Gina

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.
EMBRIOLOGIJA
Genetski spol odreen je kod opolodnje, tada je zametak jo biseksualan tj ima dvospolni potencijal; svaka se gonada
moe razviti u testis ili jajnik, a prisutna su i dva kanlana sustava (Mullerov i Wolffov)
DIFERENCIJACIJA GONADA
- Gonade se razvijaju u 5 tj trudnoe i tvore gonadalne trake koji imaju kortikalni i medularni dio; u 6 tj u
gonadalne trake migriraju spolne prastanice iz umanjane vree; razvoj enskih gonada ovjetovan je:
o Ne postoji Y kromosom (na njemu postoji gen za odreivanje testisa, pa kod njegova nedostatka
razvijaju se jajnici, a ne testisi)
o Postoje XX kromosomi koji uvjetuju normalni i pravilan razvoj jajnika: proliferiraju kortikalni traci
gdje se od primitivnih spolnih stanica razvijaju oogonije, a iz epitelnih okolnih stanica razvijaju se
folikularne stanice u nastaje primordijalni folikul (zapone prva mejotika dioba koja se zaustavi u
profazi); medularni traci propadaju
ENSKI SPOLNI KANALI
- U indiferentnom stadiju u oba spola postoje dva para spolnih kanala (Mullerovi i Wolffovi)
- Diferencijacija spolnih organa ene zapoinje u 8 tj iz Mullerovih kanala i to zbog nedostatka antiMullerovog hormona (njega lue Setolijeve stanice koje nastaju u mukog zametka), dok Wolffovi nestaju
- Mullerov kanal je uzduni lijeb celomskog epitela, prema gore se otvara u celom, a dolje zavija prema
medijalno i spaja se sa suprotnim Mullerovim kanalom
o Taj spojeni dio poetno ima pregradu koja nestaje te se stvara jedinstveni kanal maternice
o Donji dio spojenih kanala zavrava na urogenitalnom sinusu i tvori Mullerovu kvricu
o Od spojenih dijelova kanala nastaje tijelo i vrat maternice
o Od gornjih dijelova kanala nastaju jajovodi
- Razvoj vagine: iz Mullerove kvrice nastaju dva epitelna traka (sinovaginalni bulbusi) koji spojeni tvore
vaginalnu plou; taj dio raste prema gore i udaljuje maternicu od urogenitalnog sinusa od kojeg e nastati
himen; gornji dio rodnice i forniski nastaju od Mullerovih kanala, a donje 2/3 od urogenitalnog sinusa
RAZVOJ VANJSKIH GENITALA
- U indiferentnom stadiju oko kloakalne membrane nalazimo kloakalne nabore koji se sprijeda spajaju u
spolnu kvricu; podjelom kolakalne memb (6 tj) dobivamo uretralne i analne nabore; lateralno od uretralnih
nabora stvaraju se spolne izboine
- Uvjeti za razvoj enskih genitala: nem testisa, nema testosterona i/ili su receptori za testosteron manjkavi
- Iz spolne kvrice se razvija klitoris, iz uretralnih nabora male usne; iz spolnih izbiina velike usne; iz
urogenitalne brazde vestibulum vagine; iz urogenitalnog sinusa donje 2/3 vagine i uretra
MENSTRUACIJSKI CIKLUS
NEUROENDOKRINOLOGIJA
- Hipotalamus preko hipofize utjee na rad gonada stvarajui hormon GnRH koji potie luenje FSH i LH koji
potom djeluju na jajnike; GnRH nastaje u arkuatnim jezgrama hipotamalusa iz kojih dospjevaju u portalni
krvotok koji zavrava u adenohipofizi
REGULACIJA LUENJA GnRH
- Estrogeni i prosgesteron putem negativne povratne sprege (kod visokih koncentracija smanjuju osjetljivost
receptroa za GnRH u hipofizi, a u hipotalamusu potiu luenje dopamina i B-endorfina
- Estrogeni (estradiol) putem pozitivne povratne sprege (ako visoke konc estradiola traju dovoljno dugo, to se
nae u prvoj fazi ciklusa, dovest e do skokovitog slobaanja GnRH (a time i LH i FSH) to se naziva
preovulatorni skok LH i FSH i preduvijet su za ovulaciju
- Dopamin: neurotransmiter; inhibira oslobaanje GnRH, djeluje i kao prolaktin inhib faktor
- Norepinefrin: neurotransmiter; nastaje iz dopamina, potie luenje GnRH
1
www.perpetuum-lab.com.hr
GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)
Endogeni opijati: enkefalini, endorfini; inhibiraju luenje GnRH

Prostaglandini: Pg E2 moe povisiti razinu GnRH u portalnom krvotoku
Neuropeptid Y: pojaava odgovor hipofize na GnRH; leptin iz adipocita moe suptimirati NPY
Hormoni granuloza stanica folikula: aktivin potie, a inhibin i folistatin inhibiraju luenje GnRH
FIZIOLOGIJA GnRH: potie luenje FSH i LH u adenohipofizi; otputa se u skokovima (pulsatilno);

- Kada se GnRH izluuje skokovito > poveava broj svojih receptora na stanicama hipofize (up-regulation)
- Ako nema pulsatilnog luenja dolazi do smanjenja broja receptora (down-regulation) to rezultira
anovulacijom i amenorejom; (trajna primjena analoga GnRH dovest e to medikamentne kastracije)
GONADOTROPINI (LH, FSH): nastaju u gonadotropnim stanicama, a razlikujemo monohormonalne (stvaraju
samo FSH ili LH) i bihormonalne (stvaraju i LH i FSH)
- Graa: glikoproetini, dva lanca alfa i beta; alfa lanac je identian kod FSH, LH, TSH i hCG, a razlikuje im
se samo beta lanac
- Luenje: pravilna biosinteza i otputanje ovisno je o skokovitom poticaju GnRH i estradiola pa je i
izluivanje FSH i LH skokovito
- FSH potie rast folikula, a djeluje primarno na granuloza stanice
- LH potie steroidogenezu, a djeluje na teka stanice, ali i granuloza stanice imaju receptore za LH
PROMJENE U JAJNIKU
-
Za vrijeme menstruacijskog ciklusa u jajniku se odvijaju dvija osnovna dogaaja: razvoj folikula i
gametogeneza te stvaranje spolnih hormona steroidogeneza
Menstruacijski ciklus se prema promjenama u jajnicima dijeli u dvije faze:
o folikularna faza faza sazrijevanja folikula, traje od prvog dana menstruacije pa sve do ovulacije, a
obuhvaa razvoja folikula i stvaranje hormona (14 dana);
o luteinska faza faza utog tijela, nastavlja se na ovulaciju i traje do prvog dana mens (14 dana)
FOLIKULOGENEZA (razvoj folikula)

- Folikul je temeljna jednica u jajniku, a sastoji se od oocite (zaustavljena u profazi I. mejotike diobe),
granuloza stanica (stanice koje okruuju oocitu); bazalne memb (obavija granuloza stanice i oocitu); kasnije
se razvijaju teka stanice; krvne i limfne ile dolaze samo do bazalne membrane, ne probijaju i ne ulaze u
folikul, prehrana se odvija difzijom preko membrane
- Razvoj folikula obuhvaa nekoliko razvojnih faza:
o PRIMORDIJALNI FOLIKUL: oocita + jedan red vretenastih granuloza stanica; nastaju i i umnaaju
se od 16. do 24. tjedna intrauterina ivota (nisu potrebni gonadotropini); djevojice se raaju s
oderenim brojem primrdijalnih folikula i svakim ciklusom se taj broj smanjuje
o PRIMARNI FOLIKUL: prva razvojna faza nakon stimulacije gonadotropinima; dolazi do rasta
granuloza stanica (nisu vie vretenaste nego kuboidne)
o PREANTRALNI FOLIKUL: oocita se poveava, granuloza stanice proliferiraju i stvaraju zonu
pelucidu; pod utjecajem FSH u granuloza st aktivira se aromataza koja pretvara androstendion u
estradiol; folikul migrira u stromu, a okolne stroma stanice stvaraju teka stanice oko folikula i slau
se u dva sloja: teka interna (epitelna obiljeja) i teka eksterna (vezivna ahura); teka stanice imaju
receptor za LH koji u njima potie stvaranje androstendiona koji potom difubira u granuloza st
o Danja sudbina preantralnog folikula ovisi o skladu steroidogeneze: ako ima dovoljno androgena,
stvaraju se estrogenski uvjeti i folikul dalje raste; kod poveane ponude androgena dolazi do
inhibicije aromatizacije pa nastaju androgeni uvjeti i folikul ide u apoptozu (sudbina 99% folikula)
o ANTRALNI FOLIKUL: pod utjecajem FSH i estradiola poinje se stvarati folikularna tekuina i
nastaje upljina (antrum foliculi); skupina granuloza stanica oko oocite formira kumulus ooforus;
o PREOVULACIJSKI FOLIKUL: sazrijevanje antralnog folikula se nastavlja, proizvodnja estardiola
raste, a poinje i proizvodnja progesterona; promjer he 20-25 mm
o Dugotrajna visoka razina estradiola dovodi do PREOVULACIJSKOG LH SKOKA to za posljedicu
ima: poticaj za sazrijevanje i mejotiku diobu oocite; potie luteinizaciju granuloza st i stvaranje
progestrona; u teka stanicama se pojaava proizvodnja androgena (pojaava se libido); stvaraju se
2
sve vee koliine prostaglandina i proteolitikih enzima i pojavljuje se stigma mjesto gdje e doi
do pucanja folikula
ZRELI (GRAFFOV FOLIKUL) i OVULACIJA: od LH skoka do ovulacije obino proe 36-40 sati;
pri ovulaciji, folikul puca i iz njega se oslobaa oocita, korona radijata i kumulus ooforus
STEROIDOGENEZA
- U jajniku se stavraju spolni hormoni (estrogeni, progesteron i androgeni) te durgi peptidni hormoni
- ESTROGENI: estradiol, estron; sinteza se vri u granuloza st uz aromatazu iz androgena koji nastaju u teka
stanicama; pod utjecajem FSH; najvea proizvodnja je u drugih 7 dana folikularne faze, proizvodnja i konc.
najvia nekoliko dana prije ovulacije, a potom pada
- PROGESTERON: hormoni folikula (kasna folikularna faza) i utog tijela; stvaraju ga granuloza st. koje
poinju lutenizirati pred ovulaciju pod utjecajem LH; nakon ovulacije proizvodnja brzo raste, a pad (gubitak
funkcije utog tijela) inducirat e menstruaciju
- ANDROGENI: androstendion, testosteron; nastaju u teka stanicama pod utjecajem LH difundiraju u
granuloza stanice i aromatiziraju u estrogene
- PEPTIDNI HORMONI: inhibin A (inhibira oslobaanje FSH), inhibin B (uloga u odabiru dominantnog
folikula); aktivin (stimulira oslobaanje FSH), folistatin (inhibira sintezu FSH)
FOLIKULARNA FAZA: prvih 14 dana; nastaje uslijed insuf utog tijela (poinje rasti luenje gonadotorpina); pod
utjecajem FSH i LH odabire se 20-30 folikula koji poinju rasti; s njihovim rastom poveavaju se konc estradiola u
krvi i folikularnoj tekuini; 7 dan je prijeloman jer se odabire dominantni folikul (mehanizam: nagli pad proizvodnje
aktivina i pojaana proizvodnja inhibina uvjetuje pad FSH samo folikul koji to preivi ide dalje); dominanti folikul
napreduje, nastavlje se pojaano luenje estradiola koji dovede do LH skoka i uvjetuje promjene u dominantnom
folikulu koje e rezultirati ovulacijom tj oslobaanjem zrele jajne stanice
LUTEINSKA FAZA: 14 dana nakon ovulacije; folikul nakon to je iz njega izala oocita pretvara se u uto tijelo:
najprije kratkotrajno kolabira, a onda napuni krvi i limfom (corpus haemorrhagicum); granuloza st se poveavaju,
vakuloiziraju i nakuplja se uti pigment (lutein); pod utjecajem LH u velikim koliinama stvara progesteron, a manje i
estradiol koji singeristiki utjeu na endometrij i pripremaju ga za trudnou; danja sudbina utog tijela: ako doe do
trudnoe, hCG se vee na LH receptore i produlje ivot, a ako ne doe do trudnoe nakon 10 dana intenzivnog
stvaranja hormona dolazi do njihova pada te uto tijelo fibrozira u corpus albicans
PROMJENE NA MATERNICI
-
CERVIKS: folikularna faza (pojaano stvaranje sluzi, ona postaje sve obilnija i viskoznija; fenomen paprati
kristalizacija na suhom staklu, potpuno u zadnja 3 preovulacijska dana; pupilarni fenomen blago
otvaranje); luteinska faza (smanjeno stvaranje sluzi, zatvaranje cerviksa)
ENDOMETRIJ: cikliki se mjenja pod utjecajem hormona; ima dva sloja: funkcionalni koji se mjenja kod
svakog ciklusa i bazalni iz kojeg nastaje funkcionalni
Promjene se odvijaju kroz tri faze:
o MENSTRUACIJSKA: traje 3-4 dana; nastaje uslijed insuf utog tijela i prestanka proizvodnje
progesterona; tako se izljuti oko 2/3 endometrija i u obliku menstruacije odlazi iz maternice,
intaktan ostaje samo endometrij u istmusu i tubarnim rogovima i iz njega poinje reepitelizacija
o PROLIFERACIJSKA: povezana je s rastom folikula; nakon menstruacije, endometrij je debeo oko
2 mm i sastoji se samo od bazalnog sloja, pod utjecajem estrogena dolazi do proliferacije
funkcionalnog sloja i bolje vaskularizacije; pred ovulaciju endometrij je debeo 8-12 mm
o SEKRECIJSKA: pod utjecajem progesterona u epitelnim stanicama lijezda pojavljuju se
glikogenske vakuole (3-4 dana od ovulacije); lijezde poinju u upljinu maternice izluivati
glikoprotein i peptide; vrhunac tih promjena je 7 dana nakon ovulacije kad treba doi do
implantacije; u vrijeme oekivane implantacije (20.-22. dana) u endometrijskim stanicama uz lumen
pojavljuju se izdanci citoplazme, pinopodi oni su morfoloki biljeg receptivne faze.
PUBERTET U ENA: NORMALNI I PATOLOKI

Pubertet je razdoblje u ivotu u kojemu dolazi do spolne i reprodukcije zrelosti. Do je doba aktiviranja osovine
hpotalmu-hpofiza-jajnik. Djevojice ulaze u pubretet izmeu 8. i 13. godine ivota.
FETALNI PERIOD: primordijalne spolne parastanice pojaljuju se u 3 tj razvija i putuju prema jo nedefiniranim
spolnim lijezdama u koje pristiu krajem 5 tj; diferencijacija mukih i nskih spolnih gonada uoava oko 7 tj; u 8 tj
zapaa se poveano luenje GnRH i postupno se povisuje konc. FSH i LH koji su navii u 20. tj trudnoe to potie
umnaanje oogonija, stvaranje primarnih oocita, sazrijevanje folikula, ateriziju folikula i steroidogenezu; u drugoj
polovici poinje se sniavati razina FSH i LH to je posljedica sazrijavanja receptora u hipotalamusu i hipofizi za
estrogen i progesteron (negativna povratna sprega)
DOJENAKO I DJEJE DOBA: nakon roenja prestaje djelovanje negativne povratne sprege i ponovno raste
konc. FHS i LH; sazrijevanjem hipotalamo-hipofizne osi, gonadostat ponovno reagira negativnom spergom i ponovno
dolazi do pada FSH i LH (nakon 2. godine ivota i ostaju niske sve do 6.-8. godine ivota); gonadostat je naziv za
osjetljiv sustav kontrole kojom hiptalamo-hipofizna os djeluje na konc. GnRH i gonadotropina ovisno o konc.
estrogena
PRETPUBERTET
- Razdoblje 5. 8. godine ivota ; dvije su vane promjene: adrenarha i gonadarha
- ADRENARHA: proces sazrijevanja nadbubrene lijezde; poveava se koncentracija androgena (ali ne i acth
ili kortizola); posljedica: pojava stidne i aksilarne dlakavosti, ubraz rast, pojava akni;
o prijevremena adrenarha (prije 8. godine) oituje se samo pojavom dlakavosti, bez drugih znakova
puberteta
- GONADARHA: poetak aktivnost spolnih lijezda u pubertetu; preduvjeti jesu smanjena osjetljivost
gonadostata, poveana osjetljivost adenohipofize na GnRH, reaktivnost folikula na FSH i LH
o Poetkom puberteta pojaava se amplituda oscilacija luenja LH i FSH
o Posljedice: rast folikula, pojava menarhe, rast
o Od menarhe se raunaju ginekoloke godine: prve 1,5-2 ginekoloke godine obiljeeni su
anovulacijskim ciklusima
NASTUP PUBERTETA
- Nastup puberteta je genetski odreen, ali na njega mogu utjecati i neki drugi faktori
- Prvu menstruaciju imat e 95% djevojica izmeu 10,5 i 14,7 godina
- Djevojica treba dosei kritinu tj masu (postotak masnog tkiva) da bi nastupila menarha (47,8 kg): kod vika
masnog tkiva menarha moe nastupiti i ranije; kod manjka masnog tkiva meraha moe kasniti (naporna
tjelovjeba, balet, anoreksija nervosa i sl. pormeaji)
PROMJENE U PUBERTETU
- Promjene spolnih organa: maternica raste, a endometrij proliferira; dolazi i do proliferacije epitela rodnice;
vanjsko spolovilo (velike i male usne se zadebljavaju, klitoris se poveava i dosee svoju konanu veliinu,
aktivno luenje lijezda); pubin i akislarna dlakavost
- Promjene na dojkama: posrat dojki (telarha); epitel dojki proliferira, poveava se udio masnog tkiva
- Ubrazan tjelesni rast: karakteristino za pubertet; sloeni razvojni proces koji obuhavaa rast miine mase,
ligamenta, unutranjih organa i sekleta
PREURANJENI PUBERTET (PUBERTAS PRAECOX)
- Pojava sekundarnih spolnih osobina prije 8. godine ili pojava menarhe prije 9. godine
- PODJELA: izoseksualni i heteroseksualni; pravi i lani
o Izoseksualni: razvoj sekundarnih spolnih osobina koje odgovaraju genotipskom spolu,
o Heteroseksualni: razvoj sekunadrnih spolnih osobina koje nisu u skladu s genotipskim spolom
4
Pravi (potpuni): ovisan o GnRH; potpuno imitira pubertet (poveanje gonada i pojava sek spolnih
osobina); iskljuivo izoseksualan
o Lani (nepotpuni): neovisan o GnRH; ne imitira pubertet u cijelosti (pojava sek spolnih osobina
bez poveanja gonada); moe biti izo/heteroseksualan
ETIOLOGIJA: pravi, lani, ijatrogeni, posebni oblici
o Pravi: idiopatski (najee 75%); tumori CNS-a; kasno lijeenje KAH
o Lani: hormosnki aktivni tm (jajnik, nadbubreg), hipotireoza; McCune-Albrightov sy: fibrozna
displazija, pigmentacija koe, preuranjeni pubertet
o Ijatrogeni pubertet, posebni oblici: prijvremena menarha, prijevremena adrenarha
KLINIKA: pojava sekundarnih enskih osobina, ubrzan rast, pojava menstruacije; a ako se radi o
heteroseksualnom pubertetu dolazi do virilizacije (pojava mukih osobina)
DIJAGNOZA: anamneza, fizikalni pregled; ginekoloki pregled, uroloki pregled; LAB (tiroksin, DHAS,
FSH, LH, testosteron, estradiol); UZV zdjelinih organa; CT/MR mozga
LIJEENJE: etioloko lijeenje, kod idiopatskog oblika daje se gestagen (medroksiprogesteron acetat) koji
usporava rast dojki, sazrijevanje spolnih organa i spreava nastup menstruacije; centralno uzrokovan prekoks
pupertet lijeimo s analozima GnRH
o
ZAKANJELI PUBERTET (PUBERTAS TARDA)

- Ako se ne pojave sekundarne spolne osobine do 13. godine u djevojica (u praksi govorimo kada merahe
izostne nakon 16. godine)
- ETIOLOGIJA
o Konstitucionalni zaostatak u rastu i razvoju: nije vei problem, djeca samo kasnije uu u
pubertet, pubertet je razvojno normalan, ali kasnije doseu zrelost i visinu, nije potrebno lijeiti
o Ostali oblici i uzroci: kronine bolesti i emocionalna optereenja, hipopituitarizam, samostalni
manjak gonadotropina (Kallmanov sindrom), hiperprolaktinemija, mravost, bilat oteenje gonada
- PODJELA
o Hipergonadotropni hipogonodizam (afunkcija jajnika uz uredan kariogram)
o Hipogonadotropni hipogonodizam (fiz kanjenje, mravost, hipopituitarizam, Kallmanov sy)
o Eugonodizam (anomalije razvitka spolnog sustava, hormonalni poremeaji)
- DG POSTUPAK: anamneza, fizikalni nalaz; LAB (KKS, CKS, SE, urin), endokrinoloka obrada, neuroradioloka dijagnostika, ev kariogran
- LIJEENJE: konstitucionalni oblik (objasniti da e pubertet nastupiti ali neto kasnije, kod djeaka
eventualno se moe u par navrata dati androgena); ako se zna etiologija onda treba lijeiti uzrok; trajna
supstitucijska terapija rezervirana je kao krajnja opcija
UROENE ANOMALIJE ENSKIH SPOLNIH ORGANA

ANOMALIJE STIDNICE
- PODVOSTRUENJE STIDNICE: rijetka anomalija; postoje dvije usporedo postavljene stidnice s norm
razvijemim malim i velikim usnama; udruena s drugim anomalijama (obino ne spojivim sa ivotom)
- HYMEN IMPERFORATUS: himen bez otvora i poput pregrade potpuno zatvara ulaz u rodnicu; etiologija je
nepoznata, vjerojatno se radi o ostatku urogenitalne membrane
o Rijetko se oituje prije puberteta, ali mogui je nastanak mukokolposa u novoroenakoj dobi (pod
utjecajem hormona mogua je jaa sekrecija cervikalnog sekreta i deskvamacije epitela vagine pa se
sluzava masa zadrava u vagini)
o Najee se dijagnosticira u vrijeme prvih menstruacija jer krv ne moe odlaziti pa se nakuplja u
vagini (hematokolpos), maternici (hematometra) i jajovodima (hematosalpinks)
o KLINIKA: cikliki bolovu u donjem dijelu trbuha bez menstruacija, oteano mokrenje, razvijene
sekundarne spolne osobine; himen je napet i izboen; DG: gin pregled, ultrazvuni pregled
o LIJEENJE: kirurka korekcija (ako se otkrije prije puberteta samo se prati, a svakako prije
menstruacije treba napariti inciziju)
- HYMEN CRIBRIFORMIS: umjesto jednog velikog otvora himen ima puno malih otvora (poput reetke);
stvara sline tegobe kao i himen imperforatus jer koagulumi ne mogu proi; lijeenje: kirurki
- SRATANJE LABIJA: rijee se nae u novoroenadi, ee u djetinjstvu prije pubreteta kao posljedica
upale; treba razlikovati od stapanja labioskrotalnih brazda to se nae kod virilizacije; sratene usne posve
5
prekrivaju intoitus vagine, a esto i ue uretre (problemi s mokrenjem); DG: klinki nalaz; TH: protuupalno
lijeenje, estrogenske kreme, ev. kirurki zahvat
ANOMALIJE KLITORISA: hipertrofija klitorisa je udruena s drugim anomalijama spolnih organa ili je
posljedica djelovanja androgena (KAH, lijekovi, tumori koji lue androgene) ; rascjep ili aplazija klitorisa:
zajedno s ekstrofijom mjehura ili hipospadijom
ANOMALIJE RODNICE
- DVOSTRUKA RODNICA: rijetka anomalija; svaka vagina ima svoju sluznicu, laminu propriju i miini
sloj; esto postoji i dvostruka maternica, stidnica, mokrana cijev i mokrani mjehur
- SEPTUM RODNICE: moe se oitovati kao longitudninalni ili transverzalni prsten
o LONGITUDNINALNI PRSTEN: kada ne doe do spajanja Mullerovih cijevi pa meu njima ostane
septum; moe biti potpun ili djelomian (distalni, srednji ili proksimalni); esto idu i anomalije
maternice; nema tegoba do puberteta, a nekada je asimptomatska cijeli ivot (jedna strana rodnice je
dostatna za spolne odnose i porod); kasnije dispareunija, dismenoreja; DG: gin pregled, UZV
(pregled ostalih organa); TH:kirurko (ako stvara simptome)
o TRANSVERZALNI PRSTEN: tzv. dijafragma rodnice, na bilo kojoj razni; nastaje zbog izostanka
spajanja gornjeg dijela rodnice koji nastaje iz Mullerovog kanala i donjeg dijela koji nastaje iz
embrionalne kloake; KLINIKA: ako potpuno opstruira oituje se kao i himen imperforatus, a ako
nepotpuno opstruira nae se dispareunija i dismenoreja; DG: gin pregled i UZV; TH: operacijsko
- ATREZIJA RODNICE potpuni ili djelomini izostanak stvaranja lumena rodnice > nedostatak lumena
vagine manjeg ili veeg segmenta; prezentira se kao i himen imperforatus; DG: gin pregled, UZV; TH:
kirurki rekonstruktivni zahvat
- APLAZIJA ILI AGENEZA RODNICE (Mayer-Rokitanski sy)
o Nedovoljno ili potpuno ne razvijena rodnica; uestalost: 1:4000 1:10000
o Drugi uzrok primarnih amenoreja, odmah iza disgeneze gonada
o Obiljeja: vanjski spolni organi uredni, od vagine postoji samo slijepi dep dubok nekoliko cm,
maternica je uglavnom uvijek malformirana, jajnici i jajovodi uredni; esto i bubrene anomalije
o KLINIKA: vanjski spolni organi uredni, amenoreja; DG: gin pregled, UZV, MR, LPSC
o LIJEENJE: nekirurko (Frankov postupak postupna dilatacija slijepog depa vagine) i kirurko
(razliite metode rekonstrukcije vagine)
ANOMALIJE MATERNICE
- APLAZIJA ILI AGANEZA VRATA MATERNICE: poremeaj u razvoju cervikalnog kanala koji nastaje
spajanjem paramezonefrikih kanala; rodnica zavrava slijepo, a izmeu nje i korpusa uterusa je vezivo;
kada pone menstruacija nastaje hematometra; DG: gin pregled, ultrazvuk, histeosalpingografija, TH je
kirurka (pokuati konstruirati kanal ili se naparvi histerektomija)
- PORMEAJI SPAJANJA MULLEROVIH KANALA: etiologija nepoznata, zbog povezanosti sa drugim
anatomskim abnormalnostima sumnja se na greku u razvoju mezoderma; postoji vie oblika ovog defekta:
o UTERUS UNICORNICIS: jednoroga maternica, najrjei oblik, razliiti pod oblici (postoji ili ne
postoji rudimentarni rog, komunicira ili ne komunicira sa trbunom upljinom, ima ili nema
endometrij); KLINIKA: asimptomatski osim u sluaju postojanja enometrija i nepovezanosti s
upljinom maternice (dismenoreja, palpabilni nalaz), ev utjecaj na reprodukciju; DG: gin pregled,
UZV, HSG, LPSC; TH: usmjereno na reprodukciju, ako postoji rudimentarni rog s endometrijem
preporua ga se odstraniti
o UTERUS SEPTUS (upljina uterusa poptpuno odjeljena septumom); UTERUS ARCUATUS
(upljina djelomino podjeljena u gornjem dijelu); UTERUS BICORNICIS (maternica se sastoji od
jedne potpuno ili djelomino odvojene upljine i jednog cerviksa), UTERUS DIDELPHYS
(djelomino ili potpuno poudvostruenje vagine, cerviksa i uterusa); kliniki se ove anomalije dobro
podnose, a najvei problemi su reproidukcijski (oteana koncepcija, teko odravanje trudnoe; DG
se postavlja temeljem gin pregleda, UZV, HSG, LPSC; operativne korekcije se preporuuju tek ako
je pozitivna reprodukcija anamneza (teko ostaje trudna, sponatni pobaaji, prijevremeni porod)
o Gotovo susve anomalije povezane s postojanje septuma, on ima najvei utjecaj na ishod trudnoe,
ima glatku muskulaturu te kontrakcije dovode do oteane implantacije i pobaaja
6
DIJAGNOSTIKI POSTUPCI U GINEKOLOGIJI

GINEKOLOKA ANAMNEZA I PREGLED
- Dopuna standardnoj anamnezi (opi podaci, obiteljska i osobna anamneza, sadanja bolest)
- Podaci: menarha, trajanje menstruacijskog ciklusa, trajanje krvarenja, koliina izgubljene krvi, datum zadnje
menstruacije, naini kontracepcije, opstertrika anamneza, broj poroda, abortusa...
- Normlano menstruacija traje 28 dana (21-35), krvarenje traje 4-7 dana, prosjeno se izgubi 10-80 ml krvi
(ocjena prema broju utroenih predloaka ili tampona)
- Ginkeoloki pregled se sastoji iz dva dijela, ena je gin poloaju (na leima, noge u abdukciji)
o Pregled u spekulima: najprije inspekcija vulve, uvoenje spekula, prikaz sluznice vagine (iscjedak,
boja, oteenja, tonus, izgled) i cerviksa (oblik, konzistencija, veliina, izrasline), uzeti PAPA nalaz
o Bimanualni pregled: nakon pregleda u spekulima; kaiprstom i srednajkom se ue u vaginu i
plapiraju sve strukture dok se ne doe do cerviksa, potom suprotnom rukom potisnuti iznad simfize
(ispitati poloaj, odnos, veliinu, povrinu i pokretljivost maternice, a potom adnekse)
HISTEROSALPINGOGRAFIJA (HSG)
- Radioloka kontrastna pretraga kojom ispitujemo prohodnost i unutranji reljef maternice i jajovoda
- Izvodi se u proliferacijskoj fazi endometrija (nakon prestanka krvarenja do ovulacije) zbog ev. zigote
- Postavi se kanlia u vrat maternice te se injicira kontrast, a potom 2-3 ekspozicije (rtg slike)
- Daje trenutani uvod u stanje endocerviklanog kanala, kavuma i prohodnosti jajovoda
- INDIKACIJE: obrada nepolodnosti, prijanje operacije, tubarna trudnoa u anamnezi, sumnja na tm
- Od komplikacije najee se spominje infekcija (profilaktiki doksiciklin)
- Nakon HSG poveava se uestalost zanoenja (th uloga utjecaj na funkciju jajovoda, adhezioliza i sl)
ULTRAZVUK U GINEKOLOGIJI
- U ginikologiji se koristi transaabdominalni (TA) i transvaginalni (TV) pristup
o Pri transabdominalnom pristupu smetenje prave vijuge crijeva sa zarakom, pa se koristi tehnika
punog mjehura (ena dolazi s punim mjehurom koji podigne crijeva prema kranijalno)
o Danas se vie preferira transvaginalni pristup (blizina promatranog podruja, bolji prikaz), a za ovaj
pristup ena mora imati prazan mokrani mjehur
- Dodatkom pulsirajueg i obojenog doplera dodatno se moe ocjenjivati prokrvljenost, mjeriti otopr protoka
krvi i dr (velika uloga u diferenciranju benignih i malignih tumora)
NORMALNI TRANSVAGINALNI PRIKAZ
- Maternica se uzima kao glavna orjentacijska toka i nalazi se u sredinjoj liniji; oblik i veliina ovise o dobi
i paritetu; otro ograniena od okolnih struktura; vei dio ini miometrij (slabi do umjereni ehogeni odjek);
debljina i izgled endometrija je razliita:
o Proliferacijska faza: tanak hiperehogeni jednolinijski odjek-bazalni sloj;
o Periovulacijsko vrijeme: trolinijski odjek - dva hiperehogena odjeka koja odgovaraju bazalnom sloju
(tanji) i funkcionalnom sloju (iri) te sredinjim hipoehogenim odjekom; debljina 8-12 mm
o Sekrecijska faza: debljina ostaje ista, ali postaje homogeni hiperehogeni odjek (ispuni se sredite)
o Postmenopauzalno: tanak, homogen i hiperehogen; ako ne krvare normalno je do 6 mm; a ako
krvare (koriste hormone) normalno je debeo do 4 mm (vee vrijednosti danja obrada)
- Mogue je prikazati i krvoilni splet maternice i endometrija (arterije uterine > arkuatne arterije >
radijalne arterije > spiralne arterije) te mjeriti otpor koja padaju od uterine (RI=0,80) do spiralnih (RI=0,50)
- Jajnici mogu imati razliite pozicije, ovalnog oblika, veliina ovisi o dobi; u odnosu na maternicu oni su
hipoehogeni zbog brojnih folikula; rastui folikul je anehogeni jasnih rubova (5 dana prije ovulacije je oko
10 mm ni nastavlja rasti 2-3 mm/dan); dopler pokazuje srednje otpore (RI=0,55)
- Jajovodi se ne mogu prikazati zbog jednakog odjeka kao i okolno tkivo, ev se vide patoloke promjene
KLINIKA PRIMJENA UZV U GINEKOLOGIJI

- MATERNICA: anomalije maternice, miomi, hiperplazija endometrija, endometrijski polipi, intrakavitarne
priraslice, adenomioza, cistine strukture, karcinomi endometrija, srakomi uterusa
- JAJNIK: funkcionalne ciste: folikularne i luteinske (ovalne do 2 cm, nekada i do 6 cm); esto se sponatno
povlae ese ih kontrolirati (pregled svaka 3 mj); cistadenom, cistadenokarcinom, ednometrioza, PCO
- JAJOVOD: samo kod patologije (zadebljanja kod pioalpinksa i sl)
KOLPOSKOPIJA
- Promatranje cerviksa pod poveanjem (5-40 puta) uz jaki izvor svjetlosti
- Obino se nadovezuje na abnormalni PAPA test, procjena opsenosti, mogunost biopsije
- TEHNIKA: postaviti spekule, oistiti cerviks od sluzi, premazati cerviks 3%tnom octenom kis (30 sek) te se
promatra: nezreli metaplastini epitel se bijelo oboji (oboji se zbog velike gustoe jezgara takvog epitela)
- SCHILEROV TEST: porciju premazati Lugolovom otopinom - jod boji glikogen u pravilnom vierednom
ploastom epitelom u tamnosmee, displastine stanice nemaju glikogen pa to ostaje neobojene (ukaste)
- Sumnjive lezije treba bioptirati za PHD
ENDOCERVIKALNA KIRETAA (ekskohleacija)
- Radi se kada je PAPA nalaz abnormalan, a kolopskopija ukazuje da lezija ulazi u endocervikalni kanal
- Izvodi se otrom kohleom ili kiretom (uski su pa ne treba dilatirati kanal); tkivo se mora dobiti sa sva etiri
kvadranta kanala; tkivo je najee bez strome pa nije pogodno za procjenu invazije
FARKCIONIRANA KIRETAA
- Podrazumijeva uzimanje enometrija za patohistoloku dijagnozu
- INDIKACIJE: procjena neredovitog krvarenja; obrada neplodnosti (procjena faze ciklusa); krvarenja u
postmenopauzalnom periodu i dr.
- KONTRAINDIKACIJE: ak vaginitis, ak endocervicitis, endometritis, trudnoa
- TEHNIKA: bimanualna palpacija (ocjena poloaja uterusa); hvatalice se postave na usne porcije i povuku
prema dolje; uini se lokalna anestezija paracervikalno; ekskohleira se endocerviklani kanal i materijal
oznai brojem 1; potom se dilatira kanal Hegarovim dilatatorima i potom uvede kireta u kavum i pokretima
uz miometrij dobije sadraj koji se oznai brojem 2
- Postoje i novije tehnike: sukcijske i aspiracijske kirete i sl.
- KOMPLIKACIJE: krvarenja, infekcije, perforacija (1:1000)
GINEKOLOKA CITODIJAGNOSTIKA
- Primjenjuje se kao metoda sekundarne prevencije u probiru asimptomatskih ena u cilju ranog otkrivanja i
rane dijagnoze premalignih i malignih lezija vrata maternice
o Za ostale lokalizacije spolnog sustava analiziraju se uzorci simptomatskih bolesnica
- Rabi i u dijagnostici upale i njezinih uzronika te procjeni hormonskog statusa
- Stidnica je prekrivena vieslojnim ploastim epitelom na ijoj se povrini nalaze oronjele stanice i skvame, a
rodnica i egzocerviks neoronjelim ploastim epitelom koji see sve do skvamokolumne granice gdje se
spaja s endocervikalnim cilindrinim epitelom.
- Za uzimanje uzoraka za citoloku analizu obrisi rodnice i egzocerviksa najee se uzimaju drvenom
spatulom, a oni iz endocerviksa tapiem s vatom VCE obrisak (PAPA test)
- Najbolja metoda za dobivanje citolokog uzorka endometrija je ona izravna: aspiracija ili etkanje materita.
- Endometralne stanice mogu biti epitelne ili stromalne
KLINIKI SIMPTOMI I ZNAKOVI U GINEKOLOGIJI

ISCJEDAK
-
Iscjedak je esti nalaz u ginekolokoj praksi, posljedica je vulvovaginitisa, endocervicitisa i endometritisa

Vulvovaginitisi u djejoj dobi najee su uzrokovani mikoorganizmima koji se mogu izolirati s koe i
sluznice perianalne regije (loija higijena)
Vulvoganitisi u adolescenciji i reproduktivnom periodu: bakterijska vaginoza (homogen sivobjelkasti
iscjedak); Trichomonas vaginalis (obilan, purulentan, zelenoukasti iscjedak slatkastog mirisa); Candida
albicans (obilan bijeli, sirasti iscjedak)
8
Endocervicitisi su najee uzrokovani spolno prenosivim uzronicima: klamidijski endocervicitis

(mukopurulentni iscjedak koji curi iz endocervikalnog kanala), gonoreja (purulentni, bijeli iscjedak)
Endometritis: obilan sukrvav i/ili purulentni iscjedak
KRVARENJE
- Uzroci krvarenja su razliiti i ponajprije ovise o ivotnoj dobi
Pretpubertet
Traume
Strano tijelo
Pruranjeni pubertet
Tumori, polipi
Adolescencija
Anovulacija
Trudnoa
Hormonsko lijeenje
Koagulopatije
Reproduktivna dob
Trudnoa
Anovulacija
Hormonsko lijeenje
Miomi
Perimenopauza
Anovulacija
Miomi
Polipi
Postmenopauza
Malignomi
Atrofini vaginitis
Hormonsko lijeenje
AKUTNA BOL
- Akutna bol u maloj zdjelici je teka za diferenciranje zbog raznih uzroka
- Ginekoloki uzroci: endometritis, adneksitis, tuboovarijski apsces, torzije i rupture cisti, torzija adneksa
- Opstetriki uzroci: kompliakcija trudnoe, ekstrauterina, prijetei ili zapoeti pobaaj
- Periovulacijska bol, primarna i sekundarna dismenoreja
- Mokrani sustav: pijelonefritis, cistitis, urolitijaza
- Probavni sustav: gastroenteritis, apendicitis, diverikulitis, ileus, iritabilni kolon
- Ostali:trbuna kila, aneurizma, tromboflebitis zdjelinih vena...
KRONINA BOL
- est i sloen problem, iroka etiologija
- Ginekoloki uzroci neciklika bol: adhezije, endometrioza, kr adneksitis, tm jajnika, oteenja dna zdjelice
- Ginekoloki uzroci ciklika bol: prim i sek dismnoreja, anom maternice, miomi, intrakavitarne adhezije
- Gastrointestinalni uzorci: ulcerozni kolitis, kile, divertikulitis, iritabilni kolon, malignomi
- Uroloki uzroci: recidivirajui cistitis, urolitijaza
- Ostali: neuropatije, miinokotana bol, sistemne bolesti
TUMORSKA MASA U ZDJELICI
- Najee se nae kao palpabilni nalaz, obvezno nadopuniti UZV i ev drugim pretragama
- Djeja dob: funcionalne ciste jajnika, tm zametnog epitela jajnika
- Pretpubertet: tm zametnog epitela jajnika
- Adolescencija: funkc ciste jajnika, trudnoa, anomalije vagine i uterusa, tm jajnika
- Reproduktivna dob: ciste jajnika, trudnoa, miomi, tm povrinskog epitela jajnika
- Perimenopauza: miomi, tm povrinskog epitela jajnika, funkc ciste jajnika
- Postmenopauza: tm jajnika (benig i malig), ostali malignomi male zdjelice
DJEJA I ADOLESCENTNA GINEKOLOGIJA

Djeja ginekologija bavi se gin problemima djece do 10 god, a adolescentna 10-20 god
OSOBITOSTI GRAE I FUNKCIJE SPOLNIH ORGANA U DJEJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI
Novoroenaka dob
Rano djetinjstvo
Predmenarhalna dob
Postmenarhalna dob
Nakon roenja vidljiv je utjecaj majinih hormona: hipertrofije bradavica i tkiva dojke (nekada se moe
i istisnuti sadraj); velike usne su edematozne, a male zadebljane i protrudiraju; klitoris je razmjerni
povean; uslijed pada estrogenamoe doi do blaeg krvarenja per vaginam oko 5 dana.
Doba potpunog mirovanja spolnih organa (nema utjecaja hormona). Crvenilo introitusa je normalno za
ovu dob i nije znak upale ako istodobno nema simptoma. Nema laktobacila pa je pH rodnice alkalian, a
s obzirom i na na tanak epitel, rodnica ima vrlo malu otpornost na traume i infekcije.
2-3 godine prije puberteta zapoinje adrenarha. Pubertet dosee svoj vrhunac neposredno prije pojave
menstruacije. Tijekom ranog puberteta vanjski spolni organi poprimaju oblik odraslih. Flora rodnice se
zamjenjuje laktobacilima koji stvaraju mlijenu kiselinu, dolazi do pojaanog luenja iscjetka.
Pojava menarhe oznaava poetak generativne dobi. Potrebno je oko 5 i vie godina nakon menstruacije
da djevojka dosegne potpunu morfoloku i funkcionalnu zrelost. Dob kada ena to postie zove se
nubilitet.
GINEKOLOKI POREMEAJI U NOVOROENAKOJ DOBI

- ANOMALIJE se rijetko oituju u ovome dobu, osim u sluaju razvoja mukokolposa uslijed neprforiranog
himena i djelovanja majinih hormona (nakupljanje sluzi, distenzija vagine, smtenje mokrenja, bol, pla)
- Dijagnoza se postavlja kliniki i ultrazvuno (napet, izboen himen); lijeenje incizija
9
Drugi problem je INTERSEKSUALIZAM i sumnja u spol djeteta; neodreenost vanjskizh genitala zahtijeva
brzu dijagnostiku (mogua kong adrenalna hiperplazija); maskulinizacija moe biti uzrokovana i tm majke
koji lui androgene
GINEKOLOKI POREMEAJI U DJEJOJ DOBI

- VULVOVAGINITIS: najei gin poremeaj u djejoj dobi; djeca su osjetljivija (nema zadebljele usne ni
dlakvosti, osjetljiva koa, blizina analnog otvora, sluznca vagine tanka bez laktobacila i sekretornog IgA)
o ETIOLOGIJA: bakterije fekalnog porijekla: posljedica slabe perianalne higijene, strano tijelo (toalet
papir); BHS-A (iz drijela); Candida (antibiotici, eerna bol), SPB (rijetko)
o KLINIKA: arenje, peenje, sekrecija, hiperemija i edem vulve, pruritus, ekskorijacije, krvarenje
o DIJAGNOZA: kl pregled, mikroskopska evaluacija vag sekreta, eventualno lab, urinokultura
o LIJEENJE: bolja higijena, mlake kupke, topiki estrogen (jaa i obnavlja sluznicu), etioloka
terapija: atb (amoksicilin), Gardnerela i Trichomonas (metronodazol)
- SINEHIJE VULVE: slijepljenost malih usana u medijalnoj liniji tako da se ne moe vidjeti orificijum uretre
i vagine; nastaje postinfalmatorno; esto asimptomatski, mogue smetenje pri mokrenju i rekurentne
infekcije, dijagnosticira se kliniki; TH: kratkotrajno estrogenske kreme, kod teih sluajeva kir intervencija
- PROLAPS URETRE: najee nastaje uslijed niske razine estrogena to slabi okolna estrogen ovisna tkiva
pa dolazi do prolapsa sluznice uretre kroz meatus; bol u podrulju vulve, crvenkasta, hemoragina masa,
smetenje pri mokrenju; Dg: kliniki nalaz; Th: toipiki estrogenske i antibiotske kreme, kod teih sluajeva
reskecija prolabirane mukoze i plasman katetera kroz 24 sata
GINEKOLOKI POREMEAJI U ADOLESCENCIJI
- PRIMARNA AMENOREJA: odsutnost menstruacije do 16. god;
o Normlano razvijene sek spolne osobine: anomalije grae spolnih organa, testikularna feminizacija,
predmenarhalni sy policistinih jajnika, predmenarhalna prolaktinemija
o Bez razvijenih sek spolnih osobina: idiopatski zakanjeli pubertet, digeneza gonada, centralne
primarne amenoreje (hipogonadotropni hipogonodizam)
- SEKUNDARNA AMENOREJA: mens ciklusi vrlo su esto nepravilni tijekom prvih godina nakon menarhe;
sekundarna amenoreja opisuje se kao izostanak menstruacije od 6 mjeseci tijekom tree postmenarhalne
godine; UZROCI: stres, pretjerana fizika aktivnost, sindrom policistinih jajnika
- OLIGOMENOREJA je najei poremeaj ciklusa u adolescentica, a opisuje se kao izostanak menstr u
vremenu duem od 6 tjedana, ali kraem od jedne godine; povezana je s neprimjerenim LH vrkom ili
nedostatnim luenjem progesterona iz utog tijela
o Problem nestaje sam po sebi kad sazrije hipotalamo-hipofizna os, pa ne treba lijeiti.
o Ev kod jake zabrinutosti roditelja moe se ritam krvarenja regulirati stvaranjem umjetne luteisnke
faze gestagenima (daju se izmeu 16 i 26 dana ciklusa)
- ABNORMALNA KRVARENJA: krvarenje koje traje due od 6 dana ili premauje 80 mL krvi, a najei
uzrok u adolescentica je disfunkcijsko krvarenje iz maternice (izostala ovulacija), ostali uzroci: poremeaji
koagulacije,miomi, polipi. Th: niskodozana monofazna kontracepcija
- DISMENOREJA: primarna dismenoreja oznaava bol koja se javlja prilikom menstruacije i koja nije
organski uvjetovana, sekundarna dismenoreja ima organsku podlogu (endometrioza, polipi, miomi,
adenomioza); u lijeenju se najee primjenjuju NSAIL i orlana kontracepcijska sredstva
- PREMENSTRUALNI SINDROM: ciklika pojava simptoma koji se javljaju neposredno prije menstr
(napetost dojki, napuhnutost, , konstipacija, umor, elju za odreenom hranom, promjene rasploenja)
VAGINALNO KRVARENJE U PREDMENARHALNOM PERIODU
- Endokrini uzroci: preuranjeni pubertet, nalazimo i druge znakove puberteta
o Vaginalan citologija ukazuje na djelovanje estrogena (nalaz povrinskih i intermedijarnih st)
- Neendokrini uzroci: nemaju znakove puberteta, vaginalna citologija pokazuje da nema utjecaja estrogena
o Vulvovaginitis, traume, prurtitis i ekskorijacije, strana tijela i sl. (lokalni uzroci)
- Endokrini s karakteristikama neendokrinog krvarenja: endokrini uzroci su doveli do krvarenja, ali nema
razvijenih znakova puberteta; vaginalna citologija ukazuje na djelovanje estrogena
o Fizioloko krvarenje novoroeneta, tm jajnika koje lue estrogene, sluajno uzimanje estrogena,
izolirana prijevmena menarha (benigno, spomatno prestaje)
GINEKOLOKI TUMORI U DJEVOJICA
- Benigni tm stidnice i rodnice nisu esti, najee se radi o hemangiomima, cistama, benignim granulomima
perineuma i kondilomima. Maligni tm rodnice su rijetki, ali potencijalno smrtonosni (sarkomi i karcinomi).
- Tumori jajnika su najee neoplazme u djevojica i adolescentica (najei su cistini teratomi ili dermoidne
ciste).
10
SPONTANI I PONAVLJANI POBAAJ

DEFINICIJA, EPIDEMIOLOGIJA
- Spontani pobaaj je neeljeni gubitak trudnoe prije 24. (ili 22.) tjedna trudnoe, odnosno one u kojih je
plod laki od 500 grama; rani (do 16 tj), kasni (nakon 16 tj)
- Ponavljani (habitualni) pobaaj: ako se uzastopno izgube dvije ili vie trudnoa
- Uestalost gubitka pretklinike trudnoe (predimplantacijska faza) je 50-60%
- Uestalost gubitka klinike trudnoe je 10-15%
- Ponavljani pobaaj ima oko 1% bolesnika
ETIOLOGIJA
- Anomalije zametka: kromosomopatije, genopatije, infekcije ploda, oteenja alkoholom i lijekovima...
- Imunoloki poremeaji: neparavilno uspostavljena podnoljivost majina imunolokog sustava na antigene
trofoblasta ili djeteta (mehanizmi kojima se uspostvlja imunoloka ravnotea: antigeni trofoblasta jesu HLAG koji su identini majinim HLA-G; stanice djeteta koje eksprimiraju druge HLA antigene ne prodiru u
majin krvotok; u trudnoi, majin imunoloki sustav je suprimiran)
- Insuf cerviksa: priroena slabost, oteenja nasilinom dilatacijom ili konizacijom, kontrakcije maternice,
infekcije uzronicima koji lue proteaze i otapaju vezivo unutarnjeg ua cerviksa; obino Ab nakon 14 tj
- Endokrinopatije: nelijeena eerna bolest, nelijeena bolest titnjae; nepravilna folikulogeneza
- Kronine bolesti majke: kronine bolesti srca, bubrega, jetre i sl.
- Anomalije maternice, okolinska zagaenja te trauma ploda
KLINIKA SLIKA I DIJAGNOZA
- Simptomi jesu krvarenje iz rodnice, kontrakcije maternice (bolvi u donjem abd), istjecanje plodove vode i
izlaenje dijelova poloda i ovoja (razliite kombinacije i razliiti intenziteti)
- Dijagnoza: anamneza, klin i gin nalaz, transabdominalni i transvaginalni UZV, praenje beta-hCG
Vrsta pobaaja
Prijetei pobaaj
(ab. imminens)
Zapoeti pobaaj
(ab. incipiens)
Pobaaj u tijeku
(ab. in tractu)
Nepotpuni pobaaj
(ab. incompletus)
Potpuni pobaaj
(ab. completus)
Anamneza
Oskudno krvarenje,
blaga bolnost
Kliniki nalaz
Sukrvica u vagini
Smekana maternica
Cerviks zatvoren
Krvarenje i bol
postaju jai.
Krvarenje i bolovi
su jaki.
Skraenje i otvaranje
cerviksa.
Cerviks otvoren.
palpiraju se dijelovi
ploda u crvik. kanalu
Otvoren cerviks, u
kavumu se pipaju
dijelovi ploda ili
posteljice
Jaki bolovi i
kravrenje koje traju
neko vrijeme,
podaci o ispadanju
ugruaka ili tkiva
Nakon razdoblja
bolova i krvarenja
javalja se olakanje
Maternica veliine kao

i prije trudnoe,
zatvoren cerviks.
UZV nalaz
Normalno formirana gest
vrea, plod je vitalan, a ako
se trudnoa ne razvija dobro:
nepravilna gest. vrea, mrtvi
pold ili bez polda.
Normlani u ive djece i
poremeeni u odumrle djece
Dijelovi poloda i posteljice,
nejasni odjeci.
B-hCG
Norm
Norm ili
snien.
Nie od
norm.
Nejasni odjeci.
Nie od
norm.
Ne nelazimo dijelove ploda,

samo ostatak decidualnog
odjeka.
Niske i
opadaju.
OSTALI OBLICI POBAAJA

- ANEMBRIONALNA TRUDNOA: nastaje kada odumre embrioblast, a trofoblast se nastavi razmnoavati
jo neko vrijeme; rast maternice je sporiji od normalnog, izostaje uredan porast beta-hCG; UZV: u maternici
se vidi gestacijska vrea, ali bez zametka
- ZADRANI POBAAJ (missed abortion): nakon smrti ploda, ne dolazi do spontanog pobaaja, nego mrtvi
plod i trofoblast zaostanu u upljini maternice; izostanak rasta maternice; UZV: odumrli plod bez srane
akcije; stvara opasnost od razvoja sepse i DIK-a (nakon fetalne smrti u majin krvotok dospijevaju razliite
tromboplastine tvari); zbog toga nakon postavaljanja dijagnoze potrebno je odrediti fibrinogen i raditi
evakuaciju ako je on iznad 1 g/L (ako su nie prvo ga treba normalizirati)
11
NEKOMPLICIRANI FEBRILNI POBAAJ: karakterizira ga blaga infekcija i upala endometrija nakon

pobaaja; proces se dalje ne iri na ostale organe; temperature su do 38, a lijei se antibioticima
KOMPLICIRANI SEPTIKI POBAAJ: upala iz endometrija se iri na adnekese i parametrije; septike
temperature, loe ope stanje, infektivni sindrom; obvezne su hemokulture i specifina antibiotska terapija
CERVIKALNI POBAAJ: stanje u kojemu se dijelovi ploda nalaze u donjem uterinom segmentu ili
cervikalnom kanalu jer se vanjsko ue cerviksa nije otvorilo; kada se ue otvori, trudnoa se spontano i
lako odstrani; paziti da se ne zamjeni s cervikalnom trudnoom
LIJEENJE POBAAJA
- Kliniki prijetei i zapoeti pobaaj uz UZV nalaz ivog poloda ima smisla i uspjeha u oko 50% sluajeva, a
samo lijeenje ovisi o uzroku
- Kliniki prijetei i zapoeti pobaaj uz UZV nalaz mrtvog poloda, kao i pobaaj u toku, nepotpuni i potpuni
pobaaj zahtijevaju dovravanje spontanog pobaaja
- Metode dovrenja spontanog Ab do 12 tj
o Dilatacija, evakuacija, kiretaa
o Naknadno, serijskim mjerenjem hCG-a ili UZV prati se da nije zaostalo komadi tkiva
- Metode dovrenja spontanog Ab nakon 12 tj
o Zapoeti ili pobaaj u tijeku: prijeoperacijsko davanje uterotonika
o Odumrla trudnoa: nije doputeno kirurko uklanjanje; prvo se potie sazrijevanje vrata
prostaglandinima te se oksitocinom induciraju trudovi
o Nakon svega provjeriti da li je materitvo prazno (12-20 tj prstom, >20 tj rukom)
EKTOPINA TRUDNOA
UVOD (definicija, klasifikacija i etiopatogeneza)
- Ektopina trudnoa podrazumijeva implantaciju ploda izvan normalnog mjesta u upljini maternice (zato
naziv vanmaternina trudnoa ili ekstrauterina trudnoa nije najbolji)
- Uestalost: 0,25-1,4% sih trudnoa , ea kod izvantjelesne oplodnje (IVF) i prijenosu zametka (2-4%)
- KLASIFIKACIJA: tubarna trudnoa (95-98%); trudnoa u abdomenu; ovarijska trudnoa; cervikalna i
kornualna trudnoa (0,15%)
- Heterotopina trudnoa: istovremeno postojanje unutarmaternne i tubarne trudne (1:30 000)
- ETIOLOGIJA: na pojavu ektopine trudnoe mogu utjecati razliiti uzroci:
o Poremeena kontrakcija jajovoda (poremeaj adrenergike inervacije miosalpinksa, utjecaj
hormona: estrogen pojaava kontrakcije, progesteron smanjuje)
o Decelijacija smanjenje treptanja cilija (estrogeni pozitivno djeluju, progesteron negativno),
o Poremeaj kvalitete zametka (kromosomske anomalije, anembrijska trudnoa)
o Kasna ovulacija, slaba funkcija utog tijela, transperitonealna migracija jajne stanice
- imbenici rizika za ektopinu trudnou jesu: prijanja upala u zdjelici (salpingitis, C trachomatis), prijanja
ektopina trudnoa, prijanji kirurki zahvat na jajovodima ili zahvat u zdjelici, intrauterini uloak (vea
uestalost ovarijske trudnoe), progesteronska hormonska kontracepcija
EKTOPINA TUBARNA TRUDNOA
- Plod se implantira u razliitim dijelovima jajovoda i raste; kako raste tako rastee i jajovod i u konanici
moe uzrokovati rupturu jajovoda i pojavu intraabdominalnog krvarenja koje moe biti vrlo jako i u kratkom
vremenu ugroziti ivot ene uslijed hemoragijskog oka
- Najee u ampularnom dijelu, potom istmusu i intersticiju, najrjee u podruju fimbrija
- KLASIFIKACIJA: javlja se u tri oblika:
o Asimptomatski ili tihi oblik rana tubarna trudnoa, plod je jo iv pa je proizvodnja hormona
visoka i nema krarenja niti bolova; radi se o nakratko izostaloj menstruaciji
o Subakutni oblik najei oblik; neodreeni bolovi u donjem abd, oskudno vaginalno krvarenje i
izostala menstruacija (ovaj trijas u ena u reproduktivnoj dobi uvijek mora pobuditi sumnju!)
o Akutni oblik ruptura tube i intraabdominalno krvarenje, razvoj hipovolemijskog-hemoraginog
oka, potrebna hitna operacija
12
KLINIKA: bol u donjem dijelu trbuha (difuzna, jaka kod rupture); bol u ramenima i podruju oita (abd
krvaranje uzrokuje nadraaj frenikusa); krvarenje iz maternice je redovni znak, javlja se nakon 6 do 7 tj od
poetka trudnoe (znai nakon izostale menstruacije); ono je oskudno, tamnije i drugaije od menstruacijske
krvi (nastaje zbog odljutenja decidualno promjenjenog endometrija zbog niske razine hCG); rijee se javi
krarenje kojim se odbaci cijeli endometrij koji izgleda kao odljev upljine maternice; simptomi oka
DIJAGNOSTIKI POSTUPAK: kl nalaz, beta-hCG, UZV, ostale pretrage
o Kl nalaz: osjetljivost trbuha; maternica normalne veliine, neto meka; osjetljivost na strani tubarne
trudnoe, osjetljivost cerviksa
o Beta-hCG: normlano je u krvi pozitivan ve 6-7 dan nakon ovulacije; u vrijeme oekivane (izostale)
menstruacije je oko 100 ij/L i udvostruuje se svakih 48 sati; za ektopinu trudnou govori: nia
razina od one u norm trudnoi, dnevni porast je manji od 50% ili imamo plato; najsiguriji biljeg je
serijsko odreivanje b-hCG (svaki drugi dan)
o UZV nalaz: kod razine b-hCG od 1000-15000 transvag UZV moe se vidjeti svaka norm trudnoa;
ako se u materitvu vidi gestacijska vrea iskljuuje se ekstrauterina; izravna dg tubarne trudne
ultrazvuno postavlja se rijee (tu moe pomoi dopler ako je rije o ivom plodu u jajovodu); u
sredini 6. tj uz beta-hCG vie od 2500 ij/L, UZVom se moe vidjeti gest vrea ako igdje postoji
o LPSC: kod nerazjanjenih sluajeva, mogunost lijeenja
o Ostale pretrage (danas rijetko): kiretaa maternice (samo u nejasnim sluajevima) i kuldocenteza
(punkcija douglasova prostora) dobivena nezgruana krv smatra se pozitivnim nalazom
LIJEENJE: ekspektativni postupak, medikamentno lijeenje, kirurko lijeenje
o EKSPEKTATIVNI POSTUPAK: trajni nadzor, UZV pregledi i kontrole beta-hCG; kriteriji za
ovakav postupak jesu: beta-hCG nii od 2000 ij/L; serijsko odreivanje beta-hCG (pad ili nalaz iste
razine); sigurna dg tubarne trudnoe; nema znaajnijeg krvarenja; nema znakova rupture; tubarna
trudnoa manja od 3,5 cm; nadgleda se hoe li doi do spontane resorpcije trudnoe
o MEDIKAMENTNO LIJEENJE: unitenje trudnoe medikamentima i njena spontana resorpcija;
kriteriji: zdrava i hemodinamski stablna bolesnica, iskljuena intrauterina trudnoa, tubarna
trudnoa manja od 4 cm, nema znakova rupture, razina beta-hCG manja od 5000 ij/L; lijekovi se
mogu dati i u samo tubarnu trudnou (LPSC; punkcijom uz kontrolu UZV; metotreksat, aktinomicin
D, hipertonina otopina glukoze; osim kod tubarne trudnoe moe i kod cervikalne i intersticijske
o KIRURKO LIJEENJE: najei i najsigurniji nain; laparotomija ili laparoskopija;
Radikalni zahvati: salpingektomija, a adneksektomija i histerektomija ako ima patologije
Potedni zahvati: linearna salpingotomija (s/bez sutura), fimbrijalna evakuacija (istisnue
trudnoe iz infundibuluma); resekcija dijela jajovoda i anastomoza
OVARIJSKA TRUDNOA
- ini 1-3% ektopinih trudnoa; moe biti primarna (jajna se stanica oplodi i implantira u folikulu) i
sekundarna (rano pobaeni pold iz jajovoda se implantira na jajnik); rizini faktori: IUD, IVF, sindrom
policistinih jajnika simptomi kao i kod tubarne trud, DG se postavi LPSC, TH je op (resekcija jajnika)
ABDOMINALNA TRUDNOA
- Moe nastati primarno ili sekundarno, moe se dosta dugo razvijati, a neke trudnoe se mogu i donjeti
- Izvodi se laparotomija, operacijom se porodi dijete, a pupkovina se podvee odmah uz posteljicu
- Zbog sijela posteljice na vitalnim organima, ona se esto mora ostaviti (da se izbjegnu jaka krvarenja)
INTERSTICIJSKA TRUDNOA
- Razvija se u intramuralnom dijelu jajovoda, njihova ruptura izaziva jako profuzno krarenje i brz razvoj oka
- Maternica asimetrino poveana, gestacijska vrea se nae u lateralnom dijelu maternice i nije u potpunosti
okruena miometrijom; UZV (trudnoa u lat dijelu uterusa); TH: metotreksat ili operacijska
CERVIKALNA TRUDNOA
- Implantacija u endocerviksu; vanjsko ue vrata maternice zjapi i vide se dijelovi ploda ; Dif. dg: pobaaj u
tijeku, malignom, miom; TH: evakuacija i kiretaa; konizacija; histerektomija; metotreksat
13
AMENOREJA (POREMEAJI MENS CIKLUSA)

DEFINICIJE I PODJELA
- Amenoreja je izostanak menstruacije; fizioloka (pretpubertet, trundoa, dojenje, postmenopauza) i patoloka
o Primarna (ne nastupa do 16 god uz normalno razvijene sek spolne osobine)
o Sekundarna (izostanak u bilo koje doba nakon menarhe, tj. kada u ene koja je ranije imala uredne
cikluse, menstruacija izostane u trajanju 3 biva ciklusa ili 6 mjeseci)
- Kriptomenoreja je amenoreja koja nastaje zbog anatomskog defekta koji smeta otjecanju menstruacijske krvi
- Oligomenoreja se najee definira kao produljeni razmak izmeu menstruacija (6 tj do 6 mj)
- Razne podjele: obzirom na sek spolne osobine (amenoreja s ili bez razvijenih sek spolnih osobina); prema
hormonskom statusu (eugonadotropne, hipogonadotropne, hipergonadotropne) prema razini poremeaja
(periferne-rodnica i maternica, ovarijske i centralne-hipofiza i hipotalamus)
- Zbog jednostavnosti, u klinikoj praksi se najee koristi ova podjela:
o PERIFERNE AMENOREJE anatomski defekti i poremeaj otjecanja mens krvi
o OVARIJSKE AMENOREJE hipergonadotropni hipogonodizam (afunkcionalnost jajnika)
o KRONINE ANOVULACIJE poremeaji osovine hipotalamus-hipofiza-ovarij
PERIFERNE AMENOREJE
- Uredne enokroinoloke funkcije i nalazi; normalno razvijene sek spolne osobine
- Mogu biti primarne (kongenitalne anomalije) i sekundarne (steene, najee ijatrogene)
-
PRIMARNE PERIFERNE AMENOREJE: himen imperforatus, dijafragma rodnice, anomalije razvoja

Mullerovih kanala, ageneza vrata maternice, Mayer-Rokitansky sy (agneza/aplazija maternice i rodnice),
testikularna feminizacija Morrisov sy (muki pseudohermafroditizam; testis ne prozvodi androgene ili se
radi o sindromu neosjetljivosti na androgene, nalazi se prevlast estrogena i vanjske enske spolne osobine)
o Himen imperforatus i dijafragma rodnice dovode do kriptomenoreja ili lanih amenoreja jer se krv
nakuplja iznad prepreke
SEKUNDARNE PERIFERNE AMENOREJE: najei uzrok su endouterine sinehije

o Posttraumatska uterina amenoreja (sy Asherman): razaranje endometrija dubokom kiretaom;
nastaju endouterine sinehije te stijneke maternice meusobno strastu; sinehije tako mogu nastati i
nakon kirurkih zahvata (miomektomija, carski rez); DG: pokuaj sondiranja uterusa; HSG i
histeroskopija; TH: adhezioloza (tupo uz sondu ili otro tijekom histeroskopije), nakon zahvata
postaviti Folyev kateter kroz 7 dana ili intrauterini uloak i davanje estrogena (epiteolizacija)
o Postupalna uterina amenoreja (sy Netter-Mussett): stvaranje endouterinih sinehija nakon upale,
najeee nakon genitalne tuberkuloze; DG i TH kao i kod Ashermanova sy
o Amenoreja kao posljedica atrofije endometrija uslijed uzimanja lijekova (danazol, analozi GnRH,
medrokiprogesteron acetat)
o Stenoza vrata maternice: najee postoperativno (konizacija, LETZZ); upale i tm procesi
OVARIJSKE AMENOREJE
- Hipergonadotropni hipogonodizam (udruene s visokim FSH i niskim estradiolom)
- Negativan progesteronski, pozitivan estrogensko-progesteronski test
-
PRIMARNE OVARIJSKE AMENOREJE: funkcija jajnika nikada nije bila; izostaju sek spolne osobine
o Ageneza gonada, disgeneza gonada (sy Turner), genetske abnormalnosti (poremeaji br X krom)
SEKUNDARNE OVARIJSKE AMENOREJE: prijevremena menopauza, sy neosjetljivih jajnika, ijatrogeno

(lijekovi, kirurki zahvati, zraenje)
o Prijevremena menopauza je najei uzrok sekundarne ovarijske amenoreje; radi se o preranoj
ovarijskoj iscrpeljnosti prije 40 god; gonadotropini su visoki, a estrogeni niski; ima dva oblika:
potpuna icrpljenost (nema folikula) i nepotpuna iscrpljenost (postojei folikuli su neosjetljivi na
FSH i LH esto ide uz autoimune bolesti)
KRONINE ANOVULACIJE
- Amenoreje koje su posljedice poremeene funkcije hipotalamus-hipofiza-ovariji
- Kronine anovulacije dijele se u tri skupine:
o Kronina hiperandrogena anovulacija (sindrom policistinih jajnika)
o Kronina anovulacija zbog perifernih endokrinopatija
o Kronina anovulacija zbog centralnih poremeaja
14
SINDROM POLICISTINIH JAJNIKA KRONINA HIPERANDROGENA ANOVULACIJA

- Sindrom policistinih jajnika (PCOS) najei je reproduktivno-metaboliki poremeaj kod ena fertilne
dobi, koji obiljeavaju kronina anovulacija, hiperandrogenizam i policistian izgled jajnika.
- esto je udruen s debljinom, hiperlipidemijom, inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa II
- Uestalost iznosi 15 do 25% u populaciji ena generativne dobi prema Europskim kriterijima za dijagnozu;
neto je ei u adolescentica i iznosi 25%, a kako se nakon etrdesete godine ivota spontano ublaava
hiperandrogenemija te su ovulacije ee, tako da je u ovoj dobi i oko 15%, a u perimenopauzi oko 10%
- ETIOLOGIJA: prije se smatralo da je poveana produkcija androgena primarno posljedica abnormalnog
rada nadbubrene .; ali danas se zna da i jajnik i te kako moe biti mjesto poveanog stvaranja androgena
o Faktori rizika: prekomjerna debljina trudnice, pojaano stvaranje androgena u fetalnom periodu,
adrenarha prije 8 god ivota, debljina u djetinjstvu, posebno u adolescenciji
o Pozitivna obiteljska anmeza na PCOS sugerira na genetski defekt (iako danas nepoznat, smatra se da
se radi o poremeaju vie gena)
- PATOGENEZA: isprepliu se abnormalnosti vie sustava
o Mijenja se ritam sekrecije GnRH s posljedinim pojaanim stvaranjem LH i smanjenjem FSH
o Snienje FSH dovodi do anovulacije, a povieni LH dovodi do pojaane steroidogeneze u teka
stanicama tj pojaanog stvaranja androgena
Vano je istaknuti da je poviena razina LH uglavnom ea kod ena s norm TT, dok je
kod pretilih ena nia razina LH, ali im je via razina androgena nego u mravih
o Povieni androgeni osim iz jajnika potjeu iz masnog tkiva, a u 20% povieni su i androgeni iz
nadbubrene lijezde
o U patogenezi bitnu ulogu ima i sindrom inzulinske rezistencije (koji je naznaen i u mrvih, ali je
izraenijih u pretilih); dovodi do hiperinzulinemije koja dovodi do pojaanog rada teka stanica u
smislu produkcije andreogena, a s druge strane potie i luenje LH
Postoje neke studije koje sugeriraju da povieni androgeni mogu potaknuti
hiperinzulinemiju, ali vie je dokazakoji podupiru hiperinzulinemiju kao primarni faktor
- PROMJENE U JAJNICIMA: selekcija dominantnog folikula koji vodi prema ovulacijije poremeena;
o Intraovarijski inhibitori djelovanja na FSH odgovorni su za poremeeni uinak FSH (koji je i ovako
snien) na aktivnost enzima aromataze u granuloza st malih folikula u jajniku;
o Zbog toga folikul ostaje u nepovoljnom okruenju androgena koji dominiraju, to sprjeava
sazrijevanje jajne stanice i dovodi do anovulacije
o Zbog svega folikuli dozrijevaju samo do antralnog stadija (2-8 mm) i stvaraju mikrocistinost
- KLINIKA SLIKA: simptomi se javljaju u pubertetu i uglavnom se pojaavaju; tipini simptomi jesu:
blaga pretilost, hirzutizam, masna koa i akne, nepravilne menstruacije u smislu amenoreje ili oligomenoreje;
gin pregled ukazuje na pojaano luenje cervikalne sluzi (odraz visoke razine estrogena)
o Kasnije, sy PCO je jedan od estih uzroka nepolodnosti
o Hirzutizam je jedan od najstalnijih simptoma; akne i seboreja se nau u 80%
- DIJAGNOSTIKI POSTUPAK: kliniki, biokemijski i ultrazvuni pokazatelji
o Anamneza: obiteljska anmneza; porodna masa, brzina rasta, nastup adrenarhe, ciklusi...
o Fiz nalaz: BMI, opseg struka i trbuha; znakovi androgenizma
o Biokem pokazatelji: odreivanje hormonskog statusa: FSH, LH, estradiol, ukupni testosteron,
slobodni testosteron, androstendion, dehidroepiandrostendion sulfat (DHEAS), utvrivanje
inzulinske rezistencije (test optereenja eerom OGTT), inzulin natate i dr.
o UZV pokazatelji: volumen jajnika povean (vie od 10 ml), tunika deblja za 50%, supkortikalno
poput ogrlice rasporeeni folikuli veliine 2-8 mm; debela stroma koja zauzima vie od 30% jajnika
- DIF DG: Cushingov sy, akromegalija, hiperprolaktinemija, hormonski aktivni tumori, KAH...
- LIJEENJE: ope mjere, farmakoloki pristup, kirurki pristup
o Opi pristup: smanjenje tj teine (dijeta, dodavanje Mg u prehranu); poticanje tj aktivnosti; prstanak
puenja, prestanak konzumacije alkohola
o Prva linija je niskodozana oralna hormonska kontracepcija s antiandrogenom gestagenskom
komponentom (npr. ciproteron acetat); primarno povisuju SHBG i tako smanjuju udio slobodnih
androgena u cirkulaciji, a i blokiraju djelovanje androgena na periferiji veui se na androgeni
receptor; uinkovitost OHK vidljiva je ve za 4 do 6 mjeseci, za hirzutizam neto dulje treba
o Katkad se uz OHK zbog hirzutizma uvodi i neki antiandrogen (flutamid, finasterid)
o Dodatkom peroralnih antidijabetika koji smanjuju inzulinsku rezsitenciju (metformin, glitazoni)
postie se jai antiandrogeni uinak
o U lijeenu nepoldnosti moe se klomifenom izazivati ovulacija
o Kirurko lijeenje PCOS-a je laparoskopska elektrokoagulacija jajnika (drilling), kojom se
destruira debela stroma jajnika. Izazvana trauma mijenja endokrinoloka zbivanja ponajprije
smanjujui androgene. Prednosti: dobra uinkovitost, dugotrajnsot uinka
- PCOS kod ena nosi rizi od nastanka karcinoma endometrija, jajnika i dojke!
15
KRONINA ANOVULACIJA ZBOG PERIFERNIH ENDOKRINOPATIJA

- Poremeaj mens ciklusa i amenoreja moe biti uzrokovana poremeajima endokrinih lijezda
- Hipotireoza je praena povienim vrijednostima TSH, LH i PRL; nadokandom hormona reguliraju se ciklusi
- Hipertireoza je praen promjenjenim metabolizma androgena i estrogena, poviena je bazalna proizvodnja
gonadotropina i inhibiran skok LH
- Cushingov sindrom: pojaana je i produkcija androgena, pa se javlja hiperandrogenizam i anovulacije uz
virilizaciju i hirzutizam
- Hormonski aktivni tumori: tm koji stvaraju androgene dovode do hiperandrogenizma i anovulacije
KRONINA OVULACIJA ZBOG CENTRALNIH POREMEAJA
- POREMEAJI HIPOTALAMUSA: primjer hipogonadotropnog hipogonidizma (niski FSH, LH, estradiol i
prolaktin); nastaju kod tumora hipotalamusa, ozljeda glave, Kallmanovog sindroma (izolirani deficit GnRH
uz anozmiju-poremeaj njuha) , upale i idiopatski; norm RTG nalaz sele turcike i neg progesteronski test
- FUNKCIONALNE HIPOTALAMIKE ANOVULACIJE: uslijed modificirajueg uinka raznih faktora na
hipotalamus (psihogeni faktori, nutricijski poremeaji, prekomjerna tjelesna aktvnost)
o Psihogeni faktori: stimulacija simpatikusa, pojaano se lui kortikotropni oslobaajui hormon koji
potie luenje ACTH iz hipofize, ali i povisuje razinu endorfina koji neg djeluje na luenje GnRH
o Nutricijski faktori: gubitak tj teine i izrazita mravost dovode do povienja leptina iz masnog tkiva;
njegov porast inhibira neuropeptid Y te se na taj nain smanjuje luenje GnRH
- POREMEAJI HIPOFIZE: Sheehanov sy, tm hipofize, prolaktinom
o Sheehanov sy: akutna postpratlana nekroza adenohipofize koja se oituje panhipopituitarizmom;
nastaje kod protrahiranih poroda praeni krvarenjem; dolazi do smanjenja cirkulacije u dvostruko
veoj hipofizi; simptomi se oituju u babinju (ablaktacija, umor, gubitak pubine i aksilarne
dlakavosti i dr simptomi); nekada spontano proe, a nekada zahtjeva trajnu supstituciju hormonima
o Tm hipofize: afunkcionalni tm hipofize mogu rastom destruirati tkivo i dovesti do smanjenog
luenja hormona pa i gonadotropina
o Prolaktinom: funkcionalni tm adenohipofize koji lui PRL; to dovodi do galaktoreje i amenoreje; dg
je lab endokrinoloka obrada i neuroradioloka obrada; lijeenje je medikamentozno (bromokriptin
agonist dopamina koji djeluje kao PRL inhibirajui faktor) ili kirurko (odstranjenje tumora)
HORMONSKI TESTOVI U DIJAGNOSTICI ANOVULACIJA
- PROGESTERONSKI TEST: istraivanje endogenih estrogena, prohodnosti i anatomske urednosti spolnog
sustava; daju se gestageni kroz 5-7 dana per os, ili jednokratno im
o ako je dolo do krvarenja > test je pozitivan (pacijentica ima dovoljnu koliinu endogenog
estrogena, maternica ima normalni endometrij, odrana je prohodnost; ukazuje na anoulaciju tj.
nema utog tijela - insuficijentan
o ako nije dolo do krvarenja > test je negativan (uzroci su razni, potrebna danja obrada)
- ESTROGENSKO-PROGESTERONSKI TEST: kada se sumnja na uterinu amenoreju, kada je progesteronski
test negativan; daju se razliite kombinacije etrogena i gestagena oponaajui ciklus
o ako je dolo do krvarenja > test pozitivan (pacijentica ima maternicu s norm. endometrijem, spolni
sustav je prohodan; radi se o centralnoj amenoreji, jajnik ne funkcionira ili ga nema)
o ako nije dolo do krvarenja > test negativan (ako za 2-8 dana ne doe do krvarenja; nema
maternice, oteen endometrij, postoji zapreka istjecanju krvi)
KRVARENJA IZ MATERNICE
MENSTRUACIJA (karakteristike i fiziologija)
- Jedino fizioloko krvarenje iz uterusa, predstavlja odbacivanje endometrija ukoliko nije dolo do oplodnje
- Karakteristike: pojava svakih 22-35 dana, traje 3-7 dana, koliina izgubljene krvi je 30-60 ml, koliina
izgubljenog Fe je 16 mg; krv se ne zgruava; ena utroi manje od 8 predloaka dnevno
- FIZIOLOGIJA: poticaj za pojavu menstruacije jeste pad estradiola i progesterona:
o pad estradiola dovodi do smanjene prokrvljenosti endometrija
o pad progestrona uzrokuje sljedee pojave: vazokonstrikcija i ishemija, potie stvaranje Pg koji
djeluju konstriktorno; pogoduje razgradnju lizozima (oslobaanje proteolitikih enzima)
16
Nakon ovih dogaaja dolazi do odljutenja funkcionalnog sloja endometrija pri emu se prekidaju povrinske
arteriole i kapilare pa nastaje krvarenje; kontrola i samoogranienje krvarenja omoguava sustav zgruavanja
i fibrinolize koji su u ravnotei
NENORMALNA KRVARENJA IZ MATERNICE

- Disfunkcijska krvarenja (neuredno krvarenje za koji ne postoji organski uzrok)
- Menoragija (hipermenoreja): produljeno (>7dana) i/ili obilno (>80 ml) krvarenje
- Metroragija: potpuno nepravilno i esto krvarenje razliite jaine (nevezano za mens. ciklus)
- Menometroragija: produljeno, obilno i nepravilno krvarenje
- Polimenoreja: menstrucijski ciklusi krai od 21 dan
- Intermenstruacijsko krvarenje: krvarenje izmeu dviju menstruacija
- Juvenilna krvarenja: obilna i dugotrajna, u prvim ginekolokim godinama
- Postmenopauzalno krvarenje: javlja se nakon vie od 1 godine od menopauze
- Spotting krvarenje: oskudno krvarenje (mrljena gaicama ili ulocima)
- Hemoragijska metropatija: obilna, iscrpljujua nepravilna krvarenja
PATOFIZIOLOGIJA KRAVRENJA IZ MATERNICE
- Normalna i nenormalna (neorganska) krvarenja iz maternice ovisna su o tipinim hormonskim promjenama
o Uinak estrogena na endometrij: pospjeuje epitelizaciju i poveava krvni protok
o Uinak progesterona na endometrij: koi sintezu Pg, odrava memb lizosoma stabilnima
- Prema tome, krvarenja mogu nastati iz dva osnovna uzroka:
o krvarenje zbog oduzimanja ili prekida djelovanja hormona prijelomno krvarenje
o krvarenje zbog relativnog manjka hormona probojno krvarenje
- ESTROGENSKO PRIJELOMNO KRVARENJE
o Kod krae perzistencije folikula pod utjecajem FSH i izostanka poz povratne sprege (izostanak LH
skoka) dolazi do veeg stvaranja estrogena to dovodi do jae proliferacije endometrija, tada dolazi
do neg povratne sprege i smanjenja FSH to dovede do pada stvaranja estrogena to dovede do
nekroze i degeneracije > bezbolno, obilno i produeno krvarenje
o Slino se nae kod bilat ovariektomije, postradijacijski ili nakon prekida estrogenske terapije
- ESTROGENSKO PROBOJNO KRVARENJE
o Kod due perzistencije folikula (izostanak neg povratne sprege na FSH i izostanak poz povratne
sprege na LH) on se kroz 7-8 tj pretvara u manju cistu i stalno producira estrogene koji dovode do
hiperproliferacije endometrija koji za odravanje cjelovitosti treba sve veu koliinu estrogena pa
nastaje relativni manjak; poetno dolazi do manjih i oskudinijih krvarenja da bi nakon vie tj nastalo
oblinije i produljeno (nastanak veih nekrotino-degenrativnih arita)
- Kod estrogenskog prijelmonog i probojnog krvarenja zbog manjka utjecaja progesterona izostaje
vazokonstrikcija pa je stoga krvarenje produeno i obilno; takoer ova krvarenja zdruena su sa
anovulacijama pa se nazivaju jo i ANOVULACIJSKA KRVARENJA
- PROGESTERONSKO PRIJELOMNO KRVARENJE
o Nedostatna funkcija utog tijela uvjetuje slabo stvaranje progesterona pa nastaju sporadine
degenerativne promjene to uvjetuje perdmenstrualna oskudna krvarenja
o Fizioloki, ova vrsta kravarenja je menstruacija (nagli gubitak funkcije utog tijela ako nije dolo do
trudnoe i nagli pad progesterona)
- PROGESTERONSKO PROBOJNO KRVARENJE
o Produljeno djelovanje utog tijela: razina progesterona nije naglo pala nego postupno se sniava pa
se enometrij ne ljupti ucjelosti (to se dogodi pri menstruaciji) nego produljeno u segmentima pa se
nazivaju postmenstruacijska krvarenja
- Progesteronska krvarenja nisu obilna nego su oskudnija, da bi se dogodilo endometrij prethodno mora biti
pod utjecajem estrogena i mora doi do ovulacije pa se nazivaju OVULACIJSKA KRVARENJA
DISFUNKCIJSKA KRVARENJA IZ MATERNICE
- Abnormalno kravrenje iz maternice bez klinikih ili ultrazvunih dokaza organksih poremeaja, upale ili
trudnoe, nastaje zbog poremeenog luenja hormona iz jajnika (najeee povezano uz anovulaciju 80%)
17
ETIOLOGIJA: disfunk krvarenja iz maternice najee su praena anovulacijom 80% (najee se javlja u
premenopauzi, potom adolescenciji, a zatim ureproduktivnoj dobi), a rjee se jave uz ovulaciju (20%)
o PREMENOPAUZA: prirodno slabljenje funkcije jajnika (>40 g) dovodi do smanjenog stvaranja
inhibina pa se pojaano lui FSH, on uvjetuje poveanu sintezu estrogena ali ne u nedostatnim konc
da bi se izazvao LH skok pa dolazi do anovulacije i produenog djelovanja estrogena na endometrij
koji hiperproliferira i zadeblja pa nastaju nepravilna krvarenja; ovo ini 50% disfunk krvarenja
o ADOLESCENCIJA: nezrelost hipotalamo-hipofizne osi oituje se izostankom poz povratne
sprege i LH skoka dok je luenje FSH uredno; zbog toga dolazi do produljenog stvaranja estrogena
posljedica ega je oligomenoreja (produljeni ciklusi), a kad nastane krvarenje ono je oblinije
REPRODUKTIVNA DOB: najrjea zbog usklaenosti osi hipotalamus-hipofiza-jajnici;
anovulacijska kravarenja u ovoj dobi mogu biti posljedica nasljeenog poremeaja iz adolescnecije
ili uslijed sindroma policistinih jajnika
o OVULACIJSKA KRVARENJA povezana su s nedostatnom ili produljenom funkcijom utog tijela
(predmenstruacijsko ili postmenstruacijko krvarenje)
PATOFIZIOLOGIJA: razlikujemo anovulacijska i ovulacijska krvarenja
o ANOVULACIJSKA krvarenja: izostala ovulacija dovodi do perzistencije folikula koji dovodi do
stalnog stvaranja estrogena i hiperproliferacije endometrija (zadebljan, nije kommpaktan i povezan);
oblino krvarenje moe nastai bilo zbog apsolutnog ili relativnog manjka estrogena, a kako nema
uinka progesterona (pojaava koagulaciju, stvara Pg koji dovode do konstrikcije) dolazi do jakih i
obilnih krvarenja)
o OVULACIJSKA krvarenja: povezana sa poremeajem utog tijela i niom razinom progesterona,
mehanizmi krvarenja su slini anovulacijskim, ali slabije izraeni zbog ipak neke manje postojane
konc progesterona (krvarenja nisu toliko obilna)
KLINIKA SLIKA: anovulacijska krvarenja se obino ituju kao menoragija, metroragija ili
menometroragija; dok se ovulacijska oituju blaim premenstrualnim ili postmenstrualnim krvarenjem;
ovisno o trajanju i jaini mogu biti zastupljeni simptomi anemije, ali i hemodinamske nestabilnost i
prijeteeg ili razvijenog hemoragijskog oka
DIJAGNOSTIKI POSTUPAK: anamneza, opi pregled, gine pregled, UZV, opi lab, hormoni, kiretaa
o Anamneza: podaci o menrahi, pubertetu, ciklusima, opis krvarenja i sl
o Opi pregled: ocjena hemodinamske stabilnosti, zanci androgenizma, znaci hemorag dijateze
o Ginekoloki pregled: inspekcija i palpacija (anomalije, tumori, upale, trudnoa), PAPA
o TV UZV: ocjena debljine endometrija, ocjena indeksa otpora protoka krvi; nalaz drugih poremeaja
o Opi lab: KKS, hgb, htc, SE, CRP, koagulogram, jetrene transamnize
o Hormonska obrada: estradiol, estron, progesteron, androgeni, FSH, LH, PRL, TSH, B-hCG
o Frakcionirana kiretaa: premenopazualno ili u reprod dobi; izuzetno rijetko u adolescenciji
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA: komplikacije trudnoe, upale, endometrioza, maligni i benigni tumori,
premaligne lezije, strana tijela (intrauterini uloak), koagulopatije (priroene, steene), lijekovi (steroidi,
antikoagulansi, digitalis, psihifarmaci)
LIJEENJE: hemodinamska stabilnost, zaustavljanje krvarenja, prevencija krvarenja, kirurke metode
o Hemodinamska stabilnost (ako je potrebno): infuzije, transfuzije
o Zaustavljanje krvarenja: ovisno o ultrazvunom nalazu
Ako je endometrij hiperplastian (produen uinak estrogena bez oponirajueg djelovanja
estrogena) daju se gestageni koji e dovesti do sekretorne transformacije endometrija; daju
se kroz 10 dana, zatim prestane i nastupi prijelomno prog krvarenje
Ako je endometrij hipoplastian (uslijed dugotrajnog krvarenja) najprije treba dati
estrogene (proliferacija i epitelizacija endometrija), a potom nastaviti gestaginima ili
kombinacijom estrogena i gestagena; estrogeni se daju poetno u visokim dozama i
krvarenje stane ugl u roku od 24 h, potom se nastave davati u niim dozama kroz 2 tj;
kasnija gestagenska ili kombinirana prog/gestagenska th kroz 2-4 tj
o Prevencija danjih krvarenja:
Ako ene ele trudnou davati lijekove za izazivanje ovulacije
Ako ene ne ele trudnou gestageni od 15 do 25 dana ciklusa
Kod spolno aktvih ena moe se ii na orlanu hormosnku kontracepciju
o Frakcionirana kiretaa: privremena dijagnostika i terapijska mjera, nikako kod adolescentica;
indikacije su akutna profuzna krvarenja koja dovode do hemodinamske nestabilnosti; izostanak
odgovora na hormonsku terapiju; kasna menopauza (sumnja na malignom)
o Ablacija endometrija: kod ena u peri i postmenopauzi koje ne reagiraju na hormone; radi se
histeroskopski pomou lasera ili radio valova; u 20-30% ena ponovni recidivi
o Histerektomija: neuspjeh svih ranijih metoda ili postojanje dodatne patologije (npr miomi i sl)
18
DISMENOREJA, DISPAREUNIJA I PREMENSTRUACIJSKI SINDROM

DISMENOREJA, dysmenorrhoea
- Bolna menstruacija, prisutna u oko 50% ena; primarna, sekundarna i dismenoreja membranacea
- PRIMARNA (bez organske podloge): posljedica poceane proizvodnje prostaglandina u sekretornoj fazi to
dovodi do poveanja napetosti u maternici i bolnih kontrakcija; utjecaj psihikog stanja izraen
- SEKUNDARNA (organska podloga): endometrioza, adenomioza, kronine zdjeline upale, stenoza vrata
maternice, cerviklani polipi, miomi, anomalije
- DISMENOREA MEMBRANACEA: poremeaj ljutenja i odbacivanja sluznice u jednom aktu pri
nedovoljno otvorenom uu to uzrokuje grevite i bolne kontrakcije; slilno moe uzrokovati i IUD
- KLINIKA: javlja se do dvije godine od menarhe; bolovi se jave nekoliko sati prije menstruacije i traju 42-72
sata; najbolnija regija je suprapubina ili lumbalna, bol se iri prema bedrima; nekada i muina, povraanje,
proljev ili nesvjestica; pokreti, masaa ili pritisak smanjuju bolnost
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, ultrazvuk i druge pretrage na indikaciju
- LIJEENJE: medikamentozno i etioloko (sekundarna dismenoreja)
o NSAIL jesu lijekovi prvog izbora (salicilati, indometacin, ketoprfen, ibuprofen)
o Ukoliko je ena spolno aktivna i trai kontracepciju prvi izbor je OHK (ene s OHK imaju snienu
vrijednost prostaglandina)
o Drugi medikamentni: antagonisti kalcija, betamoimetici (rijetko); vjebe oputanja
- Najei organksi uzrok je endometrioza (pitanje !)
DISPAREUNIJA, dyspareunia
- Bol u podruju spolnih organa neposredno, tijekom ili nakon spolnog odnosa
- PODJELA: trajna/privremena i primarna/sekundarna (primarna ide s prvim spolnim odnosom, a sekundarna
se javlja kasnije od poetka spolnih odnosa)
- ETIOLOGIJA je prikzana u tablici
Bol u predjelu vanjskog
spolovila
Bol u sredini vagine
Duboka vaginalna
dispareunija
Psiholoki uzroci
-
Kronini vulvitis, preosjetljivost klitorisa, rigidan himen, oiljkaste promjene iza

epiziotomije, nedovoljna vlanost (hipoestrogenizam), vulvo-vaginalna atrofija...
Kongenitalno kratka vagina, uroene ili steene stenoze vagine, intersticijski
cistitis, uretritis...
Neelastinost vagine, kratka vagina, atrofine promjene kod hipo-estrogenizma,
kronine upalne promjene, endometrioza, fikirana retrovertirana maternica...
Posljedica odgojnih poremeaja, seksualnih trauma i nesreenih odnosa enapartner...
DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, UZV, ostale pretrage na indikaciju

LIJEENJE je etioloko i multidisciplinarno (ginekolog, urolog, psihijatar)
PREMENSTRUACIJSKI SINDROM, syndorma praemenstruationis

- Psihoendokrini poremeaj s biolokom, psiholokom i socijalnom podlogom
- U ena izmeu 20. i 40. godina (moe i prije i kasnije)
- ETIOLOGIJA: hormonska teorija (neravnotea estrogen-progesteron, hiperprolaktinemija); nehormonska
teorija (hipoglikemija, hipovitaminoze, infekcje); psihogena teorija (depresija i sl.)
- KLINIKA: edem, porast tj teine, umor, emocionalna labilnost, neodreene abdominalne smetnje,
poremeaj ponaanja (plaljivost i sl.), glavobolja, nadutost, poremeaj sna...
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, UZV
- LIJEENJEsimptomatsko, hormonalno i dijetetsko
o simptomatsko: analgetici, diuretici, antihistaminici, antidepresivi
o hormonsko: primjena progesteronskih vaginaleta ili orlano (bez veeg uinka); OHK rijeava
problem (izaziva anovulacijski ciklus)
19
ENDOMETRIOZA I ADENOMIOZA
ENDOMETRIOZA
- Pojava ektopije endometrija koji ima histoloke znaajke normalnog endometrija
- U opoj enskoj populaciji iznosi oko 5%, u neplodnih ena je 7x ea pojava endometrioze
- ETIOLOGIJA: najzastupljenija je implantacijska teorija (retrogradni refluks krvi i endometrioidnih estica
tijekom menstruacije; adherencija estica, rast i irenje endometriotinog arita)
o Mogui uzroci i mehanizmi: koliina i uestalost retrogradnog refluksa, disperistaltika uterusa,
funkcionalne abnormalnost endometriodinih st, oslabljeni zdjelini imunouplani odgovor, pojaana
lokalna angiogeneza, lezije periteoneuma
o Ostale teorije: metaplazija celomnog epitela peritoneuma, autoimuna narav bolesti, uloga nasljea
- Endometrioza ima negativan utjecaj na reprodukciju: rana menraha, oblina i produena krvarenja, kasniji
nastup prve trudnoe, krae dojenje, manji reprodukcijski potencijal
- PATOLOGIJA: lokalizacije su razliite: jajovod, jajnik, zdjelini periteoneum, uterovezikalni prostor,
cerviks, vagina, vulva, perineum, mokrani mjehur, crijeva, mokraovod
o Izgled: nepigmentirane lezije (slaba vaskularizacija, malo mitoza); crvene lezije (dobra
vaskularizacija, visok indeks mitoze, agresivne); tamnoplave i crne lezije (okruene fibrozom)
o Na jajnicima se mogu pojaviti endometriodne ciste (invahinacija korteksa na mjestu prirastanja)
- KLINIKA SLIKA: ponajprije ovisi o lokalizaciji i opsegu endometriotinih lezija; zdjelina bol je esti
simptom (difuzna, ne mora biti ciklika); sekundarna dismenoreja, dispareunija; smetnje reprodukcije
- DIJAGNOZA: kl nalaz, ultrazvuk, serumski biljezi, laparoskopija
o Kl nalaz: palpabilni bolni vorii u Douglasovom prostoru, u podruju uterosakralnih ligamenata te
rektovaginalnog septuma, bol pri pomicanju maternice, fiksacija adenksa i sl.
o UZV pregled ima ogranieu ulogu, ev nalaz endometrioma
o Serumski biljezi: CA-125 (blai oblici nemaju povienje ovog marekera)
o LPSC i vizualizacija uz PHD je metoda izbora (radi se najbolje u perimenstruacijskom periodu)
- LIJEENJE: reducirati proirenost, smanjenje/uklanjanje boli i poboljanje reprodukcijske sposobnosti
o Medikamentni: preduvjet je dijagnoza potvrenja LPSC i/ili PHD-om
Gestageni: djeluju pseudogestacijska, sekretorna preobrazbam, nekrobioza, resorpcija
Danazol: anabolni uinak, inhibira LH skok, steroidogenezu > atrofija i regresija
endometrija
Analozi GnRH: dovode do desenzitizacije hipofiznih receptora za GnRH i uzrokuje
pseudo-menopauzu; atrofija, regresija i resorpcija endometrija
o Kirurko lijeenje: laparotomija/laparoskopija; preferiraju se potedne op (uvanje reprodukcije);
histerektomija s adneksima iznimno se izvodi
o dodatni op. postupci koji dovode do smanjenja boli: LUNA (laparoskopska ablacija ivaca
maternice) i presakralna neurektomija
ENDOMETRIOZA I REPRODUKCIJA
- Endometrioza smanjuje reproduktivnu funkciju (ometa transport embrija, ometa interakcije gameta, smanjena
receptivnost endometrija, usporeno brazdanje zigote, poveana stopa gubitka trudnoe)
- Medikamentno lijeenje nije opcionalni izbor u lijeenju nepoldnosti uzrokovano enometriozom (negativne
nuspojave); ali se indicira kirurko uklanjanje endometriodinih arita (prvenstveno LPSC elektoablacija)
- Pokuati s postupcima potpomognute oplodnje ako se ne postignu rezultati kirurkim lijeenjem
ADENOMIOZA
- Miometrijska endometrioza - nazonost lijezda i endometrijske strome u miometriju
- Kasna reproduktivna dob, perimenopauza ; glavni imbenik je ozljeda sluznice (poroaj, pobaaj, kiretaa)
- Simptomi: hipermenoreja, dismenoreja, dispareunija
- Dijagnoza: anamneza, ginekoloki pregled, UZV nalaz (difuzno uveana maternica u ene koja ima 36-45
god, je vierotkinja i ima dismenoreju i hipermenoreju)
- Lijeenje: kirurko (histerektomija), eventualno intrauterini uloak koji oslobaa gestagene
20
UPALE ENSKOG GENITALNOG APARATA

UPALE STIDNICE VULVITIS
- esto udruene s upalom vagine (vulvovaginitis)
- Vulva ima svoju rezidentnu floru u kojoj prevladavaju veinom anaerobi
- Brojne lijezde koje lue sekret mogu djelovati zatitino, ali i pogodovati razvoju upale
- Upale mogu biti primarne (najee virusne) i sekundarne (najee bakterijske)
- Upala i apsces Bartholinieve lijezde, iljasti kondilom, spolni herpes, sifilis i razne piodermije
(1)BARTHOLINITIS ET ABSCESSUS GL. BARTHOLINI
- Bakterijska infekcija Bartholinijevih lijezda kojoj pogoduje zaepljenje izvodnog kanala i nastanak cistine
dilatacije; polibakterijska gnojna upala (65% bakterija jesu anaerobi)
- KLINIKA: otok, bol, crvenilo, apsces se razvija kroz nekoliko dana i potom pukne i izdrenira se
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, mikrobioloka dijagnostika
- LIJEENJE: medikamnetno (oralno antibiotici) i kirurki (incizija i drenaa ili kod opetovanih infekcija
marsupijalizacija); kod stalnih recidiva treba lijezdu ekstripirati
o Marsupijalizacija je kirurki zahavat kod kojega se incidira aspces, izdrenira te rubovi uiju za
okolnu kou kako bi se osigurala dulja drenaa.
(2)ILJASTI KONDILOM CONDYLOMA ACUMINATUM
- Virusna infekcija vulve (HPV 6 i 11), SPB, izrazito kontagiozna, iri autoinokulacijom
- KLNIKA: brojne bradivaste tvorbe po vulvi razliite veliine; DG: kl nalaz
- LIJEENJE: razliite su mogunosti: lokalno otopina podofilina, lokalno trikloroctena kiselina, krioterapija,
elektro-resekcija, ekscizija, interferon
(3)SPOLNI HERPES HERPES GENITALIS
- Jedna od najeih SPB dananjice; uzronik je HSV tip I i tip II (tip II je ei), visoka kontagioznost
- PATOGENEZA: inokulacija i inkubacija > lokalne promjene (vezikule,bule,ulkusi) > smirivanje; potom
virus regredira u ivane ganglije i povremeno se reaktivira (kod pada imuniteta)
- KLINIKA: primarne promjene (vezikule, bule, ulceracije) prati bolnost i peenje te opi znaci
(limfadenopatija, tempertura); recidivi - samo lokalne prirode (bez opih znakova); mogui encefalitis!
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, kultura virusa; LIJEENJE: aciklovir sistemno i lokalno
(4)SIFILIS (LUES)
- SPB uzorokvana spirohetom (Treponema palidum), danas rijetko; karakteristino bolest ima tri stadija:
o PRIMARNI: nastanak ulkus durum na mjestu inokulacije, sponatno nestaje za 2-6 tj
o SEKUNDARNI: sistemna bolest, hematogeno irenje, 2-6 mj od primarnog stadija, pojava makulopapuloznog osipa po koi i sluznicama te limfadenopatija
o TERCIJARNI: nakon latencije od 2-20 god, oteenja modanog tkiva, ali i drugih tkiva
- DIJAGNIZA: anamneza, kliniki pregled, VDRL test, TPH test; LIJEENJE: penicilin/eritromicin
(5)PIODERMIJE VULVE
- Folikulitis, krbunkul, furunkul, apsces, hidradenitis supurativa; uzronici: stafilokoki i streptokoki
- Mogu nastati primarno ili sekudnarno (superinfekcije, npr. nakon ekskorijacija uslijed jakog svrbea)
- uzronici su stafilokoki i sterptokoki
- KLINIKA: otok, bol, crvenilo, reg limfadenopatija, rijetko opi infektivni simptomi
- DIJAGNOZA: kliniki nalaz, ev mikrobiologija; LIJEENJE: lokalno i sistemno antibiotici
UPALE RODNICE (VAGINITIS, COLPITIS) i CERVIKSA (CERVICITIS)
- VAGINALNI ISCJEDAK
o Vaginalni iscjedak je uvijek prisutan u vagini i ne mora znaiti odmah i infekciju;
o ini ga transudat, cervikalna sluz, odbaene epitelne st, rezidentna flora, elektorliti...
o Koliina i osobine ovise o generativnoj dobi (najobilniji u reprod. razdoblju) i fazi ciklusa
21
o Normalno je bjelkast, viskozan, pahuljiast i bez mirisa; prisutan u dubljim dijelovima vagine
KISELOST VAGINE
o Kao obrambeni mehanizam, laktobacili u vagini stvaraju kiseli medij kako bi se inhibirao rast
potencijalno tetnih bakterija > pod utjecajem estrogena u vagini se pojaano stvara glikogen kojeg
laktobacili mezaboliziraju u mlijenu kiselinu i tako zakiseljava medij
o Tako se pH vagine odrava na oko 4; pH vei od 5 pogoduje nastanaku upale
o Neutralizaciju vaginalne kiselosti mogu izazvati: hipoesterogena stanja, cervikalna sluz i tekuina iz
maternice, pojaana lubrikacija kod spolnog uzbuenja te ejakulat (sjeme neutralizira kiselost
vagine sljedeih 6 do 8 sati)
NORMALNI EKO SUSTAV VAGINE
o Najveim dijelom ine laktobacili (Doderleinovi tapii) aerobi
o U normalnoj rodnici, bez upale nalazi se oko 20-30 razliitih bakterija
najei aerobi: difteroidi, streptokoki, S. epidermidis, G. vaginalis
naei anaerobi: peptokokus, peptosterptokokus, bakteroides
o U nekih ena se nae i kandida kao dio normalne flore
ODREIVANJE STUPNJA ISTOE PO SCHRODERU
o Nakon uzimanja iscjetka za analizu, on se oboji 0,5% briljanz krezilom i mikroskopira
o Razlikujemo tri stupnja istoe:
I: brojni laktobacili, epitelne stanice vagine i pokoji leukocit i bakterija
II: poneki laktobacil, malo normalnih vaginalnih epitelnih st, dosta Leu i bakterija
III: prevladaju leukociti i bakterije, vaginalne stanice unitene, nema laktobacila
Upale vagine jesu: kandidijaza, trihomonijaza i bakterijska vaginoza
BAKTERIJSKA VAGINOZA
- Sindrom koji oznaava neravnoteu izmeu smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija (osobito
Gardnerele vaginalis) koje su u porastu; nije prava upala jer ne sadri sve osobine upale; moe biti SPB
- KARAKTERISTIKE: nastaju singerizmom brojnih anaeroba i G. Vaginalis; tihe i asimptomatske; ine 50%
svih upala rodnice; ako u 1 ml vaginalnog iscjedka porastu anaerobi za 10 puta, a G. vaginalis za 1000 puta
dolazi do transformacije iz asimptomatske u simptomatsku fazu; istodobno opada broj laktobacila
- KLINIKA: pojaani vaginalni iscjedka bez svrbea i arenja (obilan, sivkast, neugodan miris po ribi, osobito
nakon koitusa sjeme oslobaa aromatske amine to pojaava miris)
- DIJAGNOZA: sivi iscjedak; pH >4,5; nalaz clue cells (epitelne st koje su izvana prekrivene bakt), dodatkom
10%-tnog KOH pojaava se neugodan miris iscjetka (whiff tets) potrebna 3 mjerila!
- LIJEENJE: metronidazol u obliku 0,75% vaginalnog gela ili metronidazol oralno tijekom 7 dana; drugi
izbor je klindamicin lokalno ili oralno; ne treba lijeiti asimptomatskog partneran
KANDIDIJAZA, CANDIDIASIS (KANDIDA VAGINITIS)
- esta upala vagine, ini 25-35% svih vaginitisa; uzronik je gljivica C. albicans
- Kandida je uvjetno patogena gljivica i oko 25% ena nae se kao saprofit u vagini bez upale
- Osobitosti infekcije kandidiom: obino se nae kao sekundarna infekcija; predisponirajui faktori su erena
bolest, trudnoa, kortikosteroidna terapija, antibiotska terapija; rast je povezan i s razinom estrogena najjai
je iza menstruacije i u trudnoi, hormonska kontracepcija
- KLINIKA: svrbe, crvenilo, edem, karakteristian vaginalni iscjedak (bijel, gust, grudast, bez posebnog
mirisa); zbog svrbea nastaju ekskorijacije i sekundarne infekcije
- DIJAGNOZA kl nalaz; odreivanje stupnja istoe (smanjenje laktobacila, malo leukocita, micelji);
o Dodatkom kalijevog hidroksida u preparat nestaju krvne st i uoavaju se hife i pseudohife
- LIJEENJE: sitemna i lokalna primjena antimikotika; dobar rezultat pokazuje jedna doza peroralnog
flukonazola od 150 mg; lokalno mikonazol, klotrimazol
TRIHOMONIJAZA, TRICHOMONIASIS
- Trichomonas vaginalis je jednostanini anaerobni parazit, falgela (ima 4 bia), ubraja se u SPB
- Iza virusa i klamidije, T. vaginalis je na treem mjestu po uestalosti vaginitisa
- U uvijetima normalnog, kiselog pH, trihomonas ne moe izazvati upalu
22
KLINIKA: dobar dio ena je asimptomatski; izraen vaginalni iscjedak (zeleno-ute boje, pjenast, neugodna
mirisa); od simptoma mogu se javiti: bol i svrbe, dizurija, dispareunija; kontaktna krvarenja
DIJAGNOZA: kl nalaz (edem, hiperemija, iscjedak); analiza vaginalnog iscjetka (u toplom prepratu nema
laktobacila, brojni Leu, trihomonas koji se mie, a u hladnom preparatu je nepokretan)
LIJEENJE: metronidazol sistemno (4 tbl od 400 odjednom ili na dva puta) i lokalno (10 dana)
SINDROM TOKSINOG OKA

- U 5 do 17% ena u vagini se nalazi S. Aureus; ako doe do njegova umnaanja i stvaranja egzotoksina, on
moe dospijeti u cirkulaciju i uzrokovati septiki ok koja moe i letalno zavriti
- esto poslije menstruacije, javlja se vruica, osip, hipotenzija, tahikardija, povraanje, glavobolja
- Lijei se visokim dozama antibiotika (penicilin, klindamicin, gentamicin) i kortikostroidima
KLAMIDIJSKE UPALE
- C. trachomatis je najei uzronik SPB; klamidija je unutarstanina atipina bakterija (15 serotipova)
- U speravanju nastanka infekcije cerviksa pomae ceviklna sluz pa njena poremeena kvaliteta pogoduje
klamidijskom cervicitisu
- Infekcije su tihe i subklinike, ali mogu imati velike komplikacije (neplodnost, prijevremeni porod i sl)
- KLINIKA: mukopurulentni iscjedak, postkoitalno krvaranje; cerviks esto pokazuje znakove ektropija;
mogue irenje (uretritis, endometritis, slapingitis)
- DIJAGNOZA: anamneza; bris cerviksa (tzv CUM obrisak klamidije, ureaplazme, mikoplazme)
- LIJEENJE: doksiciklin (2x 100mg/7-10dana); lijeiti partnera!
GONOREJA, GONORRHOEA
- Rijetka SPB, uzrokuje mukopurulentni cervicitis i purulentni salpingitis; esto uz infekciju klamidijom
- Uzronik je N. gonorrhoeae (gonokok): gram negativni diplokok, razvija se u lunatom pH
- Gonoreja je u ena ee asimptomatska, tiha upala; inkubacija 3-5 dana
- KLINIKA: obino bez simptoma, javi se mukopuruentni iscjedak, mogue sekunadrne upale kao akutni
salpingitis, a nekada se nae i rektalna i orofaringealna simptomatologija ili kolonizacija
- DIJAGNOZA: kl nalaz; kultura organizma iz mokranog sustava (temelj za postavljanje dijagnoze)
- LIJEENJE: cefalosporini (npr. ceftriakson 1x); amoksicliln+klavulonska kiselina (tijekom 7-10 dana)
AKUTNA ZDJELINA UPALNA BOLEST (pelvic inflammatory disease)
- Akutna upala gornjeg dijela spolnog sustava (endometritis, miometritis, parametritis, salpingitis, oophoritis i
zdjelini peritonitis)
- Najee nastje ascedentnim irenjem uzronika iz donjih dijelova spolnog aparata
- EPIDEMIOLOGIJA: oko 2% spolno aktivnih ena mlaih od 25 god oboli od PID; nakon 30 god uestalost
se smanjuje, a pojava prije menarhe i nakon menopauze je izrazito rijetka
- ETIOLOGIJA: egzogeni i endogeni imbenici
o Egzogeni: rani poetak seksualne aktiv, promiskuitet, kontracepcija, transcervikalni zhavati...
o Endogeni: anatomija cerviksa, cerviklna sluz, menstruacija, peristaltika, strano tijelo (IUD)
- MIKROBIOLOGIJA: uzronici SPB (C. trahomatis, gonokok, mikoplazma); aerobi (streptokoki, stafilokoki,
hemofilus) i anaerobi (bakteroides, klostridij; najee polimikrobna infekcija
- PATOGENEZA: najee nastaje ascenzijom uzronika (vulvovaginitis > endometritis > salpingitis >
oophoritis > tuboovarijski apsces); ostali (rijei) putevi nastanka infekcije jesu: preko stijenke upljih
organa, vektorski (spermij, trihomonas), hematogeno (tuberkuloza), limfogeno (parametritis)
- KLINIKA: simptomatologija ponajprije ovisi o laoklizaciji i uzroniku upale; najei simptomi jesu (prema
uestalosti): bol u donjem dijelu trbuha, bol adenksa pri palpaciji, poviena temperatura, abnoramlni
vaginalni iscjedak, neparailna krvranja te mokrani i probavni simpt; nalik ak abdomenu
- DIJAGNOZA: kl nalaz, lab (SE, L, CRP); ultrazvuk (pio/hidrosalpinks, tuboovarijski apsces); mikrobioloka analiza obriska cerviksa i endocerviksa; kod nejasnih situacija nekada se radi LPSC
o Bitna je identifikacija uzronika (PCR, kulture...)
o Dif dg: ektopina trudnoa, apendicisitis, divertikulitis, tm jajnika i crijeva, endometrioza, ishemija
mioma i adenomioze...
23
LIJEENJE: ovisno o stanju amb ili hospitalno; potrebna antibiotska terapija, najee parenteralna; poetno
emprijski (cefalosporin+doksiciklin ili klindamicin+gentamicin); kasnije prema nalazu ATB
o Operativno lijeenje je indicirano kod nadraaja peritoneuma, tekog stanja i ne reagiranja na
antibiotsku terapiju; laparoskopija ili laparotomija
TUBOOVARIJSKI APSCES (TOA)

- Posljedni stadij (komplikacija) zdjeline upalne bolesti; javlja se ee u ena starijih od 30 godina
- Nastaje izljevanjem gnojnog sadraja kroz jajvod, a na taj se sadraj esto naljepe i prileee crijevo i
omentum (tuboovarijski konglomerat); gnoj se esto cijedi i u Douglas pa nastaje i tamo apsces
- KLINIKA (akutni abdomen): bolovi u donjem dijelu trbuha, poviena temepartura, ope loe stanje
- DG: anamneza, ginekoloki pregled, laboratorij, UZV, LPSC
- TH: antibiotsko (klindamicin, metronidazol, ceftrakson), a ako ima i nadraaja pertoneuma indicira se i
operativna eksploracija i zbrinjavanje (otvaranja apscesa, evakuacija sadraja i sl.)
- TOA moe prijei i u kroninu formu koja daje slabo simptoma
KRONINA ZDJELINA UPALNA BOLEST
- ZDJELINA AKTINOMIKOZA: uzronik je Actnomyces israelii, gram poz anaerobna bakterija
- esto poezano s koritenjem intrauterinog uloka; poetak upale poinje na cerviksu i uzrokuju kronini
endocervicitis, kada se postavi intrauterini uloak on predstavlja put ascenzije uzronika
o Klinika: bol u zdjelici (tupa, mukla); subfebrilnost/febrilnost; proljevi, tenezmi
o DG: kl nalaz (gusti mukopurulentni iscjedak iz endocerviksa, obostrano adneksalne mase
pioslapinks, TOA); LAB (umjerena leukocitoza, ubrazana SE); UZV pregled; mikrobioloke
pretrage brisa endocerviksa i punktata (intraoperativno, kuldocenteza)
o TH: konzervativno (penicilin) + operativno (u uznapredovaloj fazi)
- GENITALNA TUBERKULOZA: nastaje sekundarno iz nekog ekstragenitalnog sijela (plua, bubrezi); ima
kronini, granulomatozni tijek; najee zahaeni su jajovodi (obrada neplonosti); DG se postavlja
mikrobiolokom analizom (kultura, bioloki pokus) materijala dobivenog kiretama ili menstruacijske krvi
(prvi dan); TH je dugotrajno i provodi se antituberkuloticima; kod fiboznih oiljaka operacija
UROGINEKOLOGIJA
FIZIOLOGIJA MIKCIJE
-
Mikcijski ciklus se sastoji od faze skalditenja i faze pranjenja mokranog mjehura

Kontrakcijama uretra postupno se puni mokrani mjehur uz postupno raztezanje detrusora, a za to vrijeme unutranji
uretralni sfinkter je zatvoren i onemoguava otjecanje urina iz mjehura
Rastezanje stijenke mjehura daje podraaj koji aferentnim putem dolazi do mikcijskog centra (S2-S4) koji je podloan
utjecaju CNS-a; iz njega eferentnim vlaknima dolazi motoriki odgovor koji uvjetuje kontrakciju detrusora i poputanje
unutarnjeg sfinktera uretre te dolazi do otjecanja urina; tome prethodi inicijalna faza u kojoj dolazi do relksacije dna
zdjelice (uvjetuje pad tlaka u uretri)
Mok mjehur je inerviran i autonimnim i somatskim ivcima; tijekom faze punjenja dominira simpatikus (relaksacija
detrusora), a u fazi pranjenja parasimpatikus (kontrakcija detrusora); vanjski sfinkter uretre inerviraju grane n
pudendusa (da bi dolo do mokrenja i on se mora voljno relaksirati)
KONTINENCIJA MOKRAE MEHANIZMI ODRAVANJA

- Kontinencija je sposobnost zadravanja urina u mjehuru izmeu epizoda voljne mikcije
- imbenici anatomski poloaj vrata mjehura i uretre te poz gradijent tlaka izmeu uretre i mjehura
- ANATOMSKI POLOAJ VRATA MJEHURA i URETRE: ovisi o miinofascijalnoj strukturi koju ine:
dijafragma pelvis, dijafragma urogenitalis te perineum; slabljenjem tih struktura vrat mokranog mjehura se
sputa i destabilizira to dovodi do toga da je unutranje ue stalno otvoreno ili se ono otvara kod iznandnog
porasta intraabdominalnog tlaka
- POZ GRADIJENT TLAKA URETRA-MJEHUR: uretralni tlak zatvaranja je vii od intravezikalnog tlaka
tijekom faze punjenja; poz uretralni tlak zatvaranja nastaje djelovanjem periuretralnog glatkog i poprenoprugastog mija, miia i ligamenata odgovornih za suspenziju uterovezikalne jedinice te elastinih i
kolagenih niti
24
INKONTINENCIJA URINA
- Inkontinencija urina oznaava nemogunost voljnog zadravanja urina; esti problem u ena
Uretralni uzroci inkontinencije
-stresna (statika) inkontinencija
-nestabilni detrusor
-paradoksna/preljevajua ishiurija
-kongenitalno, lijekovi, infekcije, psihosomatski
Ekstrauretralni uzroci inkontinencije

-kongenitalni uzroci (ektopija mokraovoda,
ekstrofija mjehura)
-fistule (jukstavezikalne fistule, vezikalne fistule,
uretralne fistule)
STERSNA ( STATIKA) INKONTINENCIJA

- Kliniko stanje koje oznaava nevoljno otjecanje urina kroz intaktnu uretru, a koje nastaje kada poveani
intraabdi i intravezikalni tlak nadvladaju uretralni tlak, a u odsutnosti kontrakcije detrusora
- Javlja se u 20-30% ena, ee u straijoj dobi i u ena koje su vie puta raale
- ETIOLOGIJA: poremeaj nastaje kod priroenih ili steenih oteenja statike organa male zdjelice to
dovodi do gubitka potpore vezikouretralnom segmentu
o Porod: zdraavanje glavice u pord kanalu; instrum dovrenje proroda, kasna epiziotomija
o Puerperij: teki fiz rad moe remiti repracijski proces; treba provoditi Kegelove vjebe
o Ostali faktori: teki fiziki rad, esti i dugotrajni napadi kalja, hipoestrogenizam (posljedino se
razvija hormnska hipotorfija uretre), kongenitalna slabost miia, metabolike bolesti
- KLINIKA: ene se tue na nekontrolirano mokrenje (bjeanje mokrae), osobito u stanjima povienja tlaka u
trbuhu (kaalj, smijeh, napor); mogu se javiti i sklonost uroinfekcijama te psihiko zamaranje
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled (procjena stanja potpornog aparata), neuroloki pregled
o TV UZV pregled: pregled anatomskih odnosa
o Bonneyev kliniki test: ena lei na leima s rairenim nogama; cistometrijski se mjehur napuni do
otprilike 200 mL te se bolesnica nakalje, ako se radi o stresnoj inkontinenciji doi e do istjecanja
urina; potom rukom ili instrumentom podignemo prednju stijenku vagine i ena se ponovno nakalje
ako sada ne doe do istjecanja urina, Bonneyev test je pozitivan (govori da je uzrok sputenost
baze mjehura)
o Ostalo: uretrocistoskopija, urodinamika
- LIJEENJE: kirurko, funkcionalna elektrostimulacija (FES), pesari, estrogen
o KIRURKO: abdominalni, vaginalni ili abdomino-vaginalni pristup; rekonstrukcija potpornog
aparata i dovoenje organa i normalne anatomske odnose; razni zahvati (sling)
o FES: stimulacija aferentnog dijela pudendalnog refleksnog luka to dovdi do jaanja tonusa i
kontraktilnosti miia dna zdjelice te relaksacije detrusora; terapija se provodi nekoliko mj
o PESARI gumeni vaginalni prsteni; kao sekundarna opcija, ako se ne moe ena izoperirati;
postavljanjem pesara odgovarajue veliine u vaginu podie se vart mjehura i uretra
o Lokalna primjena estrogena (jedan od etiolokih faktora je i hipoestrogenizam!)
NESTABILNI DETRUSOR
- Kliniko stanje u kojemu detrusor pokazuje spontane ili izazvane kontrakcije u fazi punjenja mjehura
- Jedan od eeih uzroka inkontinencije u ena u postmenopauzalnoj dobi
- ETIOLOGIJA: primarno (idiopatski); sekundarno (neuroloki uzroci, lokalni uplani procesi, tumori mjehura,
citolitijaza, lijekovi parasimpatomimetici, postoperativno
- KLINIKA: urgencija, urgentna inkontinencija, uestalo dnevno i nono mokrenje, nona enureza, koitalna
inkontinencija
- DIJAGNOZA se postvalja na temelju urodinamske analize i elektromiografije uretralnog sfinktera
- LIJEENJE: farmakoloko, kirurko, biofeedback
o Lijekovi koji smanjuju kontraktilnost detrusora (antikolinergici) ili poveavaju uretralni otpor
(lokalna estrogenska terapija, alfa-agonisti)
o Biofeedback: zuni, taktilni ili vizualni signal koji signalizira neoljnu kontrakciju detrusora ime se
potie bolesnik da voljno relaksira detrusor
o Kirurko lijeenje dolazi u obzir samo ako navedene metode ne daju uspijeha, a koriste se razliiti
centralni i periferni denervacijski postupci
25
FISTULE SPOLNIH ORGANA

- Fistule predstavljaju nenormalnu (ne)anatomsku komunikaciju izmeu razliitih organa
- Uretrovaginalne, vezikovaginalne, vezikouterine, ureterovaginalne, ureterouterine, kombinirane...
- ETIOLOGIJA: abdominalni kirurki zahvati, abdominalni uroloki zahvati, postradijacijske fistule,
porodnika truma, nespecifine i specifine upale (Crohnova bolest, tuberkuloza)
- KLINIKA: nekontrolirano mokrenje, izlazak urina na rodinicu (djelomino ili potpuno), uestale
urogenitalne infekcije
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, uroloki pregled, cistoskopija, ureteroskopija, radioloke
kontrastne metode (fistulografija)
- LIJEENJE: najprije se provede kontinuirana kateterizacija kroz 4-6 tjedana i ako za to vrijeme fistula ne
zacijeli, uini se operativno lijeenje
MALPOZICIJA ZDJELINIH ORGANA

Maternica je sredinji organ enskog spolnog sustava i prema njoj odreujemo poloaj ostalih spolnih organa.
Kod opisivanja poloaja maternice koristi se nekoliko pojmova:
Positio
Poloaj
maternice u
zdjelici.
Versio
Pregib tijela
maternice u
odnosu na
uzdunu os
rodnice.
Flexio
Elevatio
Pregib tijela
maternice u
odnosu na os
vrata
maternice.
Podizanje
maternice
iznad
uobiajenog
poloaja
Torsio
Rotacija cijele
maternice oko
uzdune osi.
Inversio
Izvratanje
maternice u
cijelosti
Descensus
Sputanje
maternice
ispod
uobiajenog
poloaja
UOBIAJENI POLOAJ MATERNICE: AVF poloaj (antevrezija/antefleksija)

- Os vrata maternice nagnuta je prema naprijed u odnosu na uzdunu os rodnice
- Tijelo maternice nagnuto je prema naprijed u odnosu na os cerviksa
- U tom poloaju maternica je pokretna u svim smjerovima
- Poloaj maternice osigurava miino vezivni aparat koji ima dva dijela: suspenzijski i sustenzijski
SUSTENZIJSKI (POTPORNI) APARAT: ini ga zdjelina i urogenitalna dijafragma; ima ulogu u podravanju
poloaja organa male zdjelice nasuprot intraabdominalnom tlaku
- Zdjelina dijafragma: zatvara stranji, vei dio male zdjelice
o mm. levatores ani, kokcigealni miii, vezivne membrane
- Urogenitalna dijafragma: zatvara prednji, manji dio male zdjelice;
o dublji (kranijalni) dio ini m. transversus perinei profundus
o vanjski (kaudalni) dio ine m. transversus perinei superficialis, m. ishiokavernosus i m.
bulbokavernosus s pripadajuim fascijama
SUSTENZIJSKI APARAT: ine ga sveze maternice sa zidovima zdjelice, ligamenti i dijelovi parametrija; ima
ulogu u omoguavanju gibljivosti maternice i adneksa
- Ligamenti: lig. infundibulopelivucm, lig. rotundum
- Dijelovi parametrija: pars anterior (lig. pubovesicale, lig. vesicouterinum); pars lateralis (lig. cardinale); pars
posterior (lig. sacrouterinum)
SPUTANJE MATERNICE descensus i prolaps
- Trajno sputanje maternice i rodnice prema izalzu iz zdjelice; razlikujemo tri stupnja:
o I stupanj: maternica se trajno sputa ispod svog uobiajenog poloaja, cerviks ostaje unutar vagine,
ali ispod interspinalne linije
o II stupanj: cerviks se pri napinjanju sputa ispred stidnice
o III stupanj:cerviks i korpus ispadaju ispred stidnice, djelomino (suptotalni prolaps) ili u cijelosti
(totalni prolaps)
- ETIOLOGIJA: priroena ili steena slabost veziva; kongenitalni prolaps (obino udruen sa spinom
bifidom); porodne ozljede (dugo sadravanje glavice djeteta u zdjelici rastegnu se ligamneti, postaju
26
ishemini; nepravovremeno uinjena epiziotomija...); ranije operativne manipulacije u maloj zdjelici;

hipoestrogenizam (dodatno slabljenje miia i veziva); stanja koja povisuju intraabdominalni tlak
PATOGENEZA: descensus i prolaps su posljedica poputanja suspenzijskog isustenzijog aparata, defekata
dna zdjelice i povienja intraabdominalnog tlaka
KLINIKA: subjektivan osjeaj nelagode (prepunjenost vagine, osjeaj da neto ispada), simptomi se ne
jaljaju u leeem poloaju, bolovi, pojaan iscjedak, poremeaj mokrenja
DIJAGNOZA: anamneza, gin pregled, UZV i ostale pretrege na indikaciju (dijagnoza inkontincije)
LIJEENJE: prvenstveno se indicira operativno lijeenje kojima se rekonstruira poloaj maternice u zdjelici
(kod starijih histerektomija); ima preko 260 raznih operacija (abdominalne, vaginalne, sling); u straijih osoba
koje ne mogu ii na operaciju, postavljanje pesara koji e pridravati poloaj maternice i rijeiti tegobe;
lokalna primjena estrogena
Defekti dna zdjelice dijele se u tri odjeljka:

- prednji odjeljak: sputanje prednje stijenke vagine to se manifestira kao cistokela i uretrokela s posljedinom
inkontinencijom;
- srednji odjeljak: descensus i prolaps maternice
- stranji odjeljak: sputanje stranje stijenke vagine u obliku enterokele i rektokele
TORZIJE ZDJELINIH ORGANA

- Torizija podrazumijeva okretanje organa oko svoje uzdune osi
- Pri tome obino nastaje najprije kompresija venske drenae i edem, a kasnije dolazi i do kompresije arterijske
vaskularizacije pa nastaje ishemija i infarkt
- Mogu se nai torzije maternice, torzije materninih tumora, torzije jajovoda i jajnika, torzije cista i tumora
jajnika; kliniki se najee prezentira akutnim abdomenom i obino zavrava dijagnostikom
laparoskopijom i odgovarajuim zahvatom
GINEKOLOKA KIRURGIJA
GINEKOLOKI ZAHVATI
- Prema pristupu: abdominalni, vaginalni, abdomino-vaginalni, endoskopski
- Prema opsegu: kurativni (potedni, radikalni), palijativni, eksplorativni
- Prema hitnosti: hitni zahvati, nehitni (hladni) zahvati
- Kirurki zahvati na vulvi: incizije, drenae, ekstirpacije; marsupijalizacija; vulvektomija (parcijalna,
totalna, s ili bez limfadenektomije)
- Kirurki zahvati na vagini: odstranjenje cista, polipodinih izraslina i slinih lezija; radikalni zahvati su
ogranieni zbog anatomske pozicije (kod radikalne vulvektomije odstranuje se i distalni dio vagine, a proks
dio vagine odstranjuje se kod radikalne operacije zbog raka cerviksa operacija po Wertheimu)
- Kirurki zahvati na maternici: konizacija: izrezivanje cerviksa u obliku stoca (konusa) elektrinim
noem, laserom, dijatermijom i sl.; kod operacije mora se odstraniti cijelo neoplastino tkivo (potrebno
histoloki dokazati da su rubovi odstranjenog tkiva isti); frakcionirana kiretaa: najprije se dilatira cerviks
Hegarovim dilatatorima, potom se kohlejom ekskohleira stijenka endocerviksa, a potom kiretama izkiretira
stijenka tijela maternice svaki se materijal zasebno alje na PHD; histerektomija (abdominlana/vaginalna)
- Kirurki zahvati na adneksima: slapingotomija (otvaranja jajovoda, npr. u culju drenae ili ekstirpacije
ekstrauterine trudnoe, a potom se rubovi saiju), slapingektomija (odstranjenje jajovoda); ovariektomija
(odstranjenje jajovoda); adneksektomija (odstranjenje jajnika i jajovoda)
LAPAROSKOPIJA (LPSC)
- Kirurka tehnika u kojoj pri kojoj se operacijski zahavt izvodi pomou kamere i posbenih instrumenata koji
su plasirani u trbunu upljinu kroz male otvore
- U odnosu na klasinu laparotomiju, lake se podnosi, bri je oporavak, estetski je prihvatljivija
27
Dijagnostika LPSC: obrada neplodnosti, bol u zdjelici, endometrioza, vanmaternina trudnoa,

nerazjanjena bol u zdjelici, eksploracija kod tumorskih procesa, durgi pogled (pregled nakon prijanjeg
operativnog lijeenja)
Terapijska LPSC: sterilizacija jajovoda, adhezioliza, zahvati kod ektopine trudnoe, enukleacija mioma,
histerektomija, laparoskopski asistirana vaginalna laparoskopija, korektivni zahvati na jaojovodima kod
neplodnosti, zdjelina i paraaortalna limfadenektomija
Kontraindikacije za LPSC: teka kardiorespiratorna bolest, teko ope stanje, obilno intraabdominalno
krvarenje, akutni ileus, opsene adhezije, veliki intraabdominalni tumori, uznapredovala trudnoa, nelijeena
znapredovala maligna bolest
Operativni LPSC zahvati u ginekologiji
o Zahvati na jajovodima: sterilizacija (podvezivanje jajovoda); operacijski zahvati kod vanmaternine
trudnoe (salpingostomija, salpingektomija); adhezioliza
o Zahvati na jajnicima: cistektomije (odstranjenje cista na jajniku), ovariektomija
o Endometrioza: izrezivanje ili ektrokauterizacija endometriotikih arita na peritoneumu;
drenaa/ekstripacija okoladne ciste (ovarijski endometriom)
o Sindrom policitinih jajnika: klinasta resekcija, driling
o Histerektomija: poseban instrumentarij, praksa operatera; esto se izvodi tzv. laparoskopski
asistirana vaginalna laparoskopija (LAVH)
Komplikacije LPSC: povreda kod uvoenja troakara (lezije krvnih ila, crijeva, mjehura), tekoe vezane za
insuflaciju CO2 (subkutani emfizem, plinska embolija), upalne promjene (infekcija rane, infekcije u maloj
zdjelici), oteenje mokraovoda i drugih anatomskih struktura u maloj zdjelici, krvarenje i dr.
HISTEROSKOPIJA (HSC)
- Dijagnostika i/ili terapijska metoda u kojoj putem endoskopa (histeroksop) moemo pregledati
endocervikalni kanal i materninu upljinu
- TEHNIKA: nakon uvoenja histeroskopa u kavum potrebno ga je rastegnuti (plin, tekuina) i osjetiliti;
histeroksop ima i radni kanal kroz kojega se mogu uvesti razliiti instrumenti kojima se vri sam zahvat
o Histeroskopija se radi u prvoj fazi ciklusa tanak endometrij, nema rzika za moguu trudnou
o Dijagnostiki i manji terpijski zahvati izvode se ambulantno, vei zahvati zahtijevaju opu
endotrahealnu anesteziju
- Dijagnostika histeroskopija: obrada oblinih krvarenja (nakon UZV, nakon kiretae), obrada neplodnosti
(kasniji dijagnostiki postupak, komplementaran histerosalpingografiji; moe se prikazati i jajovod kroz
poseban katater tuboskopija), strano tijelo (intrauterini uloak, dijelovi fetusa nakon prekida trudnoe),
dijagnostika i procjena proirenosti raka endometrija
- Terapijska histeroskopija: ablacija endometrija (kod jakih krvarenja bez organskog uzroka, mora se
odstranuti bazalni sloj da ne doe do ponovnog obnavljanja endometrija), histeroskopska miomektomija,
histeroskopska adhezioliza, resekcija septuma , histeroksopska sterilizacija (npr. postavljanje silikonskih
epova na ulazu jajovoda u kavum).
- Kontraindikacije za histeroskopiju: apsolutne: adneksitis, trudnoa; relativne: pozitivan mikriobioloki
nalaz cerviksa, sumnja na malignom endocerviksa i endometrija
- Komplikacije histeroskopije: intraoperativne: perforacija maternice, mehnika ili termika lezija crijeva,
krvarenje, upala; rane postoperativne: upala, krvarenje; nepotpuno izljeenje
HITNA STANJA U GINEKOLOGIJI

Veliki broj hitnih stanja u ginekologiji moe dovesti do hemoragijskog oka, endotoksinog oka,
anafilaktikog oka i tromboembolija.
HEMORAGIJSKI OK
- Nastaje zbog gubitka krvi, sva krvarenja u ginekolokoj patologiji mogu dovesti do oka
- KLINIKA: hipotenzija, tahikardija, tahipenija, oligurija-anurija, hladana, bljeda i oznojna koa, poremeaj
svijesti... DG: anamneza, kliniki nalaz, laboratorijski nalazi, dijagnostika uzrone bolesti
- LIJEENJE: lijeenje osnovne bolesti, simptomatsko lijeenje (transfuzije, infuzije
28
ENDOTOKSINI (SEPTIKI) OK
- Nastaje zbog poremeaja mikrocirkulacije izazvanog bakterijskim toksinima (G- bakterije)
- Nastaje DIK, oeteenja bubrega, plua, miia i SS-a...
- KLINIKA: teko ope stanje sa septikim temp., oligurijom ili anurijom, hipotonijom i tahikardijom te
poremeenom koagulacijom.
- LIJEENJE: ciljana atb th., infuzije, elektrolita, glukoze. Th. poremeaja koagulacije.
o ako se stanje oka za 24h i nakon th vidno ne popravlja, treba odstraniti bakterijsko arite
(pelveoperitonitis, piosalpinks i dr.)
TROMBOEMBOLIJSKA BOLEST
- Tromboza je intravaskularna koagulacija krvi; ako se tromb otrgne i zaepi krvnu ilu dovest e do infarkta
tkiva; ako doe u plua embolija plua i pluni infarkt.
- Flebotromboza dubokih vena nogu edematozne i lividne noge, bol u tabanima, bolna Ahilova tetiva;
subfebrilnost ili febrilnost, tahikardija.
- Embolija plua iznenadna bol u prsima, esto u predjelu srca, probadanje u leima, bolovi prilikom udisaja,
bljedilo ili cijanoza koe i sluznica; tahipneja, osjeaj guenja, sukrvav ispljuvak, tahikardija, pad RR
- TH: imobilizacija + visoke doze heparina (do 40000 j./dnevno)
HITNA STANJA U GINEKOLOGIJI
Hitna stanja u
djetinjstvu i pubertetu
Metrorrhagia juvenilis
Commotio et laceratio genitalis,
Defloratio et ruptura hymenalis,
Ruptura vaginae,
Corpus alienum in vagina,
Torsio tumoris adnexorum,
Ruptura tumoris ovarialis.
Hitna stanja
fertline dobi
Abortus,
Graviditas extrauterina,
Menometrorhhhagia,
Abscessus gl. Bartholini,
Abscessus tuboovarialis,
Pelveoperitonitis,
Dysmenorrhoea,
Contusio et laceratio vaginalis,
Carcinoma cervicis,
Haemorhhagia gravis,
Ruptura cystis ovarialis,
Torsio tumoris adnexorum,
Perforatio uteri violenta.
Hitna stanja u
klimakteriju i perimenopauzi
Carcinoma cervicis,
Haemorrhagia gravis,
Ruptura cystis ovarialis,
Torsio tumoris adnexorum.
PLANIRANJE OBITELJI KONTRACEPCIJA

PRIRODNE METODE KONTRACEPCIJE
- Za njihovu primjenu potrebno je samo odgovorno spolno ponaanje i poznavanje prirodnih procesa
reprodukcije; ovdje ubrajamo: prekinut odnos te metode za izraunavanje sigurnih dana
- PREKINUTI SNOAJ (coitus interruptus): najjednostanija, ali i najnesigurnija metoda; odnos se prekida
nepsoredno prije ejakulacije; treba znati da se sjeme lui tijekom cijelog odnosa!
- IZRAUNAVANJE SIGURNIH DANA: za vrijeme mens ciklusa javlja se samo jedna ovulacija pri emu
se oslobaa jajna stanica koja moe najdue ivjeti 24 sata, dok spermij moe preivjeti 48-72 sata; zbog
toga u ciklusu postoje samo 4 plodna dana i to tri dana prije i jedan dan poslije ovulacije i u to vrijeme se
trebaju izbjegavati spolni odnosi, 4 su metode odreivanja plodnih/sigurnih dana:
o Kalendarska metoda: prvo pogledati duljinu ciklusa korz proteklih godinu dana i mora se odrediti
najkrai ciklus (NKC) i najdui ciklus (NDC), tek ako je razlika izmeu ta dva ciklusa manja od 10
dana ova se metoda moe primjenjivati, ako je via ona se ne preporua; dva su naina: Knaus: 1.
dan (NKC-15-2), zadnji dan (NDC-15+2); Ogin: 1. dan (NKC-18), zadnji dan (NDC-10)
o Temperaturna metoda: 24-48 sati od ovulacije dolazi do porasta bazalne tem za tri ili vie
desetinki stupnja u odnosu na preovulacijske vrijednosti; ova metoda oznaava izbjegavanje
spolnih odnosa od poetka ciklusa pa do tri dana od povienja bazalne temperature
29
Billingsova metoda: karakteristike cervikalne sluzi; oko ovulacije pod utjecajem estrogena,
stvaranje i izluivanje cerviklane sluzi je najoblnije (sluz je rijetka i rastezljiva) i tada treba
izbjegavati odnose; prema toj metodi sigurno rano razdoblje je u poetku ciklusa kada je izluivanje
sluzi oskudno (osjeaj suhoe u vagini), a sigurno kasno razdoblje je ponovno oskudnija cerviklana
sluz krajem ciklusa
Odreivanje metabolita estriola i LH u urinu: posebnim aparatom (Persona) moe se mjeriti
konc metabolita estradiola i koncentracije LH i tako zakljuiti u kojemu se razdoblju ciklusa ena
nalazi; svako jutro u ureaj se umetne tapi namoen u prvoj jutranjoj mokrai i aparat pokazuje
crveno svijetlo (plodni dani) ili zeleno sijetlo (neplodni dani)
MEHANIKA KONTRACEPCIJA
- Mehaniki spreava ulaz spermija u cervikalni kanal, obino se kombinira s nekom drugom metodom
- Kodnom, dijafragma, cervikalna kapa, kondom za ene, poliuretanska spuvica
- KONDOM (prezervativ): jedno od najstrajih kontracepcijskih metoda; izgraen od lateksa ili poliuretana,
premazani spermicidom; daje mogunost zatide i od SPB; kontraindikacije: alergije na materijal od kojega
je izgraen ili spermicid
- DIJAFRAGMA: sastoji se od elastinog prestna preko kojega je u obliku kupule postavljena tanka gumena
opna; postavlja se u vaginu prije odnosa; obino zajednos sa spermicidnim sredstvom vadi se 2-8 sati od
snoaja, opere se i ostavi u kutiji (viekratna uporaba!); kontraindikacije: alergija na materijal dijafrgame,
alergija na spermicide, descensus maternice i vagine
- CERVIKALNA KAPA: kontracepcijsko sredstvo u obliku naprstka, izgraen od gume, plastike ili metala;
za razliku od dijafragme, postavlja se izravno na cerviks; kompliciranije su za postavljanje od dijafragme, ali
in situ mogu due ostati; lake se postavljaju kod sputene maternice
- KONDOM ZA ENE (femidom): ima oblik vreice, izgraen od poliuretana koji je deblji od mukog
kondoma; na oba kraja nalazimo fleksibilan prsten (slian onome kod dijafragme); unutranji prsten slui za
unutarnju fiksaciju do koje dolazi pri samom snoaju, a vanjski prsten ostaje izvan rodnice
- POLIURETANSKA MREICA: prije odnosa se jednostavno postavlja u rodnicu; to je kombinacija
mehanike i kemijske kontracepcije; uinkovitost nije znaajno manja od one pri uporabi dijafragme
KEMIJSKA KONTRACEPCIJA
- Kombinacija osnovne, inertne tvari (koja mehaniki spreava danji prodor spermija) i spermicidne tvari
o Osnovne, inertne tvari: elatina, stearinska kiselina, stearati, kako maslac
o Spermicidi: nonoksinol 9, menfegol
- Djeluju na staninu membranu spermija spreavajui primanje kisika i fruktoze
- Oblici: kreme, ele, epii, pjenuave tablete; trebaju se postaviti to dublje u rodnicu
- Nisu posebno uinkoviti te se trabju kombinirati s mehanikom kontracepcijom
HORMONSKA KONTRACEPCIJA
- Jedna od najuinkovitijih metoda kontracepcije, razlikujemo dva oblika:
o oralna hormonska kontracepcijska sredstva: kombinirana jednofazna estrogenska-gestagenska
kontracepcija; multifazna estrogenska-gestganeska kontracepcija; primjena samih gestagena
o hormonska kontracepcija s dugotrajnim djelovanjem
KOMBINIRANA JEDNOFAZNA ESTROGENSKO-GESTAGENSKA KONTRACEPCIJA
- Primjenjuju se tablete uvijek istoga sastava koriste se tri tijedna s 7 dana pauze izmeu ciklusa
- MEHANIZAM: centralno inhibitorno djelovanje estrogena i progestagena na hipotalamus i hipofizu >
sniene vrijednosti gonadotorpina > nema stimulacije folikula > nema ovulacije
- PRIMJENA: tablete je najbolje poeti uzeti 1. dana krvarenja i koriste se svaki dan (u isto vrijeme) tijekom
sljedea 3 tjedna, a potom se napravi pauza od 7 dana kada i nastupi prijelomno krvarenje
o Prije poetka terapije napravi se ginekoloka obrada i nakon tri mjeseca od koritenja
o Poetak OHK u adolescentica moe tek nakon tri uspostavljena ciklusa
- KONTRAINDIKACIJE: kardiovaskularne bolesti, sistemne bolesti, lezije jetre, hormon ovisni tumori
- NUSPOJAVE mogu biti pozitivne i negativne
30
o
o
Pozitivne: pravilnije i oskudnije krvarenje, smanjenje dismenoreje i PMS-a, smanjena uestalost

raka jajnika i endometrija, smanjuje se uestalost cista jajnika i benignih tm dojke te osteoporoze
Negativne: estrogeni (munina, napetost dojki, retencija tekuine, blago povienje krvog tlaka,
hiperlipidemija); gestageni (veu se i za androgene receptore pa se jave akne, pojaan rad lojnica,
porast tjelesne mase); rak cerviksa, rak dojke, adenom jetre, DVT i tromboembolijski incidenti
MULTIFAZNA ESTROGENSKO-GESTAGENSKA KONTRACEPCIJA

- Koliina hormna u tabletama nije stalna, nego se njihova koncentracija mjenja na slian nain kao i u
menstruacijskom ciklusu; rabe se torfazni preparati koliina hormna mijenja se tri puta tijekom ciklusa
- Prednost je manje nuspojava, osbito poremeaj metabolizma lipida
- Mehanizam djelovanja, indikacije i kontraindikacije kako je prethodno opisano
ORALNA PRIMJENA SAMIH GESTAGENA
- Kontinuirano uzimanje malih doza progestagena
- MEHANIZAM: pod utjecajem progestagena cervikalna sluz postaje gua i neprohodna za spermije te na
promjenama endometrija koji postaje nepovljan za implantaciju blastociste
- Ovulacija je sprijeena u samo manjeg broja ena
HORMONSKA KONTRACEPCIJA S DUGOTRAJNIM DJELOVANJEM
- Koriste se razliite vrste progestagena (za im primjenu koriste se i estrogeni)
- Osiguravaju hormonsku kontracepciju kroz dui niz godina
- Progestagen je glavni sastojak > glavni mehanizam je djelovanje na endometrij i cervikalnu sluz te jajovode
o Rzliite metode: im injekcije (uinak 1 mj); potkoni implantati (otputaju hormone do 5 god);
intrauterini uloak s dodatkom progestagena (koristiti do 5 g, djeluje lokalno na endometrij)
INTRAUTERINA KONTRACEPCIJA
- Intrauterini uloak (spirala) postavlja se u maternicu i podravajui upalu endometrija onemoguava
implantaciju blastociste; razlikujemo nemdicirane i medicirane IUD
- Nemedicirani IUD graeni su samo od polietana, a medicirani IUD imaju dodatak - bakar ili progestagene
- MEHANIZAM: potie upalne promjene u endometriju, polimorfonukl. infiltraciju, fagocitozu, osobaanje
prostaglandina te ometa enzimatsko djelovanje pri implantaciji, kroz takav medij se tee probijaju spermiji
na putu prema jajovodu
- INDIKACIJE: ene koje su bar jednom rodile, ive u stabilnim vezama, bez mjenjanja partnera
- KONTRAINDIKACIJE: postojee ili preboljele upale zdjelice, malformacije, srane bolesti, promiskuitet
- POSTAVLJANJE I TRAJANJE: postavlja se neposredno nakon menstruacije, pobaaja ili poroda ili nakon
nezatienog snoaja (postkoitalna kontracepcija); uini se dezinfekcija spolovila, sondiranje maternice te se
postavi IUD; nemedicirani se dre 6-12 mjeseci, a suvremeni medicirani i do 5 godina
- KOMPLIKACIJE: krvarenje, perforacija, trudnoa, upale zdjelice
POSTKOITALNA KONTRACEPCIJA
- Tzv. hitna kontracepcija, primjenjuju se to prije nakon snoaja, a najkasnije unutar 72 sata
- Primjenuje se hormonska kontracepcija: kombinirani estrogenski-progestagneski preparati, sami progestageni
ili antiprogesteronski preparati
- Mehanizam: nepoznat, ometaju fertilizaciju ili implantaciju
TRAJNE METODE KONTRACEPCIJE
- Trajno se oduzima sposobnost oplodnje; podnosi se zahtijev posebnom nadlenom povjerenstvu koje
odluuje; radi se u ena straijim od 35 godina
- sterilizacija ene se radi prekidom toka jajovoda
o laparotomija, mini laparotomija, LPSC, kroz stranji svod vagine ili kroz cervikalni kanal i
maternite do uterinog otvora jajovoda
o podvezivanje, presjecanje, kauterizacija, postavljanje kopi ili omi
31
BRANA NEPLODNOST
DEFINICIJE, EPIDEMILOGIJA
- Primarni sterilitet je stanje u kojemu heteroseksualni par u reprodukcijskom razdoblju uz redovite,
nezatiene odnose tijekom godine dana ne dolazi do eljene trudnoe.
- Sekundarni sterilitet oznaava nemogunost postizanja trudnoe nakon bar jedne prethodne trudnoe.
- Subfertilitet ili umjerena plodnost oznaava stanje u reprodukcijskom nastojanju para pri kojemu trudnoa
moe nastupiti, ali u pravilu nakon dueg razdoblja nego to je to u normalno plodnog para.
- Fekundabilnost je prosjena mogunost zanoenja po ciklusu i normalno iznosi oko 20%.
- 10% parova je neplodno protiv svoje volje, a u 10% parova nalazimo umjerenu plodnost;
- 40% sluajeva bolest mukaraca, 50% sluajeva bolest ene; 10% sluajeva neodreeno
ETIOLOGIJA
- Neodgovarajua proizvodnja i/ili transport sjemena u mukarca: predtestikularni uzroci (razne
endokrinopatije); terstikularni (upale, varikokela, kromosomske abnormalnosti); posttestikularni (smetnje
transporta sjemena, poremeena kvaliteta sjemene tekuine);
- Neodgovarajua proizvodnja jajne stanice u ena: sindrom izostale ovulacije, kronina anovulacija;
sredinja oteenja (mozak, hipofiza )
- Smetnje susreta gameta: upalna i mehanika oteenja, poremeen tunoovarijski odnos, neodgovarajua
cervikalna sekrecija, nepovoljno lokalno stanje endometrija);
- Nerazjanjena nepolodnost: dijagnostikim pretrgama ne nau se odstupanja od normale; okultni
poremeaj funkcije spermija?, defekt receptivnosti endometrija?, poremeaj folikulogeneze?...
DIJAGNOSTIKA OBRADA MUKARCI (urolog, androlog)
- Anamneza; fizikalni pregled; spermiogram; brisevi uretre; mikrobiologija ejakulata; hormonska obrada;
uroloka dijagnostika obrada; karajnje biopsija testisa
- Postkoitalni test: 8 h nakon spolnog odnosa oekujemo najmanje 10 pokretnih spermija u 1 vidnom polju
- Test penetracije spermija kroz cerviklanu sluz ene: spoznaje o imunolokoj interakciji sjeme-cervikalna
sluz; odreivanje lokalnih protutijela na proteine spermija
- Interpretacija spermiograma: normozoospermija (uredan br i pokretljivost); oligozoospermija (smanjeni br
spermija); azoospermija (nema spermija u ejakulatu); astenozoospermija (smanjena pokretljivost)...
DIJAGNOSTIKA OBRADA ENE (ginekolog)
- Anamneza (prijanje bolesti, nasljedne bolesti); fizikalni pregled (znaci androgenizma i sl.);
- Gin pregled: palpacijski pregled, pregled u spekulima, PAPA nalaz, stupnj istoe po Schroderu;
- Mikrobioloka obrada: bris cerviksa (CUM)
- UZV pregled: anatomske abonrmalnosti; stanje folikula u jajniku; stanje endometrija; doplerska mjerenja
- Odreivanje postojanja ovulacije:
o Osnovne metode: bazalna temperatura, promatranje cervikalne sluzi
o Hormonski: periovulacijske konc estradiola, LH i FSH; konc progesterona tijekom sredine luteinske
faze; odrediti konc prolaktina
o Dinamiko praenje folikulogeneze ultrazvukom
- Pretraga puta oplodnje: HSG, HSC, LPSC
o Histerosalpingografija (vodotopljivi kontrast apliciramo kroz cervix, uz atb zatitu, do
preovulacijske faze ciklusa) orijentacija o cerviklanome kanalu, materitu i jajovodima;
kontraindikacije su krvarenje, trudnoa, akutni i subakutni upalni proces spolnog sustava te alergija
na jod.
o Histeroskopija: izravan uvid u postojanje priraslica materita, septuma, submukoznih mioma i
polipa; nije u rutinskoj obradi neplodnosti, ve nadopuna histerosalpingografiji
o Laparoskopija: daje najopsenije informacije o unutranjim spolnim organima i stanju u zdjelici;
negativnost je to se ne moe prikazati unutranjost spolnih organa; moe se nadopuniti laparoskopskom salpingoskopijom (uvid u prvu treinu jajovoda)
o Faloposkopija optika sonda uvodi se pod kontrolom oka kroz materite u jajovod uvid u
intraluminalna stanja u jajovodu koja se ne mogu otkriti histerosalpingografijom i laparoskopijom
32
LIJEENJE NEPLODNOSTI MUKARCI

- Veim je dijelom u nadlenosti androloga i/ili endokrinologa
- Oteenja na pregerminalnoj razini gonadotropini ili GnRH; slabosti germinalne razine lijeimo
androgenima ili glukokortikoidima (ukoliko je u pitanju autoimuni mehanizam); postgerminalna razina: lijei
se dokazana infekcija; varikokela, rekonstrukcija ductus deferensa i sl.
- Postupci koji omoguavaju dobivanje sjemena iz testisa ili epididimisa (MESA, TESA, PESA)
LIJEENJE NEPOLODNOSTI ENE
- Izazivanje ovulacije; lijeenje uzroka (medikamenti/kirurko)
- IZAZIVANJE OVULACIJE: klomifen citrat; humani gonadotropini; indukcija pomou GnRH
o Klomifen citrat: prvi izbor, jednostana pirmjena, jeftin, manja uestalost vieplodnih trudnoa,
manja ansa za hiperstimulaciju; umanjuje neg spregu endogenih estrogena za luenje GnRH pa se
poveava se luenje gonadotropina; preduvijet je uredna osovina hipotalamus-hipofiza-ovariji;
dodatnom primjenom hCG moe se potaknuti ovulacija kada folikuli budu 20-22 mm (ultrazvuna
folikulometrija); daje se od 5-9 dana ciklusa; oekivana ovulacija je od 6-9 dana
o Humani gonadotropini (FSH, LH): nejdjelotvornije sredstvo za izazivanje ovulacije; primjena
poinje oko 3 dana ciklusa (daje se FSH i LH zajedno, prvo vie FSH, a kasije vie LH), doze se
uskaluju s reakcijom jajnika (UZV); kada folikuli budu oko 17 mm daje se hCG i par se upuuje
na spolni odnos 34-36 sati nakon injekcije hCG (tada se oekuju ovulacije);
Komplikacija je hiperstimulacijski sindrom: uveanje jajnika, visoke konc. estradiola u
serumu, poveana permeabilnost krvih ila smanjenje inravaskularnog volumena i pojava
edema i izljeva te hemokoncentracija (pogoduje pojavi tromboembolija)
o Indukacija ovulacije s GnRH: kod hipogonadotropnog hipogondodizma hipotalamikog ishodita;
opasnost od hiperstimulacije je manja
o Bromokriptin: izazivanje ovulacije u ena s hiperprolaktinemijom
- KIRURKI PRISTUP: ovisan o etiologiji; rekanalizacija proksimalne okluzije jajovoda: transvaginalna
kateterizacija jajovoda taktilno, rendgenoloki ili histeroskopski rekanalizacija srednjeg i distalnog dijela
jajovoda: salpingoliza, finbrioplastika, salpingostomija, istmino-istmine anastomoze
Lijeenje nerazjanjene neplodnosti do 3 godine trae se mogue suptilne, skrivene patofizioloke podloge
neplodnosti, a nakon toga se prelazi na empirijsku strategiju poveanja mogunosti kontroliranom superovulacijom, a
potom na jednostavnije i sloenije postupke potpomognute reprodukcije.
Psiholoki imbenici imaju znaajan utjecaj na neplodnost, kao to i neplodnost proizvodi negativni psiholoki
uinak na partnere potrebno je pruiti vrstu psiholoku podrku branom paru.
METODE POTPOMOGNUTE OPLODNJE

Sudbina 100 promatranih zrelih jajanih stanica: 15% nee oploditi; 15% nee se implantirati; 70% se implantira;
40% se pobaci; 30% zavri porodom
Metode podmognute (asistirane) reprodukcije je su one metode kojima se kontrolira i pomae oplodnja, transport
gameta, implantacija i razvitak trudnoe. Najee primjenjivana metoda je IVF (in vitro fertilizacija), ali postoje i
brojne druge metode asistirane reprodukcije.
PREDVIANJE I INDUKCIJA OVULACIJE
- Sve metode uglavnom podrazumjevaju predvianje i indukciju ovulacije kako bi se dobile jajne stanice koje
e se dalje koristiti u postupcima asistirane reprodukcije
- PREDVIANJE OVULACIJE:
o Nepouzdane metode: izraunavanje (od prosjenog trajanja zadnjih 3-6 cikulsa oduzme se 13
dana); preovulacijska jednostrana bol; oskudno krvarenje (spotting) jedan do tri dana prije ovulacije;
sve oblinije stvaranje cervikalne sluzi (poetno se moe zamjetiti ve 6 dana prije ovulacije, a
33
najoblnije stvaranje je 1-2 dana prije ovulacije); mjerenje bazalne temperature: u predovulacijskoj
fazi dolazi do pada BT i nakon toga do porasta 85% ena ima ovulaciju tijekom tog porasta);
o Pouzdane metode: razine hormona; ultrazvuna folikulometrija; odreivanje porasta LH
Od 8 dana kree se serijski mjeriti estradiol: raste 2-3 dana prije ovulacije, onda plato
Serijsko odreivanje LH: poinje naglo rasti 36-38 sati prije ovulacije
UZV: zreli folikul u prirodnom ciklusu je 22-28 mm, a u induciranom 16-18 mm, enometrij
je pravilan, ehogen, oko 8 mm; dopler ukazuje na norm prokrvljenost
INDUKCIJA OVULACIJE: za potrebe potmognute ovulacije obino se potie rast i razvitak vie folikula te
zrelost vie oocita (kontrolirana superovulacija); izvodi se primjenom gondotropina
o Vie protokola; svi se temelje na davanjem vee koliine FSH i LH ime e se u skupini od 20
folikula (koliko ih norm krene u ciklus) spasiti 5-10 folikula od atrezije, a tek e 2/3 od njih dati
kvalitetnu jajnu stanicu; cijelo vrijeme se prati uinak ovulacije (gore opisano)
IVF IN VITRO FERTILIZACIJA

- Temeljna metoda potpomognute oplodnje; njome se zaobilaze jajovodi jer se gamete spajaju izvan tijela
- Postupci pri IVF: priprema i obrada pacijentice; indukacija ovulacije; kontrola rasta vie folikula; aspiracija
zrelih jajnih stanica; priprema jajnih stanica i spermija u laboratoriju; oplodnja i kontrola zametka; prijenos
zametka u maternicu embrio transfer; kontrola funkcije i pripomo utom tijelu
- INDUKCIJA OVULACIJE I ASPIRACIJA ZRELE OOCITE: pacijentici se prema protokolu daju
gondotropini; kada se folikulometrijom utvrdi zrelost folikula (veliina 16-18 mm) eka se endogeni porast LH
ili se egzogeno da hCG kao zamjena za LH skok; nakon 34-36 sati eni su opoj anesteziji krost stranji svod
vagine aspiriraju jajne stanice u epruvetu i dalje se alje u IVF laboratorij biologu
- POSTUPCI U IVF LABORATORIJU: kada biolog zaprimi jajne stanice on ih razvrstava, broji i pregleda i
samo najbolje uzima za danji postupak; kada ih izolira, stavlja ih u epruvetu s odreenim hranjiim medijom i
stavlja u inkubator; istodobno, na dan aspiracije daje se i sjeme koje bilog takoer pregleda, a gleda se: volumen
ejakulata, broj pokretnih i slabo pokretnih spermija, ukupan broj spermija, kinetika sposbonost spermija i
morfologija; biolog separira zadovoljavajue spermije od ostalih
- INSEMINACIJA: postupak spajanja oocita-spermija; ovisno o konce pokretnih spermija odluuje se kojim e se
postupkom naparaviti inseminacija; nakon toga opoena oocita ide u inkubator (37 st; 16-20 h)
o Izvantjelesna oplodnja: kod normozoospermije i blage oligozoospermije, astenozoospermije; broj
spermija je od 150 000 200 000 po oociti; postupak se odvija u 1 ml hranjivog medija
o Mikrodrop tehnika: kod teih oblika atenozoospermije i oligozoospermije; br spermija je od 5 000 10
000 po oociti; smanjena je povrina inseminacije (kapljica od 25 L)
o Intracitoplazmatska injekcija: u najteih oblika muke neplodosti, ak i kod azoospermije (tada se
spermiji dobivaju posbenim tehnikama MESA, TESA, PESA); nae se samo jedan kvalitetan spermij i
pod kontrolom mikroskopa injicira mikropipetom u citoplazmu jajne stanice
- RAZVOJ ZAMETKA I EMBRIO TRANSFER: jednom kada je jajna stanica oploena ona moe zapoeti s
brazdanjem (diobom); pronuklearni stadij je dokaz uspjele fertilizacije (oocite s 1, 3 ili 4 pronukleusa se
odbaciju); kontrolira se vie puta kvaliteta oplodnje i brazdanja; ET se obavlja 2. ili 3. dan od aspiracije, tada su
zameci dvo- do etverostanini; eni se postavi katetr kroz cerviks, a biolog koji je jo jednom pregledao zametke
prenosi u poseban kateter koji uvede kroz ve postavljeni kroz cerviks i lagano se zameci istisnu u maternicu; oni
nekoliko dana plutaju u tekuini unutar maternice dok se ne implantiraju; po jednom ET dozvoljava se prijenos 3
zametka (tako se izbjegava vieplodna trudnoa); ako se u laboratoriju razvilo vie od 3 zametka, ovi se mogu
pohraniti smrzavanjem (krioprezervacija) i opet korisiti u drugom pokuaju (odnedavno ministar Milinovi ovo
zabranio, pa onda doao ministar Ostoji i ponovno dopustio)
- FAZA UTOG TIJELA: kod inducirane ovualcije i nakon aspiracije funkcija utog tijela esto je loija te se
zbog toga u drugoj polovici ciklusa pomae funkcija utog tijela davanjem progesterona, a moe se dati i hCG; u
toj fazi moe se pojaviti oskudno krvarenje (koje ne znai neuspjeh metode!)
OSTALE METODE POTPOMOGNUTE REPRODUKCIJE
- HOMOLOGNA INSEMINACIJA: neposredno prije ovulacije u maternicu se unosi na poseban nain
pripravljeno sjeme supruga. Temeljni preduvjet neoteeni i prohodni jajovodi
34
INTRATUBARNA INSEMINACIJA : neposredno prije ovulacije kroz maternicu se posebnim kateterom

ue u jajovod i tu pohrani pripravljeno sjeme supruga. Primjenjuje se nakon neuspjeha homologne
inseminacije. Preduvjet prohodni jajovodi.
HETEROLOGNA INSEMINACIJA: koristi se sjeme davaoca koji je odabran nakon razgovora i utvrivanja
nekih osobina partnera. Preduvijet su prohodni jajovodi. Indikacije su neplodnost zbog potpune azoospermije
u supruga, ako u epididimisu i testisu nema produkta spermatogeneze, ili ako se eli izbjei prijenos
nasljednih ili imunolokih bolesti. Nuan je pismeni pristanak oba brana partnera. Sjemenom 1 davaoca
doputeno je postii najvie 5 trudnoa.
GIFT, ZIFT i sline metode: kratice za nazive metoda u kojima se laparoskopski u jajovode unose gamete ili
zigota. Preduvjet je barem 1 prohodan jajovod. Indikacije su: subfertilan suprug, idiopatska neplodnost,
imunoloka neplodnost i endometrioza.
MESA, TESA i PESA: metode za mikroaspiracije spermija iz gornjeg epididimisa ili testisa; izvodi ih
iskusan urolog kod azoospermije koja je najee opstruktivna. (PESA-u danas sve vie izvode i ginekolozi
spermiji se aspiriraju perkutano kroz kou skrotuma.)
KRIOPREZERVACIJA
- Smrzavanje i odmrzavanje zametaka i gameta - krioprezervacija
- Indikacije: pohranjivanje zametaka za budui transfer, nemogunost prijenosa zametaka u aktualnom IVF-u,
omoguavanje dijagnoze nasljednih bolesti, pohrana zametaka prije zraenja ili kemoterapije
RIZICI I KOMPLIKACIJE IZVANTJELESNE OPLODNJE
- Pri transvaginalnoj aspiraciji jajnih stanica UZV-om: krvarenje iz rodnice, intraperitonealno krvarenje,
upale zdjelinih orgamna, nesuspjeh aspiracije, ozljede zdjelinih organa
- Nepoeljni uinci induktora ovulacije i postupaka izvantjelesne oplodnje: popratne pojave uzimanja
lijekova, viestruke trudnoe (18-25%!);
- sindrom hiperstimulacije jajnika (5 - 10 dana nakon injekcije hCG ili vika razine estradiola
ascites, hidrotoraks, hemokoncentracija, neravnotea elektrolita i smanjenje funkcije vitalnih
organa; th: mirovanje, plazma expanderi, albumini, praenje diureze, evakuacija ascitesa i
hidrotoraksa, uravnoteenje elektrolita i faktora koagulacije)
USPJENOST POSTUPAKA POTPOMOGNUTE OPLODNJE
- Pojedinani uspjeh ovisi o metodi, bolestima reprodukcijskog sustava, dobi ene, kvaliteti indukcije
ovulacije, opremljenosti i iskustvu osoblja IVF centra te o kvaliteti rada u IVF laboratoriju.
- Zbirni uspjeh tih metoda je 45-75% za 4-6 ciklusa.
KLIMAKTERIJ, MENOPAUZA, POSTMENOPAUZA

DEFINICIJE
- Menopauza je zadnja menstruacija u ena (to se zakljuuje tek retrogradno jer da bi menstruaciju prozvali
menopauzom, mora proi 1 godina bez krvarenja); kod nas prosjeno oko 50 godina
o Prijevremena menopauza: prije 40. godine ivota
o Kasna menopauza: nakon 55. godine ivota
o Ijatrogena menopauza (ovariektomija, zraenje, lijekovi)
- Postmenopauza je razdoblje u ivotu ene nakon posljedne menstraucije; rana postmenopauza (do 70 god);
kasna postmenopauza ili senij (nakon 70 god)
- Perimenopauza je viegodinje razdoblje prije i nakon menopauze, poinje 4-5 godina prije menopauze i
obuhvaa prvih 5 godina nakon menopauze
- Prijelazno (tranzicijsko) razdoblje razdoblje koje obuhvaa 10 godina prije menopauze; obiljeen je
smanjenjem reprodukcijske sposobnosti; posebno je znaano period 4 god prije menopauze (premenopauza)
- Klimakterij je razdoblje u kojemu se postupno gasi funkcija jajnika, obuhvaa premenopauzu,
perimenopauzu i ranu postmenopauzu
PREMENOPAUZA endokrinoloke i klinike znaajke
- HORMONSKE PROMJENE: gustoa i kvaliteta receptora na stanicama granuloze i teke se mijenja te se
mjenja i proizvodnja hormona i zato su sve ee anovulacije; smanji se luenje inhibina i to je razlog
35
povienja FSH, dok LH ostaje jo nekoliko godina urednim; zbog povienog FSH potie se folikularni rast,
ali on je sve neuspjeniji, ali stara se estradiol (to moe dovesti do eih anovulacijskih disfunkcijskih
krvarenja); zbog sve eih anovulacija, izsotaje funkcija utog tijela i pada konc. Progesterona; kasnije
poinje padati i koncentracija estradiola i androgena
KLINIKE PROMJENE: vazomotorne tegobe: valunzi, nono znojenje; promjene CNS-a: promjene
ponaanja, depresija, slaba koncentracija i pamenje; umor i fizika slabost; debljanje, preraspodjela masti;
urogenitalne smetnje i pad libida; promjene koe i kose; esta su i obilnija i produenja krvarenja (preteno
djelovanje estrogena, povieni estradiol, anoulacije, manjak progesterona napraviti kiretau ako se isljui
malignom lijeenje gestagenima je doputeno)
POSTMENOPAUZA endokrinoloke i klinike znaajke

- ENDOKRINOLOKE PROMJENE: CNS, jajnik, nabubrena lijezda, masno tkivo
o Sredinji ivani sustav: pad vrijednosti neurotransmitera i neuromodulatora; pojaano luenje
gonadotorpina: najprije FSH, a kasnije i LH; razina je najvia nakon 2-3 godine nakon menopauze;
u seniju gonadotropini su blago povieni; LH potiu stromu jajnika na proizvodnju androgena;
smanjeno luenje hormna rasta: gubitak miine i kotane mase; porast masnog tkiva; smanjeno je
luenje i ACTH i PRL
o Jajnik: nema folikulogeneze nema proizvodnje estradiola i progesterona, njihova koncentracija u
krvi je minimalna; smanjena konc estradiola je kljuno za klinike promjene (postmenopauzalni sy);
povieni LH stimulira stromu jajnika da stvara androgene (testosteron, androsterndion)
o Nadbubrena lijezda: smanjeno je luenje ACTH atrofija zone retikularis smanjeno stvaranje
androgena; androgeni imaju svoj uinak na mozak (ponaanje, uenje, san, pamenje) pa se mogu
javiti posljedine promjene; starenjem vrijednosti kortizola blago rastu
o Masno tkivo: 60% postmenopauzalnih ena je pretilo (bijelo masno tkivo adipociti i stroma); u
stromi se androstendion pretvara u estron (E1) i on postaje glavni estrogen; u pretilih je zbog
poviene vrijednosti estrona vea uestalost patolokih promjena na endometriju i krvarenja
- KLINIKE PROMJENE: rani (akutni) simptomi; srednjerone i dugorone posljedice
o Rani (akutni simptomi): vazomotorne promjene; psihike promjene; estetske promjene
o Srednjerone posljedice (nakon 5 godina): urogenitalne promjene; smanjenje mioma
o Dugorone posljedice (nakon 10 godina): kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, promjene osjetila,
senilna demencija, poveanje masnog tkiva
Vazomotorne
promjene
Psihike promjene
Urogenitalne
promjene
Kardiovaskualrne
bolesti
Zbog trajno niske konc. estradiola i skokovitih luenja LH > hipotalamiki poremeaji i
poremeaji termoregulacije. Glavni simptomi jesu napadaju vruine (valunzi) i nono znojenje.
Valunzi traju od 1-10 minuta, a mogu se javiti i do 30 puta dnevno. Javljaju se kao prvi znaci
postmenopauze, a mogu trajati i do nekoliko godina.
Uvjetovano nedostatkom androgena i estrogena.
Poremeaji sna, depresija, promjene raspoloenja, opadanje kognitivnih funkcija.
Estrogenske receptore nalazimo osim u genitalnom i u urinarnom sustavu te miiima dna zdjelice
zbog zajednikog embriolokog porijekla.
Vulva: gubitak masnog tkiva, atrofina i sjajna koa, suhoa > sklona infekcijama i laceracijama.
Vagina: slabo porkrvljena, stanjena, gubitak nabora, gubitak glikogena i laktobac >ozljede, upale
Vrat mjehura i proksimalna uretra: gunitak elastinosti, smanjena vaskularizacija, atrofija i
stanjenje stijenke i epitela > inkontinencija, uetaslo, hitno i bolno mokrenje
Miii dna zdjelice: gubitak kolagenih vlakana i elastinosti > sputanje i prolaps maternice
Uterus: tijelo se smanjuje, odnos cerviks:korpus je 1:1, atrofija miometrija, cerv. kanal suen
Jesu glavni uzrok smrtnosti u ena u postmenopauzi.
Nepotpuno je razjanjena zatitna uloga estrogena na aterosklerozu, a predloeni mehanizmi jesu:
pozitivan uinak na fiziologiju endotela, pozitivni uinak na lipidni profil, pozitivan uinak na
faktore koagulacije i fibrinolizu, smanjuju krvni tlak.
ene na hormonskom nadomjensom lijeenju smanjuju rizik od KVB.
U nedostatku estrogena ubrzava se aterogeneza zbog: povisuje se razina LDL kolesterola,
smanjuje se razina HDL kolestrola, raste trombogeneza, raste krvni tlak.
36
Osteoporoza
Ostale promjene
Uslijed manjka estrog pojaava se resorpcija kosti, najprije u spongioznoj,kasnije i u kompaktnoj

kosti.
Dodatni faktori rizika: mravost, alkoholizam, puenje, kortikosteroidna Th, obitekjska anamneza,
dugotrajne amenoreje u reproduktivnom ivotu
Posljedice: kompreisni prijelomi kraljeaka, patoloke frakture kuka, palane kosti...
Dijagnoza: rentgenogram, denzitometrija (DEXA), ultrazvuna denzitometrija
Povean rizik od pojave osteoartritisa i reumatoidnog artritisa
Promjene na koi: stanjenje epidermisa > koa postaje osjetljiva, suha, peruta se; smanjeno je
stvaranje kolagena > gubitak elastinosti, pojava bora
Smanjenje kvalitete osjetila (vida, sluha, njuha)
HORMONSKO NADOMJESNO LIJEENJE HNL

- Kako je gubitak enskih spolnih hormona (osobito estradiola) uzrokom brojnih klinikih promjena, njihova
supstitucija moe pomoi u rjeavanju istih: samo primjena estrogena mogua je u ena koje nemaju
maternicu, jer njihova dugotrajna primjena moe dovesti do hiperplazije ili raka endometrija; u ena koje
imaju maternicu koristi se kombinacija estrogena i gestagena
- KLASINE INDIKACIJE: prijevreman menopauza, stanje iz akastracije, digeneza gonada, dugotrajna
amenoreja u mladih ena, premenopauza, priordna postmenopauza, kasna postmenopauza
- PROIRENE INDIKACIJE: stanje nakon osteoporotine frakture, stanje iza CVI ili AIM (sekundarna
profilaksa); eerna bolest, hipertenzija, pretilost, migrene
- KONTRAINDIKACIJE: rak dojke ili visoki rizik za pojavu raka dojke; akutna tromboembolija;
o Kontraindikacije za OHK ne smiju se poistovjeivati s onima za HNL jer HNL koristi prirodne
estrogene u nooj dozi i gestagene koji su neutralni za lipoproteine
- STRATEGIJA HNL: poinje se kada se postave indikacije i iskljue kontraindikacje; daje se kombinacija
prirdonog estrogena (estardiol) i gestagena visoke kvalitete, u ena koje nemaju maternicu ne treba davati
gestagene; takoer, kod oslbaljenih kognitivnih funkcija mogu se doadavti i androgeni (obino u seniju)
o Prije poetka izmjeriti TT, TV i RR, naparviti ginekoloki pregled, PAPA, UZV pregled te pregled
dojki i mamografija
o Pva kontrola za 6 tj, a dalje 3, 6, 12 mjeseci; gin pregled, PAPA i mamografija 1x godinje
o HNL moe se davati: kratkotrajno: 2-3 godine, rjeavanje akutnih simptoma; srednjerono: 4-7
godina, viestruko blagotvorno djelovanje i minimalni rizik; dugotrajno: 10-15 godina, djeluje i na
kasne (kronine) promjene
o Ako se daju samo estrogeni, daju se trajno, a ene koje imaju maternicu trebaju 12 do 14 dana
koristiti i gestagene (nekih ih daju svaki mjesec, a neki nakon 3-4 mjeseca)
o Nakon primjene gestagena ena dobije viednevno krvarenje iz maternice koje se i oekuje
o Mogue i lokalne estrogenske kreme kod urogenitalne atrofije
o Kod neurednih krvarenja iz maternice ili kad elimo izbjei sistemni uinak progesterona moemo
staviti intrauterini uloak sa gestagenima
o Kod izraenih androgenih simptoma moe se dodati antiandrogen (
- NUSPOJAVE: estrogeni: glaobolja, munina, porast TT, osjetljivost i bolnost dojki; gestageni: nadutost,
bolnost dojki, glavobolja, depresija, urtikarija, akne, promjene TT
- Selektivni modulatori estrogenskih receptora SERM : nehormonski preparati koji se veu na
estrogenske receptore i izazivaju eljene uinke; tamoksifen, raloksifen, fitoestrogeni
HNL i MALIGNOMI
- Rak dojke: hormon ovisni rak dojke ima receptore za estrogene i oni mogu poticati njegov rast; istraivanja i
teorije o povezanosti HNL i Ca dojke su proturjena; gestageni sami ne poveavaju rizik
- Rak endometrija i atipije endometrija nisu kontraindikacije; kombinirano i trajno horm lijeenje smanjuje
rizik za pojavu Ca endometrija za 50%;
- Rak jajnika: povezanost nije istraena; neki radovi govori da blago sniava, a neki da blago povisuje rizik
(samtra se da se to odnosi samo endometriodini rak jajnika)
- Rak vulve, vagine i cerviksa: HNL nije kontraindicirana u ovim stanjima
37
GESTACIJSKA TROFOBLASTINA BOLEST

DEFINICIJA, EPIDEMIOLOGIJA
- Gestacijska trofoblastina bolest obuhvaa spektar poremeaja u kojima dolazi do abnormalne proliferacije
trofoblasta (mola hydatidosa, invazivna mola, koriokarcinom, tumor leita posteljice te mjeana slika i
neklasificirani oblik gestacijske trofoblastine bolesti); ee u ena ija je dob vea od 40 godina
- Korionske resice imaju sposobnost invazivnog rasta kroz majinu deciduu, ali postoji granica do koje se to
odvija (miometralno-decidualna granica ili spoj Nitabuch) koji mehanizmom lokalne inhibicije spreava
danji prodor trofoblasta
MOLA HYDATIDOSA (grozdasta mola)
- Oznaava stanje u kojemu je trofoblasno tkivo pretvoreno u mnoto razliito velikih i gotovo prozirnih
vezikula koje djelomino ili u cijelosti nadomjetaju normalne korionske resice
- U 80% hidatidna mola ima benigni tijek i sponatno se povlai nakon evakuacije molarnog sadraja
- Prema morfologiji i kariogramu dijeli se na potpunu i djelominu molu
- POTPUNA (KOMPLETNA): degeneracija i proliferacija svih resica, odusutnost fetalnih krvnih ila u
resicama; nedostatak zametka i ovoja; u 90% je normalan kariotip: najee 46,XX (fertilizacija prazne jajne
stanice jednim spermijem koji nosi 23,X i koji se umnoi, rijee prazna jajna stanica moe biti oploena i s
dva spermija jedan koji nosi 23,X i jedan 23,Y pa imamo 46,XY)
o KLINIKA: vaginalno krvarenje (esto izlaze i tzv. vodeni mjehurii), prekomjerno poveanje
maternice (nakupljanje molarnog tkiva i krvi), hiperemeza, simptomi EPH gestoza, hipertireoza
(hCG iz trofoblasta stimulira titnjau); teka luteinske ciste jajnika (uslijed poveane sinteze BhCG, vee od 6 cm), rijetko se javi i trofoblastina embolizacija
- DJELOMINA (PARCIJALNA): arine edematozne promjene strome korionskih resica; prisutnost
fetalnog tkiva, fetus umire u prvom trimestru trudnoe; pokazuju kromosomske abnormalnosti (najee se
radi o triploidnom kariotipu jajna st bude oploena s 2 spermija 69,XXX ili 69,XXY ili 69,XYY
o KLINIKA: oituje se slikom odumrle trudnoe ili kao nepotpuni pobaaj; manja je uestalost
prekomjernog poveanja maternice, pojave teka luteinskih cista jajnika i hipertireoze
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, laboratorijski nalazi beta-hCG (znatno premauju vrijednosti
od onih u normalnoj ranoj trudnoi; iznad 50 000 ij), UZV nalaz (tzv. slika snjene meave), Color-Doppler:
indeks otpora arterija maternice znaajno je manji nego u normalnih trudnoa
- LIJEENJE: potrebno je to ranije evakuirati sadraj; ako se eli sauvati reprodukcijsa funkcija uini se
kiretaa molarne trudnoe, a uz pristanak ene (kasnija dob, ve ima djece) moe se i histerektomirati;
o Kemoterapija nije indicirana rutisnki, a indikacije jesu: ako se ne postignu negativni nalazi b-hCG u
roku od 12 tj od evakuacije, ista razina ili porast beta-hCG nakon evakuacije, porast beta-hCG
nakon negativnog nalaza, dokaz gestacisjke trofoblastine neoplazije te dokaz metastaza
- PRAENJE: bolesnice treba pratiti minimalno 1 god; a uz gin preglede treba pratiti dinamiku pada b-hCG i
initi RTG plua; svajetuje se hormonska kontracepcija sljedeu godinu zbog izbjegevanja trudnoe
INVAZIVNA MOLA
- Ima iste histoloke karakteristike kao i mola hidatidosa ali ima sposbnost lokalne invazije u miometrij i
parauterino tkivo te sposbnost metastaziranja. Klinika je istovjetna onoj kod kompletne mole hidatidose
- Na invazivnu molu treba misliti u sljedeim situacijama: dugotrajna perzistencija ili porast beta-hCG nakon
evakuacije mole; porast veliine maternice uz vaginalno krvarenje nakon evakuacije mole; pojava metha u
rodnici, stidnici, pluima ili mozgu; za postavljanje Dg potrebna je histoloka verifikacija lokalne invazije
- Lijeenje je operativno (histerektomija) uz kemoterapiju (metotreksat, aktinomicin D)
KORIOKARCINOM
- Zloudni tumor epitela korionskih resica graen od sinciciotrofoblasta i citotrofoblasta.
- ETIOLOGIJA: 50% nastaje iz hidatidne mole; 25% prethodni normalna trudnoa ; 22,5% prethodi pobaaj;
2,5% prethodi ektopina trudnoa
- PATOLOGIJA: mikroskopski (dismorfni raspored st trofoblasta bez korionskih resica, strome i krv ila);
makroskopski (tm ispunjava kavum, hemoragine mase koje invadiraju okolna tkiva)
38
o irenje: lokalno, hematogeno (plua, rodinica, mala zdjelica, mozak i dr.)

KLINIKA: najprije amenoreja, kasnije oskudna vaginalna krvarenja; prvi znak mogu biti i simptomi
metastaza (hemoptiza, kaalj, povien ICP, krarenje iz probavnog sustava)
DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, odreivanje beta-hCG, CT ili UZV abdomena, RTG plua,
CT glave te ostale pretrage na indikaciju
LIJEENJE: histerektomija, kemoterapija
TUMOR LEITA POSTELJICE

- Rijetki tumor, najee mu prethodni normalna trudnoa, rijee pobaaj ili molarna trudnoa
- Tumorsko nakupljanje stanica citotrofoblasta na leitu posteljice sa tendencijom irenja u miometrij
- 10% ima maligni potencijal
- Klinika slika: oskudno vaginalno krvarenje, galaktoreja, nefrotski sindrom
- Stvara manje koliine hCG-a nego koriokarcinom
- Lijeenje: histerektomija, slabo reagira na kemoterapiju
TUMORI VULVE
-
BENIGNI TM: ciste i solidne tumorske mase

PREINVAZIVNE LEZIJE: vulvarna intraepitelna neoplazija, lichen sclerosus, skvamozma hiperplazija
MALIGNI TM: karcinom, melanom, mb Paget
CISTE VULVE
- CISTE LOJNIH LIJEZDA: najee cistine formacije; nastaju zaepljenjem izvodnih kanala, najee
zbog upale; bezbola oteklina razliite veliine, mogua bakt superinfekcija; dijagnoza se postavlja
kliniki;lijeenje: kod upala incizija i drenaa, ako se ponavljaju ekstirpacija
- CISTA BARTHOLINIEVE GL.: nastaju zaepljenjem izvodnog kanala nakon upale ili traume; obino
jednostrano (stranja treina velikih usana); bezbolna otkelina razliite veliine; mogua superponirana
infekcija, vee ciste mogu stvarati bol kod hodanja, sjednja ili koitusa.; dijagnoza se postavlja kliniki
(inspekcija, palpacija, fluktuacija); lijeenje: incizija, drenaa i marsupijalizacija, ev. ekstirpacija
- CISTA NUCKOVA KANALA: uslijed nepotpune obliteracije procesusa vaginalisa peritoneuma; razliite
veliine i smjetene su u smjeru od preponskog kanala prema velikim usnama; dijagnoza se postavi kliniki
(dif dg preponske kile); lijeenje operativno (ekstirpacija ciste)
- INKLUZIJSKE CISTE: nastaju inkluzijom epitela pod kou iz ega nastane manja ili vea cista (nakon
zavata u perineumu, kod truma i sl.); male ciste ne prave potekoe, vee izazivaju nelagodu kod koitusa;
dijagnoza klinia, lijeenje operativno
SOLIDNI TUMORI VULVE
- Razliitog projekla (fibromi, lipomi, hidradenomi, miomi, hemangiomi)
- Bezbolna oteklina koja raste i kada je vea izaziva smatenje kod hodanja, sjedenja ili koitusa.
- Dijagnoza se postavlja na osnovi klinikog nalaza, a lijeenje je kirurko (excisio in toto) + PHD
VULVARNA INTRAEPITELNA NEOPLAZIJA VIN
- VIN se odnosi na intraepitelne promjene vulve koje su povezane s HPV infekcijom.
- Prevalencija VIN-a je u porastu, a ea je u ena s imunodeficijencijom.
- Prema Richartovoj shemi dijeli se u tri stupnja: VIN I, VIN II i VIN III.
o Tijek je nerazjanjen; u nekih ena dokazana je i spontana regresija.
o Napredovanje u invazivni karcinom nije esto.
- KLINIKA: VIN se najee mainfestira kondilomima (acidobijeli epitel s punktacijama) koji mogu biti
asimptomatski, a mogu biti praeni svrbeom i dispareunijom.
- DIJAGNOZA: kl pregled, obrisak za citologiju (nije dovoljno pouzdan postupak); proireni kolposkopski
pregled (vulva se premae s 3-5%-tnom octenom kiselinom): dobro se vide intraepitelne promjene
- LIJEENJE moe biti kirurko, lokalno-destruktivno i medikamentno.
o Kirurko: ekscizija, parcijalna vulvektomija (danas se izbjegavaju).
39
o Lokalno-destruktivno: CO2-laserska vaporizacija

o Medikamentno: 5-fluorouracil lokalno.
Bez obzira na metodu lijeenja svaka 4 mjeseca treba raditi citoloki i kolposkopski pregled.
LICHEN SCLEROSUS VULVAE LSV

- Specifina dermatoza koju karakterizira poligonalna papula boje bjelokosti, nepoznate etiologije
- Javlja se u svim dobnim skupinama, ali najee u postmenopauzi.
- KLINIKA: poligonalna papula prekrivena tankim i hiperkeratotikim epidermisom; najprije zahvaa velike
usne, potom male usne koje potpuno atrofiraju, a u uznapredovalim stadijima zahvaa i klitoris i perineum
(lezija oblika broja 8); svrbe, ekskorijacije, dispareunija
- DG: kliniki nalaz te biopsija (PHD). TH: kreme koje sadre testosteron i kortikosteroide kroz 3 do 6 mj;
nekadanje miljenje o prekancerozi danas je naputeno
HYPERPLASIA SQUAMOSA VULVAE (LEUKOPLAKIA) HSV
- Zadebljanje i hiperkeratozu ploatog epitela vulve; najee u peri i postmenopauzi, nepoznatog uzroka.
- Promjene nastaju na velikim usnama i interlabijalnoj brazdi; jasno ograniena, bjelkasta zadebljanja
- DG: kliniki nalaz, biopsija (PHD); TH: kortikosteroidne kreme, nema vrstog dokaza o prekancerozi
RAK VULVE, CARCINOMA VULVAE
- Maligni tm porijekla epitelnih stanica; 3-5% gin malignoma
- Starija ivotnoj dobi (nakon 60. god.), rijetko u mlaih ena; incidencija u porastu
- ETIOLOGIJA: nepoznata, povezuje se s kroninim podraajem stidnice te slabijim higijenskim navikama;
o esto prethodi pojava kondiloma ili VIN-a (povezanost s HPV infekcijama!).
- PATOLOGIJA: najee planocelularni; ostali bazocelularni, kondilomatozni, akantolitiki
o Najee na velikim usnama, a moe i na malim, klitorisu i perineumu.
o Solitarno, multiplo (rijetko): kissing lezije (dvostruke lezije koje se dodiruju)
o irenje: lokalno invazivno u okolne organe, limfno i hematogeno.
- KLINIKA: pojava voria ili ranice (ulceracije) koja traje neko vrijeme; prvi subjektivni znaci jesu peckanje
ili svbre, a nerjetiki su i dui asimptomatski periodi; kasnije detrukcija vulve
- DIJAGNOZA: kl nalaz, biopsija i PHD; kod potvrenog: cistoskopija, rektoskopija, iv urografija i RTG s/p
- LIJEENJE: vulvektomija s bilat ingvinalnom limfadenektomijom; adjuvantna polikemoth i radioterapija
- Prognoza ovisi o histolokoj vrsti i stupnju zrelosti tumora. Preivljenje ovisi o stadiju bolesti.
MELANOM STIDNICE
- Rijedak maligni tumor vulve. Najee lokalizacije jesu male usne, klitoris i introitus vagine.
- Klinika: pigmentiran i uzdignut tumor, kasnije zbog veliine daje znakove (npr. otean koitus).
- Dijagnoza se potvruje biopsijom (PHD). Lijeenje je kirurko (radikalna vulvektomija s bilateralnom
ingvinalnom limfadenektomijom) i onkoloko.
MORBUS PAGET
- Tumor graen od nakupina krupnih, anaplastinih stanica koje se nalaze u epidermisu, znojnicama, lojnicama
i u folikulima dlaka. Prijeklo tumora je nepoznato.
- Klinika: otro ogranieno hiperemino zadebljanje koe, srbe, ekskorijacije. Dijagnoza: kliniki nalaz,
biopsija. Lijeenje: ekscizija lezije.
TUMORI VAGINE
-
BENIGNI TM: ciste i solidni tumori

PREINVAZIVNE LEZIJE: vaginalna intraepitelna nepolazija
MALIGNI TM: rak vagine
40
CISTE VAGINE
- MEZONEFRIKE CISTE: ciste koje nastaju iz ostataka Wolffovih kanala; lokalizacija: gornja treina
lateralne stijenke vagine; bezbolne, razliite veliine, nekada dispareunija, dijagnoza: pregled u spekulima;
lijeenje je operativno
- PARAMEZONEFRIKE CISTE: nastaju iz ostataka Millerovih cijevi; donja treina vagine; razliite
veliine; dijagnoza pregled u spekulima, lijeenje operativno
- INKLUZIJSKE CISTE: najei tip cista vagine, nastaju urastanjem epitela vagine to se dogaa kod
laceracija i nekih operativnih zahvata (npr. nakon epiziotomije). Manjih su dimenzija, a ako narastu mogu
uzrokovati tekoe pri koitusu ili pri istjecanju menstruacije. Lijeenje je operativno.
SOLIDNI TUMORI VAGINE
- POLIPI: benigni tumori vagine epitelnog porijekla, najee u reproduktivnom dobu ili u trudnoi; razliite
veliine. Dijagnoza: pregled u spekulima. Lijeenje je operativno.
- OSTALI: miomi, fibromi, nevusi i hemangiomi.
VAGINALNA INTRAEPITELNA NEOPLAZIJA VaIN
- Promjene koje zahvaaju epitel iznad bazalne membrane, etioloki povezane s HPV infekcijom
- Gotovo je nikad ne nalazimo samostalno (najee ide uz CIN ili VIN)
- PATOLOGIJA: promjene obuhvaaju polimorfizam jezgara, gubitak polariteta stanica, abnormalne i brojne
mitoze, smanjenu diferencijaciju stanica; dijele se u tri stupnja; svod i gornja treina vagine
- KLINIKA: jasne promjene sluznice i kondilomatozne prokmjene su rijetke, uglavno su ne vidljive prostim
okom, ali se mogu dokazati kolposkopski; slaba simptomatologija (povremeno krvarenje nakon snoaja,
promjenjeni iscjedak)
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled + PAPA test; kolposkopija: acidobijelo podruje, punktacije,
rijetko mozaik; biopsija i PHD sumnjivih podruja
- LIJEENJE: lokalne metode u obzir dolaze samo ako je sa sigurnosti iskljuena invazivna bolest (CO2
laserska vaporizacija, elektrokirurki postupak, 5-fluorouracil u obliku krema); radikalniji kirurki zahvat u
obzir dolazi samo ako je potvrena invazija i radi se o starijoj eni (histerektomija s resekcijom svoda vagine
ili veginektomija gornje treine rodnice)
RAK RODNICE, CARCINOMA VAGINAE
- Primarni rak rodnice je izuzetno rijdak, obino se radi o sekundarnom (irenje s vulve ili s vrata maternice)
- ETIOLOGIJA: nepoznata, povezanost sa HPV infekcijom (VaIN, VIN, CIN)
- PATOLOGIJA: najee planocelularni Ca, rijee adenokarcinom, rijetko sarkom i melanom
o irenje: lokalno (njaprije povrinski, a onda u dubinu), udaljene metastaze u pluima i jetri
- KLINIKA: asimptomatski, pojaani iscjedak, krvarenje, dispareunija
- DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, kolposkopija, biopsija
- LIJEENJE: kirurko, zraenje; u I i II stadiju uz lokalizaciju u gornjoj treini indicira se operacijsko
lijeenje (radikalna histerktomija i gornja vaginektomija + pelvina limfadenektomija) uz zraenje;
uznapredovali oblici bolesti lijee se iskljuivo zraenjem
TUMORI VRATA MATERNICE

SKAVMOKOLUMNA GRANICA I ZONA TRANSFORMACIJE
- Egzocerviks prekriva vieslojni ploasti epitel, a endocerviks prekriva jednoslojni cilindrini epitel
- Mjesto u kojemu se oni susreu nazivamo skvamokolumna granica (SKG), a njegov poloaj je varijabilan:
o U djetinjstvu i postmenopauzi (hornonski neaktina razdoblja) SKG se nalazi vie ili manje uvuena
u cerviklani kanal
o U novoroenakoj dobi, pubertetu, generativnoj dobi, trudnoi i u ena koje uzimaju HNL
(hormonski aktivna razdoblja), hormonski stimulirani cilindrini epitel izalzi i prekriva dio
egzocerviksa oko vanjskog cervikalnog ua
- Niski pH rodnice potie metaplaziju tog cilindrinog epitela u ploasti (otporniji) epitel
- Zbog toga zaparavo razlikujemo dvije SKG:
41
o Originalna ili primarna (rubnija) SKG: mjesto spoja cilindrinog i primarnog ploastog epitela
o Sekundarna ili aktivna SKG: mjesto spoja cilindrinog i metaplastinog ploastog epitela
o Zona transformacije ili proijelazna zona je prostor izmeu te dije granice
Zona transformacije je izuzetno bitna jer je ona najvulnerabilnija (jer u njemu nalazimo nezreli ploasti eptel)
i u njoj obino zapoinje cijela pria o HPV infekciji i pojavi CIN-a
HPV INFEKCIJA
- Danas najpovezivaniji faktor rizika s CIN promjenama i invazivnim karcinomom cerviksa, ali i
preinvazivnim i invazivnim promjenama vulve i vagine
- HPV je DNA virus koji pripada skupini papovaviride koji se prenosi se spolnim putem (SPB)
- Ulaz jesu oteenja epitela (inficiraju bazalne st i stvaraju karakteristini citoloki nalaz koliocitoza)
- Vie od 100 podtipova, a srvrstavaju se u tri skupine: niski rizik (6, 11, 41, 42, 43, 44); srednji rizik (31, 33,
35, 39, 51, 52); visoki rizik (16, 18, 45, 56)
- HPV niskog rizika uzrokuju dobroudne promjene kao to su kondilomi; u njima je virusna DNA izvan
genoma domaina (episomalna DNA)
- HPV srenjeg i visokog rizika dovode do teih promjena, njihova se DNA inkorporira u DNA domaina to
dovede do ekspresije dva onkoproteina - E6 i E7 (veu se na tm supresijske gene p53 i pRB);
o Dolazi do ometanja staninog regulacijskog ciklusa, nema kontrole DNA prije replikacije,
nakupljaju se mutacije, a umjesto da se takva stanica uvede u apoptozu, ona se nastavlja
nekontrolirano razmnoavati i maligno alterirati
- Ishod HPV infekcije: infekcija HPV-om obino nije trajna i najee dolazi do spontanog prolaska; benigne
lezije ugl dobro reagiraju na lijeenje; premaligne lezije manjih stupnjeva najee spontano regrediraju, ali
mogu postupno napredovati prema invazivnim stadijima
BENIGNE TVORBE: eritroplakija i polipi
PREINVAZIVNE LEZIJE: cervikalna intraepotelna neoplazija (CIN)
MALIGNE TVROBE: rak cerviksa
ERITROPLAKIJA: EKTOPIJ I EKTROPIJ
- Eritroplakija je naziv za benignu promjenu na cervikus koju karakterizira crvena boja egzocerviksa
- Crvena boja potie od endocervikalnog cilindrinog epitela, dok je vieslojni ploasti epitel bljedoruiast
o EKTOPIJ: nastaje pod utjecajem hormona ili upale, a oznaava stanje proirenja cilindrinog
epitela iz endocerviksa na egzocerviks (porciju)
o EKTROPIJ: pojava cilindrinog epitela na egzocerviksu, ali nakon pucanja vanjskog ua cerviksa
za vrijeme poroda, to pogoduje izvrnuu endocervikalne sluznice
- Kroz due vrijeme i ektopij i ektropij pogoduju razvoju nekih patolokih procesa
- U doticaju s kiselim sadrajem rodnice, pojaano se lui sluz koja neutralizira pH u rodnici i na cerviksu i
tako omoguava laki nastanak infekcije (zaarani krug)
- KLINIKA: pojaani, sluzav ili vodenasti iscjedak, ako je upala onda je zamuen i neugodna mirisa, vei
ektropij moe uzrokovati kontaktno krvarenje
- DIJAGNOZA: ginekoloki pregled u spekulima, PAPA test, biopsija;
o Schillerov test jodom: za vrijeme kolposkopije koristi se Lugolova otopina kojom bojamo porciju;
zreli ploasti epitel je bogat glikogenom te se u reakciji s jodom boja tamno-smee/crveno , a
nezreli metaplastini i cilindrini epitel ostaju neobojeni
- LIJEENJE: lijeenje upale i poticanje metaplazije: ene koje nisu raale premazivanje srebrnim nitratom ili
preparatima sulfonske kiseline i metakrezolom (unitenje epitela i metaplazija); ene koje su raale lokalnodestruktivne metode (krioterapija, elektrokautrizacija)
CERVIKALNI POLIPI
- Najee su posljedice kroninih upalnih procesa; postoji nekoliko vrsta:
o endocervikalni polipi: u cerviklanom kanalu, na peteljci, moe prolabirati, crvenkasti
o ektocervikalni polipi: iroka peteljka, raste poput gljive, bljedoruiasti
o decidualni polipi: u trudnoi, ukasto-crvenkasti;
42
Zloudna transformacija cervikalnog polipa je rijetka, ali mogua

KLINIKA: asimptomatski, eventualno obilan iscjedak, neredovita krvarenja, kontaktna krvarenja
DIJAGNOZA: ginekoloki pregled, PAPA, UZV, mikrobioloka obrada brisa cerviksa
LIJEENJE: polipektomija (pomou polip-kljeta); eventualno napariti frakcioniranu kiretau
CERVIKALNI KONDILOMI
- Spolno prenosiva bolest koju uzrokuje HPV; razlikujemo dva oblika kondiloma: iljasti i ravni.
o iljsti (condyloma acuminata): bradaviasta izraslina sa sitnim crvenim tokicama na vrhu
o Ravni (condyloma planum): balgo uzdignute, neravne, bijele povrine
- Kliniki, obino su asimptomatski
- Dijagnoza: ginekoloki pregled, PAPA, kolposkopija, PHD
- Lijeenje: lokalnodestruktivne metode: medikamentozne (podofilin) ili kirurke (elektrokauterizacija, LETZ)
CERVIKALNA INTRAEPITELNA NEOPLAZIJA CIN
- CIN predstavlja premaligne intraepitelne promjene; CIN je u izravnoj vezi s HPV infekcijama
- Ipak, veina HPV infekcija i CIN promjena spontano prolazi i ako se ne lijei
- CIN promjene oznaavaju niz intraepitelnih promjena koje zapoinju minimalnom atipijom (hiperkromazija,
uveane jezgre, gubitak polariteta) koja napreduje kroz epitel i krajnje moe probiti bazalnu membranu
- PODJELA CIN-a: prema Richartu razlikujemo tri stupnja CIN-a (ovisno o zahvaenosti epitela)
o CIN I: zahvaena samo donja treina epitela
o CIN II: zahvaena i srednja treina epitela
o CIN III: zahvaena i gornja treina epitela
o CIS (carcinoma in situ) zahava cijelu debljinu epitela, ali ne probija bazalnu membranu
- Zbog teke odluke radi li se o CIN II ili CIN III, se sve vie govori o SIL promjenama (skvamozna
intraepitelna lezija), pri emu SIL niska stupnja oznaava CIN I, a SIL visokog stupnja CIN II i CIN III
- KLINIKA: asimptomatski, simptomi eventualno mogu biti posljedica prateeg cervicitisa ili kolpitisa;
kontaktno krvarenje mogue je kod veih, vulnerabilnih lezija ili kod invazivnog Ca
- DIJAGNOZA: PAPA test je osnovni dijagnostiki postupak; sve pozitivne PAPA nalaze treba uputiti na
kolposkopiju i biopsiju suspektnih lezija uz eventualno ekskohleaciju endocerviksa; danji postupak ovisi o
PHD nalazu; novija mogunost u dijagnostici je i odreivanje HPV podtipa molekularnim metodama (PCR)
o PAPA nalaz: za PAPA nalaz uzima se VCE obrisak, tj. obrisak sa vagine, cerviksa i endocerviksa;
o Kolposkopija: promatranje vrata maternice pod jakim osvjetljenjem i poveanjem; podrazumijeva
oienu porciju od sluzi i premazanu 3-5%-tnom otopinom octene kis > ovo dovodi do denturacije
proteina u jezgrama i citoplazmi te tkivo s mnogo atipinih i nezrelih stanica poprima bijelu boju , a
krvoilna mrea stvara karakteristine nalaze
o Kolposkopski nalazi: CIN promjene povezane s HPV se vide kao acidobijela podruja s ili bez
punktacija (crvene tokice, vrhovi dilatiranih kapilara) i mozaika (kapilare koje omeuju manja ili
vea polja na acidobijeloj podlozi); atipine k karakteristine su za invazivni Ca
o PHD: svaku suspektnu leziju treba bioptirati i histoloki pregledati; biopsija se moe uzeti kljetima,
klinasta biopsija noem ili mikrovoltanom dijatermijskom petljom
- Kod sumnje na leziju koja dolazi iz endocerviksa, a on se ne moe prikazati ni uporabom endocervikalnog
spekuluma treba se uiniti ekskohleacija endocerviksa
- LIJEENJE: medikamentna terapija nema veeg uspjeha u lijeenju CIN-a uzrokovanog HPV-om;
o LOKALNO DESTRUKTIVNE METODE: najpotedniji oblici lijeenja CIN-a
CIN I ili CIN II; lezija je mala i nalazi samo na ekzocerviksu; SKG se u potpunosti vidi
Krioterapija (tekui duik, -180 stupnjeva, dolazi do krionekroze); laserska vaporizacija
o EKSCIZIJSKE METODE: imaju prednost jer daju tkivni preparat koji se moe histoloki analizirati
Konizacija (konusna biopsija): odstranjenje tkiva cerviksa i endocervika u obliku konusa;
ovako se odstranjuje promjena u cijelosti, zona preobrazbe i bar 1/3 cervikalnog kanala;
indikacije: promjena ulazi u cerviklani kanal i ne moe se prikazati; kolposkopski nema
vidljive abnormalnosti, a PAPA je u vie navrata pozitivan; citioloki nalaz ukazuje na jau
promjenu nego to na to upuuje kolposopski i histoloki nalaz; sumnja na mikroinvazivnu
bolest; pozitivan nalaz endocervikalne kiretae; komplikacije: krvarenje, stenoza, infekcije.
43
LETZ (elektrodijatermijska ekscizija malom petoljom): jedna od najeih metoda lijeenja

CIN-a; monopolarna niskovoltana visokofrekventa izmjenina struja koja izaziva
vaporizaciju stanica du linije reza; istodobno ree i koagulira
HISTEREKTOMIJA: samo u straijih s dodatnom ginekolokom patologijom (miom, sputena
maternica, nepravilna krvarenja...)
RAK VRATA MATERNICE, CARCINOMA CERVICIS

- Tree mjesto po uestalosti invazivnih karcinoma enskog spolnog sustava; RH 15 na 100 000
- Zadnjih godina biljei se pad uestalosti (rano otkrivanje, dobra prevencija i rano lijeenje)
- PATOLOGIJA: dva najea histoloka oblika jesu palnocelularni i adenokarcinom
o PLANOCELULARNI Ca: nastaje kao rezultat maligne alteracije epitela, najee u zoni
transformacije; faktori rizika jesu: spolno prenosive bolesti; rani poetak spolnog ivota (<20 god);
rana prva trudnoa (<20 god); vei broj poroaja; promiskuitet (oba partnera); puenje duhana; u
90% bolesnica s invazivnim planocelularnim karcinomom cerviksa dokazan je HPV
o ADENOKARCINOM: nastaje iz endocervikalnih lijezda koje lue sluz, ini 15-25% karcinoma
cerviksa; nastaju postupno iz glandularne intraepitelne lezije (GIL); karakteristike: raste
endocervikalno i iri cervikalni kanal (izgleda poput bave), raste multicentrino, loija prognoza
o IRENJE: lokalna invazija u okolna tkiva (vagina, korpus, mjehur, rektum); limfogene metastaze,
hematogene metastaze (plua, mozak)
- KLINIKA: povremena, bezbolna krvarenja, obino nakon snoaja ili kupanja; bol i nelagoda za vrijeme
snoaja; kasnije krvarenje postaje ee i obilnije; kod lokalno uznapredovale bolesti: bolovi u kriima,
dizurija, edem donjih udova, opstrukcijska uropatija, hematurija
- DIJAGNOZA: ginekoloki pregled (u spekulima, bimanualni, PAPA); kolposkopija i ciljana biopsija;
endocervikalna kiretaa (kada karcinom nije vidlji na porciji, a PAPA je pozitivan)
o Obrada kada se dokae Ca cerviksa: UZV i CT/MR abdomena, RTG plua, cistoskopija, rektosigmoidoskopija, scintigrafija skeleta
- LIJEENJE: kirurko, radioterapija, kemoterapija
o KIRURKO: ovisi o stadiju bolesti; konizacija i LETZ; jednostavna ili radikalna histerektomija
o RADIOTH: osnovno lijeenje stadija IIb i vie; kod manjih stadija kao dopuna (tumori vei od 4 cm,
slabije diferencirani karcinom, aneuploidni karcinom...); ima vie oblika
Perkutano, intrakavitarno, mulaa (izrada psebnih odljeva rodnice); intersticijsko
o KEMOTH: samo kod uznapredovalih oblika (stadij III i vie) nema dovoljno iskustava
- Prognoza i preivljenje ovise o stadiju bolesti.
Karcinom vrata maternice u trudnoi
- 1-3 na 10 000 trudnoa; loija prognoza i ishod
- navrena 24 tjedna: eka se do 29. tjedna trudnoe, a tada se napravi carski rez i odmah ovisno o stadiju
odgovarajua onkoloka operacija i/ili zraenje
- 12-24 tjedan: uz pristanak ene treba zapoeti zraenje (dolazi i do smrti i pobaaja ploda)
TUMORI TIJELA MATERNICE

MIOMI MATERNICE
- Benigni tm maternice preteno graeni od glatkomiinih stanica; 20-25% ena reproduk dobi
- Ne javljaju se prije puberteta, a i u postmenopauzi su rijetki
- ETIOLOGIJA: nepoznata; nastaju proliferacijom jednog klona glatko-miinih stanica; estrogeni ne
uzrokuju miome, ali pospjeuju njihov rast
- PATOLOGIJA: dobro ogranieni tumori, nemaju kapsulu, razliite konzistencije; sekundarne pojave
(kalcifikacija, nekroza, cistina degeneracija); prema lokalizaciji: submukozni, pedunkularni, intramuralni,
subserozni, intraligamentarni
- KLINIKA: najee asimptomatski, simptomi se jave u 35-50% ena
44
Simptomi ovise o veliini, lokalizaciji i sekundanim promjenama mioma: nepravilna i oblina

krarenja iz maternice (menoragija, metroragija, anemija), bol u donjem dijelu trbuha; napetost u
maloj zdjelici; neplodnost, spontani pobaaji
o Simptomi komplikacija: torzija, ishemija i nekroza prezentiraju se kao akutni abdomena; uslijed
veline tumora: poremeaji mokrenja, hidrouretr i hidronefroza, opstipacija, bol u donjem dijelu
lea, edemi donjih ekstermiteta
- DIJAGNOZA: gin pregled (u spekulima, bimanualni), digitorektalni pregled, palpacija trbuha; UZV
(najkorisnija metoda); dopunske metode: MR trbuha, histeroskopija, histerosalpingografija, urografija
o Dif dg:: trudnoa, tm jajnika, tuboovarijski apsces, tm u zdjelici
- LIJEENJE: lijeiti anemiju, medikamentno lijeenje, kirurko lijeenje
o MEDIKAMENTNA TH: primjena agonista GnRH to dovodi do hipoestrogenizma i smanjenja
mioma; indikacije: uvanje fertilne sposobnosti ena s velikim miomima, preoperativno lijeenje
prije miomektomije, kontraindicirani op. zahvat
o KIRURKA TH: indikacije: obilna krvarenja, kronina jaka bol, sindromi kompresije na okolne
strukture, nagli rast, slika akutnog abdomena; op: miomektomija, histerektomija
- enama u peri- i postmenopauzi kod kojih miomi ne rastu i ne prave tegobe ne treba lijeiti nego ih treba
samo pratiti
Miomi i trudnoa: u drugom i treem trimestru miomi mogu naglo rasti; mogu biti uzroci spontanim Ab i
prijevremenskom porodu; mogu praviti probleme tijekom proda; izbjegava se operacija mioma u trudnoi, napravi se
porod, prieka 6 tjedana i onda donosi odluka o potrebi operacije
o
HIPERPLAZIJA ENDOMETRIJA
- Promjene endometrijskih lijezda u strome koje se javljaju kao rezultat perzistirajue ili produljene
stimulacije endometrija estrogenima, bez oponirajueg djelovanja progesterona (estrogeni > potiu mitotiki
rast endometrija; progesteron > inhibira rast endometrija)
- ETIOPATOGENEZA: anovulacijski ciklusi, poveane konc endogenog ili egzogenog estrogena
o Anovulacijski ciklusi: PCO (produljeno djelovanje estrogena dovodi do hiperplazije)
o Pojaana endogena sinteza estrogena: poveana sinteza prekurzora (adrenokortikalna hiperplazija);
pojaana aromatizacija (pretilost, bolesti jetre, hipertiroidnizam); poveana sinteza estrogena (tm
jajnika); smanjena razna SHBG poviena razina slobodnog estrogena
o Egzogeno primjenjen estrogen:dugotrajno nadomjesno lijeenje (npr. disgeneza gonada kod sy
Turner); HNL samo estrogenima, bez progesterona; OHK smanjuje uestastalost hiperpl endo
- PATOHISTOLOGIJA: hiperplasia simplex, hiperplasia complex s/bez atipije
o Hiperplasia simplex: lijezde uredne, obilna stroma, bez atipije epitela
o Hiperplasia complex: umnoene lijezde, oskudna stroma, bez atipije epitela
o Hiperplasia simplex atipica: lijezde uredne, obilna stroma, s atipijom epitela
o Hiperplasia complex atipica: umnoene lijzde, oskudna stroma, atipije epitela
- Maligni potencijal: ovisi o postojanju atipije, dobi bolesnice te drugim bolestima (tumori jajnika,
endokrinopatije, pretilost...)
- KLINIKA: abnormalna krvarenja iz maternice glavni su znak (neparvilna, profuzna i produljena); mogu biti
bezbolna ili praena s bolovima u donjem dijelu trbuha
- DIJAGNOZA: anamneza, gin pregled, TV UZV; frakcionirana kiretaa
o TV UZV: zadebljanje endometrija (vie od 4 mm), polipodine endometrijske mase (ograniena
arita hiperplazije), nakupina tekine u maternici; dopler: srednje visoke vrijednosti indeksa
otpora, a kod zloudne lezije nie vrijednosti indeksa otpora
o Frakcionirana kiretaa se indicira kod: akutna profuzna krvarenja, produljena krvarenja koja ne
regairaju na hormnsko lijeenje, dugotrajna izloenost djelovanju egzogenih estrogena i kod
postojanja sistemne bolesti (dijabetes, hipertenzija); dobiveni sadraj iz kavuma i endocerviksa
odvojeno se alju na PHD
- LIJEENJE: razlikuje se kod bolesnica do 40 i nakon 40 godina
o Do 40 god: uini se kiretaa; ako nema atipija danje lijeenje nije potrebno; kod umjerene atipije:
lijeenje progesteronom (deset dana u drugoj polovici ciklusa) ili OHK te nakon tri mjeseca
45
ponoviti frakcioniranu kiretau; kod jake atipije: lijeenje visokim dozama progesterona uz
redovito praenje
Nakon 40 god: uini se kiretaa; ako nema atipije: progesteron tijekom 10 dana u drugom dijelu
ciklusa ili im primjena depo preparata > nakon 6 mjseci takvog lijeenja ponovno napraviti
frakcioniranu kiretau; postoji atipija: kirurko lijeenje (histerktomija i adneksi)
RAK ENDOMETRIJA, CARCINOMA ENDOMETRII

- Maligna transformacija endometrija, ini 6-7% svih karcinoma u ena; najei Ca spolnih organa
- Javlja se uglavnom u ena iznad 40. Godina
- Najee se radi o adenokarcinomu, a razlikujemo dva tipa:
o Tip I: ovisan o estrogenima (prethodi neki oblik izloenosti endogenim ili egzogenim neoponiranim
estrogenima, iz hiperplazije)
o Tip II: neovisan o estrogenima (u starijih ena, slaba diferencijacija, loija prognoza)
- ETIOLOGIJA: kronina izloenost neoponiranom djelovanju estrogena poveava rizik (pretilost, nerotkinje,
kasana menopauza, dijabetes, hipertenzija, anovulacije); kraa razdoblja izloenosti neoponiranom
djelovanju estrogena smanjuje rizik (vierotkinje, due vrijeme uzimanja OHK)
- IRENJE: lokalno irenje u endometrij, serozu i peritonejsku upljinu; limfogeno irenje u zdjeline i
paraaortalne l; hematogeno u plua, jetru i kosti
- KLINIKA: 90% karcinoma endometrija oituje se nepravilnim krvarenjima (kao i hiperplazija)
o Samo 25% krvarenja u postmenopauzi ujedno znai i rak endometrija
- DIJAGNOZA: anamneza, gin pregled; UZV, frakcionirana kiretaa, histeroskopija, tm markeri
o UZV nalaz (debljina endometrija, struktuta endometrija, ciste endometrija, indeks otpora)
o Frakcionirana kiretaa se inidicra kod ena starijih od 40 god pri ponovljenome abnormalnom
krvarenju iz maternice, pri sumnjivom ili pozitivnom citolokom nalazu, kod svakoga krvarenja u
postmenopauzi, kod abnormalnosti endometrija naenih UZV-om
o Histeroskopija s ciljanom biopsijom; tm biljeg CA-125 povien u uznapredovalim stadijima
- LIJEENJE: operativno, radioterapija, hormonska terapija
o OPERATIVNA TH: laparotomija, histerektomija jednostavna/radikalna (ovisno o nalazu)
o RADIOTH: u stadijima III i IV; zrai se i kad je operacija kontraindicirana; kombinira se vanjsko i
intrakavitarno.
o Hormonska th progestinima ako su E i P receptori visoki; oni se daju i kod jednostavne i sloene
hiperplazije
LEJOMIOSARKOM UTERUSA
- Javlja se izmeu 52-54 godine, u prosijeku velik 8-10 cm
- Kliniki: krvarenje iz rodnice, brzi rast 'mioma', solitaran, najee intramuralan tm, 'mekani tm' uterusa uz
bol u zdjelitu. iri se uglavnom hematogeno u plua.
- Dg: UZV 'iroka plja razrijeenja' (krvarenja i nekroze unutar tm), Color-doppler,
- histeroskopija i frakcionirana kiretaa
- Lijeenje: histerektomija i adneksektomija + postop. praenje (u prve 2 g > 80% recidiva)
TUMORI JAJNIKA I JAJOVODA

DOBROUDNE TVORBE U JAJNIKU
- U dobroudne tvorbe jajnika pripadaju funkcionalne ciste i tumori
- FUNKCIONALNE CISTE se razvijaju iz Grafovog folikula (folikularne ciste) ili iz utog tijela (luteinske
ciste); veinom su promjera nekoliko cm (rijetko mogu ii i do 10ak cm); prolaze spontano; luteinske ciste
mogu nekada krvariti obilnije u trbunu upljinu
- DOBROUDNI TUMORI: sporo rastu, rijetko maligno alteriraju; najei su teratomi; ostali fibromi,
cistadenomi (serozni ili mucinozni)
- KLINIKA: ugl asimptomatski do komplikacija (torzija, ruptura, krvarenje) to se oituje kao akutni abdomen
- DIJAGNOZA: esto sluajno; gin pregled; TV UZV je najbitina metoda; Ca 125 normalan
46
LIJEENJE: ciste manje do 8 cm treba pratiti ultrazvuno; ako se poveavaju ili perzistiraju dulje od 3
ciklusa treba ih ukloniti kao i one vee od 8 cm (LPSC cistektomija); preporua se i odstraniti sve solidne
benigne tm jajnika
RAK JAJNIKA
- Maligni tm jajnika; jedan od najeih ginekolokih malignoma; visoka smrtnost
- ene u peri i postmenopauzi; nuliparitet, raanje u kasnijoj dobi, kasna menopauza
- ETIOLOGIJA: nepoznata; povean rizik u ena s poz anamnezom na rak endometrija, dojke ili debelog
crijeva; 5-10% sluajeva povezano je sa mutacijom BRCA ; gonadalna disgeneza poveava rizik
- PATOLOGIJA: 80% epitelnog porijekla; 20% porijekla zametnih stanica i strome
o Najei epitelni zloudnoi tm jajnika jesu cistadenokarcinomi, a ostali, rjei jesu mucinozni,
endometrioidni, svijetlostanini karcinomi i dr.
o Rak porijela zametnih stanica razvija se u ena <30 god (nezreli teratomi, dizgerminomi,
embrionalni karcinomi...)
o Rak stromalnog porijekla je najrjei (granuloza tm, teka tm, tm Sertoly-Leydigovih st...)
- IRENJE: lokalna invazija, irenje po peritoneumu (karcinomatoza), limfogeno, hematogeno
- KLINIKA: dugo bez simptoma; obino se nae sluajno pri pregledu kada se napalpira velika tm masa;
nekada pojava boli, osjeaja teine u trbuhu; kod uznapredovalih: dispepsija, rana sitost, gubitak na teini,
anemija, kaheksija, kriobolja, lokalne kompresije opstruk uropatija, konstipacija)
- DIJAGNOZA: anamneza, gin pregled (bimanualna palpacija adenkslanih masa);
o UZV: na tm ukazuje velika solidna masa, >6cm, dopler: niski otpor
o B-hCG, Ca-125, AFP, LDH
o CT,MR; operacijska biopsija
- LIJEENJE: kirurko (histerktomija + adenski); adjuvantna kemoth kod III i IV stupnjeva; ako se radi o
neepitelnom Ca il ijednostranom Ca niskog stupnja u mlaih ena moe se ii s unilat ovariektomijom u cilju
uvanja reproduktivne funkcije
METASTATSKI TUMOTI JAJNIKA
- Jajnici su metastazama najee zahvaeni organi enskog spolnog sustava.
- U 2/3 pacijentica nalaze se obostrane metastaze.
- Najei metatstatski karcinom jajnika su metastaze karcinoma dojke.
- Razmjerno esto metastaziraju u karcinomi probavnog sustava; gotovo uvijek obostrani i poznati su pod
nazivom Krukenbergovi tumori.
- U jajnik takoer metastazira karcinom endometrija.
KARCINOM JAJOVODA
- Primarni karcinom jajovoda je jedan od najrjeih tumora enskog spolnog sustava.
- Obino se javlja u petom i estom desetljeu ivota.
- ee se javlja u ena koje nisu raale ili su se lijeile zbog neplodnosti.
- Ima donekle specifinu simptomatologiju: tumor u zdjelitu, krvarenje iz rodnice, sukrvav iscjedak iz
rodnice, bol u zdjelitu, nenormalan PAPA nalaz.
- Rano limfogeno metastazira. S pojavom ascitesa, tumor se iri i transcelomno. Postoji i hematogeno irenje.
- Dijagnoza se postavlja klinikim pregledom (obilni sukrvavi-vodenasti iscjedak, palpabilan tumor, bolLatzkov trijas), PAPA-nalazom, odreivanjem tumorskog biljega CA-125, CT ili MR.
- Prognoza bolesnica ovisi o: stadiju bolesti, zrelosti tumora i dubini prodora tumora u miini sloj jajovoda.
- Lijeenje je u prvom redu kirurko, a prema potrebi i citostatsko.
TEMELJNA NAELA RADIOTERAPIJE I KEMOTERAPIJE

-
Intrakavitarna i intersticijska radioterapija primjenjuju se danas u lijeenju raka vrata maternice i

neoplastinih procesa u rodnici i na stidnici. Za to se rabe ili su se rabili razliiti izvori zraenja: radioaktivni
kobalt, iridij i cezij. Posljednjih godina se najee primjenjuje radioaktivni iridij u obliku zrnaca ili ica.
Osnovno pravilo radioterapije je to veom dozom ozraiti bolesno, tumorsko tkivo, a to manjom dozom
okolno zdravo tkivo. Stupanj diferencijacije znaajan je za uspjeh (bolja diferenciranost- bolja prognoza).
Perkutanim zraenjem se ozrauje i znatna koliina zdravog tkiva pa su i komplikacije brojnije.
Brahiterapija je metoda u koje se izvor zraenja nalazi vrlo blizu ili unutar tkiva koje valja ozraiti.
47
Intrakavitarna radioterapija primjenjuje se uz pomo ureaja za naknadno punjenje.

Intersticijska radioterapija znai kako se radioaktivni izvori nalaze izravno u tkivu raka.
Teleterapija se primjenjuje u obliku zraenja kobaltnim ureajima ili linearnim akceleratorima.
Mulae su posebni odljevi rodnice na kojima se jasno vide obrisi tumora.
Komplikacije zraenja mogu biti akutne ili rane i kasne. Rane su: enteritisi, cistitisi, proktitisi itd., a kasne
mogu biti fistule i stenoze.
Citostatici se primjenjuju s vrlo visokim postotkom uspjenosti u lijeenju raka jajnika, trofoblastinih
tumora i tumora zametnog epitela, a s manjim uspjehom u lijeenju raka vrata maternice i stidnice gdje
kemoterapiju se najee primjenjuje u kombinaciji sa zraenjem.
Kemoterapija se primjenjuje kao neoadjuvantna (prije operacije ili zraenja) i konkomitantna (primjenjuje se
u odreenim razmacima uz zarenje) ili u sluaju pojave metastaza i opetovanog javljanja bolesti.
48

Gina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

Endogeni opijati: enkefalini, endorfini; inhibiraju luenje GnRH

FIZIOLOGIJA GnRH: potie luenje FSH i LH u adenohipofizi; otputa se u skokovima (pulsatilno);

FOLIKULOGENEZA (razvoj folikula)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

PUBERTET U ENA: NORMALNI I PATOLOKI

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

ZAKANJELI PUBERTET (PUBERTAS TARDA)

UROENE ANOMALIJE ENSKIH SPOLNIH ORGANA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

DIJAGNOSTIKI POSTUPCI U GINEKOLOGIJI

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

KLINIKA PRIMJENA UZV U GINEKOLOGIJI

KLINIKI SIMPTOMI I ZNAKOVI U GINEKOLOGIJI

Iscjedak je esti nalaz u ginekolokoj praksi, posljedica je vulvovaginitisa, endocervicitisa i endometritisa

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

Endocervicitisi su najee uzrokovani spolno prenosivim uzronicima: klamidijski endocervicitis

DJEJA I ADOLESCENTNA GINEKOLOGIJA

GINEKOLOKI POREMEAJI U NOVOROENAKOJ DOBI

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOKI POREMEAJI U DJEJOJ DOBI

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

SPONTANI I PONAVLJANI POBAAJ

Maternica veliine kao

Ne nelazimo dijelove ploda,

OSTALI OBLICI POBAAJA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

NEKOMPLICIRANI FEBRILNI POBAAJ: karakterizira ga blaga infekcija i upala endometrija nakon

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

AMENOREJA (POREMEAJI MENS CIKLUSA)

PRIMARNE PERIFERNE AMENOREJE: himen imperforatus, dijafragma rodnice, anomalije razvoja

SEKUNDARNE PERIFERNE AMENOREJE: najei uzrok su endouterine sinehije

SEKUNDARNE OVARIJSKE AMENOREJE: prijevremena menopauza, sy neosjetljivih jajnika, ijatrogeno

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

SINDROM POLICISTINIH JAJNIKA KRONINA HIPERANDROGENA ANOVULACIJA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

KRONINA ANOVULACIJA ZBOG PERIFERNIH ENDOKRINOPATIJA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

NENORMALNA KRVARENJA IZ MATERNICE

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

DISMENOREJA, DISPAREUNIJA I PREMENSTRUACIJSKI SINDROM

Kronini vulvitis, preosjetljivost klitorisa, rigidan himen, oiljkaste promjene iza

DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, UZV, ostale pretrage na indikaciju

PREMENSTRUACIJSKI SINDROM, syndorma praemenstruationis

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

UPALE ENSKOG GENITALNOG APARATA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

SINDROM TOKSINOG OKA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

TUBOOVARIJSKI APSCES (TOA)

Mikcijski ciklus se sastoji od faze skalditenja i faze pranjenja mokranog mjehura

KONTINENCIJA MOKRAE MEHANIZMI ODRAVANJA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

Ekstrauretralni uzroci inkontinencije

STERSNA ( STATIKA) INKONTINENCIJA

GINEKOLOGIJA, Skripta za dravni ispit (Mihic D.)

FISTULE SPOLNIH ORGANA