Mr.

Enisa Golo

Upute za izradu maturskog rada

1.

Pojam
Svrha izrade rada je da uenik pokae da je ovladao teorijskim i praktinim znanjem te
da se samostalno slui literaturom. Istovremeno treba da se ire i dublje upozna sa sadrajem
odreenog nastavnog programa.
Budui da ne postoji pisano pravilo koliko stranica treba da sadri jedan maturski rad,
onda se preporuuje da minimalan broj stranica bude 12, optimalan 15, a maksimalan 20
stranica izuzimajui naslovnu stranicu, sadraj i popis literature kao i tabele i ilustracije
(grafikoni, crtei, slike i slini prilozi) koje zauzimaju vei dio stranice.

2.

3.

Izbor predmeta istraivanja (teme ili problema)

- predmetni nastavnici1 prije kraja prvog polugodita - do kraja novembra tekue
kolske godine predlau odreeni broj tema za izradu maturskog rada
-

u skadu sa zahtjevima pojedinih uenika nastavnici mogu da razmotre i njihove

prijedloge tema za izradu rada2

maturski rad se moe raditi iz svih predmeta koji su zastupljeni tokom

etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja3, ukoliko to nije drugaije odreeno
Nastavnim planom i programom

uenik e odabrati temu/problem iz jednog predmeta do prve polovine decembra kako

bi se u drugoj polovini decembra mogao pripremiti spisak s imenima svih uenika i
odabranim temama

prije kraja prvog polugodita Nastavniko vijee razmatra i usvaja predloene teme

Kriteriji za izbor predmeta istraivanja

- pri odabiru teme/problema predmetni nastavnik treba da odlui da li je tema/problem
adekvatno odabran, te da li je u skladu sa interesovanjem i sklonostima uenika
-

poeljno je da odabrana tema/problem bude manje istraivan kako bi se izbjeglo

nepotrebno ponavljanje i/ili prepisivanje

uz svaku temu nastavnik ve zna koja je literatura dostupna uenicima, odnosno dobro
odabrana za istraivanje teme/problema

Svi nastavnici treba da budu ukljueni u proceduru po pitanju predlaganja tema svako iz svog predmeta.
Poeljno je da se ispotuju elje uenika, ali i da se obrati panja na jednaku optereenost predmetnih
nastavnika.
3
Ovo se izriito odnosi na gimnaziju.
2

4.

5.

ukoliko uenik sam predlae temu/problem, poeljno je da u dogovoru s nastavnikom

odabere i literaturu

pri formulisanju teme/predmeta istraivanja treba izbjegavati greke tipa navoenja

iroke oblasti prouavanja, dakle skoncentrisati se na specifinost

Plan izrade maturskog rada

- prikupiti podatke literaturu
-

proitati te zabiljeiti vanije podatke

razvrstati grau

uraditi skicu rada

raditi na izradi rada (kucanje po fazama i ispis)

itati rad i vriti ispravke

izraditi konanu verziju rada

svaki od navedenih koraka uinjen je uz nadzor nastavnika-mentora

ovakav pristup izradi rada treba da bude imperativ i ueniku i nastavniku kako bi se
izbjegle neugodnosti tipa da je uenik doao na konsultacije samo jedanput i pri tom
donio konanu verziju rada, odnosno rad nije uraen dobro, a za popravak nema
vremena te e taj rad biti ocijenjen loom ocjenom

Prikupljanje podataka i njihova upotreba

- postoje razliite metode i tehnike prikupljanja podataka. Ako govorimo o obradi teme
iz knjievnosti npr. Upotreba monologa u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia,
onda emo kao primarni izvor koristiti, prije svega, sam roman Dervi i smrt, zatim
knjievnu kritiku koja za predmet istraivanja ima upotrebu monologa u pomenutome
romanu, ali tada govorimo o sekundarnim izvorima
-

osim knjige kao izvora, mogu se koristiti u zavisnosti od teme/predmeta istraivanja

razni pisani izvori (hronike, memoari, dnevnici, biografije i sl.), usmena tradicija,
razna umjetnika djela (slike, portreti, biste, natpisi i sl.), spomenici i uope
svjedoanstva, natpisi, javni dokumenti i sl.

ako je predmet istraivanja Odnos nataliteta i mortaliteta na podruju opine Mostar

ili javno miljenje o nekoj knjizi i sl., ne moemo se oslanjati samo na pisane izvore,
ve koristimo i druge metode, postupke i tehnike. Tako emo statistike podatke ili
one dobivene intervjuom tekstualno obraditi ili emo analizirati dokumentaciju

Preporuke za organizaciju i raspored grae4

Kada je prikupljena literatura potrebna za izradu rada, tada se prelazi na organizaciju i
rasporeivanje grae (zapaanja, injenica, argumenata, ideja, i sl.) Pri tome je potrebno
voditi rauna o slijedeem:
6.

slinosti (sline ideje, injenice i dr. treba povezati, tako da se o istome ne govori na
vie mjesta, ve da sve bude skoncentrisano na jednom mjestu);

logikom slijedu (pronalaziti neke logine odnose tipa: vremenske, uzrone,

posljedine i dr.);

srazmjeru dijelova (svakom dijelu rada treba dati onoliko prostora koliko po vanosti
zasluuje u odnosu na temu).

7.

Elementi maturskog rada

Kvalitetan maturski rad sadri: naslovnu stranicu, sadraj, uvod, obradu teme,
zakljuak, tabele i ilustracije kao i popis koritene literature.

7.1. Naslovna stranica

Naslovna stranica predstavlja prvi kontakt autora rada s itaocem, zbog toga sadri
osnovne podatke:
-

naziv drave, naziv entiteta, naziv kantona, naziv kole (lijevi gornji ugao stranice);

Maturski rad iz (naziv predmeta) staviti na sredinu stranice;

naziv teme, odnosno naslov maturskog rada (sredina stranice ispod prethodnog
dijela);

podaci o mentoru (lijevi donji ugao);

podaci o ueniku (desni donji ugao);

grad, mjesec i godina izrade rada (pri dnu stranice - centrirano);

ova stranica se ne obiljeava brojem.

7.2. Sadraj
Poeljno je sadraj dati na poetku rada, dakle poslije naslovne stranice kako bi se
uoila struktura rada. Ni ova stranica se ne obiljeava rednim brojem, a naslov se pie velikim
slovima (veliina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano i centrirano na vrhu
stranice).

Dogaaji, dokumenti podaci i injenice, materijal i sl. koji slui za izradu jednog rada.

7.3. Uvod
- u njemu se definiu pojmovi, odnosno cilj i svrha pisanja rada kao i kompozicija rada
-

isto tako, u uvodu se iznosi zbog ega je uenik izabrao, upravo, ovu temu, ta je
poznato, odnosno ta su drugi kazali o ovoj temi i na ta se ukazuje ovim radom.
Dakle, govorimo o svrsi pisanja rada

navesti i kompozicione dijelove rada, te u kratkim crtama ukazati na sadraj pojedinih

dijelova rada

karakteristike dobrog uvoda su jasnost i saetost te kratkoa (jedna do dvije kucane

stranice)

veliina slova 12, oblik slova Times New Roman, prored 1,15

naslov se pie velikim slovima (veliina slova 12, oblik slova Times New Roman,
podebljano, lijevo)

ovaj dio rada pie poslije same obrade teme

7.4. Obrada teme

- glavni dio rada (predstavlja sr istraivanja), a radi se prije ostalih dijelova samoga
rada. Zbog toga se u cilju kvalitetnije obrade uradi plan ili koncept kao neka vrsta
misaonog kretanja kojim emo postii pravilnu kompoziciju, odnosno raspored
dijelova unutar glavnog dijela rada. Najjednostavniji nain je da se poe od
ralanjivanja teme/problema istraivanja. Tako emo dobiti strukturu ovog dijela rada
koncipiranu kroz poglavlja, odjeljke i pododjeljke5
-

logiki grupisati istraivake rezultate u manje cjeline, pa tako dobijamo naslov

poglavlja, naslov odjeljka i naslov pododjeljka. Moemo se posluiti tehnikom
grozd ili skiciranjem misli.6 To znai da emo temu rada napisati na sredini papira,
da bismo onda ili u ralanjivanje grananje upisujui u nove kvadratie kljune
rijei, koje e predstavljati nazive poglavlja. Naravno, ovdje nije kraj to znai da se
od ovih kvadratia dalje granaju i formiraju novi kvadratii koji sad predstavljaju
odjeljke, a jo dalje pododjeljke

u prvoj verziji piemo sve to nam padne na pamet, a to se temelji na onim

saznanjima dobivenim nakon detaljnog iitavanja literature koja nam slui kao
podloga za izradu maturskog rada. Ovakvo predstavljanje dijelova - odjeljaka i
pododjeljaka rada ima za cilj da se sauvaju misli koje je na mozak ubrzano proizveo,
te da se lake pamte te kljune rijei

A sve opet, unutar jedne glave. Ako je uvodni dio 1. glava, onda je obrada teme 2. glava, a Motivi ljubavi u
romanu Dervi i smrt su poglavlje unutar 2. glave itd.
6
Ovo je radna verzija maturskog rada, jer nabacujemo sve ideje koje nam padnu na pamet.

2.2. MOTIVI LJUBAVI U ROMANU DERVI I SMRT

2.2.1. Ljubav prema Bogu

2.2.2. Ljubav prema tekiji

2.2.4. Ljubav prema eni

2.2.4.1.Prva Ahmedova ljubav prema eni
2.2.4.2. Ljubav prema kadinici

2.2.3.Ljubav prema bratu

2.2.5. Ljubav prema prijatelju

2. 2.5.1. Hasan
2.2.5.2. Mula-Jusuf

Slika 1. Primjer formiranja poglavlja, odjeljaka i pododjeljaka.

konceptualno sloeni dijelovi teksta unutar kojih se razvija jedna ideja ili misao ine
odjeljke7 koji onda formiraju poglavlja. Poeljno je da jedna kucana stranica sadri tri
do etiri pasusa i da su po duini ravnomjerni. Ukoliko se pojavi vie kraih pasusa,
onda ih grupisati

naslovi poglavlja piu se centrirano na stranici velikim slovima, dok se naslovi

odjeljaka i pododjeljaka centrirano piu malim slovima, osim poetne rijei koje se
pie velikim slovom i, eventualno upotrijebljenog vlastitog imena u sredini naziva, kad
se isto tako koristi veliko slovo

ovaj dio rada zauzima deset do esnaest stranica teksta. Koristi se veliina slova 12,
oblik slova Times New Roman, prored 1,15. Sam naslov se pie velikim slovima
(veliina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano, lijevo)

7.5. Zakljuak
- zavrni dio maturskog rada sastoji se od dva dijela, a predstavlja rezultate do kojih se
dolo istraivanjem
-

u prvom dijelu zakljuka iznose se slinosti ili se ukazuje na razlike u odnosu na

postojea saznanja, te donosi zakljuak/zakljuci koji proizlaze iz rada. Poeljno je
uraditi poreenje stavova datih na poetku rada (cilj rada) sa stavovima do kojih se
dolo na kraju istraivanja ili konkretnije zakljuiti da li je ostvarena svrha rada

drugi dio zakljuka predstavlja vlastiti sud o odreenoj temi/problemu

ovaj dio maturskog rada pie se na posebnoj stranici a zauzima jednu, eventualno dvije
stranice kucanog teksta. Veliina slova je 12, oblik slova Times New Roman, prored

esto se zovu pasusi, lat. a sastoje se od reenice u kojoj se iznosi osnovna misao, ideja, tijela pasusa i zavrne
reenice koja je istovremeno i veza s narednim pasusom

1,15. Sam naslov se pie velikim slovima (veliina slova 12, oblik slova Times New
Roman, podebljano, lijevo)
7.5.1. Navoenje izvora u tekstu
- obrada jedne teme/problema zasniva se na dotadanjim saznanjima i/ili rezultatima
istraivanja objavljenim u razliitim knjigama, udbenicima, asopisima i sl.
-

potrebno je da se svi koriteni izvori adekvatno navedu. U suprotnom, nenavoenje

autora i izvora predstavlja intelektualnu krau

navoenje izvora omoguava bolju izradu rada te ukazuje na kvalitet rada

unutar samog teksta, odnosno uvodnog dijela rada, obrade teme i zakljuka mogue je
na dva naina navoditi izvore: pomou fusnota8 i zagrada

kod upotrebe fusnote, autor rada itaoce e uputiti na izvor stavljanjem zvjezdice ili
broja iznad citata, parafraze ili uope nekog pojma kojeg eli pojasniti. Taj isti znak zvjezdica ili broj, stavlja se ispod teksta, pri dnu stranice na kojoj je oznaen dio teksta

ukoliko se radi o navoenju autora i njegova djela iz kojega je uzet neki dio teksta kao
citat, onda se u fusnotu stavljaju podaci na slijedei nain:

Midhat ami, Kako nastaje nauno djelo, Uvoenje u metodologiju i tehniku naunoistraivakog rada
Opi pristup, Sarajevo, IP Svjetlost, 2003, str. 92.

- ako se na istoj stranici iza jedne fusnote, pojavi druga fusnota koja upuuje na iste
podatke, onda se u toj drugoj stavlja znak ibid, ib (lat.) ili isto
-

ukoliko na knjizi nema odtampana godina izdanja, ve smo za nju na neki nain
saznali, onda je stavljamo u uglastu zagradu. Isto e se postupiti i kod drugih podataka
za koje nemamo potvrdu, bilo da se radi o nazivu djela, imenu autora i sl.

kod navoenja djela dva ili tri autora treba navesti imena svih autora

kod navoenja vie od tri autora navodi se samo ime prvoga i uz njega se stavi: i dr.
Ostali podaci se navode kao u prvom primjeru

kod navoenja podataka o izdanju djela, uvijek se navodi izdanje koje je konsultovano

ukoliko je djelo objavljeno u nekoj zbirci:

Juraj Martinovi, Mea Selimovi u Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, Enes Durakovi i
Fahrudin Rizvanbegovi (Sarajevo: Alef, 1998), 233-240.
Muhsin Rizvi, Relativizam kao struktura i poetika romana Dervi i smrt u Panorama bonjake
knjievnosti (Sarajevo: Ljiljan, 1994), 379-388.

Biljeka ispod teksta. Napisana je fontom slova 10 i oblikom Times New Roman. Obino slui kao objanjenje
u vezi s prethodno izloenim tekstom.

ako je lanak objavljen u asopisu, onda navodimo ime autora, Naslov lanka, Naziv
asopisa, (godina izdanja): stranica

lanak objavljen u novinama: autor, Naslov lanka, Naziv asopisa, dan, mjesec,
godina izdanja, str. __.

7.5.2. Oznaavanje dijelova rada

- glave, poglavlja, odjeljci i pododjeljci se oznaavaju arapskim slovima, dok broj
svakog poglavlja poinje s brojem glave kojoj poglavlje pripada pa onda slijedi redni
broj navedenog poglavlja. Slijedea podjela je na odjeljke, to znai da se navodi broj
glave, poglavlja pa odjeljka. I nazad, idu pododjeljci (ukoliko ih bude) isim
rasporedom

7.6. Literatura
-

popis koritene literature dolazi poslije zakljuka

u konanoj verziji koritena literatura posloi se abecednim redom prema prezimenu

autora, ali bez navoenja rednih brojeva u popisu literature

ukoliko se ime jednog autora pominje vie puta, onda se u popisu kree od djela
novijeg datuma pa unazad ili ukoliko se isti autor pojavljuje prvi put samostalno a
drugi put kao jedan od autora ije ime je na prvom mjestu, onda se prvo navede njegov
samostalni rad pa tek ovaj drugi

u popis literature potrebno je unijeti sve izvore koji su se koristili (knjige, lanke,
studije, prirunike, rjenike, statistike podatke, internet stranicu i sl.), ali nikako se ne
smije desiti da uenik prikrije izvore

preporuuje se da popis bude potpun i taan

7.6.1. Primjeri navoenja koritene literature

Postoji vie naina navoenja literature pa je dobro konsultovati profesora-mentora radi
usaglaavanja. Ovdje se navodi po jedan primjerak za razliite izvore.
Knjige9
Autor10 (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdava
ami, Midhat (2003): Kako nastaje nauno djelo,Uvoenje u metodologiju i tehniku
naunoistraivakog rada Opi pristup, Sarajevo, IP Svjetlost
Ako se citira djelo dva autora, samo se kod prvog pie prezime pa ime; kod drugog
se pie ime pa prezime (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdava

Ovdje ukljuujemo i udbenike.

Prezime, ime autora.

10

Buli Refik i Muhamed ator (2001): Na jezik, Udbenik za 1. razred srednjih

kola,Tuzla, Bosanska rije
Ako se citira djelo tri i/ili vie autora, onda se pie samo prezime prvog autora, dok
se za ostale ne navode podaci ve se stavi i drugi (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto
izdanja, Izdava
Jahi i dr. (2000): Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, Dom tampe
lanci iz asopisa i novina11
Autor (dan, mjesec, godina izdanja): Naslov lanka, Naziv asopisa12, stranica.
asopisi i novine
Naziv asopisa (Mjesto izdanja), godina izdanja
Nauni asopisi
Autor (godina izdanja): Naslov lanka, Naziv asopisa, broj asopisa, stranice.
Intervjui:
Ime i prezime osobe koja je intervjuisana (dan, mjesec, godina kada je raen
intervju)13
Web Sites14:
Autor, Naziv Web stranice, datum postavljanja/revizije (ukoliko je navedeno),
Naziv institucije/udruenja/korporacije, dan, mjesec i godina pristupa <internet adresa>
Online lanci:
Autor, Naslov lanka, Naslov izvora, datum
/auriranja, dan, mjesec, godina pristupa <internet adresa>

postavljanja/publiciranja

Televizijski i radio programi/emisije:

Naziv epizode, Naziv programa, Naziv serije, Ime mree, TV ili radio kue,
Mjesto, dan, mjesec, godina emitovanja
Ukoliko se desi da uneseni podaci zauzmu vie od jednog reda, onda se tekst u ostalim
redovima ne uvlai za 1 cm.

11

Moe biti i dnevna tampa.

Ili Naslov izdanja.
13
Moe se navesti mjesto intervjua, npr: Narodna biblioteka u Mostaru pa tek ostali podaci.
14
Kod navoenja izvora uzetog sa interneta potrebno je navesti naziv dokumenta ili kratak opis ako dokument
nema naslova, ili ako dokument nema datum postavljanja uzeti datum preuzimanja, dakle to precizniju internet
adresu npr: www.plbih.info/cms/Kulturna-Bastina.92.0.html
12

Prored unutar pojedinih dijelova je 1, a izmeu samih dijelova ostavlja se razmak.

7.7. Tabele i ilustracije15

- vane su koliko i sam tekst. Njihov zadatak je da jasno, saeto i jednostavno predstave
materijal u radu. Slue kao dodatak tekstualnom dijelu, a nikako kao ponavljanje ve
reenog

8.

potrebno je posvetiti panju izradi i ovog dijela rada. Moe se dati unutar teksta, ali i
kao prilog. Poeljno je izvriti numerisanje istih onim redom kako se javljaju

tabele i ilustracije treba da budu praene i nazivom ili naslovom, opisom i legendom

tekst tabela nalazi se iznad tabele, centriran, a tekst Tablica s brojem u kurzivu.16
Prored u naslovu tablice je 1, a veliina slova 11

tekst grafikog prikaza, crtea i slika nalazi se ispod ilustracije, centrirano. Sadri tekst
Slika i pripadajui redni broj u kurzivu.17 Ovdje se nakon rednog broja stavlja taka, a
sam sadraj koji opisuje ilustraciju piemo u Times New Roman. Veliina slova je 11,
a prored 1

ukoliko se tabele i ilustracije preuzimaju potrebno je navesti i izvor

tabele i ilustracije se navode kao i literatura pod nazivom popis tabela, odnosno popis
ilustracija. Ovaj popis obavezno sadri broj, naziv tabele i/ili ilustracije, naznaku
stranice na kojoj se nalaze. Veliina slova je 12, oblik slova Times New Roman,
podebljano, centrirano

Tehnike upute za oblikovanje teksta i pisanje konane verzije rada

- adekvatno tehniko oblikovanje utjee na kvalitet uraenog rada
- urednost i preglednost rada olakavaju itanje i daju uvid u postupnost i sistematinost
u obradi teme/problema istraivanja
-

rad treba da bude logiki i stilski dotjeran. To znai da se treba izbjegavati18

dvosmislenost, viak rijei, stereotipne fraze i skraenice, posebno one koje nisu u
skladu sa pravopisnom normom

8.1. Izgled rada

U cilju preglednosti i spretno uraenog rada preporuuje se slijedee19:

15

grafikoni, crtei i slike

Tabela1
17
Slika 1.
18
Navedeno djelimino u 6. glavi 7.4. poglavlju.
16

koritenje standardnih margina (gore, dolje, lijevo i desno) po 2,5 cm;

irina reda 16 cm;

pisanje u odlomcima izmeu kojih stoji prazan red;

obiljeavanje stranica rednim brojem u donjem desnom uglu;

pisanje glavnih naslova velikim podebljanim slovima, a podnaslova malim

podebljanim slovima, osim prve rijei koja se obavezno pie velikim slovom kao i
vlastitih imena ako se nau u njima;

veliina slova je uvijek 12, a oblik Time New Roman;

dijelovi teksta koji se istiu pisati kurzivom.

8.2. Upute za pisanje konane verzije rada

U pisanju se rijei odvajaju prazninama koje predstavljaju jedan razmak, dok se izmeu
samih rijei i pravopisnih znakova kao to su taka, upitnik, usklinik, zarez, dvotaka, taka
zarez, zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, ne ostavlja razmak. Isto pravilo vrijedi i
za tri take, dakle piu se zajedno s rijeju kojoj prethode, ali ne i iza te rijei.

9.

Predaja maturskog rada

- otkucana je konana verzija maturskog rada, jo jedanput pregledana, a potom taj
primjerak rada odnesen je nastavniku-mentoru
-

dobiven je pozitivan odgovor da je rad dobro uraen pa se prelazi na slijedeu fazu u

izradi rada - ispisvanje

rad se ispisuje u tri primjerka, ukorii se20 i predaje u kolu. Dva primjerka rada
uenik dostavlja nastavniku-mentoru21, dok trei primjerak ostaje samom ueniku
(autoru rada) kako bi ga donio na odbranu rada, a potom ostavio u svoju arhivu

rad treba da bude predat sedam dana prije zavretka nastave u drugom polugoditu
etvrtog razreda

10. Odbrana22 maturskog rada

- nastavnik-mentor pregleda i ocjenjuje rad uz obavezno pismeno obrazloenje,
odnosno davanje miljenja o radu

19

O veliini i obliku slova u tekstu, nazivima tabela i ilustracija kao i u fusnoti prethodno je kazano.
Dovoljno je da rad bude uvezan u tzv mehki uvez ili spiralni uvez.
21
U jedan primjerak rada nastavnik-mentor pie miljenje o uraenome radu kao i ocjenu rada da bi nakon
odbrane rada isti predao u kolski arhiv. Drugi primjerak rada nastavnik-mentor zadrava u svom arhivu.
22
Podrazumijeva usmeno obrazloenje rada.
20

10

postupak odbrane moe poeti uvodnim rijeima predsjednika komisije, koji otvara
postupak odbrane

nakon toga nastavnik-mentor iznesi svoje miljenje o radu

i najzad, kandidat u vremenskom okviru od pet do sedam minuta izloi zato je

odabrao za izradu rada tu temu/problem; kako je tekao proces izrade rada - od
prikupljanja podataka do pisanja konane verzije i do kojih je zakljuaka doao u radu

ovo je posljednja faza kao kruna rada u etverogodinjem srednjokolskom

obrazovanju, pa treba da bude i sveani in

nastavnik-mentor postavlja tri pitanja koja lanovi komisije usvajaju, a ukoliko imaju
drugaiji ugao gledanja na obraenu temu/problem, mogu se pitanja i preformulisati

nakon promiljanja, kandidat odgovara na pitanja

lanovi komisije bez prisustva kandidata donose konanu ocjenu rada, a ona proizlazi
iz pismenog dijela rada i usmenog obrazloenja

11

Tehniki izgled naslovne stranice maturskog rada23

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovako-neretvanski kanton
Gimnazija Mostar

Maturski rad iz bosanskog jezika i knjievnosti

MOTIVI LJUBAVI U ROMANU DERVI I SMRT MEE SELIMOVIA

Uenik:

Mentor:
________________

___________________

Mostar, maj 2012.

23

U zavisnosti od kole prilagoditi tekst naslovne stranice vezano za naziv kole, predmet iz kojeg se radi rad
kao i temu maturskog rada.

12

Tehniki izgled posljednje stranice maturskog rada

Datum predaje maturskog rada: ___________________

M.P.

Miljenje nastavnika-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: ____________ ( )

Datum odbrane maturskog rada: ______________

Potpis lanova komisije:

Komisija u sastavu:
1. Predsjednik: ____________________

______________________________

2. Ispitiva:

____________________

______________________________

3. Stalni lan: ____________________

______________________________

Pitanja na usmenom obrazloenju rada:

1. __________________________________________________________________

2. __________________________________________________________________

3. __________________________________________________________________
Ocjena usmenog obrazloenja rada: ________________ ( )

Ocjena rada24: ________________ (

24

M.P.

Ovo predstavlja konanu ocjenu maturskog rada (ocjenu pismenog rada i usmeno obrazloenje).

13

Tehniki izgled lista koji slui za evidentiranje konsultacija25

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovako-neretvanski kanton
Gimnazija Mostar

KONSULTACIJSKI LIST

_________________________________________
(Ime i prezime uenika)

____________________
(razred i odjeljenje)

Tema maturskog rada: ____________________________________________________

_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
Datum

25

Sadraj konsultacija

Potpis mentora

koje su obaveza nastavnika-mentora u cilju izrade kvalitetnog maturskog rada

14

Datum

Sadraj konsultacija

Mentor:
____________________________

________________________________

Potpis mentora

Uenik:
______________________________

M. P.

(Mjesto, dan i datum posljednjih konsultacija)

15