovi izrazito orijentisani ka Istoku, ali sa jasnom polarizacijom: u posljednjem romanu glavna radnja se
3

U zbirci Beogradske prie nalazimo svega osam tekstova: Porodina slika, Zeko,
Zatvorena vrata, S ljudima, Taj dan, Razaranja, Sluaj Stevana Karajana, Dedin
dnevnik (Andri 2010).

145

Branko Toovi

deava u Turskoj, dok se u svim drugim taj prostor pojavljuje kao neto sekundarno, kao faktor djelovanja na podruje Bosne. Stoga je Istok u tim djelima dvostruke prirode uvezeni, implementirani, presaeni, transponovani u/na piev zaviaj (Bosnu) i netransponovani, bosanski. Ova dva istoka pojavie se gotovo na slian nain i u njegovim pripovijetkama, u
kojima je turski prostor orijentir za bosanski prostor. Sam pojam Turci kod
Andria je na isti nain izdiferenciran: oni su i stanovnici Turske, i islamizirani stanovnici Bosne i Hercegovine. Istok se nasluuje, naznaava nazivima tekstova sa orijentalizmima i orijentalnim imenima: U musafirhani,
Smrt u Sinanovoj tekiji, Mustafa Madar, Put Alije erzeleza, Pria
o vezirovom slonu itd. Ali se u njima vie govori o ljudima sa domaeg
podruja, nego iz same Turske. to se tie Zapada, on je periferan u lirici i
poeziji u prozi. U romanima je vie zastupljen, prije svega u Travnikoj
hronici, u kojoj se snano sudara sa Istokom. Postoji veliki broj novela u
kojima ovjek sa Zapada dolazi u konflikt sa Istokom transponiranim u
Bosnu. Isto, ali tek na kraju, nalazimo u romanu Na Drini uprija. Tekst
Gospoice nema izraenu zapadnu komponentu, pogotovo ona izostaje u
Prokletoj avliji. Pripovijetke u kojima vie nalazimo Zapad nastale su velikim dijelom pod uticajem Andrievog boravka u zapadnim zemljama i/ili su
inspirisane tim boravkom. Ali i ovdje, kao i u sluaju Istoka, Zapad nije
primarni prostor on je samo mjesto u kome se nalaze i ispoljavaju mane i
vrline ljudi sa juga, poput Nikole Krletia iz Mostara. Strana svijeta je u
ovom sluaju toliko relativizovana da je svejedno hoe li se glavni junak
nai na zapadu u Rimu (Dan u Rimu) ili na sjeveroistoku u Bukuretu
(No u Alhambri). Ti prostorni orijentiri ovdje su samo kulisa za predstavljanje neeg/nekog to dolazi sa juga.
7. Ako je u analiziranom knjievnoumjetnikom korpusu Zapad slabo
ili simbolino predstavljen, on u drugoj vrsti stvaralatva publicistikom,
vie dolazi do izraaja. U (A) austrougarskom periodu (19181922) Andri
je napisao 44 priloga, od ega 15 vezanih za Zapad (ukljuujui i pisma iz
Krakova, koja pripadaju tom civilizacijskom krugu). Uglavnom se radi o
prikazu pojedinih knjievnih tekstova ili o jubilarnim prilozima. Izbor autor
ija je djela i ivot Andri analizirao ukazuje na njegovu publicistiku orijentaciju prema Zapadu: Hajnrih Hajne, Henri Bordeaux (Anri Bordo), Ulderiko Donadini, Hermann Wendel, Oskar Wild, Feri Pizani, August Strindberg,
Walt Whitman (Volt Vitman), Knut Hamsun, F. F. Marinetti, Gabriele
DAnnuncio. Ti tekstovi imaju ovakve naslove: Heine u pismima (1914),
Pismo iz Krakova (1914), Henri Bordeaux. Otvori oi (1918), Pisma
jednog vojnika (1918), Ulderiko Donadini: Kamena s ramena (1918),
Hermann Wendel: Heinrich Heine Ein Lebens und Zeitbild (1919),
146

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

Oskar Wild: Mladi kralj i druge pripovijesti (1919), Feri Pizani: Srpska
drama (1919), August Strindberg: Ispovijesti jednog luaka (1919),
Walt Whitman (1919), Knut Hamsun: Pod jesenim zvezdama [Pripovest
jednog putnika] (1919), Pismo iz Rima (1921), Najnoviji roman F. F.
Marinettia. F. F. Marinetti: Alkoven od elika. Proivljeni roman (1921),
Pozorite iznenaenja. Pismo iz Rima (1921), Jedna ratna knjiga Gabrijela DAnuncija (1922). U (B) grakom periodu (19231924) Andri pie
putopis Kroz Austriju (1923), estetski prikaz Pjesme nad pjesmama
(1924) i antifaistike priloge Najnoviji roman F. T. Marinetija (1921),
Jedna ratna knjiga Gabrijela dAnuncija (1922), Faistika revolucija
(1923), Benito Mussolini (1923), Sluaj Matteotti (1924). U (C) periodu od 1925. do 1941. objavio je 21 prilog, od kojih se polovina (11) odnosi
na Zapad, i to romanski (Italiju, paniju, Portugal, Boliviju) i jedan engleski: Dogaaji u Bugarskoj (1925), Kriza faizma kriza Italije (1925),
Njego u Italiji (1925), Razgovor sa Gojom (1925), Stanje u Italiji
(1925), Legenda o Sv. Francisku iz Asizija (1926), U ulici Danila Ilia
(1926), Legenda o Lauri i Petrarki (1927), Goja (1929), Simon Bolivar
oslobodilac (1930), Uitelj Ljubomir (1930), Portugal, zelena zemlja
(1931), Letei nad morem (1932), Mostovi (1933), panska stvarnost i
prvi koraci u njoj (1934), Njego kao tragini junak kosovske misli
(1935), Raja u starom Sarajevu (1935), Gospoica Adelina Ibri (1936),
Likovi (1937), Staze (1940), Vino (1940). U Andrievom publicistikom opserviranju Zapada u periodu od 1921. do 1926. dominira tema raanja i bujanja faizma u Italiji, o emu je objavio ak osam tekstova (neke
pod pseudonimom Res): Najnoviji roman F. T. Marinetija (1921), Jedna
ratna knjiga Gabrijela DAnuncija (1922), Faistika revolucija (1923),
Benito Mussolini (1923), Sluaj Matteotti (1924), Kriza faizma kriza Italije (1925), Stanje u Italiji (1925), ovani Amendola (1926).
Geografski i civilizacijski istok/Istok je u publicistici mnogo manje zastupljen (svega tri teksta): Dogaaji u Bugarskoj (1925), Maksim Gorki:
jedna godina revolucije (1919), Djetinjstvo (1919). Po politikom znaaju izdvaja se tekst posveen geografskom jugoistoku Elaborat o Albaniji
(1939), na kome su se lomili interesi Zapada (Italije). Dakle, u publicistici
Zapad potpuno dominira u odnosu na Istok (30 : 3).
Period
19111922.
19231924.
19251941.
Ukupno

Publicistika
(broj tekstova)
44
7
21
72

Zapad

Istok

Drugo

15
5
10
30

2
0
1
3

24
2
10
36

147

Branko Toovi

8. Publicistiki prostor je u zavisnosti od perioda razliito strukturisan.

Recimo, u jednom od tekstova Andri e dovesti u vezu dva bliska prostora
Bosnu (sjever) i Dalmaciju (jug). U prikazu San o gradu (1923) on kae:
Zamislite da se razderan, strm i otar bosanski pejza i hercegovaki kr
tanje i profinjuju na svom putu prema moru, dok se ne sloe u masivnu ali
finu i ozbiljnu liniju to je Sr.

U drugom je jo metaforiniji:
Jedne ponoi, ini mi se 17. ili 18. juna 1914, ja sam prvi put ugledao, s palube Viegrada Split, tj. jedan vijenac nemirnih svjetala za koji su mi rekli
da je to Split. Poslije toga sam proveo tu petnaest dana i ubrzo zavolio to
mjesto, gdje je Bosna dala moru svoju snagu a more Bosni svoju ljepotu
(Prvi dan u splitskoj tamnici, 1924).

9. Nauni prostor je najvie doao do izraaja u doktorskoj disertaciji

Razvoj duhovnog ivota u Bosni pod uticajem turske vladavine (Grac, 1924;
Andri 2010b). U njoj se na vie mjesta govori o odnosu Okcidenta i Orijenta. Civilizacijski Zapad se posebno pojavljuje u tumaenju katolianstva u
Bosni i Hercegovini. Andri ne jednom istie da je ono, a zajedno sa njim i
zapadna kultura, u Bosnu dovedeno uglavnom posredstvom maarskog
oruja. To je znailo politiku prevlasti tuinske, strane sile uz koju se, u
sluaju nude, dodue moglo za trenutak pristati, ali protiv koje se, kada se
ukae prilika, u svako doba mogla pozvati u pomo i neka druga tuinska
sila. Pri tome je postojala nesloga izmeu vladajuih klasa u Bosni i
zapadnih sila.
Nagla konverzija kraljeva i plemstva mogla je jedino da ubrza slom i da na
videlo iznese moralnu razrovanost i neslogu izmeu vladajuih klasa u Bosni
i zapadnih sila, na koje su se one u nevolji htele osloniti. Odluka kralja Stefana Tomaa da prihvati katoliku veru (1444) uveliko je obradovala papu. I
iz razvoja kasnijih dogaaja takoe se dalo predvideti dalje priklanjanje Zapadu (Andri 2010b: 226).

Time Andri objanjava zato su se kraljevi i vlastela, koji su ivjeli

potpuno na nain zapadnih aristokrata, mogli opredijeliti za ovu vjeroispovijest. S druge strane, dio stanovnitva koji je bio preao na islam samim tim
je bio upuen na knjievna djela na turskom (odnosno na arapskom i persijskom) jeziku i zato je iskljuen iz zapadne kulture. Andri zapaa da kod bosanske vlastele osjeanje pripadnosti velikoj celini hrianskog Zapada nije
bilo dovoljno razvijeno pa je tavie, svoje priklanjanje as nasrtljivcu sa
Istoka, as hrianskom Zapadu ona smatrala kao pitanje taktike u borbi za
ouvanje zemaljskog poseda i duhovne samostalnosti (Andri 2010b: 239).
148

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

Zapadna komponenta dolazi do izraaja i u analizi bogumilstva.

Andri na jednom mjestu pie kako je ono stvaralo zid izmeu Bosne i
Zapada, koji e islam jo vie osnaiti.
U neravnoj i veoma ogorenoj borbi protiv katolianstva, bogumilstvo je poelo da izmeu Bosne i zapadnog sveta podie onaj stenoviti zid koji e
islam potom vie proiriti i podii do takve moi da se i danas jo, premda se
odavno raspao, osea njegovo delovanje kao mrana linija razdvajanja koju
nije mogue prei bez napora i opasnosti. Otimajui se uporno podjarmljivanju sa Zapada, bogumilstvo je na kraju silom prilika zemlju odvelo pod
jaram Istoka (Andri 2010b: 237).

Za Andria je van svake sumnje da su istonjako porijeklo i snana

iskljuivost bogumilstva stali na put prodiranju zapadnjakih civilizatorskih
uticaja.
Samo na jednom mjestu Andri govori o drugom paru sjeveru i jugu.
Geografski poloaj i saobraajne prilike svakako da nisu ometali uticaj sa juga na sever, ukoliko ga moda nisu i ubrzavali (Andri 2010b: 224).

10. Epistolarni prostor gotovo da nema eksplicitno izraenih civilizacijskih strana svijeta i sve se svodi na geografske pojmove. U pismima se
uvijek navodi konkretna lokacija (odakle autor pie), a rijetki su primjeri
ukazivanja na bilo koju stranu svijeta, ako ne raunamo spominjanje vjetra
juga ili jugovine.
Poinje da me mui besanica; i to me plai, moda je to od jugovine. (Maribor, 21. februar 1915)

11. U analizi eksplikacije prostornih orijentira u Andrievim knjievnim, publicistikim, naunim i epistolarnim tekstovima iz ovog perioda (sa
dodatkom Na Drini uprije) dolazimo do zakljuka da nema izraene direktne
nominacije strana svijeta, to potvruje i podatak da smo nali svega 141
primjer. Najvie se spominje istok (i rijei sa tim korijenom) 57, slijedi
zapad 35, jug 28 (ne raunajui primjere koji se odnose na asopis Knjievni jug) i s(j)ever osam. Dvolani nazivi gotovo da se ne pojavljuju (dva
primjera za jugozapad, po jedan primjer za sjeverozapad i sjeveroistok i
nijedan za jugoistok). Odnos geografskog i civilizacijskog prostora je u prilog prvog (samo je kod zapada/Zapada korelacija 17 : 18).
Rijetki su sluajevi kada se navode sve strane svijeta.
Ovo pristanite samo je deo jedne uvale koja je deo veeg zatona, koji je u
Jadranskom moru, koje je i samo tek jedan zaliv Sredozemnog mora, koje je
opet samo mali deo... Tu mu se misao zbuni i poe da krui kao onaj limeni
Istok Zapad Sever Jug iznad njegove glave (Zanos i stradanja Tome
Galusa).

149

Branko Toovi

Postoji dosta sluajeva kada Andri daje strane svijeta u paru. U jednom moe da se radi o geografskim stranama svijeta, a u drugom o civilizacijskim.
A bori se za uboge ispae i rudine na zapadnoj ili za dva pusta ostrva u blatnom jezeru na istonoj granici (Njego kao tragini junak kosovske misli).
Ni sunce, ni mjesec nisu jednako nai kao vai, jer nai prozori ne gledaju
ni na istok ni na zapad nego u prazninu susjedskih prozora, beznadnih kao
to su i nai (Crveni listovi). On u historiji i narodnoj pesmi vidi tendenciju toga nunog zbliavanja naih istonih i zapadnih plemena koja kao
da tek ujedinjena mogu da daju trajnu i potpunu dravnu tvorevinu i kulturno
delo (Pero Slijepevi: Pomen Vladimiru Gainoviu).

Istok i Zapad se, izmeu ostalog, dovode u vezu kroz motiv mosta,
koji je jedan od najznaajnijih u Andrievom stvaralatvu.
I brzo i lako se pomirio sa milju da put preko mosta ne vodi vie u svet i da
most nije ono to je nekad bio: veza Istoka sa Zapadom (Na Drini uprija).
Veliki kameni most, koji je po zamisli i pobonoj odluci vezira iz Sokolovia trebalo da spaja, kao jedan od beouga imperije, dva dela carevine, i da
za bolju ljubav olakava prelaz od Zapada na Istok, i obrnuto, bio je sada
stvarno odseen i od Istoka i od Zapada i preputen sebi kao nasukani brodovi i naputene bogomolje (Na Drini uprija).

eljeznica dolazi takoe u kontekstu odnosa Istoka i Zapada.

eleznika veza sa Sarajevom umrtvila je, kao to smo videli, sve njegove
veze sa Zapadom, a sad je napreac prestala i veza sa Istokom (Na Drini
uprija).

Ali ova dva civilizacijska kruga javljaju se kod Andria i u formi

sukoba.
To nije bio samo sukob dveju vera, nacija i rasa, to je bio sudar dveju stihija,
Istoka i Zapada, a sudbina je naa htela da se ta borba uglavnom odigra na
naim teritorijama i da prepolovi i podvoji nau nacionalnu celinu svojim
krvavim zidom (Njego kao tragini junak kosovske misli).

Postoji i kompleksniji odnos.

Jo jedini izlaz vodi dalje na zapad i dublje u greh i stradanje i bolest, a puta
natrag na istok i kui nema i nikad vie milosti i nikad vie ednosti neznanja ni tiine nehtijenja i lepote mira (Pismo Vojmiru Durbeiu). O,
izgubljeni, lijepi slobodni ivote, tek malo na istok ili daleko na zapad, o
teko meni, na suhom ukletom prudu, sluajui tvoj daleki um (Ex Ponto).

12. Korijen istok- najee se realizuje u formi pridjeva istoni. U jednom sluaju to je oznaka geografske strane svijeta.
150

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

Janjiarski aga, sa oruanom pratnjom, vraao se za Carigrad, poto je po selima istone Bosne pokupio odreen broj hrianske dece za adami-oglan
(Na Drini uprija). Zatim je proveo godinu i po u raznim garnizonima
istone Bosne (Na Drini uprija). U istonoj Hercegovini izbio je tada otvoren ustanak u kom su ovog puta uestvovali pored Turaka i Srbi (Na Drini
uprija). I povrh svega toga imao je sreu da je upuen ne u istonu Hercegovinu, gde su borbe sa ustanicima bile zamorne, esto i vrlo opasne, nego
u kasabu na Drini, gde se sav posao sastojao u patroliranju i straarenju (Na
Drini uprija). Meu trajfkorima koji su se smenjivali na kapiji bio je
jedan mlad ovek, Rus iz istone Galicije, po imenu Gregor Fedun (Na Drini
uprija). Iz ove sobe je ona vodila prepisku sa svojom mnogobrojnom rodbinom Apfelmajera u Tarnovu, poudatim sestrama, poenjenom braom i
raznim rodicama i roacima, sve pukom jevrejskom sirotinjom iz istone
Galicije, rasturenom po Galiciji, Austriji i Maarskoj (Na Drini uprija).
Ide otar istoni vjetar i snosi prainu i dnevne otpatke sve na jednu stranu
(Ljubav u kasabi). Najvei je Gole, iljat, posve go vrh egzotinih linija,
iznad uma i svih bregova, gospodar istonog horizonta (Rzavski bregovi).
Sve to vrijeme nai su kopali s istone, zatiene, strane put uz Gole
(Rzavski bregovi). G. Donadini pie istonim dijalektom i smelou koja
esto zapanjuje, pa njegov literarni lik valja svakako zabeleiti kao simptom
budne intelektualne savesti u nas, kao izraz jedne energije za koju jo nije
stalno da li e se izgubiti u movari destruktivnog impfanja ili e krenuti
putevima dela i borbe (U. Donadini: Kamena s ramena). To je ta pruga
uskog koloseka koja se u novinskim lancima i zvaninoj prepisci zvala
istona eleznica (Na Drini uprija).

U drugom radi se o civilizacijskom istoku.

Njegoev san o harmoniji razbija se i lomi brutalno u susretu sa Zlom, a olienje zla u svetu to je veliko istono carstvo: Zla na svijetu vidjeh svakolika.
Sa najgorim hou da se borim (Njego kao tragini junak kosovske
misli). Za stalno je alegorino znaenje II. i III. glava Postanka, gdje se
govori o istonomu grijehu (Pjesma nad pjesmama).

Pridjev istonjaki nali smo samo na nekoliko mjesta.

Vaa ljubav prema svemu to je orijentalno samo je jedan savremeni izraz
vae volje za moi; za vas su istonjaki naini ivota i miljenja najue
vezani sa jednim drutvenim i pravnim poretkom koji je bio osnov vaeg
vjekovnog gospodstva (Na Drini uprija). I kad bi bilo po njima, kasaba bi
izgledala kao sve istonjake varoice (Na Drini uprija). Jer, ak i u ovoj
zabaenoj kasabi, gde je ivot u dve treine svojih pojava bio jo potpuno
istonjaki, ljudi su poeli da robuju brojkama i da veruju u statistiku (Na
Drini uprija). Tako sam imao prilike da posmatram iz blizine kako pokazuje krzna nekoj ugojenoj Grkinji, istonjakoj lepotici, koju prati omalen i
mnogo stariji mu (Jelena, ena koje nema).

151

Branko Toovi

Imenica istok je mnogo rjea od pridjeva istoni i koristi se kao geografski pojam.
A svi koji su iz Sarajeva putovali na istok, zaustavljali su se u hanu kraj
umrukane i ekali da se dogradi most i kako-tako oprave putevi (Put Alije
erzeleza). Posle nekoliko dana, opet jednog jutra, zau se sa istoka nov
zvuk, negde od Golea (Na Drini uprija). Svuda na ovom belom svetu
moe da se nae malo senke, koliko oveku treba da se prostre u molitvi;
svuda se zna gde je Istok; svuda ima malo vode koja je prela bar etrdeset
kamiaka i koja je, prema tome, ista za abdest (Smrt u Sinanovoj tekiji).
Da nije velikog kamenog mosta koji je najvanija taka na putu za Istok, nikad ne bi na tom mjestu i u takvim prilikama nastala varo (Ljubav u kasabi). Sa ovog obasjanog zida na kom on stoluje i dospeva, blii je najdalji
udesni grad na dalekom Istoku, sa svojim kulama, enama i podvizima,
nego ova aka prosutih kua na uu Drine i Rzava (Mila i Prelac) I u
krajevima gde se nedeljama ne vidi sunce ima i takvih verniku e srce
kazati gde je Istok prema kome se treba moliti (Smrt u Sinanovoj tekiji).

Manje ima primjera za Istok kao civilizacijski pojam.

U jednom od takvih trenutaka, on je doao na misao da bi se oslobodio te
nelagodnosti kad bi zbrisao onu skelu na dalekoj Drini, kod koje se beda i
svaka nezgoda kupe i taloe bez prestanka, time to bi premostio strme obale
i zlu vodu meu njima, sastavio dva kraja druma koji je tu prekinut, i tako
zauvek i sigurno vezao Bosnu sa Istokom, mesto svoga porekla sa mestima
svoga ivota (Na Drini uprija). Upravo, taj Istok, koji ga je i stvorio i koji
je do jue jo bio tu, istina podrman i naet, ali stalan i stvaran kao nebo i
zemlja, sad je iezao kao privienje, i sad most zaista ne vezuje drugo do
dva dela kasabe i ono dvadesetak sela sa jedne i sa druge strane Drine (Na
Drini uprija). Je li to bila mudra ena iz pria sa Istoka, ili siroto devoje
koje vas sretne u sumrak i drhtavim glasom pita gde je ta i ta ulica? (Prvi
dan u radosnom gradu).

13. Korijen zapad- dolazi u obliku imenice zapad i pridjeva zapadni, zapadnjaki. Imenica zapad se gotovo iskljuivo koristi u geografskom smislu.
Jo malo i kultura i politika postae u nas nepomirljivi pojmovi. Oi su
oteale ekajui sunce sa zapada, izgledajui svitanje odonud otkud nikom
nikad nije svanulo (A. G. Mato). Posmatrajui ga kako neprirodno
uzdignute glave, obasjan, gleda prema zapadu, njoj se inilo da i on to vri
neki obred kome ona ne moe da nasluti znaenje, a koji je ispunjava i onim
obinim strahom od svega to je vidila kod Veli-pae, baba-Anue, fra-Grge
ili Nevenke i, osim toga, jo i nekom naroitom bolnom radoznalou (Mara milosnica). Navrh breuljka bila je zelena ravnica okruena velikim i
rijetkim borovima, a otvorena prema zapadu (Put Alije erzeleza). Na
raskrenim strminama, prema zapadu, dre se ratrkana sela sa otrim napo-

152

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

rom, kao da su vjeno na poledici (Rzavski bregovi). Poto se oporavio,

putuje po Zapadu (Volt Vitmen (18191919)).

Pridjev zapadni takoe ima preteno geografsko znaenje.

Gledajui tu plahovitost i netolerantnost u prolosti i sadanjosti, g. Slijepevi zakljuuje: Mi moramo da naemo izlaza odavde i da se nauimo govoriti o idejama s blagosti!, a to pitanje reava g. Slijepevi tako da Srbi
zbog nje vie ne mogu ostati sami, nego se moraju stapati i amalgamisati sa
svojom zapadnom braom, ne bi li ublaili svoju violentnu narav (Pero
Slijepevi: Pomen Vladimiru Gainoviu). Prohladan vjetar, zadihan i
ozbiljan kao glasnik dolazi sa zapadnih brda, a onda prva kap i s njom prvi
suhi list (Ex Ponto). Na zapadnom nebu neko mrano crvenilo, koje ne sluti na dobro, stoji hladno i nepomino kao svedok da e sva ta krvnika rabota
unitavanja, razvejavanja i sapiranja biti tano izvrena (Jelena, ena koje
nema). Na zapadnom, otvorenom obronku je stajao plast sijena, ograen
plotom od evara i oupan i izgrizen sa strana, dokle su mogla goveda da
dohvate (Put Alije erzeleza). A zatim se cela zapadna strana neba
naglo stuti i smre, i kroz dnevnu zaparu dunu hladan vetar kao sa drugog
sveta (Veletovci).

Rjea je njegova civilizacijska odrednica.

Ceo saobraaj za ljude i robu, sa Sarajevom i preko njega sa ostalim zapadnim svetom, ostao je sada na desnoj obali Drine (Na Drini uprija). Kad bi
ostvarenja nacionalistikih tenja donosila i ostvarenje socijalne pravde,
onda u dravama Zapadne Evrope, koje su veinom ostvarile sve svoje nacionalne ideale i u tom pogledu zadovoljene, ne bi trebalo da bude vie ni
velikih socijalnih problema, ni pokreta ni sukoba (Na Drini uprija).

Pridjev zapadnjaki se koristi za oznaku civilizacijskog kruga.

U tom zapadnjakom ogledalu, stvorenom za rasko, radost i sujetu, umesto
svega toga Njego je ugledao, kao u groznoj viziji, vezirski kolac i strane
engele na travnikom gradu i svoju mladu vladiansku glavu, odseenu i
izloenu podsmehu i sramu, isto onako kao to su on i njegovi izlagali uz
radosno pukaranje protivnike glave na cetinjskoj kuli vie manastira (Njego kao tragini junak kosovske misli). Bio je visok, lep ovek krupna
oka, smela pogleda, orlovskog nosa, smee kose koja mu je padala do ramena, odeven gospodski, na zapadnjaki nain (Na Drini uprija).

Za razliku od istoka/Istoka i zapada/Zapada veoma je rijedak par sjever jug/Jug S(j)ever.

Uto bukne rat izmeu junih i severnih drava 1860. (Volt Vitmen). Putujem kuda hode Jugovi plani oblaci, Znam da me vode na sjever I
znam alosno da mi je Usano korjen na Jugu (Uj Dombovar). Naroi-

153

Branko Toovi

to bi volela da moe videti junu Italiju i severnu Afriku. (Prvi dan u radosnom gradu).

14. Imenica jug se koristi kao geografski pojam.

Nikad nisam voleo Jug; sad ga mrzim (Prvi dan u radosnom gradu).
etrdeset godina posle toga susreta on se iz svog malog Valjeva, u kom je
iveo kao starac i samac, oslukujui kroz novembarsku maglu kliktanje
dralova koji se sele na jug, seao vremena koje je nekad proveo u Italiji
(Ljuba Nenadovi o Njegou u Italiji). Najednom u visoko iznad sebe
kliktanje divljih gusaka koje se sele na jug (Zanos i stradanja Tome Galusa). To dralovi putuju na jug i dozivaju se kroz maglu (San bega Karia).

Ona se pojavljuje i u znaenju vjetar koji duva sa juga.

Danas je bio teak, oblaan dan, od osvita je duvao jug, topao, nemio vjetar
(Ex Ponto).

Rije jug/Jug ponekad ima civilizacijsku konotaciju.

A Jug mrtav usred mrtvih nada... (Carski soneti i Kosovski bouri).
(Raspee me sreta ovdje na svakom koraku Madona je rjea nego na jugu
u procesijama, crkvama, kapelama, domovima i zavodima, svagdje sam ga
susreo; izgleda da je simbol ove zemlje; i njene sudbine: razapeti Hristos u
agoniji, sa pet grdnih rana, okrunjen trnovom krunom i napojen octom (Na
Vavelu i Skalki). Svi ljudi s Juga pevaju (Prvi dan u radosnom gradu).
To kliktanje koje trai zemlju na jugu i taj prvi dodir sa tlom koje je kao njegovo rodno, ispunie ga potpuno, priguie svaki drugi pokret i misao, zanesoe ga (San bega Karia). Ko zna je li Hrvatska najmizernija zemlja u
Evropi, ali ja znam, da je Zagreb najbednije mesto u Hrvatskoj jer mi, mrki i
ozbiljni sinovi s juga, ne moemo da nagjemo smisla u ovom crvotonom i
alkoholinom gradu, gde masna jela uspavljuju duh i gde vino oi vara
(Andrieva pisma Vojmiru Durbeiu). Vrativi se s juga, ui drvodeljski zanat u svog oca i pomae mu u radu (Volt Vitmen (18191919)).

Pridjev juni se koristi u geografskom znaenju:

Ostavih stvari na ju. kolodvoru i odvezoh se u Petrinjsku ul. gdje mi Gospodin inovnik preporui da se odmah vozim dalje, onda se odvezoh opet na
juni kolodvor po stvari a otale na glavni (Andrieva pisma Evgeniji Gojmerac). I zato sam poeo da pomiljam na Junu Ameriku (Pismo iz
1920 godine). Ako mi tamo kao strancu dozvole lekarsku praksu, ostau u
Parizu; ako ne, idem zaista u Junu Ameriku (Pismo iz 1920 godine).
udno buenje, svjeinom i zelenilom, lii na jutra iz djetinjstva, kad nas je
budio juni vjetar i huk vode i snijega koji se topi od miline (Portugal, zelena zemlja). Poslednji odeljak Jugoslovenska akcija, tu je sve delovanje
naih u tuini od diplomatske akcije Jugoslovenskog odbora i dobrovolja-

154

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

kih legija, pa do poslednjeg potpornog drutva negde na afrikoj obali ili u

kom gradiu June Amerike (Prosveta: Almanah za godinu 1918). Naroito bi volela da moe videti junu Italiju i severnu Afriku (Prvi dan u radosnom gradu). Tako, posmatrano sa dna vidika, izgleda kao da iz irokih
lukova belog mosta tee i razliva se ne samo zelena Drina nego i ceo taj
upni i pitomi prostor, sa svim to je na njemu i junim nebom nad njim (Na
Drini uprija). Galus je zatim opisivao preimustva i lepote te nove nacionalne drave koja e oko Srbije kao Pijemonta okupiti sve June Slovene na
osnovu potpune plemenske ravnopravnosti, verske snoljivosti i graanske
jednakosti (Na Drini uprija).

I pridjev junjaki se koristi u geografskom znaenju:

Seo sam za isti sto za kojim smo sedeli sino i poruio jedno od onih junjakih pia koja su toliko uhlaena da izazivaju e, i koja u ustima ne daju
ono zadovoljstvo koje svojom jarkom bojom obeavaju (Razgovor sa Gojom). Sama priroda je kaznila june zemlje i njene stanovnike, osudivi ih
na veiti post, da celog veka jedu samo salatu i ribu, i to sve na zejtinu, i
davi im sivkaste pejzae od alosnih cipresa koje nose gorak i sitan plod, ili
pretencioznih pomorandi i junjakog cvea, koje ne mirie i ne veseli
(Prvi dan u radosnom gradu).

U publicistikim tekstovima i epistolama esto se spominje asopis

Knjievni jug, sa kojim je Andri saraivao i bio u njegovoj redakciji. To
glasilo se spominje:
a) pod punim nazivom: Knjievni jug
Knjievni jug (Pismo Gustavu Krklecu). Knjievni jug (Pismo Gustavu
Krklecu). Knjievni jug Zagreb, Gundulieva ul. 24. Telefon 23-59
(Pismo Borivoju Jevtiu). U odeljku Umetnost su jedna pripovetka Br.
Nuia, pesme A. antia (Na apostol pretampan iz Knjievnog Juga)
(Prosveta: Almanah za godinu 1918). Zamolio bih Vas za koju stvar za
Knjievni jug; odavno nije bilo Vaeg imena (Pismo Tugomiru Alaupoviu).

b) sa skraenim pridjevom: Knji. Jug ili K. Jug

ivim, naravno veoma skromno, jo od novca koga ste mi poslali i od platice
Knji. Juga (500 k. mjeseno) i nadam se da u izii s tim jo koji mjesec
(Pismo Tugomiru Alaupoviu). Ovih dana likvidiram posao sa K. Jugom, i ostajem bez ikakva zanimanja (Pismo Tugomiru Alaupoviu). U
Mladoj hrv. lirici, K. Jugu I. i II. god., enskom svijetu (ili kako se ve zove), Omladini etc. ima mojih stihova (Pismo Zdenki Markovi). Taj prvi
dio je tampan u poslednjem broju Knji. Juga pa prema njemu obavite
korekturu (Pismo Zdenki Markovi).

155

Branko Toovi

c) samo sa imenicom Jug

Cio taj ciklus je ve tampan u poslednjem broju Juga i prema onom se ravnajte (Pismo Zdenki Markovi). Ne zaboravite da uskoro moram donijeti
poljski ciklus u Jugu i ako uitate to zgodno zabiljeite da, kad se vratim,
prevedemo (Pismo Zdenki Markovi). Kako Vam se ini drugi broj
Juga? (Pismo Zdenki Markovi). Vau lijepu pjesmu u prozi Vam prilaem molei Vas da je prepiete i, ako je mogue, s jo kojom drugom u
drutvu, pod zajednikim naslovom tampate u Jugu (Pismo Zdenki Markovi). Trebalo bi svakako da neto date za Jug, Vama preputam ta i kako
(Pismo Zdenki Markovi). Ja polazim u Zagreb da konano prekinem s
urednitvom Juga, a onda u ekati u Zagrebu i uiniti prema Vaem savjetu
(Pismo Tugomiru Alaupoviu). Meutim sad radim kod Njive i Juga a
nastojau da skalupim i jednu novu knjiicu do jeseni, tako da ne oskudijevam niim, pa se nadam da e se, meutim, i u Jugoslaviji nai rada i hljeba i
za mene (Pismo Tugomiru Alaupoviu).

Na jednom mjesto pojavljuje se i asopis Slavenski Jug.

im se malo oporavim i smirim poslau koju malenkost za Slav. Jug
(Pismo Borivoju Jevtiu).

Imenica s(j)ever najmanje se koristi.

Putujem, ko to putovah Bezbroj puta u tekom snu, Crnim cestama na
sjever, A moji uvari kraj mene. ute i bdiju maevi (Ritmi bez sjaja).
Ve drugi dan je kako me Vode mom grobu na Sjever (Ritmi bez sjaja). Soba, okrenuta severu, hladna i sumrana (Na Drini uprija). A ta
ostaje meni koji, vrativi se sa Severa, postadoh stranac i u roenoj zemlji?
(Prvi dan u radosnom gradu).

15. Rijedak je i pridjev s(j)everni.

Ti su bregovi prastare formacije, sa solidnom bazom, bogate humusom, travom i umom, izloene pri dnu neznatnim erozijama a po vrhovima zbrijane
sjevernim vjetrom (Rzavski bregovi). Kroz mreu kanala i majstorsko
navodnjavanje Severne Italije, on je video moda svoju oskudnu zemlju koju
je trapio pod Majinama (Njegoev odnos prema kulturi). Oseajui da
revolucionarni zanos masa slabi, javlja se u severnoj Italiji, u agrarnim provincijama, gde je crveni teror zemljoradnikih liga uo najei, nagla reakcija (Faistika revolucija).

16. Dvolane (heterogene) oznake strana svijeta nisu este i daju se

iskljuivo u geografskom smislu. Za dvije meustrane (jugoistok i sjeverozapad) nismo nali nijedan primjer, dok se rije jugozapad, jugozapadni pojavljuje tri puta:

156

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

Iznad njih, celom jugozapadnom polovinom toga amfiteatra koji se otvara pogledu sa kapije, letnji oblaci koji neprestano menjaju boju (Na Drini uprija).
Njihova je ona najvea kua to se beli u strani, isturena ispod same glavice,
okrenuta ka jugozapadu, uvek okreena, sa krovom od pocrnele indre i sa
etrnaest damli pendera (Na Drini uprija). Sneg se topi u gudurama, reka
je brza a siva kao mutno staklo, vetar koji dolazi sa severozapada donosi dah
snega sa planina i prvih pupova iz doline (Na Drini uprija).

a sjeveroistoni jednom:
Velika seoska optina Straite, na severoistonoj strani doline, najblia je
kasabi (Na Drini uprija).

17. Analizu emo upotpuniti materijalom iz Znakova pored puta, zabiljeaka koje je Andri tokom itavog ivota vodio pa i u periodu koji razmatramo (19111941). U njima nalazimo vie razmiljanja o Istoku nego o
Zapadu. One su posveene ljudima, naravima, obiajima, gradovima, graevinama... Za Andria Orijent je divno udo i najvei uas, jer u njemu
grnica izmeu smrti i ivota nije jasno odreena, nego krivuda i treperi
(Znakovi pored puta, 352). Za paniju kae da je zemlja koju je otrovao
Istok svojim kultom sile i gospodovanja i zarazila Afrika svojim beznadenim nihilizmom sladostraa, krvi i lenjosti (Znakovi pored puta, 320). Na
jednom mjestu istie da dobro razumije ljude sa Istoka.
Ponekad mogu dobro da razumem ljude sa Istoka, njihova shvatanja i njihov
nain ivota. Tako mi se, na primer, ini da zloglasno istonjako beanje u
S u t r a nije bez osnova i nekog opravdanja. U najmanju ruku, da se moe
razumeti. S u t r a , to je mlai brat nestrpljivog, prodrljivog i nemirnog
trebera koji se zove Danas. (To je onaj bolji i oveniji brat.) Njegova privlanost i lepota je u tome to ono nije zavreno i to se moe menjati i oblikom i sadrinom, u svim vidovima i pravcima (Znakovi pored puta, 124).

On zapaa da ljudi sa tog podruja ive posredno.

Ljudi na Istoku. Oni posredno ive. Zaobilazno napreduju u ivotu, pri
emu, izgleda, nije ni vaan sam napredak koliko nain hoda, ono to se u
hodu kae, ili ime koje se daje predelima kroz koje se prolazi (Znakovi pored
puta, 495).

i da im je ivot suvie otkriven i javan:

Kod ljudi na Istoku, ivot tela, sa svim njegovim procesima suvie je otkriven i javan. Naprotiv, njihov duhovni ivot i njegove manifestacije isuvie
su povueni i maskirani (Znakovi pored puta, 529).

Andri se zaustavlja i na oronulosti graevina na Orijentu, koje prave

kontrast u odnosu na bate, cvijee i esme.
157

Branko Toovi

Teko je nai na Orijentu graevinu koja je cela lepa, ista, i kojoj se nita
ne bi moglo prigovoriti. Ali, s druge strane, ne postoji na Istoku graevina
koja, ma kako oronula i zaputena bila, nema bar pedalj zelene bate, ili
esmu ive vode, ili samo jednu jedinu saksiju sa paljivo negovanim cveem minuice ili rue mesearke. To mesto je dua te trone zgrade. Toga
graevine na Zapadu nemaju (Znakovi pored puta, 351). Uvek mi se vraa
pitanje: zato su javne zgrade na Istoku tako neprijatne i redovno zaputene?
U tim zemljama kao da su hoteli tako udeeni kako bi svaki koji u njima prenoi imao prilike da razmilja i doe do uverenja da je lepe i bolje sedeti u
svojoj varoici nego putovati po svetu i kako bi odlazei uzdahnuo: Ah, najlepa je svoja kuica, pa kakva bila da bila! (Znakovi pored puta, 357).

Pisac ponekad daje poreenje Istoka sa Zapadom:

Kad bi u zapadnoj Evropi sa ovoliko nebrige, neznanja i neizleive lenosti
zapustili jednu zgradu do ovog stepena, ona bi zaudarala kao le i trovala sve
oko sebe... (Znakovi pored puta, 352).

U Sarajevu, koje je veoma dobro poznavao, zapaa kontrast pozitivnog i negativnog.

Sarajevo. Orijentalska, gandijevska golotinja i zaputenost. Rasko u neoekivanim stvarima koje inae nigde i nikom nisu predmet raskoi. Najhladnija
i najzdravija voda na svetu. Najudnije kue, koje otkako su postale izgledaju ruevne i sklone padu, koje izgledaju nezdrave, a u kojima se ivi dugo i
prijatno kao malo gde. U govoru ljudi i ena karakteristini samoglasnici bez
boje i jasne granice, od kojih govor deaka i devojica izgleda kao nehajno
gukanje. Sve to zatrpano tiinom (Znakovi pored puta, 341).

Na jednom mjestu kae:

Na Istoku je zemlja jo presna, iva, sa svim svojim jo nesasuenim sokovima, snagama i otrovima (Znakovi pored puta, 353).

U razmiljanjima o hrabrosti Andri se prisjea istonjake poslovice

Hrabrost, to je strpljenje jednog trenutka, te dodaje:
Hrabrost je i manje i vie od toga. Hrabrost se ne ui, ne postizava i ne vri u
odreeno doba, na odreenom mestu. Hrabrost, to je pitanje kako se ko zaeo i kako je zakoraio u svet pod suncem (Znakovi pored puta, 106).

Andri tumai neke rijei orijentalnog porijekla, npr. imenicu alica,

kojom se naziva rana trenja u Mostaru, prema al (tur.-pers.) jarkocrven:
Ova zvuna re istonjakog porekla, a sa naim nastavkom, podsea na
neoekivanu veliku radost koja je jednog prolea, u predveerje, istrala
pred nas na seoski put, kad smo je najmanje oekivali (Znakovi pored puta,
604).

158

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

Treu stranu svijeta sjever Andri rijetko spominje, i to gotovo uvijek u geografskom smislu. On, recimo, govori o ivotu na krajnjem sjeveru.
Iznad severnog polutara, na krajnjem severu zemlje, ovek je prisiljen da
trai u sebi sve ono to ne nalazi na zemlji ili na nebu oko sebe (Znakovi pored puta, 153). Iznad polarnog kruga. Ostati tu. Kao smrt u obliku nekog
novog ivota (Znakovi pored puta, 153). Grad, daleko na Severu. Nigde
ovakva studena, netraena samoa nije dobra ni prijatna, ali biti sam u tom
gradu, u nedelju posle podne nekog zimskog dana, teka je stvar zaista (Znakovi pored puta, 498). Velika studen ledenih predela na dalekom Severu,
teka i muna kao jezik koji ne razumete (Znakovi pored puta, 561).

Motiv sjevera nalazimo i u Andrievim opisima zimske Opatije.

Opatija, meseca februara. Stari ljudi i ene, koji nisu odavde, nego su se preselili ovamo sa Severa da bi poveali broj sunanih sati u svom danu, da bi
izleili ili bar zaustavili astmu, teku neurasteniju ili ko zna kakvu drugu bolest, da bi tako mogli da produe vek ili bar u miru provedu kraj ivota. Sa
kaljaama na nogama i smenim eirima na glavi, sa obaveznim kiobranom pod mikom, u zimskim kaputima staromodnog kroja koji su izgubili
sposobnost da greju prestarela tela (Znakovi pored puta, 399).

Rijei koje se odnose na jug se jo manje pojavljuje.

Ovi junjaci svojim neodmerenim i nepametnim prianjem umanjuju lepotu i
stvarnu veliinu ovih predela, i sve svode na malu i smenu meru svoje hipertrofirane a nejake linosti. teta to ne umeju da ute, kad im je sudbina
dala da se u ovakvoj lepoti raaju i u njoj ive (Znakovi pored puta, 447).
Sve to, pred vee, na kastiljanskom nebu koje ima neku tamniju i neniju
modrinu nego nebo ostalih junih zemalja, i sa mladim mesecom koji je ovde
naroito svean i tajanstven, kao simbol (Znakovi pored puta, 565).

18. Na kraju da navedemo i koliko se strane svijeta spominju u razgovoru Iva Andria sa Ljubom Jandriem (Jandri 1982). to se tie Istoka,
Jandri izdvaja u Andrievom odnosu prema zaviaju stav koji se podudara
sa istonjakom mudrou: ovjek je duan svome zaviaju.
Zatim razgovor, kako to u Andria esto biva, lako nalazi put ka Bosni.
Bosna, kojoj se vraao i u razgovoru (koliko i u djelu, bila mu je duhovno
pribjeite. To nije bilo uvjetovano samo porijeklom (ovjek je duan svome zaviaju volio je esto da navodi ovu istonjaku misao) nego i onom
vrstom uzajamne odanosti i duhovnog proimanja to prelazi u obavezu i rijeenost da slue jedno drugom (Jandri 1982: 48).

Vlastite strahove i strepnje, koje sam priznaje, Andri je povezivao

(uz rije verovatno) sa uticajem Istoka.
159

Branko Toovi

Kau: kad bi Ivo Andri u pustinji naiao na raskre odakle se odvajaju

dva puta, jedan za optimizam, drugi za pesimizam, sasvim je sigurno da bi
on okrenuo u pesimizam! To, bogme, i nije neka anegdota, to je glupost.
Ja ne naginjem k pesimizmu, ja samo u ponekim stvarima otkrivam strah i
strepnju, ja, dakle, raunam i na nalije. To je kod mene, verovatno, uticaj
Istoka... (Jandri 1982: 358).

Pa i odbojnost prema slikanju Andri (uz ponovljeno verovatno) objanjava istim uticajem.
Pa sve da je i tako, zato ne volite da vas fotografiu? To je verovatno
kod mene uticaj Istoka (Jandri 1982: 225).

Andri navodi i sluaj iz sarajevskih mladalakih dana kada je zajedno

sa drugim gimnazijalcima odlazio na Kozju upriju da gleda kako se oprataju ili dotiu dva sveta: istok i bosanski alajet.
Nikad neu zaboraviti one veeri kad smo se sputali prema Kozjoj upriji i
posmatrali kako se dole, u eheru pale prve akamske lampe. Na upriju se
izlazilo u sretanje pred one koji su se vraali iz Carigrada, a ispraali oni koji
su tamo odlazili. Tu se puilo n ibuk i pilo erbe ,,za pohodnju. Mi mladi gimnazisti, eljni romantinih izleta, obino bismo peice dolazili do uprije gde je uvek bilo ivo i prometno. Tu smo, puni mladikog zanosa, gledali kako se oprataju ili dotiu dva sveta: istok i bosanski alajet (Jandri
1982: 197).

Pisac je tvrdio da se putujui Evropom Istok tek moe sresti u Sarajevu.

Kad god sam na Baariji kae Andri ini mi se kao da sam u Carigradu. Jer ovek moe da proe celu Evropu, ali Istok e da sretne tek u Sarajevu. Zato ovaj objekat treba da bude briljivo uvan i obnavljan (Jandri
1982: 222223).

Andri zapaa jednu bitnu osobinu drevnog istoka kult mrtvih.

Kult mrtvih nije nigde tako prisutan kao u ovoj zemlji drevnog istoka; jednu
treinu ivota Kinez posveuje mrtvima (Jandri 1982: 260).

U razgovoru sa Ljubom Jandriem pisac nalazi vrlo lijepe rijei za

Istok, ime negira nastojanja predstavnika savremenog knjievnog politikanstva usmjerenog na dokazivanje da Andri nije volio ni muslimane/Muslimane, ni islam, ni Istok.
Moda u meni prevladava konzervativan ovek, ali ja bih sada u obnovljenom Moria hanu silno eleo da vidim konagdije, staru avliju, magaze,
tle, konje i ormu, drugim reima: sav onaj bletavi ivot lepog Istoka (Jandri 1982: 271).

160

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

to se tie Zapada, Andri ne nalazi povoljne rijei za njegov uticaj na

staro Sarajevo u vrijeme kada je razgovor voen. Posebnu mu se nisu sviali
novi, moderni nazivi kafia koji, po njegovom miljenju, nisu imali nikakve
veze sa Bosnom.
Meutim, ima neto to mi danas u starom delu Sarajeva, na Baariji, vie
nego smeta, a to su kafii. Oni iz dana u dan niu, bez reda i ukusa, uz to
jo na boju veresiju. To je uticaj koji nam je doao sa zapada ... na zapadu
oni imaju bar nekog stila, a ovi nai ni to. Pa ta njihova kojekakva imena, pa
to nema veze s Bosnom. Uopte uzev, brojna imena dananjih kafia i muzikih rok-grupa posve se udaljuju od naeg jezika i narodne tradicije. Oni se
ve i u samom imenu izvitoperuju, a da ne govorimo o sadraju, o nedostatku ukusa i lepote, o veoma loem uticaju na mlade. Moda sam ja star ovek
pa ne shvatam neke stvari... (Jandri 1982: 223).

Piscu posebno smeta ki koji dolazi sa Zapada, prije svega u muzici liene ljepote, melodinosti i sadraja, to moe zadati teak udarac naoj
kulturi, ali se nada da e ta poplava sa zapada ipak proi.
Meni se, meutim, sve ini da kod nas u dananje vreme kia ima najvie u
muzici. To je da bog sauva. Dve su stvari tu vrlo opasne: prvo, to je uticaj
koji se prenosi sa zapada i koji se, na alost, nee zadrati samo na muzici,
ve e, malo-pomalo, zagospodariti celim podrujem duha i utisnue lo
peat na omladinu; i drugo, ta muzika je liena lepote, melodinosti, sadraja, jednom reju: svega. [...] To je najobinija dernjava, zavijanje, teror nad
instrumentima, ta li. Mnoge od ovih nazovi pesama niu preko noi, ali preko noi, hvala bogu, i padaju u zaborav [...] Pa jeste li, molim vas, videli te
sastave? Svaki se od njih utrkuje u neukusu, a vulgarnost je prisutna svugde.
Televizija im irom otvorila vrata, a i kako ne bi, jer ona za druge stvari i
ne zna. To e, bojim se, zadati teak udarac naoj kulturi. Ja se, na sreu,
nadam da e poplava sa zapada brzo proi i da e naa omladina svoj melos
stvarati na izvorima koji postoje kod nas (Jandri 1982: 355).

Andri takoe ukazuje na konflikt zapadne preciznosti i bosanske tanosti, te navodi sljedei sluaj.
Austrijanci nastavi veselije nikako nisu mogli da se naviknu na bosansku
netanost; to je bilo prelo u naviku i postalo neka vrsta domaeg adeta. Ljudi su govorili: obaviemo taj i taj posao, tako, u est-sedam sati. Austrijanac
bi se poeo nervirati govorei: boga mu, je li u est ili sedam sati? Seam se jo iz detinjstva jednog takvog dogaaja o kome se dugo govorilo u
varoi. Zapovednik austrijske vojske Viegrad je u to doba bio poznata kasarna i granini grad izmeu Bosne i Srbije rekao je jednom viegradskom
trgovcu: ,,Vi ne znate za tanost! Ja u vam sada pokazati ta je to zapadna
preciznost i tanost u vremenu: poslau svoga posilnog na onu stranu uprije
da mi kupi cigarete; do tamo mu treba est, a otud jo est minuta u trinaes-

161

Branko Toovi

tom minutu on e tano biti ovde i doneti cigarete. I zaista bi tako! Sad e
trgovac zapovedniku: Videete vi ta je naa, bosanska tanost! Ja u momka poslati u Ibrahimov duan da mi donese soli i on e tano za deset dekika
biti ovde. I zbilja, momak je posle deset minuta pokucao na vrata. Jesi li
donio? pita ga gazda. k, moj efendija! Nikako da naem nanule, odgovori momak (Jandri 1982: 205).

Pisac poredi Zapad i Bosnu na izdavakom planu, tanije u nekorektnom odnosu prema autorima.
Nije dobro to su pisci uvek nakostreeni na izdavae. Moji ugovori pretrpani su klauzulama: autor je duan ovo, te duan ono. Pa dokle u ja biti
duan? Nikome ja nisam nita duan. Znam ja: i zapadni izdava uzeo bi mi
duu da moe, ali u njegovim ugovorima sve ispadne nekako utivo, i ne
izlazi da sam ba toliko duan (Jandri 1982: 402).

O Jugu/jugu malo ima Andrievih izjava, ali je jedna posebno interesantna da je on sam po sebi rasko.
Kad smo bili nasred starog mostarskog mosta, Andri se nasloni na kamenu
ogradu i zagleda u Neretvu. Neretva je prava blagodat za Mostar, ba kao i
Nil za Egipat. Navukao je kaket na elo i dugo posmatrao rijeku i njene
obale, pune pilja i stijenja neobinog oblika, prema kojima se sputaju kameni masivi brda, tu i tamo pokriveni niskim rastinjem. A nad svim to je
priroda dala ovjeku i to je on stvorio, borei se i otimajui od nje dram po
dram, treperi nadmona svjetlost koja okolini daje zauujuu vedrinu. Jug
je sam po sebi rasko. Na njegovom tlu ne moe biti fakir fukare, to bi
rekli stari Bosanci, onakve kakva se nekad mogla sresti u zapadnim i severnim krajevima zemlje. Ovde se i u siromatvu vedrije pati i misli neka svetlija misao (Jandri 1982: 295).

Rijetko je takoe dovoenje u vezu domaeg prostora sa onim na Sjeveru, kao to je Holandija.
Nemojte propustiti priliku da vidite i poldere tek otete od mora; po tome je
Holandija uvena u svetu: za ljudsko oko, prosto je neverovatan taj oblik prisvajanja mora. Rei u vam da je Stevan Sremac predavao acima geografiju
i da je voleo da govori o Holandiji. Objanjavajui im upornost stanovnika
ove severnoevropske zemlje u nastojanju da more potine svojim potrebama,
on je u ali govorio: Eto, vidite kakvi su Holanani. A da su Srbi kojim sluajem bili na njihovom mestu, oni bi pre dobili krge, nego to bi bilo ta
oteli od mora (Jandri 1982: 253).

19. U izvrenoj analizu dolazimo do nekoliko osnovnih zakljuaka.

Andriev ivotni i stvaralaki prostor ima dvije dimenzije: geografsku i civilizacijsku. U geografskoj nalaze se i kreu Andri i njegovi junaci. Civilizacijska dimenzija obuhvata krug iz koga dolaze pisac i njegovi junaci, u
162

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

kome se oni nalaze, u koji ulaze i kojim su ozraeni, indoktrinirani, determinisani. U Andrievom stvaralakom prostoru bitno je razlikovati dvije vrste
nominacije eksplicitnu i implicitnu. Eksplicitna se javlja u obliku upotrebe odreenih rijei za oznaku pojedinih strana svijeta i jednako se odnosi na
geografsku i civilizacijsku dimenziju. Implicitna nominacija ne ukazuje tano o kojoj se strani svijeta radi, ali se iz konteksta doznaje. Andrievo ivotno i stvaralako ishodite je trougao SarajevoViegradTravnik. Pisac
je najvie vremena proveo na (a) civilizacijskom Zapadu i geografskom zapadu, te (b) geografskom sjeverozapadu. U njegovom knjievnoumjetnikom prostoru se mijeaju, ukrtaju i proimaju homogene, jednolane
strane svijeta (istok, zapad, sjever, jug) i heterogene, dvolane (sjeverozapad, sjeveroistok, jugozapad, jugoistok). Od 47 pripovjedaka nastalih u tridesetogodinjem periodu od 1911. do 1941. ak 30 se odnosi na Bosnu. U
devet pripovjedaka postoji nulta prostorna lokacija i uopteni prostor
zatvor, konzulat, mlin, mala kneevina, rijeka. Ako se umjetniki prostor
posmatra anrovski, zapaa se otra polarizacija izmeu lirskog i epskog
opusa. Lirika je mnogo manje orijentisana na bilo kakav konkretan prostor,
ime se i pojam strana svijeta relativizuje. Tamniki krug odlikuje vie
opteljudska dimenzija nego geografska: pjesnik ne govori o osobenosti
konkretne lokalne kaznionice, ve uopte o teini zatvorenikih dana. Istok
je u njegovim djelima dvostruke prirode: a) uvezeni, implementirani, presaeni u/na piev zaviaj (Bosnu) i b) netransponovani, bosanski. Oni e se
pojaviti gotovo na slian nain u njegovim pripovijetkama, u kojima je turski prostor orijentir za bosanski prostor. to se tie Zapada, on je periferan u
lirici i poeziji u prozi. U romanima mnogo je vie zastupljen, prije svega u
Travnikoj hronici, u kojoj se snano sudara sa Istokom. Postoji velik broj
novela u kojima ovjek sa Zapada dolazi u konflikt sa Istokom transponiranim u Bosnu. Ako je u analiziranom knjievnoumjetnikom korpusu Zapad
slabo ili simbolino predstavljen, on u publicistikom vie dolazi do izraaja. Nauni prostor je prezentovan doktorskom disertacijom Razvoj duhovnog
ivota u Bosni pod uticajem turske vladavine. U njoj se na vie mjesta govori o odnosu Okcidenta i Orijenta. Civilizacijski Zapad se posebno pojavljuje
u tumaenju pojave katolianstva u Bosni i Hercegovini. Zapadna komponenta dolazi do izraaja i u analizi bogumilstva. Epistolarni prostor gotovo
da nema eksplicitno izraenih civilizacijskih strana svijeta i sve se svodi na
geografske pojmove. U pismima se uvijek navodi konkretna lokacija (odakle autor pie), a rijetki su primjeri ukazivanja na bilo koju stranu svijeta. U
Andrievim knjievnim, publicistikim, naunim i epistolarnim tekstovima
nema izraene direktne nominacije strana svijeta. U Znakovima pored puta
nalazimo vie razmiljanja o Istoku nego o Zapadu. Sjever Andri rijetko
163

Branko Toovi

spominje, i to gotovo uvijek u geografskom smislu. Rijei koje se odnose na

jug se jo manje pojavljuju. I u razgovoru Iva Andria sa Ljubom Jandriem
slina je situacija.

LITERATURA
Andri 1981/16: Andri, Ivo. Znakovi pored puta: In: Andri, Ivo. Sabrana dela, dopunjeno izdanje, knj. 16 / Urednik Vuk Krnjevi. Priredili:
Vera Stoji, Petar Dai, Muharem Pervi, Radovan Vukovi. Beograd
Zagreb Sarajevo Ljubljana, Skopje Titograd: Prosveta Mladost
Svjetlost Dravana zaloba Slovenije Misla Pobjeda. 629 s.
Andri 2010: Andri, Ivo. Beogradske prie. Beograd: Laguna.
240 s.
Andri 2010b: Andri, Ivo. Razvoj duhovnog ivota u Bosni pod uticajem turske vladavine [Doktorska dicertacija]. In: Toovi, Branko
(Hg./Ur.). Das Grazer Opus von Ivo Andri (19231924) / Graki opus Iva
Andria (19231924). Graz/Grac Beograd: Institut fr Slawistik der
Karl-Franzens-Universitt Graz Beogradska knjiga. S. 215363. [Andri-Intiative: Ivo Andri im europischen Kontext - Ivo Andri u evropskom
kontekstu]
Andri 2011: Andri, Ivo. Sarajevske prie. Beograd: Laguna. 383 s.
Durakovi 1999 [1997]: Durakovi, Esad. Andrievo djelo u tokovima
ideologije evrocentrizma. In: Sveske Zadubine Ive Andria. Beograd.
Br. 15. S. 245257. [Prvi put: Znakovi vremena kraj stoljea. Sarajevo: Institut Ibu Sina 1997, br. 2, s. 97108. Tekst objavljen i u: Maglajli, Muniv (gl. ur.). Andri i Bonjaci. Tuzla: Preporod, 2000. S. 192
206]
Francikovi 2011: Francikovi, Dragana. Dodir Istoka i Zapada u
Andrievom delu. In: Toovi, Branko (Hg./Ur.). Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andri (18921922) / Austrougarski period u ivotu i djelu Iva Andria (18921922). Graz Beograd: Institut fr Slawistik der Karl-Franzens-Universitt Graz Beogradska knjiga. S. 147153.
Imanentan www: http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id= 130&Itemid=58. Stanje 7. decembra 2011.
Jandri 19822: Jandri Ljubo. Sa Ivom Andriem. Sarajevo: Veselin
Maslea. 461 s.
Kluge 1997: Kluge, Rolf-Diter. Delo Ive Andria sa zapadnog gledita
(sa posebnim osvrtom na lirsko stvaralatvo). In: Sveske Zadubine Ive
Andria. Beograd. Br. 13. S. 7389.
164

Strane svijeta u Andrievom ivotu i stvaralatvu

Koljevi 1979: Koljevi, Svetozar. Andriev Vavilon: Dijalog civilizacija u Andrievom umetnikom svetu. In: Isakovi, Antonije (ur.).
Zbornik radova o Ivi Andriu. Beograd: SANU, Posebna izdanja knj. DV,
Odeljenje jezika i knjievnosti, knj. 30. S. 1332.
Lazarevi 2010: Lazarevi, Predrag. Andri o Bosni. Banja Luka:
Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske. 214 s.
Sekuli 1962 [1923]: Sekuli, Isidora. Istok u pripovetkama Iva
Andria. In: Dai, Petar (prire.). Kritiari o Andriu. Beograd: Nolit.
S. 5770. [Prvi put: Srpski knjievni glasnik, Beograd, 1923, knj. X]
Selimovi 1979: Selimovi, Mea. Izmeu Istoka i Zapada. In: Isakovi, Antonije (ur.). Zbornik radova o Ivi Andriu. Beograd: SANU, Posebna izdanja knj. DV, Odeljenje jezika i knjievnosti, knj. 30. S. 311.
Toovi 2010: Toovi, Branko (Hg./Ur.). Das Grazer Opus von Ivo
Andri (19231924) / Graki opus Iva Andria (19231924). Graz/Grac
Beograd: Institut fr Slawistik der Karl-Franzens-Universitt Graz Beogradska knjiga. 535 s. [Andri-Intiative: Ivo Andri im europischen Kontext Ivo Andri u evropskom kontekstu]
Toovi 2011a: Toovi, Branko (Hg./Ur.). Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andri (18921922) / Austrougarski period u ivotu i djelu Iva Andria (18921922) / Graz Beograd: Institut fr Slawistik der Karl-Franzens-Universitt Graz Beogradska knjiga. 4 761 s.
[Andri-Intiative: Ivo Andri im europischen Kontext - Ivo Andri u evropskom kontekstu]
Toovi 2011b: Toovi, Branko. Austrougarski period ivota i stvaralatva Iva Andria (18921922). In: Toovi, Branko (ur./Hg.). Ivo Andri:
Graz sterreich Europa (Grac Austrija Evropa). Graz Beograd:
Institut fr Slawistik der Karl-Franzens-Universitt Graz Beogradska knjiga. S. 4768. [Andri-Initiative: Ivo Andri im europischen Kontext
Ivo Andri u evropskom kontekstu]

165

Branko Toovi

Branko Toovi
WELTGEGENDEN IN LEBEN UND SCHAFFEN VON IVO ANDRI
Zusammenfassung
Der Aufsatz besteht aus vier Teilen. Im ersten wird eine konzeptuelle und
kategoriale Differenzierung zwischen dem Lebens- und dem Schaffensraum durchgefhrt. Im zweiten grenzt der Autor die geographischen und zivilisatorischen
Weltgegenden ab. Im dritten erfolgt eine Behandlung der Fragen, (a) wie sehr
Andris Lebensraum fr seinen Schaffensraum wichtig ist, (b) ob zwischen diesen
beiden Rume eine Harmonie oder Disharmonie herrscht und (c) wie Andris
Lebens- und Schaffenskomponente auf der geographischen und zivilisatorischen
Ebene wahrgenommen werden. Im vierten Teil bilden Weltgegenden in Andris
literarischen, publizistischen, wissenschaftlichen und epistolarischen Texten den
Gegenstand der Analyse.

166

enski likovi u delu Ive Andria izmeu istoka i zapada

WOMEN IN THE WRITINGS OF IVO ANDRI

BETWEEN EAST AND WEST
Toni Liversage
bstratcs: In my work The Women in the writings of
IvoAndric (enski likovi u delu Ive Andria, Svesk
Zadubine Ive Andria 22/2005) I looked at the women figures
described in Andrics short stories and novels.
His short stories taking place in the 19th century in
Bosnia belong to the orient as Isidora Sekuli has written in her
essay The orient in the short stories of Ivo Andri. The
women in these stories form a part of the legend and the poetic
dream, but when we come nearer to our time the picture of the
women changes the short stories often take place in Belgrade
or abroad, and the women described are less mysterious and
more prosaic described, as for instance Rajka in The women from
Sarajevo (Gospoica) or Lottika in The Bridge over Drina.
So when you look at the writings of Ivo Andri when it
comes to his description of women, you can talk of descriptions moving from east to west.
Key words: women, Bosnia, Nobel Prize, Mihajlo
Lali, Isidora Sekuli, University of Copenhagen.

I am going to talk about enski likovi u delu Ive Andria izmeu

istoka i zapada, but before I come to that, I want to speak a bit about my
acquaintance with Ivo Andri and our correspondence in connection with
my translation of his works.
From 1957 to 1959, I studied what was at that time called SerboCroatian at the University in Belgrade. During that period, I met Ivo Andri
for the first time through a Danish woman who was married to a Serbian
painter. I still remember coming into his flat in the centre of Belgrade where
he received us, very friendly but also a little reserved. That flat is today a
museum dedicated to Andri.
I returned to Denmark in 1959, and in the winter of 1960, a publishing
house asked me if I could translate a novel by Ivo Andri called Na Drini
uprija.
The publisher had namely heard that Andri might be awarded the
Nobel Prize for literature that year. I had never read the book, but it im167

Toni Liversage

pressed me very much, so I agreed and signed a contract in April that I

would be ready with the translation in October!
Today, I cant understand how I dared to do that it was my first translation, and it was not an easy book to translate. So, when in October I heard
on the radio that they were about to disclose who had won the Nobel Prize for
literature, I prayed silently that it was not Andri, because the translation was
nowhere near finished. I didnt dare imagine how the publishing house would
react, if Andri had won. Fortunately for me, he didnt.
But the following year, in 1961, when he did receive the prize, the
translation was finished, and the book was printed and very positively received by the critics.
I met Andri for the second time in 1963, two years after he had won
the Nobel Prize. My husband and I were on a tour through Yugoslavia and
travelled from Zagreb to Bosnia through Travnik to Viegrad, where I saw
the bridge over Drina for the first time. We then continued to Montenegro
and arrived in Cetinje, where we found a hotel room.
At the hotel, they told us that a reception was just now being held for
the writer Mihajlo Lali, who had just received the Njego Prize. I didnt
know Lali at that time, but later I translated his book Lelejska gora. Although we hadnt been invited, I thought that as a translator of Yugoslavian
literature it would be all right for us to join the reception, and in we went.
We found a lot of people we didnt know standing around talking.
Suddenly, I discovered Andri sitting alone in a corner. Since he was the
only person I knew, I went straight over to greet him and introduced my
husband. Andri seemed rather pleased and helped us get something to eat
and drink. Later, we visited him in Herceg Novi, where he stayed during the
summer with his wife.
I finished my exams at Copenhagen University in 1965, and the title
of my thesis was enski likovi u delu Ive Andria. It has later been published in Sveske (2005), the periodical issued by the Ivo Andri Endowment
in Belgrade.
On the basis of the thesis, I later edited a collection of short stories by
Andri that took place in Bosnia, with women as the central characters. In
connection with this translation, I corresponded with him to ask his help in
understanding some of the words and expressions. He was really very helpful, always answered me very quickly and thoroughly and even sometimes
made a little drawing, so that I could better understand what he meant. This
correspondence is also published in Sveske (2001).
My last letter from Ivo Andri is from 1973, two years before he died.
I contacted him again because I was to lecture on Na Drini uprija at a
168

enski likovi u delu Ive Andria izmeu istoka i zapada

course at the University of Copenhagen, and I wanted to know if he could

recommend some newer literature. As usual, he answered at once with some
useful information.

***
And now to the subject enski likovi u delu Ive Andria izmeu
istoka i zapada.
In my work, enski likovi u delu Ive Andria, I examined the
women figures described in Andris short stories and novels.
The stories that take place in the 19th century in Bosnia belong to the
Orient, as Isidora Sekuli has written in her essay Istok u pripovetkama Iva
Andria. The women in these stories form a part of a legend and poetic
dream, but as we approach our own time, the picture presented of the
women changes. These later stories often take place in Belgrade or abroad,
and the women figures are less mysterious and more prosaically described
for example, Rajka in Gospoica and Lottika in Na Drini uprija.
Therefore, the descriptions of women in the writings of Ivo Andri
can really be said to move from East to West.

***
Ivo Andri seriously began his work as an author in 1918 with the
publication of Ex Ponto, a small collection of lyrical prose fragments. Already here, in his first publication, we meet several of the ideas that surface
again in his later stories and novels.
Women play a central role throughout Ivo Andris work. The following quotations from Ex Ponto also foreshadow this later development:
ene, vaa sjena lei na uspavanoj elji asketa i besanoj udnji razvratnika.
Da svedemo sve misli i tenje ovoga svijeta na njihove prvotne smjerove i
istinske motive, ja mislim da bi ih vea polovica stala u toplo duplje vaeg
pazuha.

And also:
ene, u oima vaim sja ulomak jednog ljepeg neba koje je sjalo nad
srenijim stvorovima no to smo mi i za neke strahovite kataklizme prslo u
parad.

169

Toni Liversage

1878 is an important year for Bosnia-Hercegovina, because the Austrian invasion was the start of a new era for better or for worse. And this
year can also be used as a dividing line for Andris stories, since most of
those that happen before 1878 are set in Bosnia and thus belong to the oriental group, whereas those that happen later, closer to our own time, are set
either in Belgrade or foreign countries.
In the following are some examples from Andris early stories, which
are mostly set in Bosnia; they are followed by examples from his later work,
the novels, Na Drini uprija and Gospoica, which were both written during
World War II.
In two af Andris earliest stories, Put Alije erzeleza (1920) and
orkan i vabica, women are depicted as an unattainable vision. Among
them is the Venetian woman, who erzelez only sees for a moment, but
who immediately makes his heart burst into flames.
Here, for the first time, Andri presents one of the foreign women who
come from outside. Such women appear in several of his later stories, where
they also set fire to the emotions for example, the fiery gypsy girl, Zemka,
who makes erzelez forget everything. Also in orkan i vabica, we are
presented with the same theme the man, his vision of woman, and the impossibility of attainment.
But it is not only orkan who surrenders himself utterly to his obsession with this dream woman, the tightrope dancer, who sways high over his
head on the outstretched wire with a green parasol in her hand. Most of the
towns men become possessed by the mass hysteria caused by this woman
strangers disruptive appearance in their small, isolated and apparently stable society.
The same is true of one of Andris most important stories, Anikina
vremena, in which Anika, in contrast with the tightrope dancer, who is a
distant vision, represents a dangerous demonic force. Anika is a woman
with power over emotions, and although she is not a foreigner in any literal
sense as for example the Venetian woman and the tightrope dancer she
is also a stranger. Her mother has come from outside, and to further stress
that Anika is a foreign element in the little town, Andri writes:
U kasabi, gde ljudi i ene lie jedno na drugo kao ovca na ovcu, desi se tako
da sluaj nanese po jedno dete, kao vetar seme, koje se izmetne, pa stri iz
reda i izaziva nesree i zabune, dok se i njemu ne podseku kolena i tako ne
povrati stari red u varoi.

That is what happens in Anikina vremena. And like several others of

Andris women figures, Anika is in transition from child to adult; she is
described in this way:
170

enski likovi u delu Ive Andria izmeu istoka i zapada

Tako je ivela Krnojeleva erka, sva obuzeta mislima o sebi, utljiva,

ranoduna prema svima, i bivala svakim danom sve krupnija i lejpa.

And it is this beautiful body that gradually threatens to completely disrupt the kasaba, until suddenly after her tragic death the old order is restored:
Posle onakvog nereda i rasula, izgledala je neverovatna brzina s kojom se
sve u kasabi vraalo u stari red.

Compared to the women in Andris early Bosnian stories, which in

many ways stand in a dreamlike light, women types like Lottika and the
business woman Rajka, in the later works, are realistically described.
Throughout their lives, they have both been involved in quite masculine
occupations especially as seen from the perspective of the past. The masculine element is emphasized several times in the descriptions of the two
women. Lotika is a woman who cleverly and determinedly manages a hotel
in Sarajevo: ...ali stvarni gazda i dua bila je Calerova svastika Lotika,
mlada, savreno lepa ena, udovica, slobodnog jezika i muke odreitosti.
Rajka is described as possessing manly fortitude. However, the
similarity between these two women ends here. Rajkas determination to use
all her powers to develop her economic acumen is basically neurotic.
Having lost everything and then become obsessed only with saving money,
Rajka is described by Andri as almost a clinical case. Lottika, on the other
hand, uses all her abilities to keep her large and widespread family afloat. In
contrast with his two other novels, Na Drini uprija and Travnika hronika,
Gospoica seems a strangely cold book.
It is a rather great spring from Andris mystical Bosnian women to
such realistically described figures as Lottika and Rajka. And between these
two extremes, there are of course many other women figures in Andris
work, too many to describe here. I conclude, therefore, with some comments
about Andris view of women.
While in the Bosnian stories he often describes womens existence in
a static oriental environment as deeply tragic, the apparently liberated
women of the later stories and novels do not seem to be happier. In the stories set in the past in Bosnia, eros seems to dominate, while in the later stories, logos emerges. According to Andri, it is difficult for these two principles to find harmonious balance in the female personality.
One can agree or disagree with this or maybe there could be a third
possibility? But there can be no doubt, that Andri has succeeded in finding
a completely convincing artistic expression for his deeply rooted convictions.
171

Toni Liversage

(
22/2005)
.
, 19. ,
,
.
, ,
, ,
.
, , .

172

Andri izmeu Istoka i Zapada

ANDRI IZMEU ISTOKA I ZAPADA

Dejan urikovi
Banja Luka
Apstrakt: U radu se razmatra odnos izmeu Zapada i
Istoka na primjeru nekih zapadnoevropskih pisaca i njihovog
vienja islamskog svijeta, njegove kulture i civilizacije, i
odnosa naeg Andria prema tom svijetu. Autor potencira sutinsku razliku: iako su neki zapadnoevropski pisci imali kritiki
odnos prema ponaanju svojih zemalja u koloniziranom islamskom svijetu, oni su taj svijet sutinski posmatrali izvana, dok
je na Andri taj svijet imao kod kue, ivio u njemu, posmatrao ga i tumaio iznutra. Uz to, Andri se oslanjao na narodna
predanja, drevne mitove, koji su u narodu nastajali kao izraz
vjekovnog iskustva i odnosa prema okupatorskoj kolonijalnoj
sili, i time svome djelu dao vrstu istorijski utemeljenu podlogu.
Kljune rijei: sukobi civilizacija, orijentalizam, kolonijalna politika, evropocentrizam, stereotipi, neureeni svijet,
ukotvljenost u vlastiti jezik, kulturu i politiki ambijent, pogledi izvana i iznutra, imperijalna samovolja i brutalnost vladanja,
Andrievo traganje za vjenim sutinama.

Anatole France, veliki knjigoljubac i potovalac tradicije, veli da

nama upravljaju oni to lee na groblju. Groblje je, veli, veliki akumulator
zapovjednikih savjeta. France ovdje, naravno, misli na duh predaka, na kulturu pamenja, kakva god da je, koju smo naslijedili, na onu koja se prenosi
u raznim formama, poev od porodinih pria, preko kolskih i drugih
lektira, do kulturnih ustanova i raznih manifestacija, a u kojoj su uvijek
glavni likovi oni to lee na groblju.
Kada razmiljamo i govorimo o ovoj naoj temi Andri izmeu Istoka i Zapada, dobro je i korisno, mislim, u nae vidno polje uvesti, izmeu
ostaloga, i dvije relevantne knjige, koje, putem o kojem govori France, prenose pamenje narataja, kao sintezu istorijskih iskustava i ideja. Obje su,
svuda u svijetu, bile najtraenije knjige u svom anru. I ja sam te dvije
knjige ponovo iitavao traei taku oslonca s koje bih posmatrao naeg
Andria u vezi s naznaenom temom.
Jedna od tih knjiga je Sukob civilizacija Samuela Huntingtona, amerikog profesora, koji itavu istoriju ovjeanstva vidi kao meusobne sukobe nekoliko glavnih civilizacija svijeta, i koji te sukobe, po istom principu
173

Dejan urikovi

meusobne netrpeljivosti i konkurencije, predvia i u budunosti: nema trajnog mira meu razliitim civilizacijama tvrdi ovaj zloguki profesor, to je
izazvalo brojna osporavanja njegovih dijagnoza i tumaenja. Hantington je
uzeo da osvijetli jedno doista vano i univerzalno pitanje: zato se na rubovima kultura i civilizacija tokom istorije, a naroito u XX vijeku, pri njihovom susretu, tako esto i krvavo ratovalo? Zato se kulture i civilizacije
meusobno ne podnose, ta ih dovodi u rivalski odnos, u odnos netolerancije, neprijateljstva i meusobne iskljuivosti? To pitanje vrlo je relevantno i
za knjievnost, koja o tome ostavlja svoje umjetniko svjedoanstvo. Hantingtona su odmah pourili da optue kao zagovornika civilizacijskog izolacionizma, podjele, razdvajanja, ograivanja, nemijeanja, i tako dalje, sve u
tom smislu. Njegova je knjiga, meutim, puna ilustrativnih primjera, statistike, istorijskih pokazatelja i nemilih zakljuaka izvedenih iz toga, pa je, prema tome, jedna velika opomena i podsticaj narodima i ovjeanstvu u cjelini
da nastave traiti model mirne meucivilizacijske koegzistencije, da trae
put izlaska iz svoje uklete i krvave istorije.
Druga knjiga koju spomenuh da je relevantna za nau temu je Orijentalizam Edwarda Saida, takoe amerikog profesora, koji, osporavajui ih,
brojne predstave Zapada o Istoku vidi kao predrasude i kao propagandu u
funkciji zapadnjake kolonijalne politike, koja svoj ekspanzionizam pravda
kao civilizatorsku misiju i pomaganje nerazvijenim narodima da se uzdignu
i emancipuju u skladu sa zapadnim shvatanjem civilizovanosti i demokratije.
Pojmom orijentalizma Said imenuje skup teorija raznih autora (teoretiara,
filozofa, pisaca, ekonomista, sociologa, imperijalnih upravnih administratora i dr.) i politikih pogleda na Orijent, na njegove narode, obiaje, kulturu, istoriju i dr., a koje se, ugrubo, svode na nain dominiranja i vladanja
Orijentom. A zbog ovako shvaenog orijentalizma, veli Said, Orijent nije
bio (niti je sada) slobodni predmet miljenja i djelovanja (str. 17).
Odnosom izmeu Istoka i Zapada i literatura se bavi takorei od njihovog prvog uzajamnog susreta, a naroito intenzivno od poetka kolonijalne
epohe. Bibliografi navode podatak da je izmeu 1800. i 1950. godine na
Zapadu objavljeno oko 60.000 knjiga koje se bave Bliskim istokom, dakle
preteno islamskim svijetom. Meu njihovim autorima nalazimo i neka od
najveih evropskih knjievnih imena: Chateaubrianda, Goethea, Byrona,
Hugoa, Lamartinea, Forstera, Vignya, Nervala, Flauberta, Gautiera, Barresa
da spomenem samo nekolicinu od beletrista. U onima od ovih knjiga nebeletristike naravi, veli Said, islam je bio temeljno krivo predstavljen na
Zapadu (338), pa on svoju knjigu i pie s osnovnom namjerom da pokae u
emu se sastoji to zapadnjako predstavljanje islamske civilizacije i kulture,
koje on imenuje pojmom orijentalizma. A i za beletristiku pisanu na ovu te174

Andri izmeu Istoka i Zapada

mu veli da je savreno tano [...] govoriti o jednoj vrsti orijentalistikog pisanja kakvo je posvjedoeno u djelima Hugoa, Goethea, Nervala, Flauberta,
Fitzgeralda i drugih. Ono to neizbjeno ide uz takvu vrstu rada, meutim,
jest neka vrsta plutajue mitologije Orijenta (71). Pa navodi uobiajene stereotipe o orijentalcima: da su osvjedoeno lahkovjerni, lieni napora i
poduzetnosti, predani pretjeranom laskanju, podmetanju, prepredenosti,
da su okorjeli laljivci, tromi i sumnjiavi (54), da su neracionalni,
izopaeni, podmitljivi bludnici (138), da nijedan Semit nije mogao bilo
kada stresti sa sebe pastirski, pustinjski okoli svoga atora i plemena
(291). Izmeu ostaloga navodi i primjer Flaubertovih romanesknih junaka
Emme Bovary i Frederica Moreaua, koji, veli, u svojim dosadnim buroaskim ivotima eznu za onim to nemaju, pa sanjarei zapadaju u orijentalne klieje: haremi, princeze, prinevi, robovi, koprene, plesovi (valjda
trbuni), erbeta, masae itd. A za zapadnjaka koji je preko ovakvih knjiga
stvarao sebi sliku o Orijentu Said veli: Tano je da je svaki Evropljanin,
prema onome to je mogao kazati o Orijentu, bio u konanici rasist,
imperijalist i gotovo potpuni etnocentrik (254).
Pisci to ih Said navodi, koji su zapadnjaka navodili na ovakve predstave, Orijent, njegove ljude, civilizaciju i kulturu posmatrali su i doivljavali (a esto i sami zamiljali) izvana, kao putnici, turisti ili kao slubenici u
administraciji kolonijalne uprave. Dolazei iz ureenih i bogatih zapadnih
zemalja, oni su bili iznenaeni svuda prisutnim prizorima zaostalog, zaputenog, bespomonog svijeta fatalistiki predanog, po njihovom vienju,
dosuenoj im bezizglednoj sudbini, ivotu u anarhinom, dravno neureenom svijetu, sputanog u svom krajnje suenom ivotnom vidokrugu, bez
svijesti o onome to nazivamo nadindividualnim kategorijama (drava, sud,
red, zakon, itd.). Predstave koje su oni sticali na prostoru Orijenta bile su
najprije ukotvljene u jezik, a potom u kulturu, institucije i politiki ambijent predstavljaa (338), pa ono to tu vidimo kao slike zapravo su ilustracije te njihove ukotvljenosti u vlastitu kulturu i politiki ambijent iz kojeg
su dolazili, slike mikroplana ivota uveane po principu pars pro toto, nisu
se bavili njihovom istorijom, uzrocima i kontekstom, a bile su samo nalije
gubitka njihove samostalnosti, samosvijesti, rezultat pada pod tuinsku, kolonijalnu vlast.
Na emu se oko ovih pisaca zadrava, ta vidi i o emu oni piu? Evo
primjera iz jednog Flaubertovog putopisnog zapisa po Egiptu, koji Said
navodi (rije je o jezivom opisu pacijenata jedne bolnice, koja djeluje, ne
kao bolnica, ve kao azil za leprozne):
Podosta sluajeva sifilisa; u pritvoru Abbasovih Mameluka nekoliko ih ima
sifilis u stranjici. Na znak lijenika, svi oni ustaju sa svojih kreveta, razve-

175

Dejan urikovi

zuju svoje halje (to izgleda poput vojnike vjebe) i otvaraju svoje marove
prstima da pokau svoje ankire (ireve koji nastaju od polne bolesti D.
.). Bezbroj infudibula; jednome su rasle dlake u maru. Penis jednog starog
ovjeka bio je sasvim lien koe; uzmakao sam od zadaha. Rahitis: ruke svinute unazad, nokti dugi kao kande; mogla se vidjeti kotana struktura trupa
gotovo poput skeleta; ostatak njegova tijela je bio nestvarno mrav, a njegova glava je bila prepuna gube.

Ovakve slike su, nema sumnje, na svijest zapadnjaka mogle okantno

djelovati svojom surovom istinitou, odvratnou u njima predoene realnosti; one su mu doaravale bezmjernu patnju naputenog, bespomonog i
beslovesnog svijeta preputenog ivom raspadanju, potvrujui njegovu
predstavu o tome svijetu i navodei ga na pitanje: A zato je taj svijet
takav?
Rijetki su primjeri pisaca koji su na to pitanje davali jasan odgovor,
poput Georgea Orwela, koji, putujui u Marake 1939. godine, kolonijalni
subjekt, lokalne ljude vidi kao bezlinu, otupjelu masu i izravno ukazuje na
uzrok njihovog stanja:
Kada proetate kroz grad kao to je ovaj [...], kada vidite kako ljudi ive i,
pogotovu, kako lahko mru, uvijek je teko povjerovati da se kreete meu
ljudskim biima. Sve kolonijalne imperije su, zapravo, utemeljene na toj
injenici. Da li su (ovi ljudi), doista, isto tijelo slino naem? Posjeduju li
oni, uope, imena? Ili, jesu li oni, naprosto, jedna vrsta nerazluenog sivog
osoblja, gotovo pojedinanog na nain na koji su to pele ili koraljni insekti?
Oni iskrsavaju iz zemlje, znoje se i gladuju nekoliko godina, a onda potonu
dolje u bezimene humke grobalja i niko ne primijeti da su iezli.

Andri, koliko znamo, nije, kao spomenuti pisci, putovao na Orijent

da bi ga upoznao izvana, on je Orijent imao kod kue i ivio ga iznutra.
Upoznao ga je, ne kao kolonijalnu rtvu, kakvim su ga mogli vidjeti neki
zapadni kritiki nastrojeni pisci, ve ga je, preko Otomanske imperije, upoznao kao kolonizatorsku silu. I kao svaka imperijalna kolonijalna sila,
stilom svoga vladanja i ponaanja, i ona je, kao zapadne kolonijalne sile,
nudila obilje materijala za kritiku, za crne slike ivota. A na Andriev odnos
prema imperijalnoj samovolji i nadmenosti, prema brutalnosti i bezobzirnosti vladanja, prema moru ljudske patnje nevinih rtava, datom u slikama
vrhunske estetske proienosti i rafinmana, bilo je, znamo, i otrih negativnih kritika, naroito u radovima nekih bonjakih knjievnih tumaa, od
efkije Kurtovia, do Muhsina Rizvia, Rasima Muminovia i Demala
Latia, koji su u Andriu vidjeli beletristikog ilustratora ideologije evropocentrizma, zapadnjakog orijentalizma kako ga vidi Edward Said, odnosno
generalno odbojnog stava prema islamskoj civilizaciji i kulturi, brkajui
176

Andri izmeu Istoka i Zapada

pojam imperijalne okupacije, tj. sistema vladanja i eksploatacije, sa pojmom

civilizacije i kulture, koji transcendira svaki, pa i okupatorski sistem vladanja. Koliko god u Andriu moemo vidjeti tumaa njegovog vremena, ideja
i senzibiliteta tog vremena, u njemu danas svi u svijetu vide primarno pisca
za sva vremena, slikara i tumaa univerzalnih i transistorijskih ljudskih
pitanja, koja se uvijek iznova nameu svakoj generaciji i svakom podneblju
zemaljskog ara. A negativne reakcije na njegovo djelo istorijski su, politiki i psiholoki uvjetovane. Posljedica su, vjerujem, gledanja zapadnog svijeta na Orijent u cjelini, posebno na njegov islamski dio.
Na bosanski i balkanski svijet Andri opisuje sa istih antikolonijalnih
pozicija sa kojih su i kritiki duhovi Zapada opisivali politiku i ponaanje
svojih zemalja prema kolonijama i njihovom tlaenju. Andri je u tome u
prednosti, u odnosu na njih, jer to posmatra i opisuje iznutra, kao ovjek
koji u svijesti nosi dugu istoriju narodnog predanja o kolonijalnoj porobljenosti njegovog zaviaja i saznanje, decenijama sticano i uvrivano po
evropskim metropolama, o ponaanju kolonijalnih sila prema porobljenim
zemljama i narodima, kakva je stoljeima bila i njegova nesretna zemlja i
narodi u njoj.
Mimo svega reenog, po svome stvaralakom idealu, po afinitetu i
senzibilitetu za narodna predanja, za drevne mitove, za tajanstvena znaenja
koja oni isijavaju u pravcu svih epoha i svih duhovnih prostora, Andri nije
izuzetak. Pisci njegovih sklonosti i njegovog senzibiliteta, istina, nikada nisu bili dominanta knjievnog ivota, ali je odsjaj ljudskog lika u drevnim
mitovima i predanjima u svim knjievnim epohama privlaio pisce dubinom
i tajanstvom svojih poruka, svoga pluralnog govora. I meu piscima XX
vijeka, i meu najveima, bilo je onih koji nisu odoljeli duhovnoj istoti tih
tajanstvenih poruka, njihovoj aktuelnosti iznad vremena i drutava, iznad
politike istorije i njenih prolaznih mjerila, i koji su ih ispitivali u raznim
oblicima. Njihova djela izraz su tog istog duha traganja za vjenim sutinama, za smislom ovjekovog trajanja pod zvijezdama. Svima njima mitovi i
predanja su svjetla u mraku neshvatljivih istorijskih i ivotnih injenica.
Kao svi svjetlonosni duhovi, Andri je pokazivao u emu je svijet nemogu,
ta u njemu treba poricati i odbaciti, protiv ega se i u ime ega boriti, po
emu bi on mogao biti mogua luka. Njegovo djelo je time postalo afirmacija, u najvioj knjievnoj mjeri, onoga to, kroz burna mora istorije,
moe voditi, i vodi, toj moguoj luci i ovjekovoj srei u njoj. Andri je tu
sreu vidio u graenju mostova koji e povezivati ljude i narode, njihovu
prolost i budunost, voditi jedinstvenom ovjeanstvu. Pokazujui kako
most postaje mit i kako mit postaje most Andri je izrekao najdublju
misao istorije i iskustva svoga zaviaja, i osvijetlio daleko put njegove i
177

Dejan urikovi

ovjeanske budunosti. To je najdublje i najtrajnije duhovno i moralno

zavjetanje njegovog djela, u kojem itaoci i Istoka i Zapada mogu prepoznati i vlastiti san o individualnom i kolektivnom ivotu u dostojanstvu i
slobodi. Po tome je i postao svjetski pisac.
Dejan urikovi
ANDRI BETWEEN THE EAST AND THE WEST
Summary
The paper analyzes the relation between the West and the East on an
example of some West-European writers and their views of the Islamic world, its
culture and civilization, as well as Andri's understanding of that world. The author
underlines the essential difference: although some West-European writers had a
critical attitude toward the way their countries behaved in colonized Islamic world,
they essentially looked at that world from the outside, while our Andri had that
world at home, he lived inside it, looked at it and interpreted it from the inside.
Furthermore, Andri relied on popular legends, ancient myths, that originated in
the people as an expression of a century-long experience and attitude toward the
occupation colonial force, thus imparting to its work a solid and historically based
foundation.

178

Andri izmeu Istoka i Zapada

II

179

Dejan urikovi

180

M.
,
:
,
1920. . :
, , .
: , ,
, , , , ,
, , .

1. , ,
, : ,
, ,
, , , , . ,
,
.
:
;
, .

, . , ,
.
.
, ,

1

Ivo Andri, Pria iz Japana, Ex Ponto, Nemiri, Lirika, Sabrana djela Ive Andria,
knjiga jedanaesta, Sarajevo, 1986, str. 104105; : Ivo Andri, Nemiri, St.
Kugli, Zagreb, 1920.

181

, .2


.

.
A--.

. , ,

(1918),
(1915). 2

Radovan Vukovi, Od orovia do opia, Sarajevo, 1989, str. 563.

Retkost je, naime, nai pisca u ijem delu je sadrano bezmalo sve ono to e se
pojaviti posle njega kao to je orovi (5).
ak je, moda, u ostvarenjima najboljih pripovedaa (Andri, Samokovlija) najjae
izraena srodnost s njim (6).
Trebalo bi napisati posebnu studiju i u njoj iscrpnije analizirati Andrievu vezu sa
delom S. orovia. A ona je neosporna. Koliko je to rezultat istovetnosti predmeta slikanja
(bosanske i hercegovake kasabe, sa mnogim svojstvima Orijenta), a koliko elja mlaeg
pripovedaa da produi tradiciju i ve postojei pripovedaki obrazac, teko je oceniti. Slike kolektivnih uznemirenja, histerija, kanjavanje onih koji se odvoje od zajednice orovi
je obojio izvesnom vedrinom, ali su one ostale, kao model, nepromenjene i u Andrievim
delima. ak se pojavljuju isti i likovi gradskih budala, zanesenjaka, traginih orijentalaca,
koji zapadnjakom pragmatizmu suprotstavljaju svoj manijakalni, rasipni estetski hedonizam i opsednutost enskom lepotom, priom i retkim predmetima, ivotinjama i dekoracijama, spremni da se svega odreknu u korist ljubavi (pria Hafiz-efendija, na primer). Tragika orovieve Milke iz Majine sultanije u mnogome prethodi Anikinoj propasti u
Andrievoj noveli Anikina vremena. Nekad su i situacije i motivi dva pripovedaa
bezmalo identini (Lotika i hotel u romanu Na Drini uprija prema vabici i novoj kafani u
pripoveci Stari mehandija). Ima se utisak da je Andri u oroviev aroliki, bogati i
raspreni svet uneo red i integrisao ga antropolokim tragizmom i apolonijskom harmonijom i tako ga okupio, sabrao i uvrstio, stvorivi vii oblik pripovedake umetnosti (67).
orovievo delo je veliki rudnik motiva, likova, slika, sveeg narodnog govora svih
modulacija: od onih epskog porekla, tvrde zvukovnosti, do lirskih, junjakih, maznih i stianih fraza koje izraavaju muzikalnost odnegovanog gradskog oveka i kasablijske muslimanske tradicije. Negde se u stilu orovievih pripovedakih dela dodiruju tvrda i opora epska
zapevka i zvunost sevdalinki. Meutim, orovieva dela nastajala su u jednom vremenu, te
izraavaju njegove literarne konvencije. Raznoliko i bogato u svakom pogledu, ono je
istovremeno i fragmentarno. Doima se kao zbir snimaka, prepisa, iseenih dokumenata, obraenih u laboratorijumu jednog fotografa s kraja XIX i poetkom XX veka.
Zato se o orovievom pripovedakom radu moe adekvatno progovoriti jezikom
tada popularne fotografske tehnike (910).

182

,
.3
,
.4

. , , 5, .
1.
, .
- ;
,
.
, , .
, .
XX
,
.
, , ,
, . ,
, ,
. , . ,
, ,
.
, ,
,

Isto, str. 4951.

, , , , 1923; , ,
, , , 1928.
5
, , , I, 4, , 1920, . 265270.
4

183

.
.
,
, ;
. .
. .
, o ,
, .
.
;
.
:
. , ,
:
, , ; ,
. ,
:
, .
, ,

. ,
, , .

:
. , ,
: .
, . , , , .
.
, ,
. ,
, .
184

;
.
.
.
, ,
.
,
.
,
. . ,
. , .
; . :

?

. , ,
;
.
, .
,
.

, , , .

. , .

. ,
, ,
.
, , .
. , .
185

, ,
;
.
2.
. ? ( )
; ?
? , , , ,
, , ; ; .
, , ,
.
, , . ,
, .

6.
. , ,
,
.
, , .
, , , :

, .

,
.
, :
.
. . ,
.
6

Ivo Andri, Iznad pobjeda, Ex Ponto, Nemiri, Lirika, Sabrana djela Ive Andria,
knjiga jedanaesta, Sarajevo, 1986, str. 9798.

186

.
, . , ; ;
. ; ,
.
, , ,
; . . : ,
. , , , .
, , . :
?
,
: , .

: , , ,
, ,
,
, , . ? .
,

, ,
.
.
, , , , .
.
.
,
.
. ,
,

187

.
7.
3.
; .
1922. .8
,
. , ,
, .
.
, .
.
; ;
. ,
, ;
. ,
. .

, , ,
( . .) ,
, :
, ,
.
,
, ,
. , , ,
.
7

Ivo Andri, Pobednik, Ex Ponto, Nemiri, Lirika, Sabrana djela Ive Adnria, knjiga jedanaesta, Sarajevo, 1986, str. 206209.
8
, , , . VIII, . 2, , 1922, . 101103.

188

, ,
. ,
. , .
, ,
, , ; ,
, : .
, , , ;
. -
:
, , , .
, . , , , , , ,
,
, , ,
. ,
: : , , ,
, , , ,
; , ,
, .
-

.
, ,
; ,
,
, .

, ,

.
,
, , .
, .
189

, ;
.
, , , ,
. - , ,
, .


.
[...] , , ,
, ,
.
.
,
.
!
.
, :
, , ,
,
. , ,
1922. .
, , ,
, .
, , , , . ,
. ,

. ,
, ,
,
, :
.

190

,
. , , , , ,
.
.

:
, .
, ,
. ,

, ,
. ,
.
. , , , , . :
, ,
,
. , , .

, , , ,
, , , , ,
, . , , , , , :
! !
!
!

, , , .
:
, , . -

191

, .
.

,
, , .
.
. ;
. . , ,
,
,
.
; .
, , 1920. .
: ,
. ,
, ,
. . .
, , ,
. .

192

Jovan Deli
A POET ABOVE THE VICTORY AND POWER
On one parable and one thematic line in Ivo Andris poetry
Summary
The paper analyses three poems in prose by Ivo Andri, dealing with the
victory and the victors, written about the year 1920. Two rely on the Eastern
tradition: Tale from Japan is a parable on the poet, power and victory, while the
Victor depicts David immediately after his victory over Goliath. Two were printed
in Nemiri (The Unrest), in the cycle Nemir dana (The Unrest of the Day) and
they complement each other. The poem Beyond the Victory expresses doubt in
victory and the victors, rendering them relative, while Tale from Japan continues,
in a program manner, the position of a poet above the victories and above power.
Victor complements this thematic line by portraying the dark in the soul of a
hero after the biggest victory of mythical scales of David over Goliath. The poem
is representative of early Andris inclination toward for the dialogue with the
myth.

193

:
, ,
, .
, ,
, () , .
, . ,
, , ,
,
,
.
: , , ,
, , , , , ,
, , , , , .

, ,
. , ,
,
,
. , , , , , , , , , . ,
, , , ,
, , , ,
a. , , ?
, , ,
( ),
, 195

. , o ,
, . ,
. ,
, ,
.
, ,
.
, , , , :
, : , , . , ,
, , .
, , , . ,
. , ,

, ,
, , . , : ,
, .
, , ,
,
, , , . ,

. , , , , , , ,
. ,
, ,
. ,
, ,
, ,
, .
196

, , ,
, ,
. , ,
,
, , , .
a, a. , , , , , , .
,
, , ,
. ,
, , ,
, ,
, . ,
, a, , , ,
a. ,
, , , .
, , ,

, a. , ,
a, : , .
.
,
.
, .
, . , , ,
.

197

, ,
.1

, ,
, , . , , a, ,
, ... a . , ,
, , , .
, , , , , , ,
, .
a,
,
, ,
, ,
, (x ponto
).
a, a , a,
, , , . ,
, a ( ) ,
a a.
, , , , , .
, ,
, a ,
1

: , ,
, , , 1976, . 234.

198

,
(, , , )
.
, ,
, , ,
, .
,
, ,
,
(-: ). , ,
, ,
, ,

, . ,
,
( ) ,
, , ,
. ,
, ,
, . ,
, ,
, .
, , ,
.
, , ,
,
a , , .
, ,
. , , ,

199

, ,
, .2
,
, ,
. , ,
, a, a, , a.
,
a,
a, , , a,
.
,
,
, . , ,
, , , , , . , ,
, , ,
. , , ,
a,

, , . , , ,
, .

,
,
.3 ,
2

.: , IV, , ,
, 2001, . 107.
3
.: , ,
, , , . ., . 117.

200

, ,
,
, , ,
. ,
,
. ,
, . , ,
, , ,
,
, a. ,
, (!) ,
, , ,
.
, , , ,
. , , ,
,
, , ,
.
,

.
a
, , , , , ,
, , , ,
.
,
, ,
.
a :
,

201

.4
,
, ,
.
() . . .
(30. 1888. )
, ..
, ,
a , ( a,
, , ...),
.5 a ,
, .
(, ), ,
, ,
a. ,
.
,
. , , , ,
. , ,
. , ,
a
.
, , , ,
( ).
a,
, ,
, , , 4

, , ,
I, , 1976, . 49.
5
.: . , . ., , ,
1979, . 294.

202

. , , ,
, , ,
.
, , , ,
, ,
,
. - a
, , ,
, ,
,
. .
:
6, , ,
, .
, . ,
.
,
: ,
.
,
a , , ,
, , . ,
, , . ,
,
.
,
, 6

.: , : ,
, 2007, . 109.

203

,
. ,
, .

, ,
(
), , , , a, ,
,
. a,
, , , , , , .
,
, , ,
, ,
( , ).
, , ,
a,
a. , ,
,
a, ,
, .

. ,
,
,
, , a,
. , , , , ,
. ,
,
, , , , , , . ,
, a ,
, 204

, . ,
, (... ),
, ,
.
, ,
, ,

,
, . a
, ...
,
.

, , , . ,
,
, , , ,
() ()
.
,
,
, , ,
.


,
. , , ,
,
, , .
a . , .
, , ,
,
. , , .
,
-, ,
205

,
.
a
a, ,
. ,
. ... , .7
, ,
, , .
, , , , , ,
, ,
. , ,
,
, .
, , ,
.
( ) , ,
. ,
, ,
, ,
.
; , ,
, ,
, , , ,
.
, , , ,
, , ... ,
,
, . 7

: , ,
, , 1973, . 562.

206

,
. ,
.
, , ,
,
, .
, ,
,
, , ,
. , , , , , , ,
. .
, , , ,
: , , , ,
, , , ,
, .8 ,
. .
,
: , , , ,
, ,
( ,
, ).
.
, , ,
, . , , , ,
, , , . ,
8

.: . , , , ,
1112, 1980, . 47.

207

, ,
, , , .
, , ,
,
, .
,
,
.
: , , . , ,
,
,
. , ,

.
,
, , ,
, , . , a,
-, ,
a : ... ... , , ,
, .
: ? , , a
a .

, , ,
,
, , , .
,
, , ,
, , 208

, ,
, .
a , : ,
.9
, . a
,
: ,
, , ,
, ,
. , , , , ,
, ,
.
, , , , , ,
.
, ,
.
,
, , ,
. ,
, ,

,
, , .
, . , ,
,
.
, ,
,
, ,
,
. , , 9

, . 350. (. . 7)

209

, ,
, :
.
.
. .
- , ,
.

, :
, , ... ! ! , , ,
.

,
,
. , , ,
,
. a , a
.
, ,
, ,
. ,
, -
, .
, .
, , ,

, , ,
. , ,
.
, ,
, ,
, , .
a, , ,
... a, ,
210

( ).
,
, , . ,
, , a
,
, . a , , ,
, ,
, . ,
... , ,
,
: .
, ,
. , ,

, .
, , () . , a
.
, a
.
a , a, a.
, ,
... . .
, , , , ,
,
, ,
. , ,
,
.
, ,
, ,
.
211

. , : . ,
, ...
. :
: a.
, ,
, , , ,
. , ,
,
, .
,
, . , ,
. , , , ,
, ,
.
,
,
.
,
,
,
.
: . ,
, , ,
, , ,
, . ,
,
.

, 212

a ,
,
. ,
, : ()
a (natura naturata) a (natura naturans),
. , , : , , , , - . ,
a, , - , .

. , : , ,
, a, a, ... ,
. (, ,
,
, .)

,
.
(),
a, ,
. , ,

.
,
. , ,
a,
, a
. , ,
!

,
, a, .
,
, , , 213

,
.
, , .
, , , ,
, ,
, . , , ,
, , , ,
.
,
. ,
, , , ,
.
, , , ,
: ,
a. ,

a :
, , .
:
.
, .
. ,
, ,

.
,
, . , ,
, , , a. , , , ,
, , . ( , , ,
, , .)
214

, , . , , , , a, ,

. ,
, , , ,
. (
.) ( a, ),
, ,
, a ,
, , . a, , ,
, .
a a a, .
,
, , ,
, .

, , , ,
, , ,
. ,
, ,
, :
, .
,
,
. , , , ,
,
.
,
,
, , .

215

, a (), , ,
, . ,
. , ,
,
, . ,
:
:
, . ,
,
, ,
, , , .
,
, .
-, .
, , . ,
, , , .
Miloslav uti
ANDRIS ESTHETICS OF GENERAL CONCEPTS
Summary
The issues related to the Andris esthetics of general concepts are analyzed
in this paper; which, in addition to archetypal esthetic, is his most important
esthetic choice. Andris understanding of general concepts is close to Aristotles
philosophical vies, who, in contrast to Plato, believes that the general concepts
(ideas) are not outside of individual phenomena, but inside them. General concepts
essentially determine individual phenomena and can be derived from them by
generation, forming generality that does not lose touch with individual appearance.
Andri, as a writer and an artist, focuses on individual, sensual phenomena,
however, his literary procedure, in line with the esthetic concepts of ontologization
and estetization, points to general terms appropriate to such phenomena. Thus his

216

explicit and implicit esthetics of general concepts are formed, in which certain
esthetic categories and other general concepts are recognized such as: perfection,
beauty, tragic, harshness Evil as a general concept dominates Andris literary
work, which, not only in the war conditions, is opposed to the good; evil is
embodied by the writer in literary characters as the basic elements of the structure
of that work, i.e. individual forms of mans social life in historical perspective.

217

218

,
:


,

. ,
, , .
o ,
, ,
.
.
: , ,
, , , , , , , , .

, 31. 1922.
, , ,
, :

, , ,
;
1.

,
: [...] ;

, 19121975, ,
, , . 280.

219

.2
, : 1926.
, ,
.
, , ,
, ,
.
, 1926. ,
,
(1923),
(1924), (1928), (1930), (1933),
(1937), (1940), (1941), (1946) (1954). ,
(1945) ,
,

. , (1954), ,
, , ,
.
, 1926. ,
. , .

, , , , o .
,
, , , ,

2

. : , , ,
, , 2006, . 69.

220

. , , 1915,
, ,
, ,
, 3:

,
.
, ,
, ,
.
, ,

20. , : , ,
.
, 1926. , 700- .

, 4, , ,
,
.5

: : , . , , ,
.
. ( , , , , 1977, . 319320)
4
, , , .
XXVIII, . 26, 2009, . 93.
5
-
8 , ( ) 14.
o I fioretti di San Francesco ( IV943)
1926. , .
Vita
di San Francesco dAssisi, 1926. .
, 1926. , ,
. 18. :

221

,
, ,
, , ,
. , ,
,
.6 ,
7
, ,
8.
,
, , , ,
.
9, ,
, ,
,
, . , ,


,10
.
,
13. ,
. ,
,
(407: 29).
6
, , 17 ,
, ( .), ( .), 1981, . 93.
.
7
, . 12, . 93.
8
. : . , . 94.
9
, (I):
, , . XXXIV, . LXVIII, . 3, 1979, . 399.
10

,
: , (, . 320).

222

1924. , ,
,
, .
, ,
, , , , ,
,

. , , ,
,
.

11,
, ,


.
, ,

. , , , ,
.12
11

, (1912), (1918),
IIII (18811887) XIVXX (1913).
12

: , ,
, , 2002, . 44; , ,
, Bosna Franciscana, . XIII, . 23, . 124; , -

223

, , .
,

, , :
.13 , , , ,

(I): , , .
XXXIV, . LXVIII, . 3, 1979, . 399410. , 1794. ,
(17651817) ( , , 1984)
. , , ( !)
. ,
, - 846 (. 183) , ,
,
,
: 11.
, ( !)
... , , ( ,
, . 2, . 268). , , ,
, . ,
XIVXX ,
35. : ,
, , . , ,
, , ( ,
, , , 1994, . 96).
,
, Andris Franciscans, Essays in South Slavic Literature, Yale Center for International and Area Studies,
New Haven, 1988, str. 100117; , ,
, XIV, 2, 1970, . 155167;
, , 1718, . 14, 1968, . 258277;
, , , . I/IV, . XI/XII,
, 1962; ,
, . XXIX, . 27, 2010, . 129154.
13
, . 8, . 10.

224

14,
, ,
: , , , ,
.15 ,
, ,
.
,
.
19. , , , , . ,
, ,
,
. , , , .
, ,
, , , ,
, ,
, , ,
.
:

.
, , , , ,
. ,
,
. ,

. ,
, ,
, ,
14
15

, . 5, . 13.
.

225

. , , ,
, ,
(),
,
.
-
:
, , .

. [...] , .
, .
, , ,
. , ,
.
.16

, .
,
. , , -
.
, , ,
,
, :
.17
, , , , , , . ,

, . , , ,
, , ,
, , . ,
16
17

226

, . 2, . 86.
, . 2, . 261.

, ,
18,
.19
,
, , , ,
, ,
. 20,
, . , ,
, ,
, , , ,
.

. , ,
, 21,

.
,
,
, ,
,
, ,
. , ,
:
, , , ,
, , 18

, . 270.
, .
. ,
( , . 16, . 233).
20
, . 2, . 265.
21
, . 5, . 53.
19

227

, ,
, ,
, .22
,
: , , , .23

,
,
. ,
, , .
. ,
, ,

.
, ,
,
:
24.
,
, ,
, ,

, .25

, , : ,
22

,
, :
. .
, :
, ; , , , , , ,
( , . 6, . 10).
23
, . 320.
24
, . 6, . 16.
25
, . 21.

228

.

,
. , ,
,
, .26
, ,
, ,
:
, ,
, ,
.27

28
,
. , ,
. ,
,
. ,
,
. , , , , ,

. ,
26

,
, , 1899. , (. , . 405). .
27
, . 6, . 30.
28
. ( . 78) . ( . 76),
(. , . 405).
( .
166).

229

, .
. , , ,
:
, , ,
. , , ? ?
, ,
: ?29

. ,
, , , . ,

, ,
.

: ,
, ,
valde confusus in animo30,
.
, ,
, ,31 ,
. ,
, ,
, 32.
29

, . 6, . 45.
.: ; , . 6, . 54.
31
, . 6, . 56.
32
, . 6, . 60. (,
1884), , 81. 1759. . :
,
(. : , , , , 1979, . 36).
30

230

, ,
. ,
,
. , ,
, , , , 33.
, ,
, :
. 34. , , ,
, , ,
, . ,
,
: , , .
, ,
, , . ( , ,
) ( 35). ,

33

, . 6, . 61.
, . 6, . 62. ,
( . 62).
: (. : . ,
, . 44).
35
. [...]
.
.
, ! ,
.

. , , ,
. .
34

231

, , ,
.

,
.
, , , .
, , ,
,
, ,
, .

, ,
, ,
(
,
, ,
, , )36. ,
, ,
.
.37
, ,
38, , ? ,
.
!
, .
? ?! ?
.
; :
, , , ! ( , . 6, 5152)
36
, . 6, . 148.
37
, , , Bosna Franciscana, , . XIII, . 23, 2005, . 123.
38
, . 122.

232

. ,
, :
, , ,
.39
.40 : .
:
, ,
41.
, , ,
, .
,
,
,42
. :

, ,
, , -

39

, . 4, . 51.
,
(17271813), , , , .
1775.
(. 162) . 28. -
(. 163, 164).
,
(. 120).

,
, (. 96, . 143).
,
, ,
(. 123).
, 1977. ,
, , 1971.
41
, . 320.
42
, . 6, . 105.
40

233

.43 ,
, ,
, , . ,
,
, ,

.
,
44.
[...] ,
,
. .
.

, .
,
, ,
,
.

,
, , , . , ,
. , ,
, 45 , ,
43

. ,
, ,
( , . 6, . 54).
44
, . 6, . 105.
45
, . 6, . 109.

234

46. ,
, ,
, .

, , . , ,
, . , ,
, .
, ,
, . ,
, , ,
, , . , ,
,
. ,
, ,
, ,
.
, , ,
().
, ,
, . ,
, .
1920.
1946. ,
.
1941. , , ...
[...] , ,

, , .47

, , ,
,
.
46
47

, . 6, . 106.
, . 11, . 240.

235

, , ,
, ,

. , ,
, 48 , ,
:
, , .
? , ,
.
.
, .
.
. , , ,
, ,
.
! ,
, . ,
,
, , . ,
! , .
.
, : ?
,
! ,
, , .
. , , .
, ! ,
. .
?49

, , ,
, , ,
. ,
, , : ,
48
49

236

, . 6, . 148.
, . 6, . 149150.

. . ,
. .50
,
, , ,
. ,
,
, ,
:
, ,
, : ,
, , .51

,
, ,
,
52: , , ,
, , , :

: , ,
,
. , , , .53

,


,
, .54

, , , , ,

50

, . 152.
, . 124.
52
: , .
53
, . 6, . 133.
54
, . 6, . 144.
51

237

. ,
, ,
. ,
.
, 1954, ,
, . , , ,
,
.
- ,
,
, .

- ,
, ,
55,
- ,
.
1878,
,
.56
,
, ,
- .
- , ,
,
, , , ,
, .
,
, . , ,
, , , ,
. 55
56

238

, . 15, . 134.
, . 14, . 330.

, , ,
,
,
:

.57 ,
, ,
( ) , ,
, , , .
, .
, ,
, ,
,58

.59
, ,
, ,
, , , .
, , , ,
, , ,
,60
,
.61
57

..., . 69. ,
:
. . , . : , (, . 288).
58
, . 6, . 73.
59
, . 74.
60
, . 79.
61
, : ; ,
. . , ,
, , .

239

, , , ,
, -

.62 , , , je
. ,

, , .
,


: , .
, , , , , ,
, ,
, :
.
, ,
, ,
,
, , , ,
.
,
, .63

, ,
, ,
: ,
.
, 64:
, ,

, , .
, . ?
. . ?
, (, . 256).
62
, . 6, . 83.
63
, . 101.
64
, . 103.

240

, .
, ,
, !
, - , ,
, !
, .
, ,
.
, , , ,
65: , ,
, a . ,
, , , . , - ,
, ,
,
.

- . ,
, - , .
,
,66 ,67
, ,
.
,
, , :

65

.
, . 14, . 86.
67
, . 85.
66

241

, ,
,
68.

-
, , ,
. - , ; ,
, , , ,
69 , , , .
,
: . , 70.
, ,
, ,
,
,
.71 , , ,
, , ; ,
, ,
.72
, ,
,

. , , , , ,
.
68

, . 86.
, . 85.
70
.
71
, . 12, . 55.
72
, , , , 2008, .
190191.
69

242

,
. , , ,
, ,
, .

aneta uki Perii

ANDRI'S FRIARS
Summary
In this paper, the author tried to shed light on the evolution of Andris idea
of a great friars saga or drama conceived by the writer as early as in the
middle of the third decade of the last century, as well as on the relation of Andris
doctoral thesis and historical sources toward the prose on friars. Having not written
that grand friars segment, Andri published a number of tales dealing with friars
thematic, highlighting a special spirit, the way of life and the friars fight with the
Turkish rule. The paper especially sheds light on some of the characters of Bosnian
friars fra Marko Krneta, fra Petar Jaranovi, fra Grga Marti, fra Serafim Begi.
The paper also outlines the characters of friars from the Bosnian Chronicle.

243

244

( )

.

,
.

:
.
, ,

.


(1924).
.
,
, . :
(1954), a
(1994) (1961),
.
: , , , , , , , , , , , , .

(- )

(19111975) , , .
,
245

,
, , ,
. 1,

:
(1923),
(1972), (1994),

(,
),
(2007)

(2011).2
. , (I)
(1924), : , ,
, , , , 1

, , ,
, 2011. ,
(1961). , (,
, 2006, . 249). , , ( ), . 154188.
2
. (1.
1923, . 502511), , (I), , , MCMLXXVII, . 143155,
. .
: (1972)
(1972).
, , (, , 2007).
.
(, , 1974),
, (,
, 1994, . 113158). (
), 2002. .
( , , 2007, . 4173).

246

,
(1920).
, , , ,
. . ,
,
:

, . , , , , ;
. ; , , , . ;
. , ,
, (. 143).3

, ,
homo duplex
( ,
1966. , 1970).
,
. , ,
, ,

, , , ,
, .
,
:

,
. : ,
. , , .
. , ,
,
(. 155).

247

, . [...]
, ,
, ,
, . , , , , , ,
: . ,
.

, , 13. 1924. ,4 , ,
, , .
,
- .


, ,
, (. 114).
,
,
,
:
, , . , ,

, , ,
4

Die Entwicklung des geistigen Lebens in

Bosnien unter der Einwirkung der trkischen Herrschaft
, ( ). , , .
(1982), :
. .
. (, , 1994, . 162), .
. .

248

. , . - (
) .5

,
. :
(1924), ,
-
(1954) , ,
(1961),
. (, ),
,
, ,
.

, , ,
, , ,
,
. : 5

: ( ),
(, , 2007, . 236258) ( ), ( ), , , 2011, . 199216,
:
, (. 216).

249

, , ,
, ,
. , , , , :


(. 5),
Historia et philologia in acta .
( ),
: (
) (
). ,
,
,
. : 1. , 2. 3.
, ,
XXI . , ,
, :
, . ,
,
, , , , ,
,
,
, 6
(. 10).
6

(. 5),
: (. 722),
, - , ; (. 2331), , ; (. 3350),
; (. 5171),

250

, ,
. , ,
, ,
. ,
, , ,
, .
( ,
) . ,
, ,
,

, , , ,
, .
(la lonque dure)
(historie total), o II (III), 1949, (
), 1985, , 1969, 1990.
( ), 2007.7


,
(. , . . , . ); (.
7382), ,
(. , . , . ). (
), . 8386, (. 87110).

: , -
(1911), , (1984) ,
(1990).
7
: ( )
, , .
.

251

, . (1935)
(1976) ,
.
, , , . , ,
,
, , .
(. 66). , ,
: ,
: , - :
, ,
(. 49).8
(,
, .). , ,
, . ; ;
; , . ,
,
, , ,
. (
, ,
),
(2007) :
.
8

,

(2003) (2004),
.
, , ,
.

252

, , . , ,
, ,
. .

( , ).
,
.
, ,
, (, , ), .
,
. , ,
.9


( ), (. .
), 2001, . 182197. ( ),
( ,
, , ),
( , -

- :
(, , 2007, . 332), (, , 2009, . 250),
(, , 2011, . 360)
. ( , 2012).
: ) ( ), ( ), ( ) )

, .

253

, ).


( , . 115116, 2011, . 5457). :
,

(. 54),
: , ,

(. 57).
,
.
, ,
, ,
, , .10 ,
, , ,
.
, ( )
,
, (),
( ) 10

: , ,
, , , ,
. , . (, ) ,
(, ). : -
, ,
- ( , 2009,
, 2011, ).

254

( ),
, . ,
, ,
. , ,
, ,

(. 429).
.

(- )
,
:
( . ), ( . ) ( . ). , .
, , . , , ,

(. 104138), , ( , , ), ( ,
) (
1920. , ).

: , , , ,
;
: , , , , , ,
, ,
255

.
,
(
, ).
( . ,
. , . , . ),


(. , ).11
(1954), ( ), , ,
( -, , ). (1963) . - :
, , , . , ,
, :
. . ,
(. 212).
, ,
.
:
,
,

,
11

, (1962), . .
, (1967), ,
(1968), , (1978), ,
(1984), ,
(2005) .

256

, ,
.

, :
: .12
,
,

.
, ,
, .
(1979). , , ,
, : // ,
.13 , ,
, , , . ,
(IIV)
: ,
.
12

: (, , )
(1988), (1997) (1998). : ,
, (. 48), :
a tout faire. , .
13

(1993), ( ), . 115154,
(2003), ( ), . 157188, ,
(2009),
, . 3147 148156.
(2002) , : lexis,
opsis, dianoia, ethos melos.

257

( 200
).
. (1924).
( , ; , ,
, ,
, ).
: ,
-, ,
,
. : , , , : , , ( ,

? ,
).14

. ,
, .
,
, (I),
, Albertusa Secundusa ( ):
[...] 14

,
, , (1996) :
, , ,
. , ,
, . ,
, ,

. . ;
(. 129).

258

, :
,
, ,
,
.15

,
,
. . (1954),
,
. ,
, .16 (1961)
, , ,
:
, ,
, , ,

, , .
, 15

(2002),
, , . : , , .
16
, , . , , -: , , , , .
.
,
; ,
, . , ,
.
: ,
(. 6768).

259

, (. 65).

, ,
,
(IIII). . , ,
,
,
, .
: , ,
, , ;
: , , , , , .
,
( ).17
,
,
,
, , ,
. , ,
: ,
(wirkliche und unwirkliche), ,
.18 ( 17

, : ( ), (, )
( ). ,
,

,
.
18

(
). -

260

) . (
)
, , ,
(
), .
. , , ,
,
, . . ,
,
. . . .19
, , ( ) ( ), :
, ,
. , ,
,
, , , . . ( . 2225,
3740, 5054, 114116 ),
( . 53, 54, 74, 8990, 92, 104 ).
, :
: ,
.
19
:
, ( ), 1971;
, ( ), 1982; . . ,
; . . , ,
. : . . ,
, 2009; -, ,
1998. , (
), 2006, : (ars inteligendi),
(ars explicandi) (ars aplicandi).

261

,
. , ,
. .

, , , , .
, ,
, ( )
, ,
.

: , ,
(), 115,
38, , ( ) .20
(
),
(
).
. , , - :
, , , ( , ).
, ,
, ()
( ). 20

( ), 1994. . . , , : , , (1934, 1962) XIX (. 295304), .

262

,
, ( , V , . 7787, ,
VI, . 8996). conditio sine qua non ( , ).21
(1928
1954),
,
(, ). , ,
(. 913) (. 162), , ,
: ) , )
, , ) ,
. . .
, .
( ), ( ),
.

( , ,
, ),
, ,
. ,
, .
(. 913),
(. 162), : (. I,
. 1541) ,
: . IV (. 6775), . VI (. 8996) . VII
21

: VI (. 8996), VII (. 97105), I (. 15

41), , : III (. 5566), V (. 7787)
II (. 4354). IV (. 6775),
,
.

263

(. 97105), : . II (. 43
54), . III (. 5566), . V (. 7787) . VIII (. 107120).22
, : , , , .
( V) ( VI),
() ( ).
, .
( ), .
(14911499)
( , , , ,
),
, ,
. , . .
,
(
, . ). ( , , , , ,
, , , , , , ).23
22

: . , (1962); . , (1967); . , (1975); . ,

(1975); . (1976); . , (1979); . , (2001);
, (2005);
, , ,
, .
23

: (1924): ,
, , ,

264

, ,
,
. (,
) ( , ),

, . , . ,
,
: ,
.


, :

. :
24
(. 149), (1946)
1920. , :
, .
: .
( , )
,
. , - ,
, , ,
! ,
, .
, , , ,
, . , ,
, , (. 186).
24

:
,
(. 155).

, , , : . IV,

265

Radomir V. Ivanovi
ANDRIS LINGUISTIC INVENTION
Summary
The essay deals with the confrontation, intertwining and enriching of two
cultural models and a number of cultural patterns within them. The first part of the
essay Conceptual determination of terminology and typology is dedicated to
relational theory. The author analyses the relation of historiography, culturology
and history of literature, defining the basic characteristics of the East as of
amorphous civilization (horizontal) and the West as crystal civilization
(vertical). The use of the scientific discursive practice is shown on the analysis of
Andris PhD dissertation The Development of Spiritual Life in Bosnia under the
Influence of Turkish Rule (defended in Graz in 1924).
The second part of the essay Palimpsest as a narrative model matrix
deals with the substantial theory. The main authors preoccupation here is
narathology and genology, whereby he defines the models of the Ancient Story,
Levantine Story and Caribbean Story, with a special overview of the narrative
technique, types of narration and narrator chains. The author demonstrates the use
of fiction discursive practice by analyzing the evocative tale The Damned Yard
(1954) and the etymon of the unfinished novel On the Sunny Side (1994), while the
use of essayist discursive practice is shown through the analysis of the program
essay On Story and Narration (1961). At the end of the essay, as its third part, the
exhaustive Notes are presented. They serve as a source of information and
contain a list of primary and secondary literature, aiming to help the recipient be
more easily oriented in a complex thematic and problematic of the essay.

; . IX, ; . X, . . ; . XII, ; . XIV, (1976) (1982).

266

.

: .
- .
: , , , .

1.

.1 ,
,
; , (, 2011),
, , .
, , ,
(1995)
(2011).

. , , , :
, (1977, 158),
. , ,
, , , ,
(, 243). , 1

2011.

267

,
(, 236). , , (, 237). ,

, , , .

(, 2012, 30
31), , , , ,
, . :
(,
282). . :
, ,

(, 17).
,
, , (,
1982, 44). , : , ,
, , , (, 266).
, . , ,
, .2

, , ,
, .

268

2.
,
,

. ,
,
, ,
. , ,
.

, . , ,
,
, , - ,
. , , , , , , , : , .
, ;
; ;
, , ,
.3
,
, ,
, , :
, , ,
,
(, 1979, 447).
, ,
3

, , , .
, , ,
,
: , ,
, , , ... ,
, ,
.
, , (, 2012, 101).

269

, (, 271272)
, ,
- ,
,
: ,
, , ,
, (, 251).
,
-
.
, . , . , , , . , , :
, .
.
, , ,
:
, ,
, , ,
,
.4
- , .
, ,
. .
,
.
, , ,

(, ) , . , ,

4

,
,
, .

270

.
, ,
.5 ,
.

,
.
, ,
. ,
, : ,
, ,
, ,
(, 1982, 63).
: , , , .
. (, 1979, 31). :
, ;
; , , , . , .
, , , ,
,
, . , .
. : .
:
, . !
, , . . ,
, (
, ,
5

... :
, , ,
; :

, , , , (, 1982, 64).

271

, ), , .
, ,
, , .
: , .
,
, , . ,
(
) , ,
,6 , ,
, : ,
, : / !
(, I, 65).
: , , (
);
. , :
, ! . ,
, :
, , ! , , ?
? ? , ! , !
,
: (, I,78).
-.7
, : ,
! , ! ! , ,
6

, .
[...] ,
. (, 1982, 6162).
7
.
: ... , , ( 1970, 165).

272

. .

, , ,
. ,
8. :
, ,
, . , (. , 1990,
274275).

, . : ,
9
. , ,
, :
.
*

, , .

, , / /
/ / (, I, 37). , - (. , 1994, 293).
9
... : , .
(, 1982, 78).

273

1990: , , , .
1977: , ,
, .
1982: Ivo Andri, Na Drini uprija, Veselin Maslea, Sarajevo.
2011: , : , , .
1979: Eshil, Okovani Prometej, : Eshil Sofokle Euripid,
Grke tragedije, Veselin Maslea, Sarajevo.
1994: ,
, , .
1979: , , .
1970: 3,
100 , , .
1982: , ,
( ),
, .
1995: , (
), .

Branko S. Leti
ARCHETYPAL LAYERS IN THE NOVEL NA DRINI UPRIJA
Summary
On the basis of the auto-poetical statements the author tries to represent
Andris relation to various literary themes. Especially interesting for this research
were classical and Biblical motive and thematic patterns.

274

,
: ,
,
, .

, , , ,
,
,
, .
: , ,
, , , , , .

, . ,

, ,
. , , ,
, . ,
, ,
,
. , , , , , , , , ,
,
275

. ( , , , , ,
.) , , , , . 1
, , , ,
.
, (),
- ()
, ,
(). , ,
, :
, .
, , , . [...]
. , , , , , , , .
, .
, .
, ?
.2

,
, ,
, ,
, ,
, , , , .
-

: , , 1986, . 254. (
, , Pesniki humor Vaska Pope, Beograd, 2008.)
2
, , ,
, 67, , 1959, . 315, 319.

276

,3
,4


.
.
, ,

, , .5

,
,
,
. , , ,
.

[...] ? .
;
, , , . ,
, , ,
. (4041)
Altroche, altroche! .
, - ,
, , . Al-tro-che!
! , , , ; . Altroche, altroche!
. (49)
(Ivo Andri, Proba, Sarajevske prie, Beograd, 2011, str. 1750).
4
.
. 1895. .
, , .
5
, , , 1983, . 73.

277

1.
, ,
1943. 1944, , 1945. ,
. , , , ,
, 1935. ,
,
.
,
1906. ,
, 1919,
, 1935, .
, , ,
, , , . , , ,

, , :
, ,
,

, ,
.
, ,
.


. .6
6

, , IV, , , 1958, . 5556. (

.)

278

, ,
,
. ,
. ,
,
. ,

, , ,
, ,
(, 89). , .
,
, ,
:
. , ,

. , , , , , . (, 90)

, : ,
, .
,

, , , ,
,
, ,
, , , , -

279

. 7

; , ,
,
, ,
, , , ,
, .
,
,
,
(, 56).
, ,

,
, 8 , (, 159, 147).
,
, ; 7

, , , , 2004,

. 16.
8

, ,
:
1920. 1925. . , ,
, , ,
.
, : ,
, , , (Ivo Andri, Zeko, Nemirna godina (Pripovetke), Zagreb,
1964, str. 257258).

280

, ,
(, 156, 160). ,
, , ,
:
[...]
,
.
! (, 147)

,
, ,
, , : , ! ( ,
, , ,
.9) , ,
-, , ,
,
, , .
,
, . ,
,
,
.

, ,
, , .10
,
9

. [...]
[...]
.

.
( , , , , 2008, . 95).
10
, , , 1964, . 268.

281

, , ,
,
,
(, 151). , , , , , ,
(, 152),

, , .
, ,
, 1919,
.
, ,
, :
, ,
(, 152).

,11 ( ),
:
, ,
?
, ,
! ? , ,
, ; , , ,
? ? (, 155)

, Ex Pont ,
11

, .
.
? .
, ! , .
(, 154155).

282

, ,
,
. ()
, , ,
. ,
, , , , ,
, .12
, ,13

,
(, 146),
.
()
, 12

.

,
, .
, , ,
, ,


... (, 195).
, .
13
, , ,
, . [...]
, , , ! [...]
, , ?
, . [...]
, , !
.
, ? .
? ! ! . ! ! ? .
? -, ! (, 196).

283

,

, , .
, , , ,
. , ,
, ,
.
, .
,
, (, 20),
.
, ,
, .
, : , ,
: : (, 26).
, , ,
,
, ,
.
, ,
, , ,
, . , ,

,
, , . , , , ,
.
, ,

284

:
,
; ;
.14

,
, :
,
.

.15

, .
; , ,
, ,
. ( ,
, , .) ,
, ,

,
, . , ,
, ,
,
, , (, 19).
( , )
, , ,
, ,
14

: Zoran Gluevi, Predgovor, : Herman Hese, Stepski vuk, prevela

Sonja Perovi, Beograd, 1977, str. 12.
15
Zoran Gluevi, isto, str. 13.

285

.
,
, ,
, ,
, ,
( ),
, (
, , 213), ,
.
, ,
,

. 16 ( , ,
,
, ,17

. ,
: , ,
,
,
, :
, , , .18
, , ,
.)
,
:
! , , .
, ! (, 129),
16

, ,
, .
,
, .
.
. (, 74).
17
, : , , .
. , , .
, ,
. , !
(, 103).
18
, , , , 1964, . 259.

286

, , ,
.
, (, 96). ,
,
. , , , - , , , ;
, . ,
,
.
- ,
, , , , . , ,
:
. , , , .
,
, .

. , ,
.
: . ,
. , .

. (, 75)

, ,
,

, .
,
, ,
, , : , ! ,
! , , ? , ! (, 95).
287

, , ,
,
, ,
, .
, (
)
, , ,
. (, ,
, ,
,
.)19 , ,
,
, .
,
,
(, 170).
,
,
: ,
, ,
. . , (, 166).
,
, ,
,20
19

,
, ,
. , , : , , .
, ,
(, 200). ,
, .
20
, ,
, , , ,
. (

288

: , , ,
(, 187).
, ,
, :
. ( .) ,
.
, . ,
. ,
. , , , .
,
. (, 209)

,
, ,
(, , , , 33); , , , ,
(, 17).
,
.
, , , ; ,
(, 16). , . , . .
. , , ,
,
, 186). ,
, , , (, 71).

289

. (,
, .) 21
, ,
: ? (, 211).
,
.
, ,
, , . , ,
(, 225). , .
,
, ,
, ,
, , (, 221).
,
, ,
,
,
(, 219221). , ,
, , ,
;
, .
, ,
, .
,
, ,
,

,

21

, ,
, . , .
, . !
, , , , (, 211).

290

.22 , ,
, ,
, .23
2.

, .
,24 (
), .25
,
. , , ,26

, .27
22

, Re, Beograd, januar 1996, godina 3, br. 17,

str. 67. (Helmut Koopman, Humor und Ironie; iz: Thomas Mann Handbuch, hrsg. Von
Helmut Koopman, Alfred Kroner Verlag, Stuttgart, 1990).
23
Milan Kundera, Umjetnost romana, ,
Veselin Maslea Svjetlost, Sarajevo, 1990, str. 135. ( . ,
,
.
. ,
, , .;
;
, , .
, ,
. ,
, , , . 135).
24
, , . 72.
25
, ,
,
( , . : ,
, , , 1997, . 12).
26
, . 73.
27
, . 68.

291

. ,
(), .
, ,
: . ,
, . ,

, , , :
,
, , , ,
.28
,
, , ,
.
, , , : ,
, , (, 51).29 , , .30
, , ,
, ,
,
.
, ,
28

, ( ). : . ,
, , 1997, . 108.
29
Ivo Andri, Prokleta avlija, Sabrana djela Ive Andria, Svjetlost Mladost,
Sarajevo Zagreb, 1977. ( .)
30
, ,
, :
, ()
, (. ,
, , , 2000, . 305).

292

, :31 ,
! ?; , , , ?
(, 116, 117). ,
,
,
,
.
, , :
. .
- , , ( !), .
( ) [ . .],
. -
. (, 1112)

,
,
,
-. (
-
,
, .)
, -, ,
,
, . (,
,
, 31

!

. . ,
, .
, , .
. (, 116).

293

,
, . ,
, , , , 118).32
, ,
,
,
,
-. ,
, , ,

32

,
,
. , .
,
( Turca quidam pessimus Kezmo dictus), ,
, ( ,
, )
, : .
. , :
, ( )
.
, ( ) . , , , , ,
,
,
( , , , , 1999, . 162, 174).
, , ,
,
, , ,
, ,
(, 58). ,
.

294

: ! ,
. !
! (, 10). ,

, , , :
: , ! , ,
. -, -,
- , ,
, , , .
. (, 10)

,
,
.
, ,
, ,
, ,
, .
, . , , ,

:
, ,
. (, 10)

,
,

.
, . ,
, , , ,
,
,
.
295

.
,
, ,
. , ,
, , . ( .
! ., , 22)
, , , ,
, .
( , !
. , , ! ,
., , 20) , ,
,
. ,
.

: .
. ! (, 112). , ,

Deposita, ,
,

. , ,
, ,
. ,
, , (, 36).
, , ,
.
,
, .


, , ,

296

.
Ranko Popovi
BITTER CHEERFULNESS OF ANDRIS EAST
Humour in the novels The Woman from Sarajevo and The Damned Yard
Summary
Although typically considered a writer of prominently tragic anthropological
vision, Andri is a first-class humorist. This apparently contradictory assertion
gains its deep sense as soon as the term humour is transferred from everyday
conversational register and when more light, in terms of esthetics and literary
theory, is shed on it, showing a clear distinction separating humour from other
laugh-causing procedures, irony, comic and grotesque in the first place. The basic
feature of a true literary humor is that it is very much close to the tragic elements of
a work, and this is the feature that explains the interpretation of Andri i.e. his
humorous style. Andris humorous procedure sometimes becomes the main
paradigm of the novel, which is the case in the novel The Woman from Sarajevo,
while more frequently he uses humour much only occasionally, as an element of a
novel that most successfully highlights the tragic in the novel and becomes a form
of artistic transcending of absurdity of existence, like in The Damned Yard.

297

298

,
:


. /
( /),
(, , , ),
(, ,
, , , , )

: ,
, -

. , ,
, , , , ,
.
: , ,
, , , , - , /.

, ,
, , .
, , :
:

299

.1
,

, .

.

, , , . ,
, . ,

, .
,
,
, ,

, :
,
, ,
,
, ,
[. . .].2

,
,
.
,
. .
, 1

Ivo Andri, Travnika hronika. Konzulska vremena, Zagreb, 1964, str. 297.
. , , , I, 1,
, 2001, . 32. / ,
,
, ,
.
.
2

300

:
, , , , , ,
, , , , , , ,
, . , , , .3

, , , ,

; ,
, , .
. , ,
,
,
.

. , , .4

, ,
, ,

:

(!)
, , , - (
!).5
3

Edvard V. Said, Orijentalizam, prevela s engleskog Drinka Gojkovi, Biblioteka

XX vek, Beograd, 2000, str. 11.
4
Op. cit., str. 15.
5
, , ( , -

301

.
, ,
: [. . .].6
,
, :

[. . .], , , , ,
[. . .], [. . .]; : ,
. [] ,
, , , .
, poussire humaine, ,
[. . .],
. , , , .
: , : [. . .] ,
. : .
, , , .
, . . ,
,

. , ,
j
, ,
. ,

XX , , 2010), .
.
6
Ivo Andri, Na Drini uprija, Zagreb, 1964, str. 221.

302

.
.7

, , ,
.
,
; (202),
, , ,
, , , .

, , .
. , ,
(
!),
, ,
,
.
[...] ,
,
. [...] ... , , .
,
. ,
. [...] ,
. ,
, ,
, .
,
,
. (427)

I. Andri, Travnika hronika, op. cit., str. 266267. .

303

[...] .
, , ,
, , , . (429)

, - :
,
[. . .]. (11)

, , , , , ...
-
,
.8 , , , ,
.9
, ,
, .10
? , ,
?
:
, , . ,
, :
, . , , ,

, ...

Jean-Marc Moura, LEurope littraire et lailleurs, Presses Universitaires de France, Paris, 1998, p. 35.
9
Julia Kristeva, trangers nous-mme, Paris, 1991, p. 39.
10
, .
, , , 2002, . 275.

304

,
.

,
.
, ,
, , ,
. ,
.
,
( )
, ? , :
?

: ,
XIX , ,
:
, , ,
.
[...] , , , ,
. (359)

, , ,
, , , , . : -
(), - , , -,
(381),
.
, , , - :
, (378).
( /) - , - , , -,
305

, , ,
, , ,
,
. , ,
.
, , ,
:
,
,
,
. .
, ,
.
. (125)

XX , , . - , ,
,
11,
.12 . ,13 .14
a ,15 11

Jean-Marie Benoist, Facettes de lidentit, in: Claude Lvi-Strauss, Lidentit,

[3 dition], Quadrige PUF, Paris, 1995, p. 17.
12
p. cit., str. 19.
13
.: Martin Hajdeger, Pevanje i miljenje, izabrao i preveo Boidar Zec, Nolit,
Beograd, 1982, str. 43, 53 5960.
14
. : Bernhard Valdenfels, Osnovi motivi
fenomenologije stranog, preveo s nemakog i pogovor napisao Dragan Prole, Sremski Karlovci Novi Sad, 2010; Dragan Prole, Stranost bia. Prilozi fenomenolokoj ontologiji,
Sremski Karlovci Novi Sad, 2010.
15
( II,
2, , 2002) , . , . . , , , ,
e

306

.


16, ( ),
(
17), ... , ,
, , ,
18
, , , ,
19. ,
,
, , .

,
,
(13):
[...], , a
, . , , , , ,
, .
, , , ,
. , ,
; , ,
, , , ;
, , , , ,
5/2002, . 4760. [ : , . . , -,
, 2005.]
16
. , . , , II, 2,
, 2002, . 23.
17
p. cit., . 12.
18
p. cit., . 13.
19
p. cit., . 24.

307

; , ,
, , ,
.

, , , , , .
, . , ,

.
, , . , , ;
,
, ,
.
, ,
.
, , , ,
, ,

. (1415)

.

. , ;
(27), (32). ,
(96), (241), , , , , , (352).
- ,
:

,
. , . ,
, ,

308

,
, .
. , ,

, . (170)

, .
,
.
, :
[...]
, :
,
( )
. . , [. . .]. (146)

- ,
:
[. . .] (199),
, ,
(192).
, ,
, .

.

(82).

(86). ,
,

, ,
(81).

309

, -
, , , :
, ,
, ,
; , , ,
,
, ,
; , . . ,
. . , ,
, .

. [...] ...
.
. ; ,
, ,
. ... (121)

,

,
(296),

:
[...]

, : , , . [...] ... , .
,
,
, ,

. . (297298)

,
.
, ,
, , ,

310

. ,
, ,
, , , , ,
. , , -, ,
,
(165). , , , ,
.
,
,
, , .
,
:
,
,
, [. . .],
,
, , ,
(352):
,
, .
.
,
, , , .
.
, , . , .
, , . , ,
, , , , , , , ,

311

, ,
.
, , ,
.

,
. (213)

,

(210),
,
(211).
,
,
(211).
,
:
,
. .
,
.
. ,
, ,
. ,
, , , , ,
, .
. [...]
,
,
,
. (214)

, , , , ,
,
, , , ,
(215). 312

,
, :
, (216).
, ,

. , :
, , ,
,
, , :
, , .
,
, ,
, ,
, . , , .
, .
: ,
,
. ,
; ,
;
. (220)

. , , ,

,
, ,
:
, .
,
, , ,
, .

. ,
, -

313

. ,
, , ,
, .
, , .

. (234235)
,
,
. ,

;
.
,
.
,
. ,
: mens hilaris, requies moderata, diaeta.* (235236)

, ,
,
.
, ,
. / . ,
.
, ,
. , , ,
: ,
, .

: ,
*

314

, , .

.
, ,
, - .

.20
,

, ,
,
, 21.
Mladen ukalo
STRANGENESS AND MENTALITY IN
IVO ANDRIS BOSNIAN CHRONICLE
Summary
In this paper are shown the basic aspects of strangeness and mentality as
structural principles on which was established the internal structure of the Ivo
Andrics novel Bosnian Chronicle. Encounter/clash of different cultures (Western
European and Eastern European/Balkan), religions (Orthodox Christianity,
Catholicism, Islam, Judaism), ethnic identities (Turks, the local Muslims, French,
Austrians, Serbs, Catholics, Jews) is only a framework in which are placed much
deeper civilization heritages: if only one seeks to know and understand them, it
would establish the possibility that stereotypes, manic-phobic feelings and the like
which is very often the product of contact with the foreign would be pushed
into the background and were not governed by human action. The elements of
strangeness, which include at the same time features, experience and expression
of all that is foreign, alien are based in the mentality lineaments, what is, in the
words of Jacques le Goff, the slowest change in the history of civilization.

20

M. Bahtin, Kratki tekstovi [Odgovor na pitanje redakcije Novog sveta], prevela Milica Nikoli, Trei program Radio Beograda, broj 9295, IIV/1992, . 342343.
21
. , , ,
, , , 1971, . 292.

315

316

( )1

,
,
o, ,

,
. , .
,
:
,
, :
, ,
, .
.
,
, .
: , , ,
, , , , , .

.
. 2 /
, : , .
je .
, 1

, , ,
89. 2011. ,
(1961).
2
, ,
, . 10, . 6, , 1923, 502511.

317

.3
-
:
, . :
, , , .
, , ,
; ; ;
, .4

:
, , , ;
.
:
; , , , . , :
;
.
, , , .5

,
, ,
: : ,
, , ,
... ...
.
e
, ,

, ,
3

, ,
. ,
.
4
, , : , , , ,
1983, 115116.
5
.

318

, .6
:
7, , , .
,
, ,
. ,
. ,
.
,
, , ,
.8 ,
, , ,
, ,
,
, , , :
,
.9 , ,10 , .11
6

, 117. , , ,
. :
(37). ( )
,
: , , ...
(38).
. .
7
, , . , , 1979, 311.
8
, , 111.
9
.
10
,
, : ? ( , , , , 28.11.2011, 6)
11
, ,
, , 1983, 11.

319

,

.12
, :
, ,
, ,

.
,
, ,
.13

, :
,

.14
. ,
, 1951. ,
1964. copy-pste
,
: ,
,
:
. ,
; , .
.
,
,
, , .
. ,

12

, : , , , , , , , ... .
13
, , , , 1977, 18.
14

,
, , , ; , , ( ),
26. 2011, 21.

320

, (580).

. , , . , , ,
, .
, ? ,
? , , :
.
. (- = A)
() . .
, .
:
: (- = A) (), ()
(- = A).
.
?
,
, .15 , . ,
,
:
[ . .],
, , , ,
, ? (580)

15

, : :
, ;
, , (, , ), , 19. 2011, 1 4.

321

, . :
, ,

'
.

.....................................................
.

. (1923), , . (1979),
16, .
(1925),

,
, a ,17
.
.
18 : . , 19 . ,
. , 16

, , 1983, 379,
: ,
; , ;
, , ;
...
17
A , , , . 1,
. 5, 1925, 176.
18
,
, , , 2011.
, :
[...]

, , ; ,
, ( ), 19. 2011, 23.
19
, , ,
. 34, 1931, 5864.

322

,20 . 21 ,
.22 . ,23
. ,24


,
,
, , .25 .
-.
- ,
.26
, ()
, ,
. :
, (64).27
28 , , ,
20

, , , 1974.
, , , 1979, 5658.
22
, , , , 1976.
23
, , , , , 1979, 131163.
24
, ,
, , 1979, 549583.
25
, , , . 7, . 12, ,
1961, 13801395. .
26
, , : , , , , 2008, 649.
. 94
, .
27
,
(38).
28
, , : , .
: (37).
( )
,
21

323

-. ,
( ,
) -.29 :
, ,
.
[ . .]
[...] ,
. , je
( ),
(
) -, , ,
(629).
-
.
,
.30
/:
-,
.
, , ,
, ,
- .
,
. ,
. , ,
- [ . ., 673].

: , - ?
: , , ...

(38).
. .
29
, .
30
- [...] [...] (627).

324

, , , . .
. [ . .]
(628).

, ,
. , .
: , ! ?
[...] ! ! , :
. ,
.31
:
-
, ,
?
, ; ,
;
.
, . , , , .

, .
, ,
( ) .
. , ,
.
: /
-, ?
,
, ,
- .
31

, ,
, (188).

325

- .
,
, .32

,
,
,
.
. , ,
, , ,
.
.
, ,
,
. - ,
,
:
, , , .
, ,
,
. . (629)

, ,
, , , . :

.
: ,
. -, , ,

32

:
,
.
.

326

.33
.
,
-:
,
,
.
. . , ,
, ,

.
. (205)

, ,
.
, , , , ,
, .
, ,
-, .
.
. , ( )

:
, , . , .
.
: ,
, . (209)
33

,
, , :
. , , [ . .],
,
, (185).

327

.


, .34
,
, , , .
, , . , , :
: ,

:

..........................
..........................
..........................
:

..........................
.........................

:

..........................
..........................
..........................
:


.........................
.........................

34

,
: (63),
:
,
(154).

328

,
.
: ,
(75), :

(160). , , :

:
, (78).35
, ,
, . :
, ,
(, 178)
, (
, 584)
, , ( , 591).

:
( )

, .
, , , , ,
,
,
. (591)
., ,

( , 368).

: [ . .], .
( ),
35

329

.
, [. .] . , , (370). , ,
.
, - , - , ,
: (1)
(2) , ,

. ... (11).
, , . ,
.
, . ,
. [...] ,
, ,
, , .36
, . , .
, :
[ . .]. ,
, [ . .] , .

. (265)37
36

(1972) (1972). , , , , , , 2007.

37
, ,
, ,
(365).

330

,
,
, , (184)38
, ( )
: , [ . .],
.39
( )

. (
) [ . .] ,
, ( . ), , , ,
, .
, ,
, :
, . [...]
, ,
, ,
. , , ... (265)

: ()
(). .
, ,
, ,
. ,
, 40 ,
38

, , ,
, , .
39
, , 1976, 6468.
40

. .
: , / .

331

, . , :
, ,41 ,
[ . .], , ,
. [...]
. , ,
, (280).

( )
(
) . - : ,
.

. , , ,
,
, .
- ,
- .42
.
,
19. 1878. .

41

,
, ,
- . : , ,
, .
, .
42
, :
,
, :
[ . .]
(254). ,
-, - .

332

: , , , . (354)

,
( , )
. (
)
. ,
[...] (355).43
, , ,
.
,
, ,
, , :
.44
, . , [...] ,
.45
: ,
. [ . .] , . : ,
, , ,
,
(688).46

43

, :
, . , ,
, , .
. , . ., 168.
44
, , , 1997, 227.
45
, 228.
46
,
, ,
, , , ,
(488).

333

, ,
, ,
. , ,
: .
.
. , , : ,
, , ,
.
. ( ), .
: ( ) ( ).
, .
, ,
(1924) :
, , ,
,
47 .

1920. (1946), [...] , / :
,
. :
. (
, ) ,
47

Die Entwicklung des geistigen Lebens in

Bosnien unter der Einwirkung der trkischen Herrschaft
, ( ). ,
, .
(1982), : . . .
(, , 1994, . 162), .
. , 149.

334

. , -
, , , , !
,
, .
, ,
,
, ,
. , , ,
, . (234)

,

:
,
, . ,
(505)
.


, :
. , , . ,
. , :
, , . ,
. (446)

:
,

.
, ,
: .
. , ,
, , , , , ,
.

335

, ,
( ) (
).
, , , , :
,
.48
.

.

Milo orevi
EASTERN AND WESTERN MODEL OF A STORY
Status and the function of a narrator in the structure of Andris story
Andri wrote short stories and novels, and wrote and told about the stories
and about the people with a gift for story-telling, as if the stories were his only
possibility to learn about the world and finds his way in it, or reach happiness
among people. His attitude toward the story and story-telling shows a continuity of
a poetic idea the point of which is: the quest for the essence. Generation of that
idea is present in both his fiction and essay texts. Although, in our opinion, this is
more prominent in the stories about a story, there is an absolute correspondence
between Andris implicit poetic, conveyed in narrative prose, on the one hand, and
the explicit poetic, conveyed in the essays Notebooks and Signs by the Roadside.
The analysis of stories on stories shows at the same time Andris abolishing
of limits between the types and genres, by which he solves the problem of a story
itself as an unstable form and confirms that his idea in fiction (as a story) and
essays (as a discussion or a debate) is the same. Because, for him, story and storytelling are a sign of longevity of human existence, the civilization itself, as well as
a symbol of sense or continuity of active philosophy.

48

, , , , . 13,
2007, 217226.

336

,
: , ,
,
.
, ,
,
. , ,
, ,
. ,
(1918), (1920)
.
, ,
, ,
.
(1925) , , ,
(): () ()
;
( , ); ( ); (
); (
) , , () (). , ,
(,
, , ); ,
() : ,
() , ,
, ,

() .
: , , , ,
, , , , ,
, .

337

1925. . , (
, 1892),
( ).2
, .3 . , , .
, , , .4
, , , .5
,
. 6
, , ,7 (): () 1

, . ., . XVI, . 3, 1925, . 161167.

, .... ,
, 7. 1972, . 11; , [...]
. , ,
( ,
(1957), , ,
, , , 1972, . 162); Ova Andrieva pripovetka je suma
njegovog pogleda na svet, njegovog ivota i njegove umetnosti (Svetozar Koljevi,
Pripovetke Ive Andria, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983, str. 28).
3
, . , ( , . , , , 1959, . 115).
4
To je, u stvari, pripovedaka vizija koja razvija, na udesan nain, odnos pojedinane ovekove sudbine prema apsolutu kakav je umetniko delo (Radovan Vukovi, Velika sinteza (O Ivi Andriu), Svjetlost, Sarajevo, 1974, str. 230).
5
(1925),
. , [...] ( , , , , . . , ,
, 1981, . 165).
6
...sloena od nekoliko planova, od kojih svaki otvara svoju perspektivu i sugerie
svoju misao, tako da se u cjelini njene narativne strukture uoava nekoliko slojeva smisla,
koji se ne mogu sabrati u jednu jedinstvenu osnovnu ideju i koji tek u svom meusobnom
prelamanju dovode do izraaja kompleksnu, ambivalentnu i dramatiki konfliktnu Andrievu misao o ivotu (Zdenko Lei, Pripovjeda za sva vremena, Pripovjedai orovi,
Koi, Andri, Samokovlija, Humo, Veselin Maslea, Sarajevo, 1988, str. 193).
7
( ) .
2

338

() ( 8); ( , ); (
); ( ); ( ) , , () ().
, ,
(, , , ); ,
() : , ()
, ,
,
() .

( ), .
,
.
, .
, ,
, ( ,
) .
.
( )
. , ( , ),
(, ) . , . , ,
. .
( , ,
( , , , , , 1993, . 71).
8

( , , , V, 18, 1972, . 225).

339

; , ,
, ,
) ( ) ,
, , .
, , ( ,
- ), ,
. , ( ), .9 ,
: (
.).10 ,
( ),
, , ()
. ,
.
:
, . , ; , .11
-, , , ()
, , , (, ).
9

, , , . : U
ovoj Andrievoj pripoveci osnovni motiv je jedan od reih u literaturi metafiziki motiv.
Za onih zimskih meseci tamnovanja, kad izmeu ivota i smrti nije bilo razmaka ni koliko
otrica noa, veliki vezir Jusuf je sigurno doao u dodir sa onim tamo: sa onim neizrecivim,
sa nitavilom. Njegova fizika egzistencija je, drugim reima, doivela metafiziko obasjanje (Petar Milosavljevi, Most na epi Ive Andria, Re i korelativ, Nolit, Beograd,
1983, . 100). .
10
, , , , , , , 1981, . 185; Tako ve u prvom pasusu pripovjetke
Andri udvaja ravni pripovjedanja, pa glasu ljetopisca pridruuje glas pjesnika... (Z. Lei,
isto, str. 194).
11
U ravni poetske hronike egzistencije prelazi se sa spoljnjeg plana prianja povijesti o veziru Jusufu na islikavanje stanja njegove due, na prezentiranje misli, na sliku bola
kao uslova vraanja u prolost i prozrenja sutinskih vrijednosti ivota (Enver Kazaz, Od
povijesnog do simbolinog toposa, Razlika/Differance, br. 1, Tuzla, 2001, . 89). .

340

, , .
( ) .
? ,
: ,
, , , , .
, ,

, , ,12 ,13 ,
(,
.). , , . .
, , ,
( ) :
, , ,
,
.14

(
;
, ,
, , ),
.
, , , .
. , . , : [...] ,
, ;
.15 ( .
, ;
. , ,
, , , .)

12

. , , . 70.
Ali, ta tamnica je i prosvetljenje... (S. Koljevi, isto, str. 25).
14
, .
15
, . 186.
13

341

. , , . ? ,
. ( , !)
. , ?
, , ?! ( . . .
; .
, , , .
!)
, , , . ,
, ,
(
, ), ( ... ...).
( ), ,
. , . . :
() (

.
!). (
) :
.16
, , ,
.
, , .
: .
, . ,
.
16

342

, . 188.

.
.
, ; ,
.
(, , ) .
, .
, ,
().
, , , .
( ) ?!
, ;
. .
.
( , , ). ,
(
, ; ,
),
, , . ,
. . , , , .
.
. . .
, ,
. ( )
.
() , .
( ,
, )
, .
; ,
,
,
.
343

, ,
.
.
() , , ,
, , , .
;
.
: . , , , ( ) .
,
( , ,
, ):
, , .
;
; .17

( ),
, () ,
( ),
.
, , , ,
, , :
,
. , .
, , , , .18
17

; ,
, , (. , , . 228).
18
, . 191; ,
;
, .

(. , , . 225226).

344

,
()
.19
( ) ,
, . ( , .
...) .
, .
(
), :
, ; , ...

.
,
,
, ,
,
. ? ,
. , , ? ? ,
, (
).
( , ,
, ; ),
. :
.20 ,
: :
.21 , , : , ,
. () :
19

,
, ( , : , : ,
, , 2003, . 264);
(, . 265).
20
, .
21
, . 191192; : Nemotivisano, mimo reda, dakle, javila mu se zato misao da svaka re i svako delo
mogu da donesu zlo (navedeni tekst, isto, str. 112).

345

.22 : , ,
. ! , ; ,
: ,
.23
:
,
; ,
; : . ,
, ,
.

?
( ) ?
, (
,
)!
( )
(
, ;
).
(
) !
, ( , ,
):
(
!),
, ,
, , , .

,
: ?
? ,
? , ) . , () , , , , :
22

. .
;
(. , , . 227).
23

346

, , ,
.
, , . , : , . ,
! ; ,
, . (
),24 .
, . () , , , . , ,
, , : :
.25 ,
. : ,
.26
24

Prizor u kojem vezir razmilja nad predloenim hronogramom jedan je od psiholoki najdramatinijih i znaenjski najobremenjenijih prizora koji je zamislila Andrieva
imaginacija! (Z. Lei, isto, str. 196).
25
, . ;
(. , , . 268).
26
; , ,
, , (
, , , , , , 1999, . 49). ,
. . , , , ,
. !
, :
,
, , :
, , , , . ( , , , , , 1995, . 27).
, . , .
, . ,
: , , , , .
[...] ,
( , -

347

!27 .28
.
, , , . , , , ,
. (
, , .29)
;
( ): .30 .31
(, ; .32)

, , , .
.

, , . XIX, . 16, 2000, .

213214).
Njegova deviza koju e odbaciti [...], ne utemeljuje se jedino u bolnom iskustvu
ivota, koji se pretvara u surovu borbu monika, u beskrajan niz spletki, intriga, ucjena i
prijetnji. Ona vie i sutinskije proizilazi iz vezirovog spoznanja, iz misli koja se ustalila u
njemu da svako ljudsko delo i svaka re mogu da donesu zlo (E. Kazaz, isto, str. 89).
.
27
, , ,
, , (
, , , . . , , 1938, . 51).
28
,
, .

, ,
, (. , , . 228).
29
, , , , ,
, , . ,
, ,
... (. , , . 270).
30
, . 192.
31
, , ?
(. , , . 47).
32
( ,
, , . II, . 2,
1983, . 224).

348

.
,
. , . ,33 , .
,
.
.34 () () .
, , , , ( , , )
(, ),
, , . ,
( ) .
.
, .
, . () (, ; , ).
, ; , .

, , ,
, , ,
.35

,
? , , , , ,
,
.
33

, , , (. , ).
34
U srcu drame, i opet na skrovit nain, nalazi se neimarski poduhvat i sam neimar (S. Koljevi, isto, str. 26).
35
, , . 186.

349

, .
. , : ,
: , ,
.
. (
. .) ,
: , ,
.36
,
, , , . . , , , , , . , .37
, , .
. . , ?!
, , . ( ,
,38 .)
.39 , , , , .
, :
. , - . ,
. , , , , , ;
, . . ,
, , .40

.41 ( , , 36

, . 187.
, . 188.
38
S. Koljevi, isto, str. 26; U Mostu na epi ovaj ideal je iako tek naznaen
dramski otelovljen s izuzetnom snagom i upeatljivou, u slici neimara koji kua malter,
koji i zimi i nou obilazi svoju graevinu, a ne osvre se na nju kad je gotova, i umire pre
nego to stie da primi bilo kakvu nagradu za svoje delo (S. Koljevi, isto, str. 27).
39
, , . 189.
40
, . 189190.
41
,
. : Pripovetka e se dalje nastaviti duim pasusom Selimovih pria o
Neimaru punih samih banalnosti: o tome kako je Neimar izgledao, kako mu je brvnara unu37

350

) . ( , , )

( , ): [...]
, :
! .42
.
, , . ,
.
, , ,
, .
, , .
: ,
.
( ..., , .
, ; ,
, !)
. ,
. , ,
( , ).
.
, ,
, :
, .43
tra izgledala, kako je utao i radio, i kako je otiao iz grada. A sa tim banalnostima, koje
Neimara prikazuju kao udaka koji nije sasvim od ovog sveta sueljena je sledea reenica-pasus: A duandije ga sve vie ispituju... (P. Milosavljevi, isto, str. 108);
,
: Neimar e zavriti ivot na sasvim banalan nain: razbolee se, na putu za Jedrene, i umree u tamonjoj bolnici (isto). . .
42
, . A zato se i onaj bezimeni neimar mogao na kraju preobraziti u arhetipsku figuru Umjetnika, koji se u samoodricanju sav posveuje svom djelu, a
zna da se ono na kraju odvaja od njega i poinje samostalan ivot, nezavisan od njega i njegove sudbine (Z. Lei, isto, str. 195).
43
, . 190.

351

, , , , .
, , . ,
, ? ,
?

, , .
, ,
, .
( ) .

:
.44 , . ,
,
. , ,
. :
. , ,
: . , ,
.
: . ,
, ,
.
.
() . ,
.
!
, ,
. ,
,
44

352

, . 187.

( ):

.45 , , .
( ):
, ,
. ( ,
, , .) ( , , ):
, ,
,
.46

( , , . ;
,
. ; , . , .
.)
,
, (
) . : !
, ,
.47 ( .
,
.)
45

, . 188.
. , . : Pre svega stoga to je on zalutao u divljinu kao jedna plemenita i duboko
ovena misao misao vezira Jusufa, koji pokuava da graenjem tog mosta spoji daleke
obale svog ivota, svog skromnog porekla i visokog poloaja, svog zabitog zaviaja i velikog sveta u kome ivi. Pokuava isto ono to je i sam Andri svojim pisanjem nastojao da
ostvari. Tako most postaje osnovni simbol u prii koja je sva u znaku duhovne ispovesti
(isto, str. 24).
47
, . 189.
46

353

,48
( ), :
, , ,
.49 , ,
( ,
, ...). , ( /) ,50 :
, . ,
, ,
.51

: ...
, , ?
(
). ?52
!
48

Vraajui nas na kraju pripovjetke mostu na epi, pripovjeda jo jednom

mijenja ravan pripovjedanja i prebacuje nas iz svijeta due u svijet Apsoluta, u kojem sve
postoji samo po sebi, nezavisno od svoje konkretne okoline, kao trajne estetske vrijednosti
u nestalnom povijesnom svijetu. Te tri ravni ove pripovjetke svijet povijesti, svijet due i
svijet Apsoluta Andri nije razvijao u neposrednosti doslovnog i alegorijskog znaenja,
ve kao tri sloja iste prie, koja se pred nama otkrivaju u promjenama pripovjedaevog
stava (Z. Lei, navedeni tekst, isto, str. 196). .
49
, , . 192193.
50
, , , ,
( ,
,
, , . . , , , 1981, . 543).
51
, . 193. ,
, ,
,
: ,
, ( , ,
, . XXV, . 23, 2006, . 327).
52
, , ,
, ,

354

(), ,
.
, .

. .
. . (
.
,
.)
, , :
, ,
, . ,

.53

, , . -
(
).
, . ,
:

,
,

.54

:
, .
. , , , , , ,
. ,
. ( , :
, , , 1979, . 7).
53
, , . 190.
54
, . 190191. .

355

, , , ,
. , , , ,
.
, .
, (
) .
,
() ,
, .
!

, ,
? . ( ) :
...
, . , ,55
, 56 , , , .
, , ,
,
.
,
, .
() ;
( , ; :
,
) ;
55

...u poslednjem odeljku u kojem pisac uvodi i sebe po prvi i poslednji put u
prostor svog istorijskog pripovedanja (S. Koljevi, isto, str. 27).
56
Nakon te slike [slike mosta, prim. D. K.] slijedi jo jedna, koja je nezamisliva u
drugim Andrievim priama-hronikama, jer se u njoj pojavljuje sam pripovjeda (onaj
koji ovo pria), koji svojim prisustvom premouje jaz izmeu vremena prie i vremena
prianja (Z. Lei, isto, str. 196). . Andri i tu govori u 3. licu, u duhu
svoje tenje da ukloni sebe iz svoje prie. [...] Zato je ta pripovjetka podjednako poema
koliko i pria (isto, str. 197).

356

; , ,
:
, . , , , . ,
. ,
. ,
; .
. .57

!58
, . ,
.59
() . . , ,
.60 . ,
, .
, , , () .
?61
?

57

, , . 193.
,
, , ,
.
. , (. , , ). . .
59
U ovom kraju lei poetak prie (S. Koljevi, isto, str. 28).
60
Kraj prie vraa se poetnom glasu pripovjedaa-ljetopisca, koji iz take sadanjosti rekonstrurirajui historiju mosta i sugestivno opisujui njegovu ljepotu, u stvari,
pria priu o trijumfu umjetnikog djela i nad smru i nad gorkim iskustvom ivota
(E. Kazaz, isto, str. 90). .
61
, ,
. ( : , ,
. XXX, . 8858; 6, 7, 8. 9. 1933, . 12); , , , , , , 1981, . 13; ,
, [...],
. ( , , , 1981, . 232).
58

357

Vukovi, Radovan, Velika sinteza (O Ivi Andriu), Svjetlost, Sarajevo, 1974.

, , , , , 1959.
, , , , V, 18, 1972.
, ,
,
, , . . ,
, , 1981.
, , ,
, , , , 1999.
Kazaz, Enver, Od povijesnog do simbolinog toposa, Razlika/Differance, br. 1, Tuzla, 2001.
, , ,
,
, . . ,
, , 1981.
Koljevi, Svetozar, Pripovetke Ive Andria, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1983.
, , , , , , 1995.
, , , , , 1993.
Lei, Zdenko, Pripovjeda za sva vremena, Pripovjedai, orovi,
Koi, Andri, Samokovlija, Humo, Veselin Maslea, Sarajevo, 1988.
Milosavljevi, Petar, Most na epi Ive Andria, Re i korelativ,
Nolit, Beograd, 1983.
, , , , . . ,
, 1938.
, , , , . II, . 2, 1983;
, , ,
, 7. 1972, . 11.
, , ,
, , , 2003.
, ,
, , . XIX, . 16, 2000.
, , :
, , , 1979.
358

, , (1957),
, , ,
, , 1972.

Dragomir Kosti
THE STORY OF A VIZIERS BRIDGE
Summary
The short story The Bridge on the epa (1925) by Ivo Andri has all the
characteristics of poetry. In fact, it is a poetic vision of the sense of the mans
presence in the world, and especially, of his efforts to leave some trace or not leave
any trace in it. The main character is the grand vizier who, ending up in a dungeon
by incident, confronts the unfathomable possibilities of evil. Thus he remembers
the forgotten homeland and the people there. And this is how the idea of a bridge
was born. However, the vizier builds a bridge (commissions its building), but the
bridge does not build him. The vizier builds the bridge, but does not make any
closer connection with it. The vizier builds the bridge and derives no pleasure from
it. Therefore, although the words to praise the founder have been written, the
bridge remains without any mark, without the identification with a vizier (and
through him, with the builder). In fact, the bridge is devoid of any sign of viziers
presence. (On the contrary, it becomes a sign of his absence; it was subsequently
abandoned by the writer). After the actual artist (the unnamed builder of the bridge,
an Italian) and the false artist (the learned teacher from Tsargrad), many years
after, another real artist plays his role, this time a writer. Thus, the beauty and the
importance of the bridge have been rediscovered. The forgotten vizier has been
found again. Actually, the meaning of the existence of his bridge was found. The
writer was a true replacement of the teachers poetic idea that he does not celebrate
the bridge but its builder. Or, that it does not tell about the structure, but about the
idea of the structure.

359

360

III

361

362

,
,
:
, ,
, /
. ,
,
/ ,
. -
(1978)
. , .
: , , , , .

O

, , / ,
, . , ,
(19352003) (1978). , , ,
, ,
363

,

, , , .
,


, , ,
, .

. , -
, . , ,
. ,
(8, 31), , ,
.

, (
!) itanje
Proklete avlije u svjetlu orijentalizma Edwarda Saida,
(32), ()
:
Stavove koje je Said objelodanio u Orijentalizmu mogue je provjeravati i
potvrdjivati na knjievnim primjerima brojnih autora evropskog kulturnog
miljea, izmedju ostalog, i u djelima nekih naih i, dakako, knjievnika iz nama
bliskog okruenja. [...] Ogradjujui se od ispraznih ideolokih i posebno
dnevnopolitikih i stereotipnih rasprava kojima su ovi prostori posljednjih
desetljea obilovali u vezi s Andriem i njegovim djelima, napose tvrdnji o
mrnji prema Bonjacima, islamu, Turcima, istoku i istonjakom mentalitetu i kulturi, kojom ih je Andri natopio, ovaj rad ima namjeru u iitavanju
Proklete avlije slijediti onaj obrazac na koji je upozoravao Edward Said i
ukazati na mjesta koja korespondiraju sa stavovima postkolonijalne kritike,
dakle, u ovom sluaju, jednog njenog predstavnika.

364

,
()
, . ,
, , ,
,
. , ,
.

,
21. 2011.
50 . (
, )
. , ,
, , , 1:
Poznato je da je Andrievo djelo i do tada bilo predmet velikog interes
itataljske publike i knjievnokritike misli u svim krajevima Jugoslavije.
Zahvaljujui Nobelovoj nagradi i prijevodima koji su uslijedili, ono je postalo zanimljivo i za itatelje irom svijeta. Od tada to djelo ne prestaje privlaiti panju knjievne kritike i van zemalja bive Jugoslavije. Njen sud davno je
izreen: Andri je veliki pisac. Medjutim, ako je ta ocjena ostajala sve vrijeme jednako neupitna, pristup njegovom djelu znaajno se mijenjao u proteklim decenijama, zahvaljujui znatnim dijelom brojnim novim (modernim i
postmodernim) razumijevanjima i tumaenjima same knjievnosti, ali i kulture uope. Osim toga, mi vie ni svijet oko nas ne vidimo onako kako ga je
vidjela Andrieva generacija, pa su i znaenja koja izvlaimo iz njegovog
djela drukija od onih koje je u njemu prepoznavala kritika njegovog vremena. Andrievo djelo, kratko reeno, nama danas ne govori isto ono to je govorilo njegovim itateljima 60-ih i 70-ih godina prolog vijeka. A upravo je
ova pedesetogodinjica pravi trenutak da se knjievnokritika misao ponovo
suoi s njegovim djelom, da mu pristupi u suglasnosti s novim iskustvima
itanja i da oslune to nam ono danas govori, i na koji nain.
1

,
.

365

,
. . (?)
: . , , , .
.
, , , , , , ,
, . . ,
, ? , ,
,
.
,
, , .
,
,
.
, , ,
.
,
1999. ,
, O postkolonijalnoj
kritici, o Edwardu Saidu i o drugima (Novi Izraz), :
Na ovom mjestu ne moemo a da se ne sjetimo Andria i njegovih slika
Istoka i Istonjaka, koje nesumnjivo predstavljaju na prilog zapadnoeuropskoj tradiciji orijentalizma, s karakteristinom mjeavinom odbojnosti i privlanosti.

, , :

366

Ali ovdje moramo dodati da ni u Andrievim slikama, kao veinom i u onim

tekstovima koje je Said analizirao, nema mjesta za mrnju, kako neki misle,
jer se te slike realiziraju upravo kao lacanovski paradoks: u neodoljivoj
privlanosti onoga to se vidi kao drugo.

,
,

.
, , ,
:
Umrtvljivano je tako to je sakralizirano i tabuizirano; oduzimana mu je mogunost da djeluje jednim od svojih najvrednijih agenasa: dubokom povijesno-antropolokom i politikom pronicljivou kojom to djelo, opsesivno
preokupirano naim svijetom i njegovom historijskom sudbinom, zasijeca u
taj svijet bavei se njegovim najbolnijim i najmranijim pitanjima, u nepotkupljivoj elji da ga rasvijetli i razumije, zajedno s nama, njegovim itateljima, u empatijskoj potrebi za njegovim iskupljenjem i oslobodjenjem od
povijesnoga fatuma.

, :
, ,
, .
, ,
, .
( , , 22, 2005,
517)

a
. ,
, ,
. ,
. , ,
,

,
. , , 367

,
,
,
. :
Andri e trebati priekati neko tree vrijeme kada e njegovo djelo biti
dekanonizirano i otvoreno izvan prizemlja politike upotrebe. Generacijama
koje to doive Andri e se prikazati u shvatanjima koja nama izmiu.

, , ,
.
.
Ka ,

, , -
, ,
.
(. I. Lovrenovi, Pedagoka
prevencija protiv Andria ili Kako e Akademik napokon istjerati Zloga i
spasiti narod, Oslobodjenje, 23.7.2009). ,
, , , ,
erzelez iz naeg demata (Novi Izraz, 8, 2000).
,
. , ,
, .
, , , .
, , , , ,
368

, , Andri i
Bonjaci (Tuzla, 2000),
(rtva dirljive odanosti, Novi Izraz, 12, 2001;
, . : Duan Rapo, Neke kontroverze i nesporazumi
oko Ive Andria, Graki opus Iva Andria (19231924), GrazBeograd,
2010, 95102). , Andri i Bonjaci,
- ,
, :
Andri je, opet, posvojio ideju eurocentrizma, na jednoj i orijentalizma, na
drugoj strani. U tom okviru odvijalo se sve u njegovu stvaralatvu (njievno djelo Ive Andria i historijska stvarnost, Andri i Bonjaci, . 13).
!
, ,

.

,
, - . , ,
.
. :
Andrievo djelo u tokovima ideologije evrocentrizma, Znakovi vremena,
Naunoistraivaki institut Ibn Sina, 2, 1997, 97108; Andri
i Bonjaci (. 192206); Prolegomena za historiju
knjievnosti orijentalno-islamskog kruga, Sarajevo, 2005, 198219;
Andrieva literarna otomanizacija Bosne, Ljiljan, 166, 1996, 34; Anatomija jednog paradoksa (O eseju Ivana Lovrenovia Andri, paradoks o
utnji), Pregled, 1, 2009, 4558.
, ,
. , , ,
:
Na Doktor-Profesor-Akademik ima misiju: otkriti Zloga, valjano educitari
nastavniki kadar, otvoriti oi narodu, jer: Ko prihvati Andriev svijet kao
autentian, po prirodi stvari smatrat e korisnim istrebljivanje Bonjaka kao
opasnog elementa u samome tkivu tzv. evropske civilizacije jednako kao
to se smatra korisnim bespotedno trijebljenje tetnoga korova. Poslije

369

ovoga doista je ukinuta svaka mogunost razlone i argumentirane debate.

(Pedagoka prevencija protiv Andria...)

. , ,
/ , -
, , ,
,
, ,
.

(1978)
() Duhovna
biografija (: Izedin ikalo, Sarajevo, 2010).
(19761991), ,
, ,
,
, , .

Orientalism, :
Za nas je ta knjiga imala dodatnu fascinaciju zbog toga to smo na golemo
iznenadjenje i radost otkrivali u njoj monu artikulaciju upravo onih ideja i
stavova koje smo u svojim diskusijama svih tih godina neumorno elaborirali.
Teko je zamisliti kakav je bio na intelektualni ushit u susretu sa Saidovim
djelom. Na jednoj strani, bili smo obradovani saznanjem da jedan veoma
ugledni profesor na Zapadu demaskira orijentalizam kao opasnu ideologiju
koja desetljeima na najperfidniji nain proizvodi velike tenzije izmedju dva
kulturalna kruga. [...] S druge strane, ali u isti mah, shvatili smo da je rije o
demaskiranju sistm na najvioj razini, te da smo svjedoci, da smo
savremenici intelektualno-moralne i kulturalne akcije jednoga naunog djela
nakon kojeg nita vie ne moe ostati kao ranije. (Duhovna biografija,
str. 7879)

, ,

370

,
, ,
()
.
,

.
,
, , , 2007.
Orijentologija. Univerzum sakralnoga teksta (Sarajevo,
2007), () (
)
, , .
- .
( ), ,
.
,
, /
.
(. Orijentalizam, Beograd, 2000, 445446),
() , ,
, (. , Sadik
Jalal al-Azm, rientalism and Orientalism in Reverse, Khamsin, 8, 1981,
526). -
,
.
, , , , 371

, ). , ,
,
,
(Orijentalizam, str. 433). , ! , , ,
, ,
(Duhovna biografija, . 101).
,
,
- , ,
, .
- , 2005. Prolegomena za historiju knjievnosti orijentalno-islamskoga kruga (Sarajevo).
(Orijentalistika problemi metodologije i normiranja, str. 1337) , , ,
.
(. Tekst, kontekst, interpretacija ogledi iz knjievnosti Bosne i Hercegovine, TuzlaTeanj, 1999) o
,
,
.
, ,
,
,
. ,
,
.
372

,

, ,

1967. ,
(. : D. Tanaskovi, Recepcija dela Ive Andria u jugoslovenskoj muslimanskoj sredini, Islam i mi, Beograd, 2010, 104123).

()
. , , !
,
, , ,
. ,
.
, ,
, ,
.
, , .
, . ,
,


, .
, , , ,
:
razmiljanja doista su pojaala pritisak na moju knjigu da reprezentuje
neku vrstu svedoanstva o ranama i evidenciju patnje, za ije je navodjenje
smatrano da je odavno zakasneli odgovor Zapadu. ao mi je to je tako
pojednostavljeno okarakterisano delo koje ovde ne elim da budem lano
skroman veoma nijansirano i precizno govori o razliitim ljudima, razlii-

373

tim periodima i razliitim stilovima orijentalizma. itati moje analize atobrijana i Flobera, ili Bartona i Lejna, sa tom istom emfazom, izvlaei istu
reduktivnu poruku iz banalne formule napad na zapadnu civilizaciju,
postupak je, verujem, podjednako uproavajui i pogrean. (Orijentalizam,
str. 446)

(Duhovna
biografija, str. 78), 1994,
.
,
. . . !
( , , 17.12.2009, 17). , .
,
. , ,
,
.
,
,
. , ,
, Prolegomena za historiju knjievnosti orijentalno-islamskoga kruga. , ,
, .

. ,
, , , ,
. ,
. , . , . .
374

makar u vidu skice, predstavi bit samoga evrocentrizma da bi se lake

identificirala ideoloka orijentacija u tim okvirima (str. 200).

,
()
(),
. ,
, :
Djelo i kontekst jesu u stanovitu odnosu, ali kakvom to je pitanje najue
znanstvene (semioloke) ili filozofske (epistemoloke) analize. Naime, priroda toga odnosa, mehanizmi njihovih medjuutjecaja, oznaiteljske prakse i
strukture, metode kojima proizvode znaenja to su prava pitanja znanstvenog propitivanja, ali nipoto pitanja tipa kako jedan drugog odraavaju i
koliko, te za koga, kako nam to nain recentnog bavljenja Andrievim
djelom hoe nametnuti. (Kontekst u tekstu ili Fiktivna biografija u nejasnom interpretacijskom kontekstu, Andri i Bonjaci, Tuzla, 2000, 8283)

,
1924.
( ), , , ,
[...] nije nuno posezati za Andrievim stavovima ekspliciranim u disertaciji: imanentna analiza njegovog knjievnog djela nedvosmisleno upuuje na
autorove eurocentrine ideoloke stavove radikalizirane do razine pravog rasizma, te nije neophodno traiti im potporu u disertaciji koja je vie literarno
nego znanstveno djelo, gdje dominiraju jaki ideolok-emotivni zakljuci
neutemeljeni na faktografskoj ili historiografskoj gradji. (str. 210)

, , :
, ,
,
?
, , .
,
.
() ,

,
, ,
. , 375

, ,
( !) - ,
izuavanje bonjake batine na orijentalnim jezicima, u vertikali dugoj nekoliko stoljea, sudbinski znaajno za znanstveno validnu
historiju bonjake knjievnosti, , bez poznavanja toga dijela povijesti
nije mogua historija bonjake knjievnosti i kulture kao cjeline (str. 38
39)? , , ,
, . ,
, !


(. 208), , . ,
,
.
,
, , , , . , ,
, , ,
, , . , ,
! ,
,
, ,
, .
, ,

, , , , !
,
376

. . .
( 2001), (2006), ,
, ne moe rei da nije dobar pisac, ali se njegovo krunisanje Nobelovom nagradom za knjievnost tano poklapa s Pamukovim
javnim kritiziranjem turske politike prema Jermenima, na emu Zapad tako
dugo insistira, i Pamukov turski glas podrke stigao je kao izuzetna vrijednost (Duhovna biografija, . 9798). :


,
. , !

,
.
,
. , , sa arom
prevode Andrieva djela na svoje jezike i, zavarani njegovim isforsiranim
autoritetom, omoguavaju autorovoj ideologiji evrocentrizma, ekstremno
izvedenoj na razinu rasizma, da likuje zatvarajui tu elipsu u svijesti samih
orijentalaca i afirmirajui se u njihovom vrijednosnom sistemu (str. 218).

! ,
, ,
, ,
.
, , ,
?
, , u kome se autentino kritiko djelo
lukavstvom orijentalizma pretvara u djelo autoorijentalizma suprotno
izvornim intencijama a posljedica se ispoljava u tome to se njegova pozitivna energija pretvara u negativnu, u autodestrukciju (Duhovna biografija,
str. 112).
, , . ,
, . 377

, - ,
,

(. , , , 19, 2002, 221), .
, , .
,
:
, ( , , 1976, 208). ,
.
Darko Tanaskovi
OCCIDENTALIST REDUCTIONISM BEFORE IVO ANDRIS ART
Summary
The ideologically motivated contending of Ivo Andri by some Bosniac
intellectuals, which has been intensified since the 70s of the last century, was based
on the assertions that his attitude toward Bosnia, muslims/Muslims and everything
that comes from Islam was pretentious and ill-intentioned. It was later shown that
such a critical position, that totally neglected the artistic dimension of literature,
while insisting on its vulgar interpretation as an instrument of anti-muslim/antibosniac ideological program, was not efficient or plausible enough on a wider plan.
A tendency has been noticed lately to cover up the negative attitude toward
Andris work with a conceptual-terminological veil of post-modernist critical
discourse, created by Edward Said in his study Orientalism (1978). The essay deals
with the analysis of this detrimental quasi-scientific tendency, with a special
overview of its paradigmatic expression in orientology works of the Arabist Esad
Durakovi.

378

e
: ,

.
,
, ,
, , . , ,

;

, .
, ,
. ,
,
: , , .
, -,
,

. , ,
,
.
, ,
. , ,

,
, , .
: , , , , , , , .

1 , , , , ,
1

, , , 1997, . 57.

379

. .
, , :
,2
.
. , ,
, .
( ).
, ,
, ,
.

. , , , ,
, .
, , ,
. , 1892. .
, , ,
. ,
,
. (,
, ),
.
:
, ,
, . 1975.
. , ,
, , , . , ,
, . ,
, , , .3
, , -
.
, , 1924.
: Die Entwicklung des
geistigen Lebens in Bosnien unter der tuerkischen Herrschaft (
2

Ulpianus, D. 1, 1, 1, pr.
:
, .
3

380

).
, 13. , .
.
, ( , , )
. , , ,
,
,
.
,
, , . ,
, :
.4

. , ,
,
, , ,
.
, , -
.
. , ,
, , .
,
, ,
.
, . I
. , , (),
.
,
.
4

, : , , , 1995.

381

,
, . (
) (1217. .) ,
, , , . 1219.
,
, . .
() 1377.
I . ,
.
() (
, ).5 , (
) X ,

. ,
,
. , ,
.6
,
5

( )
. . ,
( ) :
, ,
, .
. . .
, , ,
. [...] , , ,
.
. ,
, . ,
, [...]
, .
,
, . 13 . 24. , : ...
, , . 28.
6
, : , . 19.

382

.7
, , , , .
II
, , , :
;
. , .
, , ,
. , , ,
.
, 1463. ,
.

.



,
.8
, , . -
, ,
,
.9
7

, . 20.
, . 25.
9
, . 26.
8

383

, .
, , (1528. .), .
, . , .
().10 11 . ,
, (!), ,
.12 , ,
,
: , / ,
. . , , ... , . ,
, , , .13


, - ( ).
,
,
,
, , .

,
.14 , (
1467. XVII )
, ,
,
.
10

, . 27.
, . 28.
12
, . 28, . 14.
13
, . 29, . 17 18.
14
, . 30.
11

384

,
. - ,
, ,
.


. , ,
.
--
( ), 635.
, . --
24
(. , , ; - ; ;
, ;
.). ,
,
.
, . .

: ; ;
, , ; , (. ).
, :
!15 15

(1955). ,
. ,
( ), . ' : -
, , ,

385

.
, , ,
, , , , .
( )
.
, : ,
. XIX
, (. ) ,

.16
, .
, 1493. , 1520. ,
1544. . ,
XVI .
,
.
1866.
- .

. (.
) ,
. , ,
, ,
, , .17 , ,
.
, . ,
, ,
? , !
16
, . 4142.
17
, . 49. . 77, , XV ,
, .

386

, , -
, ( - )

:

; ,
,
.18


. , , , XIII , . ,
() ,
. , ,

. , , ,
. .
, ,19
18

, . 50.
. II
30.000 . , , , , .
(14611463)
(1459). ,
, .
(1458), , . ,
.
, ( 1. 1459) ( ,
). . ,
, ( ), . II
19

387

.
, 1464.
, -
( ). , ,
.20 , ( 1468.
1514. ),
(Bosna Argentina). 1735. , 1757.
. , . XVI
.
,
.21 1878.
.
,
, ,
,
.22 XVI
, ,
,
(10. 1461), ()
. , 10. 1463,
, ,
, , . 1463,
, ,
. , . II
. ,
. , ,
.
. (
?) .
1992. .
, .
,
.
20
, . 54.
21
, . 56. , . , . 57.
22
, . 58.

388

.23 XIX
, , .
,
.24
,
.


. XV
, ,
-
. 1557. , - , , .
, ,
. XVIII ;
. XIX ,
,
,

.25
,
.
, 1493. . , , ,
1520. , ,
. XVI
,
. 23

XVII
,
, .
... (in carattere serviano). , . 6061.
24
, . 6970.
25
, . 7677.

389

, ,
- . ,
,
XVIII . 26 XIX
-
, . . . ,
,
, .
-
,
, (
), . -

1682. (-),
20- XIX
, 1850. .
1866. , .
.27
(279
). , ,

. ,
XVII XIX - . , (11 17 ), , .
,
. , ...,


26
27

390

, . 78.
, . 8182.

. ,
.28

I
. ,
, - . , ,
, ,
.

,
. index librorum prohibitorum.
,
, ,
. , , , .29
.30
,31

. ,
, ,
, , , ,
, .
28

, . 8788.
. , , , 1974. : , : , , , 1995.
30
. . , ; . ,
. ; . , , , . 1, 1982.
31
, - . . ,
, 2007.
29

391

.
, .
, ,
, , . , ,
, .
. 32 , ,
: 1. ; 2.
; 3. ; 4.
; 5. : 6. ; 7. ; 8. 9. .
,
, .

: , , , , ,
, ( ),
, . , , , ;
, ,

; , ,
, , ,
, 33 ;

, , ,
, 34 (
32

, , , 1921.
, . 7.
34
, .
. (. , ( ), 1907, . 41).
33

392

, , );

, , , ,
,
, (
, ?)35; , (),
,
, , , () , ,
(
)36;
, , , ,
(
35

1907. :
... (, .
31). . ,
(. : ; :
, (); : () (); : , , , , ... ( , . 3045).
36
, , , ,
. :
, , .
. , , ; .
, ,
. .
. ,
, (, ,
. 26); , ,
, .
( , 1996, . 84); ! [...]
, : , , ! , ! -!
, , ; , ,
, . :
, ! -! ! ,
. , ,
,
( , , ,
1988, . VIII, . 196197).

393

, ,
); :

, , , ,

daimonion, ( )
homo faber-a , , . ,
,
, . , , , ,
, , ,
, , , ,
,
.
II
, , ,
().
, ( ). , ,
. , .

:
; - .
, , , .

.
, ,
, : , , ,
, .

394

,
, ,
, , ;
, , . , , -
,
,
.37 ,
. :
, , . .
. [...] ,
.38

- . , , .39

;

, ,
( ,
.).
. ,
37

,

, . .
,
, . , ,
. :
; , : , , , ,
. ( , , . 21).
.
38
, , 1967, . 226227.
, .
, . , . 229230.
39
. , , 1959, . 530.

395

, ,
.
,
. ,
zoon politikon, .
, ,

.40 .
, : ,
, . , -,
, . , , , . ,
, .41
, ,
, .

.
40

, , , :
.
, .
. , . ,
. ? ?
[...] ? [...] , .
[...] , ? [...] , . ,
.
41
,
. , , , : ,
, , ,
. , ,
, , ,
, , ,

, , , .
. , ,
, , . ,
, ( , ,
2011, . 125126).

396

, ,
, ,
,
. ,
- , ,
, ,

,
.
Oliver Anti
FOUNDATIONS OF ANDRI'S SPIRITUAL BUILDING
Summary
The Euro-Asian bridge is not on Bosporus any more. Its surrogate is on the
Drina, on both banks of which there is one ethnic people in a triple religious and
political division: the Orthodox, Muslims, Catholics. An innocent ten-year old boy,
a victim of acemi oglan, of changed religion but not a nation, in his mature age
now as a dignitary, builds the magnificent bridge over the Drina. It was exactly
along the same line, that a few centuries later, our Nobel-prize winner, who was of
an unchanged ethnos too, wrote the magnificent The Bridge on the Drina. That
bridge actually represents that ethnos, the only connective tissue of the new
Bosporus, a bridge in the midst of the backyard of the Western eastern source.
To leave a permanent trace of individual and collective identity is one of the
genetic secrets the roots of which go far back in the unknown and unremembered.
On the road of solving that puzzle, Andris thoughts about the human destiny
come more close to opening the lobbies of the understanding of what Plato and
Socrates called daimonion, that internal voice (of conscience or of necessity)
directing homo faber in some direction, determining his either positive or negative
(in both cases relatively understood) role in life and even in history. Each time that
he notices something concrete, Andri has that ability of catching a seed of general
and abiding by it. In that unity of concrete and abstract, of physical form and
paradigm, lies a secret of every great literature, science and art. Thus, Andri
manages to make this triple division relative, and in many elements even to surpass
it. The core of Andris literary and artistic work is, actually, in his scientific work
in his dissertation and the materials that he compiled working on his scientific
work. He built his brilliant literary and artistic edifice on scientific foundations
which passes on to us its the mysterious message of both a fragile destiny of an
individual and of great human reality.

397

398

:



: . , , .

,
. , -
,
.
: , ,
, , , , , , , , .

, ,
6. 1931. ,
.
, , , ,
, , ,
,
, , ,
-. , , :
, .
, , ,
, , , .
, , , , , dottore illyrico, ,
399

,
.
;
, , , ,
: , .
, .
: , , : , , , ,
. , ,
; , ,

, .
, ,
. ,
.
.
.
,
: /
? -: , / ,
, / . . ,
, , , ,
.
, ,
, . , , , ,
, , , , , , , , . ,
, , , .
,
. ,
, . ,
.
,
, :
400

: . ,
, .
, , ,
, . ,
, .
, , ,
; ,
. ,
, , ,
, .
, ,
,
: .
, , , .
, . , , .
, : ,
. ,
,
.
, ,
, .
1937.
. , ,
, .
,
, ,
.
, , . , , .
, , . , , , , , , , , , ,
. , , ,
401

,
. , ,
: , , . , .
.
: , , .

,
, . , , , , . , ,
, ,
,
.
, ,
,
;
. ,
, . ,
, !
, , ,
.
, , - ,
. ,
, ,
, , -,
.
.
.
. , , . , ,
. , . .
, , ,
402

.
, ,
.
, , ,
, ,
. , ,
, , .
, ,
, ,
, , :
,
.

. ,

. . .

.
.
, , . ,
,
. ,
. , ,
,
. - , , .

,
?

, ,

403

, ?
, ,
,
,
( )

?
, ,
? 1942. , ,
, , .

.
: ?
?
,
?
? ,
? , , ?
, , , , .
, . ,

.
.
. [...]

,
;
,
, ,
.

,
,
404

.
, , , :
,
.

, ,
, , : , , !

:
, , .
,
, ,
, , . , ,
, ,
. , , ,
, . ,
, , , :
, .
, ,
,
,
,
, , . . ? ,
,
?
?

, ,
,
405

,
.
, ,
, .
,
,
.
, ,
,
.
.
- ,
,
: , , . ,
,

,

, ,
. -
, ,
.

. ,

. .
- ,
, :
, ,
, ,
.

,

406

, . .

. : ,
, ,
, ,
.
- , ,
, , ,
, (
) ,
, ,
, ,
, ,
(
),
, , ,

.
,
,
,

. , , .
- ,
, . , ,
,

. , ,
:
, -,
, :
407

, !
, , . , ,
;
,
, ,
, , .

, ,
, .

,
.
, , ( ) ,
, . ,
(
) , , .

.
, ,

,
:
, ,
, ,
. ,
.
. , ,
, .

:
... ... .
... ? ,
,
.
.
408

, :
, , , ,
:
, , ,
, . , ,
.

, ,
,
. , ,
,

:
, , ,
, ,
, , .

, .

.
,
.
, .
.
,
, , . ,

, ,
.
409

(
), , , , , ,
, -,
.
, ,
, , ,


.
,

.

.
,
,
.
.
, . . . ,

, , ,
, , , , ,
,

.
,

. .
.
, , , , .

.
410

.
. , , : ,
. ,
. ,

.
, ,
.
, .

, ,
.
Rajko Petrov Nogo
BETWEEN THE EAST AND THE WEST:
ANDRIS SERBDOM POINTS
Summary
The paper is composed of three parts, each of them dealing with the conflict
of the East and the West, the Ottoman and the Christian life principles.
In the first part, the short story The Dark over Sarajevo is analyzed; it has
been left out from the earlier editions of Collected Works. The story is told from
the point of view of a foreigner, doctor Galanti, who sees the antagonism of the
Ottoman and the European life styles as mutually exclusive and intolerant. The
second part follows Andris motive of caring people, who help their executors
while they execute them, as harbingers of the heroes of later Serbian suffering,
martyrs and the saint Vukain from Klepci and his words: Just do your job, my
child. Thus, Andris caring people are shown as an archetype of what was to
happen. In the third part the portrait of Bogdan Zimonji is analyzed, i.e. the hand
as a central place, and a part of that portrait in the contrast pair Bogdan Zimonji
Omer pasha Latas, where, again, two opposing principles are portrayed. All three
parts of the paper, each in its own manner, evolve around the basic theme: conflict
of the East and the West in Andrics work.

411

412

.
,
: , / .
. ,
: .
.
: , , ,
, , , , , , , , , , .

,
, ? , .
, ,
. , ,

,
. .
.
: , ,
10 ; ,
,
, .
. : .
:
, . ,
, .
: ,
, ,
VIII
413

;
, ;
.
, ,
,
, .
. j , , .
, , . ,


,
j .
, , ,
, ,
.
,
240, 312, 550,
1055 . VI
VIII ,
. ,
, , ,
: , ,
, 1921. ,
j; 1939.
j, ,
1941. ; 1944. j,
... (19171945),
, .

,
,
, - . , 2,5
,
250 . ,
50- 80- XX j
7% j ,
20%. ,
,
414

...
, , ...
, j
,
.
, ,
j .
,
, , :
, , .,
, , ...
( )
, j ,
jj. , ( ), , , , .
,
. , , ,
. ,
. ,
, , ,
.
.
:
, .
, .
. , ,
, . ,
, , ,
.

.
415

, ,
,
.
:
,
. .
,
,
,
.
, ,
j. ,
, , , , ,
. ,
,
: , , .
, ,
. .
, , , , , j ,
,
. , , .
,
. : ( )
i (: ), je ,
, .
e
. , , , ,
, .
, ,
-
: . ,
416

,

, , ,
.

.
, .
,
,
, ,
, .
, , .
,
. ,
.
?
, , ,
, :
, , ,
, ...
, , , , .
, , .
(
, ,
, , , .).

, .
, , ;
,
, . ,
- .
j :
!.
( ).
, , 417

, , .
, ( )
. , .
, .

***

:
1) ;
2)
;
3) .
( , )

, . ,
, , .
, ,
, , ,
.
, - , -,
. . ? , . , ,
, ()
, , ,
.
, , , , :
,
418

, ,
- ,
,
, , ,
, ...
. :

,
, , , . , ,
- , . , ?
,
, , ,
, .
,
, ,
, , .
, ,
, , ,
' ,
,
, .
, ,
.
,
( -,
), ,
. , ,
,
, , , .
.
-, ,
,
, .
,
, , . , , , 419

, .
, , , -
, .
, , .
, , , , ,

. , ,
,
, .
. , . , ,
, , ,
.

.
, -;

; ,
, , ,

... ,

.
:
, 1933 ,
, ,
, , ,
.
, ,
, , - -
,
.
, , ,
, ,

, ,
420

,
.
, , ,
.
,
, .
, , ,
,
.
, ,

.
, , ,
1912 :
, .
...*
. .
-
, , - , , , .
, , , .

, ,
.
, , . .
, ,
1918 ,
( 1929 ).
- ,
,
. ,
, , Zora,
*

. . .

421

Vihor, njievni ug, ugoslovenska njiva , ,

.
,
.
, , ,
, ,

(1924).
, (), , , ,
, , , , .
, . .
, , .
25 1941
, . , ,
. ,
, ,
, . , ,
: 1942 , . : ... , .
, , . ,
.
-
. , , ,


, , 422

, ,
, ,
...
. , , .
, , , , ,
, , , , , -, .
, , ,
1961 ,
, , ,
, , , .
, , .
, ,
. . ,
, . , ,

, : ...
, .
, ,
: , .
, .
, .
, ,
[...] - [...]
, ,
, ,
. , ,
, , . . .
, ,
.

-, , , . , - -423

, ;
, , , . , ,
, , ,
.
, , , ,
, .
, , ,
,
: , 1963 , 10
, (1976) 16, (1981) 17,
... , . , , . ,
, ... 1000
- 7000
.
-.
, , , ,
, , , , , : ...
.
.
, I.
( , 1911), (1914),
nt (1918),
/ (1920), ,
, , ,
.

, ,
.
, , , .
424

: , ,

, ? , , , , ,
.
,
. 3
. , , .
,
. , . ,

: ,
. ( t).
: ,
, , ,
,
, ,

, , , , ,
, , ,
,
, , , .
,
,
.
, ,
, , : I
, : , ,
; ,
, ,
, , , ,
().
425

, , .
,
, 1920 .
: -
. . ,
,
? ,
, . ,

,
. , 1920-
: -,
, ;
, ; , , ,
, , , .
, , .
, , , , , ,
. ,
, , .
.
: -

, . ,
,
, ,
, . , ,
.
, .
426

, ,
, ,
.
-
, ,
,
. , ,
, , .
, , ,
, ,
.
,
.
,
.

, , . ,
, ( :
, , , ).
, ,
, , , , , ,
, ,
.
,
,
, , ,
, ,
, .
, , , .
, ,
, , ,
.
427

, , ,
:
. , ,
, , ;
, , , .
, ,
. ,
,
[] ,
, , ,
,
, ,
, , , .
,
,
( / ).
, , ,
,
. ,
, , , , ,
,
. :
,
(
/ ).

,
. ,
, : ,
( ).
,
, , .
, , .
,
. , ,
,
428

, , ( , :
,
- ,
,
).
, ,
,
, .
, .
:
. ,
- , . , ,
, , , , , ,
. , ,

, ,
. ,
, :
().

;
-.
, , .
, .
,

, .
- , , , .
, ,
, - .
, , . ,
, (,
429

, ), ,
.
-, ,
. : , ,
, . , :
, ,
, , .
. ,
, , , ,
,
,
... , ,
,
. ( ).
, , . , .
,
, , , -,
, .
, , .
, , , , , . I, ,
, ,
. - ,
, .
,
. , , . ,
. - , .
, , , . ,
.
: ,
; , ,
430

;
, ,
, .
, .
, , , - , , , .
, , , , . , , . ,
,
. ,
:
: ,
, , ,
, [], .
[], ,
. ?..
, ,
, , (
/ ) (), - ( /
) (
/ )...
, , , ,
.
,
,
, , . , , , . ,
. , ,
, , ,
, ,
.

j / . -
, , 431

. . , ,
, , ,
, ,
. - ,
, , ,
. , , , , ,
. , , ,
. , , , , .

, ,
-
. , ,
, : -, ,
, , , -, -, -, .

, .
, , , , , .
, , , . ,
, :
, , .
, , .
. ,
.
?

. ,
.
. :
; ,
, ; ,
432

-
; , / , / ,
/ , / .
, ,

.
.
( , 1516 1914 .)
, -
. , , -,
.
, - ,
, . , , - . ,
.
, .
,
, : -, , , . , , -.
, , , : ,
, , , ,
,
.
, ,
,
, , , ,
.
, . ,
, 433

, . :
. ,
,
, , .
,
, , . , ,


.
,
. -
. , () . , , .
, ,
.
.
, , ' , ,
,
.
, . , -. , , , , , -
- .
-
- ,
, . . , ,
: ,
. , .
434

. ,
, ,
, , ,
, . , , , ,
, , . , , ,
, , , ,
... . - ,
, , ,
. , ,
, , :
... , ,
, .
, .
, ,
,
, ,
. (
).

. 1920
, , 1991-1995 .:
: ,

, , ,
,
, ; , .
, , . , .
1999 : , , ,
. (?)
, , .
, .
, ,
: '
435

,
; ...
[...]
, , .
.
:
. .
, ,
, . ,
, , , ,
. ,
, ,
, , ,
, .

.
: , ,
, , :
, , , ,
. ,
, ...
, ,
.
. , , ,
, , . ?
. ,
, :
. . ,
,
( , ).
, , ,
, . ,
, . ., , : , .

436

( . )

. : [.] / . //
. 1967, 3. . 170175.
. : [.] /
. // . 1975, 8. . 115131.
. : [.] / . // .
1976, 6. . 2729.
. .; .; , : [.] /
. // , 1977. .: ,
1977. . 127144.
. ; ; [.] / . . // . 1978, 3. . 113163.
. : /
. . .: , 1978. 368 . :
; ; ; .;
; ; ; ;
; ; .; ;
; , ; ; ; .
. / . . // . 8.9.1992. . 6.
. / . . // . 1993, 3. . 31.
. : / . //
. 17.8.1994. . 8.
. : / . ;
: / . . , . . .: , 1993. 591 .
. ; ; ; [] / . // . 1994, 10. . 13.
. : [.] / . // . 1999,
1. . 2628.
. , [] / . // - : / . .. : , 2008. C. 609.
437

. , : [] / . . //
- :
/ . . . : , 2008. C. 568.

. 1920 : [];
() / . . // ,
1999. 4. . 82101.

.
// C
.
. , 28 1 1982. :
, 1982. . 138140.
. // .:
. . : , 1978. . 38.
. // .: .
. , . : , 1985. .
4652.
. // , 9.10.1992. . 7.
. . (
) // .: .
. 60-70- .
: , 1986. . 2239.
. // , 25.8.1978. . 6.
. () // .: .
: , 1989. . 314.
. //
.: . . : , .
: , 1993. . 518.
. // , 3.3.1993.
. 4.
. // . .1. :
. ., 1996. . 358.

438

. : //
. 1999. 4. .167182.
. // : II.
: , 2003. . 323.
.
:

, .
,
.
,
- . , ,

,
.

.
. : .

439

440

,
,
:

, ( , , 1974;
, , 2011). , ,

,
, .
,

:
, , , .
, ,
, - , ,
,
. ,
,
,
.
: , , ,
, , , , , , ,
.

441

***
,
, , , ,
,
1961.
.
, 20. ,
.
, 20. 21. : , ,
, . , , ,
, . , , , , , , , , . , ,
, , , , , , ,
, .

: ,
(, 1958);
,
(, 1962); ,
(, 1962); . ,
(, 1963); ,
(, 1964); ,
(, 1965); ,
(, 1984) .

,
, 1974.
. 2011.
,
.
442

,
.
, ,
, . , ,
: ,
,

. ,
, ,
, ,
. , ,
, - .
(Ex Ponto, ),
(
: , ,
, , , , , , , , ),
: ,
, , . ,
, - ,
.
. ,
,
,
- 443

. ,
, , ,
, ,
,
, ,
, , ,
, ,
, . ,

, ,
.
, : , ,
, ,

.
,
-
,
. , Ex
Ponto , ,

. - ,
, ,
, - . - , ,
( , , ),
( : , ,
444

), 1920.
, 1918.
.
,

, -, ,

. ,
. , . ,
, ( ) ( ,
),
, ,
, , ,
.

,
, ,
- ,
.

,
24
, -
- . ,
, 1516. , -
, ,
, 1914.
. ,
,
445

, ,
: - ,
-,
- .

, , ,
.
, ( -),
( ), ,
,
( 1804. ,
1878. , 1908.
, 1914. .
(- - , , , , ,
),

( ).
,
,
. , (

, , ,
),
,

.

( , , ,
, , , , ,
),

446

.
(18581878), 1910. ,

.

, (1806
1814) ,
,
,

, - . ,
,

(, , -, -,
, , - , -
),


,

.

, ,
.

,
1954.
, ( 1975. , 1992. ),
.

, 1937. ,
, 447

. , , (1967),
, 1956. . .

. , ,
- .
, ,
-.
,
( ,
, , ),
.
,
( ), - ( ,
, , ). , ,

, .
,

.
(. , . , . ),
, .
, - ,
:
,
, ,
. , , ,
448

,
(, , , , ).
.
,
, , , , ,


. ,
,
.
, ,
.
- ,
.
,

(1924),
1945. . , ,
,
. - ,
( ,
, ,
, , . , ,
), (
, , , , ,
). ,
( ,
), (,
449

), ( ). - ,
(1961),
: (1927), (1934),
,
1961.
.
,

,
20. , 21. , ,

.
,
,
,
.
***
.

,

. , ,

.

450

Goran Maksimovi
THE GREAT SYNTHESIS OF ANDRIS WORK
Summary
The essay analyzes the reception of Andris literary work from the point of
view of Radovan Vukovi s researches compiled in the monograph The Great
Synthesis On Ivo Andri (the first edition, Sarajevo, 1974; the second, enlarged
edition, BelgradeNi, 2011). Relying on the chronology of the writers life and
work, as well as on the extensive work genesis, Vukovis history of reading Ivo
Andris works is based on the writers spiritual formation in youth literature
before the World War One, and then on the specifics of Andris political, artistic
and literary-critical views in the years between the two wars. Besides indubitably
valuable books of short stories, published between the two wars, the most complex
Vukovis research approach is found in the reception of the great Andris works
published after the World War Two: The Bridge over the Drina, Bosnian
Chronicle, The Woman from Sarajevo, The Damned Yard. In his final research
chapter, Vukovi sheds light on Andris works published posthumously, such as
The House on its Own, Omer pasha Latas, On the Sunny Side, as well as the book
of meditative prose Signs by the Roadside and the doctoral dissertation The
Development of Spiritual Life in Bosnia under the Influence of Turkish rule. In
conclusion of his extensive research, Vukovi confirms his main hypothesis on
multifaceted artistic, semantic and conceptual richness of Andris work, as well as
on the fact that that richness was also confirmed by very serious reception and
valuable critical studies.

451

452

: ,
,
, . , , .
,
,
: Ex Ponto, , .
: ,
, , ,
, , .
: , , ,
, , , ,
.

, Ex Ponto (Zagreb,
1918). , ,
. (, 1920), ,
. , ,
, .
, , ,
, , , . ,
, , 453

.
e Ex Ponto, ,
.
, , ,
, Ex Ponto. , .
,
1918. , .
Ex Ponto . ,
, 1918.
. ,
. .
. Ex
Pont 1920. . .
. ,
o
.
,
,
, ,
, , Ex Ponto,

. ,
. Ex Pont.

.
, ,
,
:
454

, : .
, ,
.
; .

.
, ,
.1

Ex Pont ,
. ,
,

. :
, , ,
,
.
.
. ,
, , , ,
... , ,
.
, ,
,
...2

( , 23. 1890.
1945. ). ,
(19091912), . 1914.
. 1917. , .
1918. , , ,
, .
1

Niko Bartulovi, Razgovori s duom, : Ivo Andri, Ex Ponto, izdanje Knjievnog juga, Zagreb, [1918], str. 6.
2
, . 78.

455

, 1919. .
1930. 1941. ,
. , . : (, 1929);
(, 1931); (, , 1938); . . (, 1938) (,
1940).
1941.
, ( ).
,
,
. () ( 25. 28. 1944).
, ,
, 26. 1944. .
, 1945. , .
,
( , , , 28. 1919, I, 55, . 2).
, . , .
Ex Ponto .
, ,
,
.
: .
,
, .
, , , ,
, , ,
, ,

456

i.
, .3

, ...
4, , :

, .
, , ,
. , , , , .
, :
, .
, , , ,
, .
.5

Ex Pont.

, ,
,
.
, ,
.
Ex Pont
.
, .

. , , , , ,
. ,
3

, , , , 28. 1919, I, 55,

.
.

. 6.
5

457

, .
,
.
, .
, , .6
Ex Pont,

. , , , Ex Ponto
.
,
19151916. ,
Ex Ponto. , a . Ex Pont,

, 1920. . :
.
, . . ,
. . ,
1918. , .
, Put Alije erzeleza. . ,

.7

Ex Pont (. . , , 1920), ,

. ,
,
,
.
(Ex Ponto ) .
6

.
[ ], Ex Ponto, , , , 1.
1920, I, 1, . 79.
7

458

, . ,
.
, , ,
,
,
. ,

, . ,
, . , , ,
, .
,
, , ,
, , ,
.8
,
,
,
. Ex Ponto, :

,
, .9
, [1920]
- .
, .
, ,
.
,
,
.
, -8

, , Ex Ponto. . . ,
, 1920, , , 15. 1920, X, 1011, . 335.
9
.

459

, . 10 , :
, ,
, , ,
. .
,
.11

,
, . 1898. . , : .
(, , 12. 1919, II, 18, . 12; 15.
1919, II, 19, . 1); 1914 (
, , 1926, C, . 309, . 3, . 275294; .
310, . 1, . 5565; 23, . 276285);
(Jugoslavija. Veliki narodni kalendar za godinu 1936, Chicago,
1935, str. 157158). ,
: I
( , , 1934).
, ,
, ,
1981. .
. ( ,
, 1974).
. , . ,
, 1921. ,
,
:
.
. ,
. . Nemirima,
, , .
10

, . , , , , 14. 1921, I, 20, . 1.

11
.

460

, , . , ,
, , , , , ., , ,
, ,
.12

, .

( ,
, , ,
, , , ),
, . ,
. , .13
, , ,
Ex Ponto ,
.

Ex Pont Nmiri,
.
Ex Ponta, , , , .
. , Ex Pontu
, Nemirima, ,
. .
. , Ex Pontu , , Nemirima ,
,
.14

, , .
12

, . , .
, 1921, , , 1921, III, . V, 32 (8), . 635.
13
, . 633.
14
.

461

.
, : , , , . , .15
()
Put Alije Gjerzeleza (Beograd, 1920), . . 1922.
() .
( )
.
, .
. .

. ,
.
,
, .
,
, , , ,
, . ,
, .16

(18981941)
.
, ,
. ,
(15. 1922. ) ,
:

. , ,
, 15

, . 634.
Pero Slijepevi, Ivo Andri, Put Alije Gjerzelea..., Prosveta, Sarajevo, 15.
1920, X 1011, . 335.
16

462

. .
. ,
, , , , .
, . , ,
, , , .17

Modern lyrika jihoslovanska, 1924.

,
.
,
. Ex Pont
, ,
,
, (
) .
.

,
,
,
.18
1923.
, :
, , . ,
, ,

.19

, , ,
, , 17

, : ..., , , 15.
1922, II, 20, . 3.
18
Jovan Kri, Modern lyrika jihoslovanska, Arhiv Universita Karlova Praha,
br. 1194, str. 225.
19
, . 256.

463

( , , , 1923, . X, 7, . 502511).
,
,
, .
:
, , , ,
, .
:
,
, , , , , . ,
,
, , , , , .
. , , .
, , , Ex Ponto
.20

, ,
, , , , .
,
:
Ex Ponto ,
. , , . ,
. , ,
, . ,

20

: , I,
, , 1964, . 126.

464

, , , ,
...21

,
, 1924. ,
: , , ,
, , , ,
.

, .
,
,
, 1928.
.
. .
. ,

. ,
, , , 1924. , . ,

: , ,
, .22
.
,
:
Ex Ponto
, ,
, , ,

21
22

, . 137.
, , . 10.

465

,
.23

, ,
.
,
,

.24 ,
, ,
.25

(, 1931), , : , , ,
, .
II ( , , 1936) : , , ,
, . 1941. .

.
, ,
.

. , :
: . (
, , , 1937, . LI, . 216219)
, Zorenje u tiini. Ivo Andri: Pripovetke. Beograd, 1936 (Savremenik, Zagreb, 1937, XXVI, 3, str. 112113).
23

.
.
25
.
24

466

,

,
: (, ,
1924); (, , 1931) II (, ,
1936). ,
. , . LIII LIV, :
, . (. . , , 1938).
,
, , .

. , ,
, . , , ,
.
Vojislav Maksimovi
IVO ANDRI IN EARLY LITERARY CRITICAL REVIEWS
Summary
Ivo Andris literary creation, the subjects and forms of his works, as well as
his personality and character, have been a subject of many writings so far. Thus,
numerous articles, essays, debates and treatises and a number of compiled studies
have been published about him.
In all that, however, less attention has been paid to the early literary-critical
texts, in which Andris first books were reviewed: Ex Ponto, The Unrest, The
Journey of Ali erzelez and Short Stories. This was done by the critics who were
presented in this text: Niko Bartulovi, Milo Crnjanski, Vladimir orovi, Pero
Slijepevi, Ratko Pareanin, Jovan Kri, Isidora Sekuli and others.

467

468

:
:
, .
, .
, . , , ,
, , ,
, .
.


.
,
, .
: , , , , , , , , .

,
, , ,
, .
, ,
.
, ,
, , , , .
. , . , , ,
, , ,
469

, . , , 1920. .
. , ,
, ,
,

. , , ,
, .
:

, ,
. , ,
, , , ,
, . ,
.

, , , , ,
, . , ,
,
.
, , ,
,
.
.
, :
.
. ,
, .
,
, , . . ,
.
, ; , , .
470

,
, , : ,
, . ,
,
:
, ,
. .

, :

, . , . .

,
.
:


, .
.

,
, ,
.

, , 1993. .
, , . ,
,
, , ,
, .
471

, ,
.
,
, , , :
,
.

. ,
, ,
, .

,
,
, , , .

, .

. , , ,
,
.
, , , . , , , ,
: ,
?. .
, , ,
.
, ,
, , , , , , , , , , , , . 472

, , :
! .
, , ,
.

. ,
, , . , . -
. . ,
,
. , .
: ,
, .
;
, , ,
, . : , , . :
, 11. 1995. . .
: , , .
. :
, ,
.
: , ,
, .
, , ,
. : , , , ...
, , ,
473

, , .
. ,
. ,
, : ,
, . , , , ,
. ,
, ,
.

, ,
, ,
. , ,
.
-
, .
, , ,
, : 1. 93, 94, 95 ( , 1996),

, , , ,
, , .
, ,
, , . :
.
, , , ,
, , , .
, ,
. ,
: ,
474

.
.
, . ,
, , .
, ,
, .
.

1972, .
, , ,
, :
;
. ,
:
,
. ,
, .
, ,
,

.
,
, , ,
,
.
, .
,
.
, , ,
, , , .
, , ,
, 475

,
, ,
, .

, ,

. ,
.
,
. , , , , .
, , : , , .
, . ,
. ,
.
, ,
, ,
. . ,
, .
, , , , , , , :
, , .
Ljubomir Zukovi
WITH ANDRI IN FATHERLAND WAR
Summary
One hundreds anniversary of Andrics birth and the fiftieth anniversary of
publishing his novels: The Bridge on the Drina and The Woman from Sarajevo, fell
during the civil war in Bosnia and Herzegovina. On that occasion, in a number of
places speeches were given and discussions held on the famous writer as much as
the war circumstances allowed it. During the same years, a literary manifestation
known earlier as The Viegrad Path was renewed with all its traditional contents.
In addition to the most renowned contemporary Serbian poets, it was attended by

476

Dobrica osi, Milorad Ekmei, Ljubomir Tadi, Dragan Nedeljkovi, Radovan

Karadi, the late Nikola Koljevi and many others. The Fatherland War years also
saw the restoration of Andris monument beside the famous Viegrad bridge. The
same monument that had been turned into a pile of rocks, by stupidity of a man
who had been persuaded by his compatriots that the mirror was to blame for the
ugliness of his face. On that occasion many interesting remarks were said on
Andris works, and some of them written in the book of impressions.

477

478


, (Aurelius
Augustinus Hipponensis) 56, 252
, 261
, 56
-, 371
, 155, 219, 220
, 38
, (Ren Marill
Albrs) 256
, 369
, 233
, (Matthew
Smith Anderson) 96
, (Antonio
Anzilotti) 104
, 379
, 472
195202, 207, 215
, o 219, 221, 222, 444,
449
, (Chinua Achebe) 37
, 206
, 374
, (George
Gordon Byron) 174
,
101
, (Honor de
Balzac) 56, 61, 393
, . 442
, 102, 103
, 322
, (Auguste-Maurice
Barrs) 55, 174
, (Julian Barnes) 242
, 100, 453456
, 444
, 223, 224
, 199,
261, 292, 314, 315

, (Ferdinand August
Bebel) 98
, 23
, 239. 240
, - (Jean-Marie
Benoist) 306
, (Camillo
Benso di Cavour) 102
, (Henry Bergson) 277
, (Patrick Besson) 474
, 320
, 261
, 301
, (Peter Berger) 256
, (Michel Butor) 256
, (Richard P.
Blackmur) 37
, (Marc Bloch) 251
, (Nicolas Boileau
Despraux) 56
, 224, 228,
229, 233
, 115, 119, 120,
123, 136, 322, 448
, 322
, (Charles Pierre
Baudelaire) 56
, (Simn Bolvar) 449
, (Henri Bordeaux) 146
, (Jorge Luis
Borges) 37
, 276
, 322
, (Dan Brown) 377
, (Fernand Braudel)
251, 253
, (Hermann Broch) 446
, (Mario Brunetti)
107
, 100
, (Pierre Bourdieu) 306

, (Oscar Wilde) 146

, 224, 233
, (Vincent van
Gogh) 61, 63
, 461
, (Ren Wellek) 204
, 338
, (Heinrich
Wlfflin) 199
, (Hermann Wendel)
146
(Publius Vergilius Maro)
55, 56, 65
, (Judith
Wermuth-Atkinson) 264
,
261
, 461
, (Franois Villon) 56
, 33
, (Alfred de Vigny)
56, 174
, (Walt Whitman) 146,
153, 463
, 442
(Luc de Clapiers, marquis
de Vauvenargues) 55, 56, 58, 65, 68,
69
, 473, 474
(Voltaire,
Franois Marie Arouet) 56
, (Larry Wolff) 300
, 389
, 354
, 30,
32, 444, 450
, 273, 274
, 23, 82, 164,
181, 182, 223, 246, 248, 249, 256,
291, 292, 322, 323, 334, 338, 347,
358, 391, 441445, 447450
, 200

, 460
, (Roger Martin
du Gard) 446
, 461
, (Claudio Guillen)
200, 261
, (Michele
Pietro Ghezzo) 105
, (Ren Gunon) 300
, 384
, (Johann
Wolfgang Goethe) 55, 57, 58, 60, 65,
67, 68, 71, 174, 175, 321, 393, 404
, 338, 358, 448
, 285
, 57, 393
, (Francisco Jose de
Goya) 444, 449
, 301
, 57, 444, 446
, (Theophile Gautier)
56, 174
, (Jacques le Gauff) 221,
251, 299, 306, 307
, (Julius MeierGraefe) 61
, 261
, 389
, 401
, 38
, (Aligijeri Dante)
57, 282
, (Gabriele
DAnnunzio) 146
, 224, 226
, 390
, (Alfred Dblin)
182
, 288
, 41, 53, 267271, 274,
442
, 115, 124, 136, 339,
344, 346, 348, 358

, (Chaumette des
Fosss) 38
, 251, 389
, (Denis Diderot) 55, 56,
63
, 100, 442
, 389
, / 107
, (Albrecht Drer) 67
, 199, 200
, (Alphonse Daudet)
476
, 182
, 146
,
206
, 224
, 107
, 140, 141, 164,
363, 369377
, 390
, (Amedeo
Giannini) 96
, 317
, 115, 126, 136
, 24, 109,
219, 262, 320, 321, 323, 367, 442
383, 387
, 447
, 102
, 173
, (Wolfango Giusti)
104
, 474
, (Johann Peter
Eckermann) 57, 60, 65, 71
, 105, 472, 473
, (Umberto Eco) 252,
254, 257, 260
, 257

(Desiderius
Erasmus Roterodamus) 56, 57
, 476
271, 274, 304
, 55, 57
, 347, 348,
358
, (Andr Gide) 37
, (Louis Gillet) 66
, (Joseph Joubert) 56
, 390
, 306
, 405, 406, 410
, 224
, (mile Zola) 446
, 469
, 375
, . 207
, . 245, 334
, (Terry Eagleton) 257
, (Victor-Marie Hugo)
56, 63, 174, 175
, 367
, 165
109
, 253
, (Jacobsen, Per) 112
, 338, 358
, 159, 160, 162, 164,
221, 222, 228, 233, 239, 240
, (Karl Theodor
Jaspers) 444
, 461
, 302
, 223, 229
, 323
, 246, 254
, 102
(Decimus Iunius Iuvenalis)
56

, 251, 263, 384

, (Carl Gustav
Jung) 209
, 64
, (Marguerite
Yourcenar) 257, 336
,
(Francisco Gmez de Quevedo y
Santibez Villegas) 57
, 224
, 340, 348, 357, 358, 368
, 105, 106
,
(Raimund Friedrich Kaindl) 248
, 101
, 264, 337
, (Albert Camus) 257
, (Lus Vaz de
Cames) 55, 57
, (Mario
Cappelloni) 96
, 442
, 469
, 216,
410, 444, 449
, - (Jean-Claude
Carrire) 252, 254
, (Thomas Carlyle) 276
, (Ernst Cassirer) 264
, (Carlo
Cattanei di Momo) 106
96
, (Franz Kafka) 117,
182, 255
, 107
, . 442
, (Sren
Kierkegaard) 101, 110, 205, 444, 463
, (Paul Claudel) 56
, - (Rolf-Dieter
Kluge) 140, 164
, 220
, 354, 358

, (Jan Kollr) 106

, 442, 469, 473
, 37, 165, 246,
277, 300, 319, 338, 341, 349, 350,
353, 356358, 410, 442
, (Joseph Conrad) 37
, 248, 334,
391
, 347, 358
, (Helmut
Koopman) 291
, 323
, (Pierre Corneille) 56
, 59
, 337
, 100, 333, 444, 465,
449
, (Julia Kristeva) 59,
63, 71, 304
, 446
, 453, 462, 463, 465, 466
, (Michael Cook) 252
, 108
, 400, 401
, 291
, 176, 374
, o (Ernst
Robert Curtius) 264
, 101
, . 338
, 95,
96, 112
, 165, 442
, 168, 323
, (AlphonseMarie-Louis de Prat de Lamartine)
56, 68, 174
, (Franois de
La Rochefoucauld) 57
-, (Claude LviStrauss) 306
, 233
, 176

, 222224, 229, 230,

231, 323, 339, 341, 358, 442
, (Giacomo
Leopardi) 5557, 64, 66
, (Gotthold
Ephraim Lessing) 57
, 246
, . 267
, 338, 340, 347, 351,
354, 356, 358, 365, 366
, (Toni Liversage)
167
, (Trevor Ling) 251
, (JeanFranois Lyotard) 257
, 224
, 223, 224, 232,
367370, 374
, (Pierre Loti) 25
, 57
, 257
, 369
, 453, 472
, 441
, 24
, (Bronislaw
Malinowski) 315
, (Thomas Mann) 204,
245, 255258, 290, 291, 444, 446
, (Heinrich Mann) 55
, 442
, (Gabriel
Jos Garca Mrquez) 257, 259, 261
, 155, 156
, . 442
, 254
, 220
, 239, 240, 251, 389
, 444, 449
, 252
, 152, 444

, (Guiseppe
Mazzini) 101, 104106
, 100, 455
,
261
,
(Klemens Wenzel von Metternich)
103, 104
II 387, 388
, 442
, 51, 442
, 102
, 340, 345,
350, 351, 358
, 264, 442
, (Regina Minde) 442
, 264, 442
, 348, 358, 466,
467
, 292
, (Alfred de
Musset) 56
, 461
, 221, 222
, (Michel
Eyquem de Montaigne) 5557, 65
, (Henry de
Montherlant) 56
, (Charles-Louis de
Secondat, baron de La Brde et de
Montesquieu) 56
, 461
, (Robert Musil) 446
, 176
, - (Jean-Marc
Moura) 304
, 448
,
(V. S. Naipaul) 377
, (Napoleon
Bonaparte) 225
, 264

, 338, 354, 358,

469, 476
, 230
, a 31
, (Grard de
Nerval) 55, 6063, 174, 175
, 277
, (Friedrich
Nietzsche) 98, 101, 110112, 444
, 55, 56, 58, 60,
63, 71, 264, 442
, 251
(Novalis, Georg
Philipp Friedrich Freiherr von
Hardenberg) 276
, 53, 399
, 474
(Publius Ovidius Naso) 56
, (George Orwell) 176
, 442
, 395
, 253
, 256
, 101, 111, 112,
442
, 454
, 35, 36, 377
, 251
, 38
, 453, 460462
, (Charles Pertusier)
62, 63, 71
, (Blaise Pascal) 57
, 104
, 24
, 38
, 390
, 164, 323
, 285
, (Josef Perwolf) 96
, 221

, 405, 410
, (Francesco
Petrarca) 57, 444
, II 31, 32,
57, 65, 151, 153, 154, 320, 384, 400,
401, 410, 444, 449
(Publius Petronius Niger)
55, 56, 64
, 291
, 146, 147
, (Luigi
Parandello) 277
, (
Giuseppe Pierazzi) 106
, 38
195197, 199, 201, 207,
364, 394
, (Renato Poggioli)
255, 256
ja, 202
, 392, 394
, 281
, 96
, 64, 220
, 275
, 100
, 107
, 306
, 251
, (Marcel Proust) 444,
446
- 67
- 199
, 100
, 105, 106
, 107, 108
, 207
, . 331
, 461
, . 107
, 73
, 264
, 474, 476

, 444
, 369
, (Jean Racine) 40, 56
, (Matthew Alun
Ray) 111
, (Joseph Ernest Renan)
55, 58, 71, 220
, (Antoine de
Rivarol) 55
, 176, 374
, (Paul Ricoeur) 260
, (Johann Paul
Friedrich Richter) 276
-, (Alain RobbeGrillet) 256
, (Romain Rolland) 256
, 474
, 229
, 251
, 105
, (Jean-Jacques
Rousseau) 56
, 37
, (Edward W. Said)
174176, 300, 301, 304, 363366,
368, 370374, 377
, (Luigi
Salvatorelli) 221
, 348, 349, 358
, 444
, (Nathalie Sarraute)
256
, (Jean-Paul Sartre)
444
, (Emanuel
Swedenborg) 95
382, 395
, 23, 26, 27, 115,
120124, 136, 165, 246, 247, 276,
277, 317319, 322, 331, 446, 453,
464
, 38

, 165, 246, 247,

300, 302, 304, 319, 322, 330, 338,
358, 380, 396
(Lucius Annaeus Seneca) 56,
69
-, (Charles
Augustin de Sainte-Beuve) 55, 56,
61, 62, 67, 71
, 370
, 466
, (Claude Simon) 256
, 251
, 444
, (Walter Scott) 57
, 150, 153, 453,
458462
, - 389, 395
394
, 261
, 372
, (Baruch de
Spinoza) 55, 57, 69
, 121, 338, 444, 445,
449
, 264, 442
(Stendhal,
Marie-Henri Beyle) 56
381
I 382
381, 387, 387, 388
381, 383, 387,
388
382
, 105
, 62, 71
, 258, 345, 347,
348, 358, 442
, 24, 26, 27, 35, 164,
221, 248, 334
, (Johan August
Strindberg) 101, 146, 147
, 229231

, 23, 24, 27
, 469, 473, 474
, 363, 373
, 53, 264, 276, 277,
355, 358, 404, 442
, 38
, (Torquato Tasso) 55,
57, 60, 61, 63, 67
, 347, 358
, (Albert Thibaudet)
249
, 37
, (Adolphe Thiers) 70
, (Tzvetan Todorov)
300
, 315
, 203
, 106, 107
- 386
, 139, 144, 164, 165
, 274
, 378
, 364
, 248, 391
, 100, 121, 181,
182, 251, 453, 455, 458
, 390
, 280, 469, 473476
, - (Joris Karl
Uismans) 55, 66
, 62
, (Claus Uhlig) 261
, 263
, (Lucien Febvre) 251
, 264
, (Henry Fielding)
276
, 323
, 373

, (Frensis Scott
Fitzgerald) 175
, (Gustave Flaubert)
55, 63, 174, 175
, (Edward
Morgan Forster) 37, 174
, (Anatole France) 173,
393
, 164
, (Hugo Friedrich)
255, 256
, (Martin
Heidegger) 57, 306, 347, 444
, (Heinrich Heine) 55,
57, 68, 146
, (Aldous Huxley) 57
, (gnes Heller) 251
, (Espen Hammer) 59,
71
, (Knut Hamsun) 146,
147
, (Barbara Hannan)
111
, (Samuel
Huntington) 115, 125128, 130, 131,
133136, 173, 174
, (Luis Hars) 261
, 276
, (Linda Hutcheon)
256, 257
,
263
, 319
, (Friedrich
Hlderlin) 57
, 101
, (Hermann Hesse) 257,
258, 284, 285
, 264
, (Johan Huizinga) 251
,
(Silia Hawkesworth) 442
304

 (Quintus Horatius Flaccus)

56
, 221
, 24
, (Edmund Husserl)
195
, 272
, 301
, 98, 392, 393, 413
(Marcus Tullius Cicero)
56, 325
, 389
, 38, 183, 453,
456458
, . 413
,
101
, 57, 202, 204
, 219
, 251
, 391
, 105
, 233
, 95, 164, 165, 264,
267, 270, 274, 338, 358, 374, 442,
446448
, (Henry James) 37
, (James Joyce) 255

, 39, 264, 442, 447

(Chamfort,
Sbastien-Roch Nicolas) 56
, 458, 390
, (Franois-Ren
de Chateaubriand) 56, 174
, (Pavel Jozef
afrik)106
, (William
Shakespeare) 55, 57, 61
, 444
, 336, 391, 472
, (August
Wilhelm Schlegel) 276
, (Heinrich
Felix Schmid) 248, 391
, (Marcel Schneider)
56, 71
, 473
, 390
,
256
, (Arthur
Schopenhauer) 101, 111, 397
, (Max Stirner) 98,
110
, 98
, 299, 304, 306, 307
, 195, 203

300

CIP