Sveuilite u Zadru

Ulica Mihovila Pavlinovia 1

Zadar

Seminarski rad:

Kamen iz Rosette

Student: Dominik Paveli (klasina filologija)

Profesorica: doc. dr. sc. Irena Radi Rossi
U Zadru, 16. prosinca 2014.

Odabir teme
Kao student klasine filologije (gr. =volim + =rije) samorazumljivo
je da ljubei rije, ljubim i pismo kojim je ta rije napisana. To ne znai samo grko i
latinino, ve pismo u opem smislu. Budui da sam dobio dunost odabrati temu za
prvi seminarski rad, stao sam razmiljati o raznim arheolokim nalazitima i saznavi
koje su teme odabrali moji kolege, shvatio sam da su gotovo svi studenti za temu
odabrali arheoloki lokalitet, a ne neko otkrie. Iako bi se dalo nai jo mnogo
zanimljivih lokaliteta u irokom spektru arheolokih nalazita, ja sam ipak odluio
baviti se jednim poznatim arheolokim otkriem.
Naime za Kamen iz Rosette prvi sam put uo na satu povijesti u prvom razredu
srednje kole kad smo uili o prvim civilizacijama i dotakli se egipatske kulture. Ono
to mi je bilo interesantno jest kako se to egipatsko pismo - hijeroglifi, deifriralo tek u
devetnaestom stoljeu. U tom vremenu, kad dolazi do znaajnih promijeni na podruju
arheoloke znanosti i velikih otkria, nastaje velika zaintrigiranost uenih ljudi pa tako i
jednog mladog Francuza - Jean-Francoisa Champolliona.

Pria o pronalasku i deifriranju

Kamena iz Rosette
S pojavom Arapa na obalama Sredozemnog mora drevna egipatska civilizacija
bila je potpuno odsjeena od europske. Egipat se Europi ponovno pribliio potkraj
osamnaestog stoljea tijekom Napoleonova vojnog pohoda u Egipat. Tada su
napravljeni zemljovidi i crtei dotad poznatih spomenika i hramova. Tijekom pohoda
15. srpnja 1799. jedan je vojnik kopajui rov pokraj sela Rosette (danas Raid),
smjetenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije, sluajno naiao na malu kamenu
stelu ispisanu razliitim pismima. Ta crna bazaltna ploa krila je veliku tajnu. Naime tri
usporedna teksta su napisana hijeroglifskim, demotskim i grkim pismom. Jedan je
asnik odmah proitao grki natpis u kojem sveenici odaju poast mladom faraonu
Ptolomeju V. te odluuju da se u svakom hramu postavi po jedan kraljev kip s ploom
na kojoj e se na tri pisma ovjekovjeiti taj dogaaj. Trebalo je usporediti tri pisma i
dokuiti tajnu hijeroglifa. Mnogi su pokuali, a prvi koji je uspio je francuski egiptolog
Jean-Franois Champollion. Zahvaljujui golemom znanju i poznavanju vie od deset
orijentalnih jezika Champollion je poeo prouavati veliku enigmu. Nakon nekoliko
godina prouavanja tekstova te njihovom usporedbom s hijeroglifima, doao je do
rijeenja. Otkrio je da se svaka slika moe tumaiti kao fonetski znak za jedan glas.
Svoja istraivanja predstavio je 1822. lanovima Akademije za pismo i literaturu u
Parizu. Oni su s nevjericom doekali njegove rezultate, a neki ih ak nazvali plagijatom.
No Champollion se nije zamarao miljenjem uglednih lanova Akademije. Godine
1828. s talijanskim kolegom Roselinijem poao je u Egipat kako bi potvrdili valjanost
otkria.

Od pronalaska
Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrave, koje su izvodili pripadnici
Napoleonovog ekspedicijskog korpusa (spremajui se za napad Britanskih i Turskih
snaga) u tom podruju, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu plou. Bouchard,
francuski asnik, odmah je primjetio da ploa sadri 3 sekcije, a svaka od njih bila je
ispisana drugim pismom. Nije znao o emu se radi, ali je vjerovao da kamen ima
odreenu vanost pa ga je poslao u Kairo. Ondje su, izmeu ostaloga bili i uenjaci koje
je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Ti uenjaci su izradili prijepise tekstova s
ploe i to je kasnije omoguilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je
pismo kroz mnoga stoljea bilo tajna, premda ga je mnogo umova pokualo
odgonetnuti. Poslije dvije godine, kad je francuska vojska poraena i predala se, a sve
to su Francuzi pronali da je imalo ikakvu vrijednost, morali su predati Britancima, ne
izoztavljajui ni ovaj kamen. Danas se originalni kamen iz Rosette nalazi u British
Museumu u Londonu.
Sam sadraj teksta na kamenu iz Rosette nema neto veliki znaaj, ali kamen je
veoma znaajan jer je na vrhu ispisano nekih 14 redaka hijeroglifa, u sredini su 32 retka
demotskog pisma, a na dnu 54 retka grkog pisma. Tekst na grkom preveden je gotovo
odmah nakon otkria, ali ostalo nisu mogli razumjeti.

Proces otkrivanja
Godine 1808. ve spomenuti ambiciozni francuski znanstvenik i lingvist JeanFranois Champollion (u dobi od samo 18 godina) zapoinje pruavati natpise s kopije
kamena iz Rosette i pismo antikih Egipana u nadi da razotkrije tajnovito hijeroglifsko
pismo. Prolazilo je dosta vremena, a nije bilo rezultata. Zatim je mladi Champollion
pretpostavio da sva tri teksta (na tri razliita pisma) govore o istoj stvari. Bila je to prava
pomisao. Uzimajui u obzir da je grki jezik bio dobro poznat, polako se vidio i pomak.
etrnaest godina kasnije (1822.) Champollion potvruje da su neki hijeroglifi bili
fonogrami (fonetski ili zvuni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824. godini on
objavljuje svoju knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje
kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.
To je bilo veliko otkrie - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje
kombinacije ideograma(slikovnog pisma) i fonetskih(glasovnih) znakova - koje je
omoguilo deifriranje tog pisma. A ta sposobnost omoguila je spoznavanje cjelokupne
povijesti drevnog Egipta, ali i raanje nove znanstvene discipline - egiptologije.

Jean-Franois Champollion
Jean-Francois Champollion (1790. 1832.). francuski je znanstvenik, filolog i
orijentalist, a smatra se ocem moderne egiptologije. Jo dok je bio jako mlad, JeanFranois je pokazao talent za uenje jezika. Do esnaeste godine svladao je ak desetak
jezika. Egipatsku kulturu zavolio je u doba kad je ona bila relativno slabo poznata.
Njegov interes za egiptologiju bio je inspiriran Napoleonovim osvajanjima u Egiptu u
razdoblju od 1798. do 1801. godine. Do svoje dvadesete godine Champollion je nauio
grki, latinski, hebrejski, sanskrt, avestiki, amharski, pahlavi, sirijski, arapski,
kaldejski, perzijski, etiopski i kineski.
Njemu u ast 1986. godine otvoren je muzej u njegovom rodnom mjestu Figeacu.
Neka njegova djela su:
Dictionnaire gyptien en criture hiroglyphique
Panthon gyptien, collection des personnages mythologiques de l'ancienne gypte,
d'aprs les monuments

Zakljuak
Znaaj Kamena iz Rosette je velik budui da je omoguio deifriranje
stoljeima nepoznatog pisma. To otkrie otvorilo je vrata povijesti Starog Egipta. Tako
je Champollion stekao svoje mjesto u povijesti arheologije, a mi pristup dubljem
prouavanju egipatske kulture. Zanimljiva je poveznica da danas postoji raunalni
program za uenje stranih jezika Rosetta stone koji nudi mogunost uenja gotovo svih
poznatih jezika kroz razne kvizove i rjeavanja zadataka. Moda bismo mogli uzeti to
kao malenu ilustraciju utjecaja tog otkria na razliite znanosti i dananji svijet.

Literatura
Adkins, Lesley; Adkins, R. A. (2000.) The keys of Egypt: the obsession to decipher
Egyptian hieroglyphs
Meyerson, Daniel (2004.) The linguist and the emperor: Napoleon and Champollion's
quest to decipher the Rosetta Stone
http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/articles/r/the_rosetta_stone_translatio
n.aspx
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamen_iz_Rosette