DVojak HZ1 2010 PDF

Danijel Vojak
Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar, Zagreb
Pregledni lanak
UDK: 323.15(497.5=214.58)(091)
O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti i

kulturi ili postoji li hrvatska romologija?
Doseljavanje Roma na podruju jugoistonih europskih zemalja od XIV. stoljea,
imalo je, izmeu ostalog, za posljedicu buenje interesa europske znanstvene javnosti za njihovo prouavanje. Njihova neobina pojava, posebice jezik i obiaji,
dodatno su potaknuli znanstvena istraivanja ve od XVI. stoljea. No, tek se u
drugoj polovini XX. st. razvijaju romoloka istraivanja u brojnim europskim
zemljama i Sjedinjenim Amerikim Dravama te postaju sve prisutnija na fakultetima, institutima i muzejima. U Hrvatskoj je romoloka istraivanja zapoeo
Antun Mihanovi poetkom XIX. st., a tom tematikom bavili su se, izmeu ostalih, Mara op Marlet, Franjo Kuha, Emilij Laszowski, Franjo Fancev, Antun
Medven, Ivan Goran Kovai i dr. Jedan je od ciljeva rada istraiti povijest
romolokih istraivanja u Hrvatskoj i usporediti ih s onima u svijetu te pokuati
odgovoriti postoji li danas hrvatska romologija.
Kljune rijei: romologija, Romi, Hrvatska
1. O romologiji kao znanosti1

Neki znanstvenici romologiju definiraju kao skup znanstvenih disciplina, koja koristi multidisciplinarne metode za prouavanje romske kulture u kontekstu njenog
socijalnog, ekonomskog, politikog i kulturnog okruenja.2 Drugi je definiraju kao
...ukupnost prouavanja jezika i obiaja Roma...,3 odakle se moe shvatiti da se svi
radovi koji se odnose na jezik i obiaje Roma mogu svrstati meu romoloke. No,
1
Rad je temeljen na izlaganju O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti i kulturi ili postoji li hrvatska
romologija? odranom na III. kongresu hrvatskih povjesniara u Splitu Supetru (1.-5. listopada
2008).
2 Trifun Dimi, Re urednika, Romologija: lil palo lilaripe, kultura thaj puipe e Rromengo: asopis
za knjievnost, kulturu i drutvena pitanja Roma, I (1990), br. 1, 5.
3 Romologija, Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb, 2003, 1142; Romologija, Veliki rjenik
hrvatskog jezika, Zagreb, 2003, 1349.
215
Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 215
21.09.2010. 13:18
HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240
upravo zbog njene specifinosti potrebno ju je gledati ire, kao ukupnost prouavanja povijesti, kulture, jezika i obiaja Roma te je upravo takav pristup romologiji
primijenjen u ovom radu. Romologija nije utemeljena kao znanost, ve se njome
bave mnoge znanosti, poput lingvistike, etnologije, sociologije, antropologije i
historiografije.
Potrebno se ukratko osvrnuti na razvoj romolokih istraivanja u svijetu kako bi
ih se moglo usporediti s njezinim razvojem u Hrvatskoj.
Neki znanstvenici smatraju da se s prvim znanstvenim istraivanjima Roma zapoelo u XVI. stoljeu, radovima Andrewa Boorda i Bonaventure Vulcaniusa, koji
su objavili dio romskog leksika i gramatike.4 Tada je meu europskim znanstvenicima prevladavalo miljenje o egipatskom porijeklu Roma, koje je bilo prihvaeno sve
dok 1782. Jacob Carl Christoph Rdiger lingvistikim analizama romskog i hindustanskog jezika nije ustvrdio da se porijeklo Roma valja traiti u Indiji. Godinu
dana kasnije Heinrich Moritz Gottlieb Grellmann potvrdio je Rdgerove zakljuke
o indijskom porijeklu Roma u djelu Die Zigeuner. Ein historischer Versuch ber die
Lebensart und Verfassung, Sitten und Schicksale dieses Volkes, nebst ihrem Ursprunge.5 Njihova romoloka istraivanja nastavila su dvojica lingvista August Friedrich
Pott6 i Franc Mikloi7 u XIX. stoljeu. Pott je analizama dokazao posebnost romskog jezika i pripadnost sanskrtu, a Mikloi je lingvistikim analizama nastojao
4
5
6
Ian Hancock, Romani, The Encyclopedia of language and linguistics, sv. 7, Oxford New York
Seoul Tokyo, 1994, 3604; Milka Jauk-Pinhak, Povijest izuavanja romskog jezika u Svijetu,
Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 12; Rajko
uri, Povijest Roma: Prije i poslije Auschwitza. Zagreb, 2007, 170-171, 217.
Jauk-Pinhak, Povijest izuavanja..., 13.
August Friedrich Pott (Nettelrede 14.XI.1802 Halle 5.VII.1887). Studirao je teologiju, filologiju i prirodne znanosti na Sveuilitu u Gttingenu gdje je 1827. doktorirao filologiju. Prouavao
indoeuropske jezike; pritom je bio jedan od prvih europskih znanstvenika koji je lingvistikom
analizom dokazao indijsko porijeklo Roma. Svoje zakljuke je objavio u Die Zigeuner in Europa
und Asien (Halle 1844-1845); Pott, August Friedrich, Deutsche Biographische Enzyklopdie, sv.
8, Mnchen 1998, 46; E.C. Dove, Pott, August Friedrich, The Encyclopeadia of Language and
linguistics, sv. 6. Oxford, 1994, 32393240).
Franc Mikloi (Radomerak kod Ljutomera/Slovenija 20.XI.1813. Be 7.III.1891). Studirao
filozofiju i pravo u Grazu gdje je 1838. doktorirao filozofiju, a idue godine je doktorirao pravo u
Beu. Radio u bekoj Dvorskoj biblioteci, a kasnije kao predava slavenskih jezike i knjievnosti
na Bekom sveuilitu. Bavio se analizom staroslavenskih jezika, prouavao romski jezik te bio
jedan od prvih znanstvenika koji je lingvistikom analizom dokazao indijsko podrijetlo Roma.
Zanimljivo je da se jedan dio njegove ostavtine uva u Zbirci starih knjiga i rukopisa Nacionalne
sveuiline knjinice u Zagrebu. Jedan dio ove zbirke ine spisi Zingarica, u kojoj se, izmeu ostalog, nalaze njegovi rukopisni prilozi za gramatiku i rjenik romskog jezika. Njegova znaajna djela
o Romima su: ber die Mundarten und die Wanderungen der Zigeuner Europas I-VIII, u: Denkschriften der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosopisch-Historische Classe, sv. XXI-XVII
(Be 1872-1876); Beitrge zur Kenntniss der Zigeunermundarten, I-III, u: Sitzungsberichte der
kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-Historische Classe, sv. 77, 84. (Be, 18741876); Mikloi, Franc, Opa enciklopedija, sv. 5, Zagreb 1979, 471-472; T. Tivadar, Adalkok
a czignyokrl szl irodalomhoz, Magyar Knyo-szemle, Budapest 1877, 378).
216
21.09.2010. 13:18
Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

i kulturi ili postoji li hrvatska romologija?
pronai migracijska kretanja Roma iz Indije u Europu te je podijelio romske govore

u trinaest skupina.8 Navedeni radovi stvorili su temelj za razvoj suvremene romologije, unutar koje jaaju interesi za prouavanje, ne samo jezika, ve kulture, obiaja
i povijesti Roma.
U XIX. stoljeu u pojedinim se europskim zemljama objavljuju prvi znanstveni
radovi o Romima, koje po sadraju moemo smatrati romolokim. Tako se u AustroUgarskoj izdvajaju Josip Habsburki9 i Antal Herrmann,10 u Italiji Francesco
Predari, u Velikoj Britaniji George Henry Borrow11 i drutvo Gypsy Lore Society,12
u Njemakoj Heinrich von Wlislocki,13 u Slovakoj Josef Jeshin, u Nizozemskoj
Jacob Dirks, u Poljskoj Ignacy Danilowich itd.14 U XX. stoljeu romologija je dobila
svoj institucionalni oblik na mnogim sveuilitima i drugim obrazovnim institucijama. Jedna od prvih poznatih obrazovnih romskih institucija osnovana je polovinom
8
9
10
11
12
13
14
Jauk-Pinhak, Povijest izuavanja..., 15-17.

Josef (Josip) Karl Ludwig Habsburg (Bratislava 2.III.1833 Rijeka 13.VI.1905), sin nadvojvode
Josefa Antona Johannesa i unuk cara Leopolda II. U vojsci se upoznao s Romima te je od 1850.
poeo prouavati njihov ivot i jezik. Napisao je 1888. romsku gramatiku na maarskom jeziku
Czigany nyelvtan. Romani csibakero sziklaribe. Na svojim imanjima u jugoistonoj Maarskoj je
omoguio naseljavanje Roma te ih je materijalno pomagao; Slavica ura Vrki, ivot i knjievno djelo Mare op, magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003, 75-76; J.
Habsburg, O jeziku i povijesti Cigana, Smotra dalmatinska, 1/1888, br. 34, 1-2).
Antal Herrmann (Brass/Braov, 30.VII.1851 Szeged, 15.IV.1926). Urednik asopisa Ethnologische Mitteilungen aus Ungarn, jedan od provoditelja politike stalnog naseljavanja Roma u Ugarskoj krajem XIX. st. Prouavao je Rome, a veinu radova o njima objavljivao u asopisima Ethnologische Mitteillungen aus Ungarn, Ethnographia i Ethnologische Mitteilungen aus Ungarn. Izdvojio
bih njegov rad A Magyarorszgban 1893. janur 31-n vgrehajtott czigny sszers eredmnyei. U:
Magyar Statisztikai Kzlemnyek, kt. (sv.) IX. (Budimpeta, 1895); Herrmann, Antal, Magyar
Eletrajzi Lexikon, sv. 1. Budapest, 1969, 712-713.
George (Henry) Borrow (East Dereham 7.V.1803 Oulton Broad 26.VII.1881). Zavrio je jezinu kolu u Norfolku, a kako se nije mogao zaposliti odluio je krenuti na putovanje Engleskom.
Tom prilikom je upoznao romsku kulturu koju opisuje u svojim djelima Lavenegro (London,
1857), The Romany Rye (London, 1857) i The Zincali: An Account of the Gypsies in Spain; Borrow,
George (Henry), The New Encyclopaedia Britannica, sv. 2, Chicago, 1995, 396.
The Gypsy Lore Society je meunarodno drutvo osnovano 1888. u Velikoj Britaniji, a bavi se prouavanjem i zatitom romske kulture i jezika. Glasilo drutva je Journal of the Gypsy Lore Society,
a od 1989. sjedite je u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ubrzo je osnovan Victor Weybright
Archives of Gypsy Studies, namijenjen istraivaima povijesti i kulture Roma i drugih putujuih
skupina; vie vidjeti na http://www.gypsyloresociety.org 23.6.2009).
Heinrich von Wlislocki (Braov 9.VII. 1856 Sebe 19.II. 1907), zavrio je gimnaziju u Braovu i studij u Kolou. Prouavao je jezik Roma u Transilvaniji te je objavio mnogobrojne radove
o jeziku transilvanskih Roma, kao Die Sprache der transsilvanischen Zigeuner (Leipzig, 1883) i
Volksdichtungen der siebenbrgischen und sdungarischen Zigeuner (Berlin, 1886); Wlislocki, von
Heinrich, Ottv Slovnk Naun, sv. 27, Prag 1908, 274.
ura Vrki, ivot i knjievno..., 75-76; Herrmann, Antal, Magyar Eletrajzi Lexikon, sv. 1. Budimpeta, 1969, 712-713; Giorgio Mattioli, Romi i romologija u Italiji, Meunarodni nauni skup
Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 80; uri, Povijest Roma...., 131, 147,
184, 189, 196.
217
21.09.2010. 13:18
1920-ih u ondanjem slovakom, a dananjem ukrajinskom gradu Uhorodu. Nepovoljne meunarodne prilike poput jaanja nacionalsocijalizma i faizma krajem
1930-ih onemoguile su njen daljnji rad. Ova romska kola moe se smatrati preteom dananjih romskih studija, posebice u pristupu razumijevanja romske povijesti,
kulture i jezika.15 U veini zemalja romologija se razvija od 1970-ih, kada postaje sve
zastupljenija na pojedinim sveuilitima. Na Sveuilitu u Texasu 1976. osnovani
su Romani Studies, pri emu je znaajnu ulogu imao Ian Hancock.16 Iste godine je
Lech Mroz zapoeo na Katedri za etnografiju Sveuilita u Krakovu predavati ciganologiju kao nastavni predmet.17 Na est njemakih sveuilita 1981. zapoela su
znanstvena istraivanja vezana uz poloaj Sinta (njemakih Roma), posebice vezano
uz njihova stradanja za vrijeme Drugoga svjetskog rata.18 Na Karlovom sveuilitu
u Pragu osnovan je 1991. slian studij, kada je Milena Hbschmannova osnovala
studijsku grupu za prouavanje Roma.19 Iste godine dio znanstvenika iz drutvenih
i humanistikih znanosti osnovao je u Bugarskoj Drutvo za prouavanje manjina
Studii Romani. Ovo drutvo provelo je niz znanstvenih projekata usmjerenih na
prouavanje romske kulture i povijesti na podruju Bugarske i ire regije (Jugo
istone i Istone Europe).20 Slini romoloki studiji osnovani su na sveuilitima u
Rumunjskoj, Maarskoj, Slovakoj, Ukrajini, Turskoj, Italiji, Njemakoj, Velikoj
Britaniji i SAD-u.21 Izmeu navedenih potrebno je istaknuti primjer Maarske i
Srbije, u kojima su romoloki studiji najrazvijeniji. Tako su na Katolikoj pedagokoj
akademiji Zsmbek organizirani Romski studiji u prvoj polovini 1990-ih. Oni su
bili namijenjeni nastavnicima koji rade s Romima te onima koji su se usmjerili na
istraivanje romske kulture i jezika.22 Na tragu ovog studija osnovan je 2001. Romoloki odsjek na Sveuilitu u Peuhu. Njegov nastavni program sadravao je predavanja iz sociologije, socijalne psihologije, demografije i obrazovanja, s ciljem obrazovanja profesionalnih znanstvenika sa sloenim teoretskim znanjem o romologiji.23
15 David M. Crowe, A history of the Gypsies of Eastern Europe and Russia. New York, 1996, 46-47.
16 Vie vidi na: http://www.radoc.net/radoc.php?doc=about_radoc&lang=en 23.6.2009. i na
http://www.utexas.edu/features/archive/2003/romani.html 23.6.2009.
17 uri, Povijest Roma...., 196.
18 Gabrielle Tyrnauer, Svladavanje prolosti: Nijemci i Cigani, u: Romi. Interdisciplinarni prikaz,
(ur. Diane Tong). Zagreb, 2004, 95.
19 Dragoljub B. orevi, O specijalistikim i magistarskim romolokim studijima (u okviru Centra za studije balkanskih kultura Univerziteta u Niu), Teme, XXIX (2005), br. 4, 462.
20 Vie o njemu na: http://www.studiiromani.org 23.6.2009.
21 Isti, 463; Nidhi TREHAN, Romi u maarskom kolstvu: i dalje nevidljiva manjina, u: Romi:
interdisciplinarni prikaz, (ur. Diane Tong), Zagreb, 2004, 132-35.
22 Thomas ACTON, Koritenje dva razliita pristupa u maarskim kolama, u: Romi: interdisciplinarni prikaz, (ur. Diane Tong), Zagreb, 2004, 134-135.
23 Our document in English na http://nti.btk.pte.hu/rom/index.php?main=angolul 23.6.2009;
vie o maarskim institucijama na kojima se izvode romski studiji vidi u izvjetaju The Euromosaic study: Romani in Hungary (http://ec.europa.eu/education/languages/archive/languages/
langmin/euromosaic/hu3_en.html 23.6.2009).
218
21.09.2010. 13:18

Zanimljivi su pokuaji osnivanja sline katedre u Srbiji, posebice na Sveuilitu u

Novom Sadu i Niu. Tako je na sveuilitu u Novom Sadu odrana kola romologije
kao ...jedini pokuaj organizovanja visokokolskog programa romologije u regionu
[regiji, op. a.]....24 Na ovoj koli predavalo se o jeziku, knjievnosti, povijesti i kulturi Roma u trajanju jednog semestra, a nastavu su izvodili istaknuti romolozi poput
Rajka uria. Na Sveuilitu u Niu je 1996. osnovana Nika romoloka kola
predvoena Dragoljubom B. oreviem, a njeni znanstvenici su u razdoblju od
1996. do 2005. publicirali 165 bibliografskih jedinica.25 U oujku 2009. beogradski
Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, osnovao je
Meunarodnu katedru za Romoloke studije. Jedan od zadaa ove Katedre jest da
se na njoj organiziraju i izvode postdiplomski romoloki studiji te specijalistiki studiji, na kojima bi se prouavala kultura, tradicija, jezik, povijest i sadanji drutveni
poloaj Roma te razvoj romologije kao znanstvene discipline.26
Znaajnu ulogu u razvoju romologije imaju njezini asopisi kao medij za objavljivanje najnovijih znanstvenih rezultata. Od romolokih asopisa istie se Romani
studies,27 u kojemu se objavljuju radovi vezani uz Rome, Putnike i njima sline putujue (nomadske) skupine. U asopisu se nalaze radovi iz povijesti, antropologije,
sociologije, lingvistike, knjievnosti, umjetnosti itd.28 Prole godine izdan je prvi
broj Studia Romologica, koju izdaje Muzej Okrgowe iz Tarnwa, to sugerira kako
se romologija razvija i iri na podruju zemalja Srednjo-istone Europe.29
U nekim europskim dravama osnovani su i centri za istraivanje Roma, koji
svojim znanstvenim djelovanjem ine sastavni dio romolokih istraivanja. Izmeu ostalih, potrebno je istaknuti Le Centre de recherches tsiganes30 i Texas Romani
24 Programski izvetaj: kola romologije 2: jezik, knjievnost, istorija i kultura (Novi Sad, 1.7.2005
31.1.2006) http://www.ns.ac.yu/stara/novosti_dogadjaji/romologija/izvestajSkolaRom05.
html 23.6.2009; http://www.erstestiftung.org/integration-award/en/school-of-romology/
23.6.2009).
25 Dragoljub B. orevi, Nika romoloka kola: zamisao prinosi perspektiva, u: Nika romoloka kola: Bibliografija 1996 2005 (prir. Dragan Todorovi). Ni, 2006, 105-129.
26 Rajko Djuri je imenovan voditeljem katedre, a za prvog predavaa povijesti i kulture Roma imenovan je Dragoljub Ackovi; vidi: http://www.jugpress.com/index.php?option=com_content&
view=article&id=1769:otvorena-katedra-za-romoloke-studije&catid=37:jug-srbije&Itemid=58
23.6.2009.
27 Prvi znanstveni asopis koji se bavio (iskljuivo) prouavanjem Roma bio je Journal of the Gypsy
Lore Society, koji je 1888. u Edinburghu osnovalo Gypsy Lore Society. asopis je izdavan do poetka 1980-ih, a njegovu tradiciju je od 2000. nastavio asopis Romani studies.
28 Vie o njemu http://www.romanistudies.org/default.aspx?content=homepage 23.6.2009.
29 Vie vidi: http://www.muzeum.tarnow.pl/artykul.php?id=60&typ=6 23.6.2009.
30 Osnovan je poetkom veljae 1979. kao dio Odsjeka za drutvene znanosti Sveuilita Ren
Descartes u Parizu. Njegove aktivnosti na prouavanju romske kulture podupire Vijee Europe
i Europska komisija, pritom je posebno znaajna Biblioteka Interface unutar koje su izdavana
znaajna romoloka djela; Jean-Pierre Ligeois, Biblioteka Interface, Roena sam pod sretnom
zvijezdom: Moj ivot Ciganke u Slovakoj. Zagreb, 2002, 239-240; usporedi http://www.osce.
219
21.09.2010. 13:18
Archives and Documentation Center.31 Osim istraivakih centara vano mjesto za

prouavanje romske povijesti i kulture ine muzejske ustanove, poput Muzeja romske kulture (Muzeum romsk kultury) u Brnu,32 Dokumentacijskog i kulturnog Centra
njemakih Sinta i Roma (Dokumentations- und Kulturzentrum Deutscher Sinti und
Roma) u Heidelbergu33 i prethodno navedenog Muzeja Okrgowe iz Tarnwa.34
Od romologa u XX. stoljeu potrebno je istaknuti srpske istraivae Tihomira
orevia, Radu Uhlika, Slobodana Beberskog, Rajka uria i Dragoljuba Ackovia; britanskog Donalda Kenricka; francuske Jean-Pierre Ligeois i Heriette Asso;
amerikog Iana Hancocka; eku Milenu Hbschmannovu; bugarske Elenu Marushiakovu i Vesselina Popova; njemake Franka Sparinga, Karolu Fings, Herberta
Heussa, i brojne druge romologe.
Navedeni primjeri ukazuju kako se, posebno u posljednjih nekoliko godina, razvila romologija kao znanstvena disciplina te kako ona vie nije marginalna, niti
opskurna ili egzotina. Time je dan smjer razvoja romologije unutar hrvatske
znanosti.
2. Romologija u Hrvatskoj od XIX. stoljea do 1945. godine

Uzimajui u obzir razvoj romolokih istraivanja u svijetu, potrebno je vidjeti kako
se ona razvijala u Hrvatskoj te usporediti njezina dostignua sa svjetskima. U Hrvatskoj danas postoje sveuilini odsjeci i katedre za anglistiku, germanistiku, indologiju, romanistiku (ukljuuje prouavanje talijanskog, francuskog, panjolskog
i rumunjskog jezika i knjievnosti), turkologiju, hungarologiju, skandinavistiku te
slavistiku.35 No, ne postoji odsjek za romologiju niti se romski jezik, kultura i povijest prouavaju na bilo kojoj visokoobrazovanoj instituciji u Hrvatskoj.
Unato tome, prouavanje Roma u Hrvatskoj zapoinje u XIX. stoljeu s radom
Antuna Mihanovia36 Die Zigeuner, objavljenim 1823. u bekom asopisu Archiv
31
32
33
34
35
36
ethz.ch/networking/research&programmes/research_other/doc_related/gypsy_center_E.htm
23.6.2009.
Vie o njemu http://www.radoc.net/radoc.php?doc=about_radoc&lang=en 23.6.2009.
Muzej je osnovan 1991. s ciljem skupljanja zapisa i dokumenata romske kulture i njihovog suivota s veinskim stanovnitvom, a unutar njega se nalazi stalni postav i knjiica; vie vidi na
http://www.rommuz.cz/index.php?option=com_content&task=view&id=169&Itemid=57
23.6.2009.
Centar je osnovan poetkom 1990-ih, no sveano je otvoren u oujku 1997., a, izmeu ostalog,
ine ga otvorena stalna izloba o nacistikom genocidu nad Sintima i Romima; vie vidi http://
www.sintiundroma.de/content/index.php?navID=0&tID=0&aID=0 23.6.2009.
Vie vidi: http://www.muzeum.tarnow.pl/artykul.php?id=60&typ=6 23.6.2009.
Navedena sveuilina nastava prisutna je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, no slina se nastava
izvodi na drugim fakultetima u Hrvatskoj.
Antun Mihanovi (Zagreb, 10.VI.1796. Klanjec/Novi Dvori, 14.XI.1861), knjievnik, diplomat. U Zagrebu zavrio studij filozofije, a u Beu diplomirao pravo. Istaknuo se kao vojnik, po-
220
21.09.2010. 13:18

fr Geschichte, Statistik, Literatur und Kunst. Mihanovi je u radu analizirao romski

jezik i obiaje povezujui njihovo podrijetlo s Indijom.37 Slijedio je Rdigerove i Grellmannove teze, no tek e Pott i Mikloi u potpunosti dokazati indijsko porijeklo
Roma. U istom goditu asopisa objavljena je njegova rasprava u kojoj je usporedio
sanskrt s junoslavenskim jezicima te nastojao dokazati njihovu slinost.38 Vjerojatno ponukan daljnjim filolokim analizama, pronaao je interes za prouavanje
romskog jezika i njegove povezanosti sa sanskrtom.39 Sredinom stoljea se pojavljuje
nekoliko knjievnih djela o Romima, ponajvie u pripovijetkama Janka Tombara i
Vladimira Nikolia objavljenima u Nevenu.40 U Hrvatskoj je bila dostupna i svjetska
romoloka literatura, to pokazuje primjer pire Dimitrovia Kotaranina, koji 1860.
prevodi poemu Cigani Aleksandra Sergejevia Pukina.41
U drugoj polovini XIX. st. interes za prouavanje Roma pokazala je Mara op
Marlet,42 koja je prouavala i opisala njihove obiaje u knjievnim i etnolokim radovima. Ona je 1887. izdala zbirku pripovijetki Aus den Edelhfen des Balkan u
Leipzigu, a u jednoj od njih je opisala ivot Romkinje Goldjane (ili Zlatne Jane) i
37
38
39
40
41
42
litiar, znanstvenik (filolog), knjievnik i kulturni djelatnik; Branko Vodnik, Antun Mihanovi:
Iz preporodnih studija dra. Branka Drechslera, Hrvatsko kolo, VI (1910), 3-25; Branko Vodnik,
Mihanovi, Antun, Narodna enciklopedija srbsko-hrvatska-slovenaka, Zagreb, 1928, knj. II,
891-892.
Jelena Oak, Antun Mihanovi. Zagreb, 1998, 140, 142; Alojz Jembrih, O Mihanovievoj jezikoslovnoj i diplomatskoj djelatnosti, Antun Mihanovi i njegovo doba: Zbornik radova sa znanstvenog skupa u Klanjcu 7. lipnja 1996. (ur. Boica Paur), Zagreb, 1996, 125; Vodnik, Antun
Mihanovi..., 13; potrebno je napomenuti kako autor nije uspio pronai Mihanoviev tekst
ve se poziva na navedene autore. Zanimljivo je kako je Franjo Fancev u analizi povijesti Roma
u Hrvatskoj napisao kako Mihanoviev tekst o Romima ne postoji, ve da je pogreno naveden
(preuzet) iz drugog rada. Svakako, daljnje istraivanje e pokazati je li Mihanovi napisao rad o
Romima i time bio meu prvim znanstvenicima (romolozima) u svijetu koji je nastojao dokazati
indijsko porijeklo Roma; Franjo Fancev, Iz prolosti i sadanjosti cigana, Narodne novine, br.
270, 21.XI.1912, 3.
A. Jembrih, O Mihanovievoj..., 124-135; Oak, Antun Mihanovi..., 140-141; Vodnik, Antun
Mihanovi..., 13.
Prema nekim je Mihanovi s lingvistikim istraivanjima htio dobiti mjesto nastavnika na slavenskim katedrama u Rusiji, no to (jo) nije znanstveno potvreno; Oak, Antun Mihanovi..., 142.
Nikola Andri, Pod apsolutizmom: historija 6. decenija hrv. knjievnosti: (1850-60). Zagreb, 1906,
55-62, 88-91.
Aleksandar Pukin, Poltava. Dva brata razbojnika. Cigani (prev. piro Dimitrovi Kotaranin). Zagreb, 1860, str. 64-83; upravo je ovo Pukinovo djelo smatrano jednim od najboljih u ruskoj knjievnosti, a utjecalo je na mnoge ruske knjievnike poput Mihaila Jurjevia Ljermontova, Evgenija
Abramovia Baratinskija, Alekseja K. Tolstoja, Lava Nikolajevia Tolstoja i dr.; David M. Crowe,
A history of the Gypsies of Eastern Europe and Russia. New York, 1996, 165-169.
Mara op Marlet (Livorno, 10.VIII.1859. Gorica, 25.V.1910), knjievnica, etnografkinja.
Vjerojatno se obrazovala kod urulinki u Grazu. Udavala se dva puta (za francuskog odvjetnika
Charlesa Lengera Marleta i za tajerskog veleposjednika i lana Carevinskog vijea Huga viteza
Berksa), ivjela je u Francuskoj, Italiji, Grkoj i krae vrijeme u Aliru i Egiptu. Istaknula se kao
knjievnica, etnografkinja i dramaturginja. Redakcija HBL, op, Mara, Hrvatski biografski leksikon, sv. 3 ( ), Zagreb, 1993, 90.
221
21.09.2010. 13:18
njezinu borbu izmeu romskog i neromskog naina ivota.43 Zanimljivo je kako je

navedenu zbirku pripovijetki posvetila nadvojvodi Josipu Habsburkom kao istraivau Roma. Zatim je 1888. objavila rad Die Zigeuner unter den Sdslawen u asopisu Ethnologische Mitteilungen aus Ungarn, u kojem opisuje romski nain ivota,
jezik i zanimanja, pozivajui se na rezultate istraivanja Franje Kuhaa i nadvojvode
Josipa.44 Od drugih romolokih radova potrebno je istaknuti rad Gypsy Lore Society u listu La Revue de lOrient, knjigu Sdslawische Frauen. Auf Hhen und Tiefen
der Balkanlnder (u kojoj je, izmeu ostalog, analizirala poloaj Romkinja meu
Junim Slavenima), rad A Hungarian Gypsy in Nothern Africa u asopisu Journal
of the Gypsy Lore Society (opisuje Rome s maarskim porijeklom u sjevernoj Africi),
te pripovijetku Ajkuna. Eine Zigeunergeschichte u asopisu Wiener Mode (opisuje
ljubav izmeu mladog seoskog suca Iv Romanescua i mlade Romkinje Ajkune),
dramu Das Hochzeitslied von Lugos / Lugoka svatovska pjesma (opisuje romski nain
ivota) i libreto za operu Gina. Die Zigeunerin (opisuje ivot Romkinje Gine, a opera
je izvedena 1902. u Pragu).45 Iz navedenog se moe zakljuiti kako je Mara op
Marlet istraivala romski nain ivota, poloaj Romkinja te odnos Roma s neromima, a pritom je svoje rezultate istraivanja objavljivala u znanstvenim asopisima ili
u obliku knjievnih i umjetnikih radova. Na odreeni nain, spajala je znanstveni
s knjievno-publicistikim pristupom. Takoer, ne smije se smetnuti s uma da je ona
bila lanica triju etnografskih drutva: engleskog Gypsy Lore Society, francuskog Academie Internationale des Palmiers i maarskog Magyar Nprajzi Trsg (preciznije,
bila je lan hrvatskog ogranka osnivaa drutva46). Zasigurno, kroz lanstvo u tim
drutvima mogla je pratiti razvoj romolokih istraivanja.
Mara op Marlet u svojim se radovima pozivala na istraivanja Franje Kuhaa47
o Romima. Naime, Kuha je s navedenom autoricom vodio prepisku vezanu uz
njegova istraivanja romskog naina ivota, jezika i obiaje. On je opisivao njihove
obiaje, odnose prema slobodi i vjeri te njihova obrtnika, trgovaka i umjetnika
43 Mara op Marlet, Goldjana. Eine sdslavische Zigeunergeschichte, Aus den Edelhfen des Balkan, Leipzig 1887, 3-95; Milan Grlovi, Mara op Lenger-Marlet. Studija, Smotra, I (1887),
sv. 6, 354-360.
44 ura Vrki ivot i knjievno.., 292-295.
45 ura Vrki ivot i knjievno.., 78, 120-121, 241-242, 277; Slavica ura Vrki, Maarski Cigani
u sjevernoj Africi, Nevo Drom, III (1998), br. 3-4, 9.
46 Tada je predsjednik hrvatskog ogranka drutva Magyar Nprajzi Trsg bio Imre Josipovi, a poloaj izvjestitelja imali su Ivan Bojnii, Mara op Marlet i Friedrich S. (Salomo) Krauss. Zanimljivo je napomenuti kako je predsjednik ciganskog ogranka bio nadvojvoda Josip, a njen lan,
izmeu ostalih, Antal Herrmann; Slavica ura Vrki, Prva hrvatska etnografkinja Mara op
Marlet, Ethnologica Dalmatica 12/2003, 15-16.
47 Franjo Kuha (Osijek, 20.XI.1834 Zagreb, 18.VI.1911), muzikolog, folklorist, kompozitor. Gimnaziju zavrio u Osijeku, u Budimpeti Muziku akademiju. Radio je kao uitelj u
Szkesfehrvru (Stolnom Biogradu), a zatim se u glazbi usavravao u Leipzigu i Beu. Istaknuo
se kao sakuplja narodne glazbe i obiaja; Antun Kozina, Vera ivanevi, Kuha, Franjo, Leksikon pisaca Jugoslavije, sv. III (K Lj), Novi Sad, 1972, 494-495.
222
21.09.2010. 13:18

umijea. Mara op Marlet i nadvojvoda Josip su nadopunili njegove rezultate. Tako

oblikovan rad, naslovljen Die Zigeuner unter den Sdslawen, objavila je u asopisu Ethnologische Mitteilungen aus Ungar. Osim toga, Kuha je dio svojih istraivanja vezanih uz Rome objavio u trima knjigama Juno-slovjenske narodne popievke
u razdoblju od 1878. do 1881. godine.48 Zasigurno se moe rei kako tek predstoje
detaljnija znanstvena istraivanja Kuhaevog rada o Romima, kako bi se kvalitetnije
mogao sagledati i ocijeniti njegov romoloki rad.
Povjestna crtica o ciganima prvi je poznati hrvatski historiografski tekst o Romima, a napisao ga je Emilij Laszowski.49 Autor je tekst objavio sredinom rujna
1894. u Narodnim novinama, a zapoeo je analizom njihovih imena, porijekla i
migracijskih putova. Vrijedan dio rada ini njegovo tumaenje povijesti Roma u
Hrvatskoj temeljeno na analizi arhivskih dokumenata. Izmeu ostalog, Laszowski
je zakljuio kako Romi na podruju ue (sredinje, op.a.) Hrvatske dolaze s Turcima
polovinom XV. stoljea, sudjelujui u ratnim (pljakakim) pohodima. Tada jo nisu
bili poznati podaci o doseljavanju Roma u Dubrovnik i Zagreb u drugoj polovini
XIV. stoljea. Nakon toga opisuje njihov boravak u hrvatskim zemljama, odnos vlasti prema njima te pokuaj njihove organizacije izdavanjem posebne banske naredbe iz kolovoza 1738. godine.50 Nije mi poznat niti jedan drugi lanak Laszowskog
vezan uz Rome, no njegov rad je zasigurno pridonio istraivanju povijesti Roma u
srednjem i ranom novom vijeku u Hrvatskoj.
Prouavanje Roma u Hrvatskoj dobilo je krajem XIX. st. odreeni zamah i to
ponajvie zbog djelovanja Odbora za narodni ivot i obiaje (dalje Odbor, op.a.). Odbor je osnovan je krajem prosinca 1888. u sastavu Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti sa zadaom prikupljanja, upoznavanja i prouavanja grae o tradicijskoj
kulturi junih Slavena. Ubrzo je bio objavljen Zbornik za narodni ivot i obiaje u
kojem su se objavljivali rezultati istraivanja lanova i suradnika Odbora. Istraivai
su u prikupljanju grae slijedili Osnovu za sabiranje i prouavanje grae o narodnome
ivotu, koju je 1897. sastavio Antun Radi. Izmeu ostalog, u Osnovi je navedeno da
se biljei ...ima li cigan, koji stalno u selo ili u blizini sela dolaze, ili su ba naseeni?
Jesu li crni? Govore li i naim jezikom i kojim jo? Kako se nose i eaju (nemaju li
duge kose)? im se bave (kuju, gataju)? Dolaze li meu na svijet i po kakom poslu?
48 Franjo S. Kuha, Juno-slovjenske narodne popievke. Zagreb 1878, knj. 1, sv. 1, 113, 161; Franjo S.
Kuha, Juno-slovjenske narodne popievke. Zagreb 1880, knj. 3, sv. 1, 281-283; Franjo S. Kuha,
Juno-slovjenske narodne popievke. Zagreb 1881, knj. 4, sv. 1-2, 109-110, 220-221.
49 Emilij Laszowski (Brlog kraj Ozlja, 1.IV.1868 Zagreb, 28.XI.1949), povjesniar, arhivist. U
Grazu je studirao medicinu, a diplomirao je pravo u Zagrebu. Radio je u Hrvatskom zemaljskom
arhivu u Zagrebu, pritom je bio zasluan za ureenje vie hrvatskih arhiva. Jedan od osnivaa Brae Hrvatskog Zmaja, a potaknuo je osnivanje gradskog muzeja i knjinice u Zagrebu; Laszowski,
Emilij, Hrvatska enciklopedija, sv. VI (Kn Mak), Zagreb, 2004, 444-445.
50 Emilije Laszowski, Povjestna crtica o ciganima, Narodne novine, 15.IX. 1894, br. 211, 4-5. Navedena naredba sastojala se od etiri toke, a propisivala je romsko podvrgavanje ciganskom
kapetanu te porezne i druge obveze Roma.
223
21.09.2010. 13:18
Kako je sviet s ima? ene li se moda nai s ciganima, ili cigani s naima? to se
jo o ima zna? Je li tko moda nauio ihov jezik? Pa kaki je to jezik?* Je li narod
poprimio koju rije od cigan?...51, uz Radiev poseban dodatak (u Osnovi naveden
kao *) da ...ako tko zna taj jezik (romski, D. V.), neka sabira, koliko moe doznati,
pobiljei ciganske rijei....52 Jedan dio grae o Romima koju je Odbor prikupio bila
je objavljena, no znatan dio nije do danas objavljen te se nalazi u arhivu Odbora u
Zagrebu.53 Veinom su sakupljai bili sveenici i uitelji, pritom treba istaknuti nekolicinu poznatijih sakupljaa koji su sakupljali grau o Romima: Vatroslav Roi,54
Luka Luki,55 Josip Lovreti,56 Josip Kotarski,57 Frano ano Donadini,58 Vladimir
51 Antun Radi, Osnova za sabiranje i prouavanje grae o narodnome ivotu. Zagreb, 1997, 40.
52 Isti, 81.
53 Usporedi Zorica imunovi-Petri, Popis rukopisa u arhivu Odbora za narodni ivot i obiaje,
u: Spomen-spis povodom obiljeavanja stogodinjice postojanja i rada Odbora za narodni ivot i obiaje junih Slavena u sastavu Jugoslavenske akademije 1888-1988, (ur. Andre Mohorovii), Zagreb,
1988, 37 67.
54 Vatroslav Roi (Prodin Dol, 13. III. 1857 Zagreb, 6.III. 1937), profesor. Zavrio je gimnaziju
u Zagrebu, diplomirao slavistiku, povijest i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio
je kao profesor u Zemunu i Zagrebu; Vitomir Belaj, Vatroslav Roi (13.3.1857 6.3.1937)
(prir. Tomo Vinak), Prigorje: narodni ivot i obiaji (pretisak). Jastrebarsko, 2002, XVII-XIX.
55 Luka Luki (Brodski Varo, 4.XII.1875 Varo, 28.IV.1956), uitelj i etnomuzikolog. kolovao
se u Varou, Slavonskom Brodu i Petrinji. Kao uitelj radi u Kanii, Brezine, Gaj i Klakar, isticao
se kao sakuplja narodne glazbene i folklorne batine; Martina Krajnovi, Etnomuzikoloki rad
Luke Lukia (1875-1956) uz usporedbu sa snimcima vokalne folklorne glazbe u okolici Slavonskog Broda 80-ih godina 20. stoljea, Arti musices: hrvatski muzikoloki zbornik, XXX (1999), br.
1, 75 -90; Boidar irola, Luki, Luka, Znameniti i zasluni Hrvati: te pomena vrijedna lica u
hrvatskoj povijesti od 925-1925, Zagreb, 1990, 167.
56 Josip Lovreti (Otok, 30.VI.1865 ardak, 27.X.1948), upnik. kolovao se u Privlaci, Vinkovcima i Zagreb, a od 1887. je zareen. Slubuje u Vrpolju, akovu i Graditu. Istaknuo se kao
putopisac; Marko idara, Josip Lovreti sveenik, Josip Lovreti, Otok, 7. studenog 1998. :
prilozi sa znanstvenog kolokvija odranog u sklopu 10. pjesnikih susreta, Drenovci, 6. i 7. studenoga 1998. (ur. Helena Sabli-Tomi, Goran Pavlovi), Drenovci, Hrae, 1999, 63-66; Velimir
Deeli, Lovreti, Josip, Znameniti i zasluni Hrvati: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti
od 925-1925, Zagreb, 1990, 165.
57 Josip Kotarski (Kladje/Rakovica, 10.XI.1851 Lobor, 13.V.1926), upnik. Osnovnu kolu zavrio je u Samoboru, a gimnaziju i bogosloviju u Zagrebu. Kao kapelan i upnik je slubovao u
Loboru, Prozorju i Gornjoj Stubici; Juraj Kocijani, Odanosti Samobora djedovoskoj katolikoj
vjeri, u: Samobor: U povodu 762. obljetnice grada Samobora (pretisak), Samobor, 2004, 58; Vjekoslav Nori, Kotarski Josip, Znameniti i zasluni Hrvati: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj
povijesti od 925-1925, Zagreb, 1990, 141.
58 Frano ano Donadini (Korula, 1.II.1878 Zagreb, 9.4.1963), kulturni djelatnik. kolovao se u
Splitu, nakon toga radi kao porezni inovnik u nekoliko dalmatinskih gradova. Aktivno se bavio
politikom (pristaa Hrvatske stranke prava) te je aktivno sudjelovao u kulturnom i gospodarskom
ivotu Dalmacije; Stjepan Krpan, Frano ano Donadini: malo poznati pohoditelj zapadnougarskih Hrvata, Migracijske teme, 6/1990, br. 3, 335-362; Franjo Buar, Donadini, Frano ano,
Znameniti i zasluni Hrvati: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, Zagreb,
1990, 65.
224
21.09.2010. 13:18

Ardali59 i dr. Zanimljivo je da je Luki analizirajui poetkom XX. stoljea ciganjski govor sastavio svojevrsni Hrvatsko-ciganski rjenik u kojem se nalazi vie od
900 rijei podijeljenih u rubrike Govor, Pridjevi, Zamjenice, Brojevi, Glagoli, Izreka,
Pjesma, Pripovijetke, Rii.60 To je prvi poznati pokuaj sastavljanja hrvatsko-romskog
rjenika u Hrvatskoj. Pritom treba napomenuti kako do danas nije objavljen slian
rjenik.61 Desetak godina kasnije Josip Kotarski objavio je stotinjak ciganskih rijei
te dvadesetak romskih izraza i naziva za brojeve.62 Roi je opisao Rome u Prigorju,
Lovreti Rome u slavonskom selu Otok, Ardali Rome u dalmatinskoj Bukovici,
dok je Donadini zabiljeio dvije narodne pripovijetke o Romima s podruja Ravnih
kotara.63 Osim navedenih zanimljiv je primjer Osmana Baria, koji je jedini Rom
naveden kao sakuplja Odbora. Bari je opisao neke dogaaje iz povijesti romskog
stanovnitva na podruju Bosne i Hercegovine prilikom dolaska austro-ugarske vlasti u XIX. st.64 Zasigurno se moe zakljuiti kako je rad Odbora i njegovih sakupljaa u znatnoj mjeri doprinio razvoju romologije u Hrvatskoj. No, i ovo podruje je
nedovoljno istraeno te su potrebna daljnja istraivanja.65
Franjo Fancev66 je u Narodnim novinama u studenom 1912. objavio pet lanaka
Iz prolosti i sadanjosti cigana. U lancima je analizirana povijest, jezik i kul59 Vladimir Ardali (evrske, 9.XI.1857 evrske, 25.XI.1920), sakuplja narodnog blaga. kolovao se u evrsku, radio kao zemljoradnik, financijski i opinski slubenik. Istaknuo se kao sakuplja narodnog blaga, posebice narodnih pripovijetki i pjesama; Josip Kekez, Ardali, Vladimir,
Hrvatski biografski leksikon, sv. I (A Bi), Zagreb, 1983, 227.
60 Arhiv Odbora za narodni ivot i obiaje, sign. NZ 28c, god. (po. XX. st.), 125.
61 Treba napomenuti kako je Rade Uhlik autor prvog Srpskohrvatsko-ciganskog rjenika, koji je izdan
u Sarajevu 1947., a isti autor je 1983. objavio Srpskohrvatsko-romsko-engleski renik: Romengo alavari no u rjenicima nije uzet u obzir samo hrvatski jezik, ve i srpski jezik; Rade Uhlik, Srpskohrvatsko-ciganski renik: Romane alava. Sarajevo, 1947; Rade Uhlik, Srpskohrvatsko-romsko-engleski
renik: Romengo alavari. Sarajevo, 1983.
62 Josip Kotarski, Lobor, Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb, 1917, knj. 21, 76.
63 Vatroslav Roi, Prigorje. Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb 1907, knj. 12, 263; Josip
Lovreti, Otok, Zbornik za narodni ivot i obiaje. Zagreb 1897, knj. 2, 91, 370, 371./ Otok,
Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb 1898, knj. 3, 42./ (suautor Bartol Juri), Otok, Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb 1899, knj. 4, 99, 108./ Zbornik za narodni ivot i obiaje,
Otok, Zagreb 1902, knj. 7, 80, 120/ Zbornik za narodni ivot i obiaje, Otok, Zagreb 1907,
knj. 12, 372; Vladimir Ardali, Bukovica, Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb 1900, knj.
5, 41, 126, 127./ Narodne pripovijetke, Zbornik za narodni ivot i obiaje, Zagreb 1905, knj.
10, 138-141 / (suautor uro Polvka), Narodne pripovijetke iz Bukovice u Dalmaciji, Zbornik
za narodni ivot i obiaje, Zagreb 1908, knj. 13, 218-222; Frano enko Donadini, Bukovica i
Ravni kotari narodni ivot i obiaji, Arhiv Odbora za narodni ivot i obiaje, sign. NZ 107, god.
1902-1961, 22, 23.
64 Arhiv Odbora za narodni ivot i obiaje, sign. SZ 236, 3, god. (?).
65 O tome vie: Danijel Vojak, Zbornik za narodni ivot i obiaje i rukopisne zbirke arhiva Odbora
za narodni ivot i obiaje kao izvor za prouavanje povijesti romskog stanovnitva na podruju
Hrvatske u razdoblju od kraja XIX. stoljea do danas, Etnoloka tribina, XXVII XVIII (2004
2005), br. 34/35, 207-236.
66 Franjo Fancev (Virje, 24.IX.1882 Zagreb, 31.III.1943), knjievni povjesniar i filolog. Studirao
slavistiku i romanske filologije u Zagrebu i Beu gdje je 1907. doktorirao. Zatim je radio kao
225
21.09.2010. 13:18
tura Roma u Hrvatskoj i Europi, a autor je koristio istraivanja Potta, Mikloia

i nadvojvode Josipa. Fancev je prihvatio argumente o indijskom porijeklu Roma,
osvrnuo se na njihovu tradicionalnu muzikalnost te znaaj Roma u europskoj knjievnosti. Osim navedenog, analizirao je tadanji poloaj Roma u Hrvatskoj dijelei
ih prema nainu ivota i zanimanjima te argumentirano kritizirajui neuspjenost
hrvatskih vlasti u utvrivanju njihovog broja u popisima stanovnitva zbog nedovoljno precizne metodologije. Znatan dio prostora je posvetio analizi njihovog
jezika, posebice leksika i gramatike.67 Svoju analizu zavrava isticanjem potrebe
ureenja romskog ivota te zakljuuje kako ...kod nas (u Hrvatskoj, op.a.) nije jo
nita uinjeno (u prouavanju Roma, op.a.) [] kako je kod nas jo posvemanje
nepoznavanje cigana, hrvatska literatura ne poznaje nijednog dijela o ciganima, to
bi svakako bila poeljna jedna knjiga, koja bi se opirnije bavila prolou i jezikom
cigana, njihovim obiajima, narodnim blagom uope i napose ciganima koji stanuju
medju nama. Toj potrebi rado bi udovoljio pisac ovih redaka, kad bi znao da e nai
i odziva....68 Fancev nije uspio dobiti konkretnu podrku za nastavak romolokog
istraivanja, no njegov rad moe se smatrati znaajnim jer je meu prvima koristio
interdisciplinarni pristup (rezultate filolokih, etnolokih, knjievno-povijesnih i
demografskih istraivanja) u istraivanju Roma u Hrvatskoj.69
Josip Matasovi70 je 1928. u Narodnoj starini objavio rad Cigani u doba terezijanstva i josefinizma. U njemu je analizirao poloaj Roma u drugoj polovini XVIII.
st. na podruju Habsburkog carstva, tadanje Hrvatske i Slavonije, kada su Marija
Tereizija i Josip II. nizom odredbi pokuali regulirati poloaj Roma.71 Matasovi se
u djelu U Vinkovcima prije jednog stoljea: kulturnohistorijska crtica ukratko osvrnuo
na poloaj Roma na vinkovakom podruju u XIX. st.72 No, nije poznato da li se
Matasovi nastavio baviti romolokim temama.
67
68
69
70
71
72
profesor u Bjelovaru, knjiniar, a od 1926. ravnatelj Sveuiline knjinice u Zagrebu. Istaknuo se

kao knjievni povjesniar; Fancev Franjo, Hrvatski leksikon, sv. I (A K), Zagreb, 1996, 338.
Franjo Fancev, Iz prolosti i sadanjosti cigana, Narodne novine, 16.XI.1912, br. 266, 3/ 18.
XI.1912, br. 267, 3/ 19. XI.1912, br. 268, 3/ 20. XI.1912, br. 269, 3/ 21. XI.1912, br. 270, 3
Franjo Fancev, Iz prolosti i sadanjosti cigana, Narodne novine, 21. XI.1912, br. 270, 3.
Danijel Vojak, Doprinos Franje Fanceva u prouavanju povijesti romskog stanovnitva na prostoru Hrvatske, Drutvena istraivanja, XIV (2005), br. 3 (77), 421-438.
Josip Matasovi (Vrpolje, 18.VIII.1892 Zagreb, 10.II.1962), povjesniar. Studirao povijest i
geografiju u Zagrebu, povijest u Zrichu, a u Beu je doktorirao povijest. Zatim je radio kao profesor u Vinkovcima, kustos u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu, profesor na Filozofskom
fakultetu u Skoplju, ravnatelj Dravnog arhiva u Zagrebu te profesor na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Istaknuo se kao povjesniar svakodnevice i kulturne povijesti; Matasovi Josip, Hrvatska enciklopedija, sv. 7 (Mal Nj), Zagreb, 2005, 129.
Josip Matasovi, Cigani u doba terezijanstva i josefinizma, Narodna starina, VII (1928), sv. 17,
200-201.
Josip Matasovi, U Vinkovcima prije jednog stoljea: kulturnohistorijska crtica. Osijek, 1937, 26-29.
226
21.09.2010. 13:18

Antun Medven73 se romolokim istraivanjima poeo baviti u razdoblju izmeu

dva svjetska rata. Kao upnik je najvie vremena proveo u upi Kri (1918.-1945.,
1947.-1948.), na podruju koje su ivjeli Romi. On je povodom urevdana, u travnju 1940., u Odri odrao prvo katoliko bogosluje za nekoliko stotina Roma.74
Medven je bio jedan od autora lanka Cigani u Hrvatskoj enciklopediji, u kojoj
je pisao o gramatikama romskog jezika. U enciklopedijskoj biografskoj natuknici
je o Medvenu navedeno kako ...upnik u Vojnom Kriu A. Medven napisao je
cigansku gramatiku i sakupio zbirku ciganskih pjesama. To su djela u rukopisu....75
Osim njegove gramatike i zbirke pjesma, spominje se da je napisao i rjenik, koji se,
takoer, nalazi u rukopisu.76 Suraivao je s Radom Uhlikom u istraivanju romskog
jezika i gramatike, to potvruje jedno pismo, koje se danas nalazi u obiteljskoj
ostavtini Medven u Medvenovoj Drazi. Takoer, Ivan Goran Kovai ga spominje
kao istraivaa Roma, a Medven je preko Uhlika pomogao Kovaiu u spoznavanju
romskih obiaja.77 Naalost do danas nisu pronaeni Medvenovi rukopisi gramatike, rjenika i zbirke pjesama, a njihov pronalazak bi zasigurno pridonio razvoju
romolokih istraivanja u Hrvatskoj.
73 Antun Medven (Medvenova Draga, 11.X.1889 Kri, 21.V.1963), upnik. Osnovnu kolu pohaao je u Pribiu, a gimnaziju u Karlovcu i Zagrebu. U Zagrebu je studirao jednu godinu na
Pravnom fakultetu, a zatim teologiju na Sveuilita u Zagrebu. Za sveenika je zareen poetkom
srpnja 1913, a kapelansku slubu obavlja u upama Nova Raa, Cirkvena, Mihovljan i Kri. upnikom postaje 1930. u upi (Vojni) Kri. S proglaenjem Nezavisne Drave Hrvatske je nekoliko
mjeseci bio ustaki tabornik u opini Kri, a do kraja rata bio je u odreenim razdobljima naelnik
i podnaelnik u istoj opini. Zbog toga ga je poratna vlast uhitila i na Vojnom sudu u Bjelovaru u
srpnju 1945. osudila na 20 godina zatvora. Ubrzo je pomilovan uslijed molbi njegovih upljana,
nakon ega je nastavio obavljati dunost upnika u Jakuevcu i Vrtlinskoj te dekana Moslavakog
dekanata sve do umirovljenja 1957; Stjepan Koul, Spomenica rtvama ljubavi zagrebake nadbiskupije: u prigodi proslave 900. obljetnice postojanja zagrebake nad/biskupije. Zagreb 1992, 349;
Stjepan Koul, Martirologij Crkve Zagrebake: spomenica rtvama ljubavi Zagrebake nadbiskupije.
Zagreb 1998, 371; Josip Malkovi, upa Gornje Prekrije u prolosti i sadanjosti. Zabok 2001,
124.
74 Nekoliko stotina cigana sudjelovalo u gjurgjevdanskom protenju i slualo propovijed sveenika
na ciganskom jeziku, Novosti, 24.IV. 1940, br. 112, 13; Prva propovijed na ciganskom jeziku
upnika Medvena u Odri, Veer, 27.4.1940, br. 5829, 4-5.
75 Anton Medven Cigani, Hrvatska enciklopedija, sv. 3, Zagreb, 1942, 751.
76 Nekoliko stotina cigana sudjelovalo u gjurgjevdanskom protenju i slualo propovijed sveenika
na ciganskom jeziku, Novosti, 24.IV. 1940, br. 112, 13; Prva propovijed na ciganskom jeziku
upnika Medvena u Odri, Veer, 27.4.1940, br. 5829, 4-5; Stjepan Koul, Stradanja u Zagrebakoj nadbiskupiji za vrijeme II. svjetskog rata i poraa. Zagreb, 2004, 349.
77 Ivan Goran Kovai, Posljednji slobodnjaci, Hrvatska revija XII (1939), br. 10, 541; Vlatko
Pavleti, Nenapisana Goranova novela o ciganima, Mogunosti, IX (1962), br. 8, 729-730; Vlatko Pavleti, Nenapisana novela o Romima, Obuzdani gnjev: Znakovi i strukture u knjievno
umjetnikim djelima Ivana Gorana Kovaia, Zagreb, 1978, 42-428.
227
21.09.2010. 13:18
Ivan Goran Kovai78 se krajem 1930-ih nastojao to bolje upoznati s romskom

kulturom, obiajima i jezikom te je napisao nekoliko radova o Romima. On 1939.
u Hrvatskoj reviji objavljuje lanak Posljednji slobodnjaci u kojem opisuje ciganski problem u Europi i nain na koji ga pojedine vlasti rjeavaju. U skladu s
time kritizira nerazumijevanje i nehumanost u odnosu prema Romima koje naziva
posljednjim slobodnjacima te predlae da strunjaci za Rome rjeavaju ovaj problem. Zatim spominje Radu Uhlika,79 Vladimira Redeneka i Antuna Medvena
kao hrvatske strunjake za Rome te rad zavrava prenosei lanak Rene Aberdema
o romskoj koli u Uhorodu kao primjer pozitivnog smjera u rjeavanju navedene
problematike.80 Iste godine objavljuje u Narodnom kolu lanak Ciganski problem.
U povodu stvaranja zakona o Ciganima u banovini Hrvatskoj. U njemu nastavlja
s kritikom vlasti u rjeavanju ciganskog problema i naglaavanju uloge strunjaka
za Rome, poput Uhlika, Redeneka i Medvena. Osvre se na pitanje njihova porijekla, nomadizma, zanimanja, jezika i obiaja.81 Kovai je 1939. intenzivno nastojao
razumjeti Rome, stoga je odlazio meu njih biljeei njihov leksik i obiaje. Zatim
se konzultirao sa strunjacima (romolozima), poput Uhlika i Medvena, o emu
nam svjedoe sauvana pisma. Vlatko Pavleti analizirao je Kovaiev interes za
prouavanje Roma i zakljuio kako je on namjeravao objaviti novelu o Romima,
no shvaajui manjkavost u razumijevanju Roma odustao je od daljnjih (romolokih) istraivanja.82 U nedostatku drugih izvora, moemo se sloiti s Pavletievim
zakljukom, no pitanje je postoje li drugi izvori koji bi moda omoguili drugaije
razmiljanje o Kovaievom romolokom radu.
78 Ivan Goran Kovai (Lukovdol, 21.III. 1913 okolica Foe, 12.VII.1943), knjievnik i publicist.
Studirao slavistiku u Zagrebu, no radio je kao novinar u Hrvatskom dnevniku i Novostima, upravitelj pote u Foi te suradnik u Hrvatsko izdavakom bibliografskom zavodu. Za vrijeme Drugog
svjetskog rata je preao na stranu partizana, a 1943. su ga ubili etnici. Kao knjievnik je objavio
mnoga djela, pritom treba izdvojiti zbirku novela Dani gnjeva i kajkavsku zbirku Ognji i roe;
Kovai, Ivan Goran, Hrvatska enciklopedija, sv. 6 (Kn Mak), Zagreb, 2004, 203-204.
79 Rade Uhlik (Sarajevo, 1899. ?), romolog. koluje se u Beu, a u Beogradu je diplomirao lingvistiku. Nakon toga radio je kao profesor u Brkom, Tuzli, Prijedoru i Niu, dok je u Sarajevu
radio u Zemaljskom muzeju. Istaknuo se kao romolog, objavio je Srpskohrvatski-ciganski renik/
Romano alava (Sarajevo, 1947); Srpskohrvatski-romski rjenik/Romano alavari (Sarajevo, 1983);
Ciganske prie (Sarajevo, 1957); Minka Memija, Nauni doprinos Rade Uhlika romologiji, u:
Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 331-336;
Dragoljub Ackovi, Etnografska graa o Romima u delu Rade Uhlika, u: Meunarodni nauni
skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 337-348.
80 Ivan Goran Kovai, Posljednji slobodnjaci, Hrvatska revija XII (1939), br. 10, 541-543.
81 Ivan Goran Kovai, Ciganski problem. U povodu stvaranja zakona o Ciganima u banovini
Hrvatskoj, Proza II: Pisci, knjige, asopisi, razmatranja/reportae. Sabrana djela I. G. Kovaia,
Zagreb, 1983, sv. II, 431-435.
82 Ivan Goran Kovai, Pisma, Sabrana djela Ivana Gorana Kovaia (ur. Dragutin Tadijanovi),
Zagreb, 1983, sv. 5, 148-151, 226-227; Pavleti, Nenapisana Goranova novela..., 724732;
Pavleti, Nenapisana novela o..., 421-437.
228
21.09.2010. 13:18

Kao jedan od hrvatskih strunjaka prema Kovaiu i Uhliku istaknut je Vladimir Redenek.83 Uhlik je opisao Redeneka kao strunjaka za razumijevanje romskih majstorija i vraanja ili kao poznavatelja ciganskog foklora i etimologije.84
Redenek je 1934. objavio osam radova o romskom stanovnitvu u listovima Danica i Nova Danica. U prvom lanku Ciganska hrabrost i pijunaa analizirao je
romsku hrabrost i odnos prema vojsci, opisujui Rome kao velike kukavice i loe
ratnike.85 Zatim u lanku Ciganski jezik analizira posebnost romskog jezika i njihovo indijsko porijeklo, a u lanku Cigani i Drutvo Naroda kritizirao je prijedlog
nekih europskih zemalja (ukljuujui Kraljevinu Jugoslaviju) da se nomadski Romi
prisilno nasele na otoku u Atlantskom ili Tihom oceanu.86 U sljedeem radu Cigani
i njihovo podrijetlo analizirao je pitanje podrijetla Roma, dok u radu Religija cigana navodi kako Romi prilagoavaju svoju vjeru podruju u kojem ive.87 U radu
Ciganska muka i pokora analizirao je pitanje progona Roma to je na odreeni
nain povezao sa sljedeim radom Onima kojima vraga neda mira, u kojem je
analizirao razloge romskog nomadstva.88 Nije poznato je li Redenek nastavio s romanolokim radom nakon 1934. te je li u nekim drugim listovima objavljivao sline
radove. Unato tome, moe se zakljuiti kako je njegov romanoloki rad znaajan,
posebice jer je bio usmjeren iroj javnosti, a ne uem krugu znanstvenika.
3. Razvoj hrvatske romologije u Jugoslaviji od 1945. do 1991. godine

U razdoblju od 1945. do 1991. hrvatska romologija postupno se razvijala u okviru
jugoslavenske, koju su predvodili srpski i slovenski romolozi. U srpskoj romologiji
poseban znaaj dobivaju sami Romi, poput Slobodana Berberskog, Rajka uria
83 Vladimir Redenek (Odra, 9.VI.1887. Zagreb, 2.III.1972), slubenik, speleolog. Zavrio je
klasinu gimnaziju u Zagrebu, a studij farmacije prekida zbog materijalnih tekoa te se zapoljava
kao eljezniki slubenik. Zbog zdravstvenih problema odlazi u prijevremenu mirovinu 1940., a
nakon toga posveuje se speleolokim istraivanjima u Hrvatskoj. Danas ga se smatra inicijatorom
i osnivaem planinarske spelologije u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata. Redenek je 1948.
u Cerovakim peinama i spilji Svetinji (kod Graaca) pronaao novu vrstu spiljskog kornjaa,
koji je kasnije nazvan po njemu Redensekia likana; Sreko Boievi, Vladimir Redenek prirodoslovac i speleolog (18891972), Priroda LVI (1972), br. 9, 315-316; Vladimir Boi, Vladimir
Redenek (18871972), Spiljarski vjesnik, I (1983), br. 2, 3-6.
84 Kovai, Pisma, 149; Pavleti, Nenapisana novela o..., 427, 431; Pavleti, Nenapisana Goranova novela..., 726, 729-730; Kovai, Ciganski problem..., 435.
85 Redenek, Ciganska hrabrost i pijunaa, Danica, IV (1934), br. 136, 11.
86 Redenek, Ciganski jezik., Nova Danica, I (1934), br. 2,. 7; Vladimir Redenek, Cigani i Drutvo Naroda, Nova Danica, I (1934), br. 5, 8.
87 Redenek, Cigani i njihovo podrijetlo, Nova Danica, I (1934), br. 9, 11; Vladimir Redenek,,
Religija cigana, Nova Danica I (1934), br. 10, 15.
88 Vladimir Redenek, Ciganska muka i pokora, Nova Danica, I (1934), br. 16, 11; Vladimir
Redenek, Onima kojima vraga neda mira, Nova Danica, I (1934), br. 17, 13.
229
21.09.2010. 13:18
i Dragoljuba Ackovia. U slovenskoj romologiji izdvajaju se Vanek iftar i Pavla

trukelj. Za vrijeme ovog razdoblja bile su objavljene tri bibliografije radova vezane
uz Rome. Ljubomir Andreji je 1970. objavio u Glasniku Etnografskog muzeja u
Beogradu Prilog bibliografiji o Ciganima, pritom je osim domaih znanstvenih
publikacija koristio i one meunarodne (poput asopisa Journal of the Gypsy Lore Society i tudes Tsiganes).89 Andrejieva bibliografija se sastoji od 508 bibliografskih jedinica poredanih prema abecednom redu autora, a najmanje bibliografskih jedinica
odnosilo se na Rome u Hrvatskoj.90 Mladen Mati je u sarajevskom asopisu Sveske
objavio rad Novija literatura o narodnosti Romi, u kojem je analizirao stanje romolokih djela u Jugoslaviji. Mati pie o skromnoj literaturi, nedostatnom interesu
znanstvenika, pionirskom radu Rade Uhlika i drugih romologa te navodi kako je
romoloki rad tek od 1970-ih postao bogatiji i sadrajniji.91 Upravo u tom desetljeu zapoela su intenzivnija prouavanja Roma u Jugoslaviji i drugim dijelovima
svijeta, jer tada dolazi do politikog i drutvenog organiziranja Roma. Naime, 1971.
u Londonu se odrao Prvi svjetski kongres Roma i na njemu je prihvaena romska
himna, grb te ime Rom kao zajedniko ime za sve romske skupine.92 Nakon toga se
u Jugoslaviji osnivaju romske organizacije, listovi, kazalita, a sve to je pridonijelo
razvoju romolokih istraivanja. Tada se poinju objavljivati radovi vezani uz socijalni i pravni poloaj Roma u kojem sudjeluju razni dravni i republiki znanstveni
instituti, poput Instituta za socijalnu politiku SR Srbije, Etnografskog instituta Srpske akademije nauke i umetnosti.93 Srpska romologija ubrzano se razvija potaknuta
podrkom SANU, posebice 1976. kada je organiziran simpozij o Romima ili idue
godine kada je osnovan Odbor za romologiju pri Etnografskom odboru SANU.94
Znaajno postignue jugoslavenske romologije je bilo izdavanje romske gramatike
Krume Kepeski i aipa Jusufa 1980. u Skopju. Ubrzo je slijedilo izdavanje Srpskohrvatsko-romsko-engleskog renika u Sarajevu.95 Ova dva djela su pridonijela pokuajima standardizacije romskog jezika, a time i romologije u Jugoslaviji. Jedna od tema
koju tada sve vie prouavaju romolozi bila je stradanje Roma u Drugome svjetskom
ratu na prostoru Jugoslavije (posebice u NDH). Poticaj za istraivanja jugoslavenski
romolozi dobili su prevoenjem knjige Christiana Bernadaca Zaboravljeni holokaust:
89 Ljubomir Andreji, Prilog bibliografiji o Ciganima, Glasnik Etnografskog muzeja, XXXIII
(1970), 208-270.
90 urica Petrovi, Nauna istraivanja Roma u Jugoslaviji, u: Razvitak Roma u Jugoslaviji: problemi i tendencije (ur. Milo Macura), Beograd, 1992, 61-62.
91 Mladen Mati, Novija literature o Romima, Sveske, III (1985), br. 11-12, 317-322.
92 W. R. Risshi, History of Romano movement, their language and culture, u: Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 1-2; Jean-Pierre Ligeois,
Gypsies: an illustrated history. London, 1986, 155-157.
93 Petrovi, Nauna istraivanja..., 62-63.
94 Isti, 66.
95 Krume Kepeski, aip Jusuf, Romani gramatika = Romska gramatika. Skopje, 1980; Rade Uhlik,
Srpskohrvatsko-romsko-engleski renik: Romengo alavari. Sarajevo, 1983.
230
21.09.2010. 13:18

pokolj Cigana, koju je 1981. objavilo zagrebaka izdavaka kua Globus.96 Slijede radovi Muhameda Hadijahia, Vaneka iftara i Rajka uria, a interes za ovu temu
i danas traje.97 Jedan do najvidljivijih rezultata pojaanog interesa znanstvenika za
prouavanje Roma u ovom razdoblju jest izdavanje brojnih djela, pritom je potrebno
istaknuti djela Tatomira P. Vukanovi Romi (Cigani) u Jugoslaviji (Vranje, 1983),
Rajka uria Seobe Roma: krugovi pakla i venac sree (Beograd, 1987) i Neboje-Bate
Tomaevia Cigani sveta (Beograd, 1988). Jugoslavenska romologija dobila je svojevrsno meunarodno priznanje odravanjem meunarodnog znanstvenog skupa o
Romima u lipnju 1986. u Sarajevu. Glavni organizator bio je Institut za prouavanje
nacionalnih odnosa u istome gradu, a tema skupa je bila Jezik i kultura Roma.
Ukupno je izloeno 37 referata o standardizaciji romskog jezika, edukaciji i ustavno-pravnom poloaju Roma u Jugoslaviji, rezultatima etnolokih i folkloristikih
istraivanja te romskoj glazbi. Na njemu su sudjelovali domai i strani romolozi,
npr. Rade Uhlik, Rajko uri, Milena Hbschmannova, Vanek iftar i T. A. Acton. Tri godine kasnije izdan je poseban zbornik skupa iji je urednik bio Milan
ipka.98 Izmeu ostalog, na skupu je predloeno osnivanje Fonda za prouavanje
i standardizaciju romskog jezika te potreba izdavanja asopisa Romologija, romske
enciklopedije te objavljivanje sveobuhvatne bibliografije radova o Romima.99 Posljedice ovog skupa bile su pozitivne, o emu svjedoi injenica da je 1989. zapoela s
radom Meunarodna kola Roma u Beogradu, a iste godine je odran znanstveni
skup Razvitak Roma u Jugoslaviji: Problemi i tendencije. Osim navedenog, Drutvo Vojvodine za jezik, knjievnost i kulturu Roma poelo je 1990. u Novom Sadu
izdavati asopis Romologija.100 Trifun Dimi, urednik Romologije, istaknuo je kako
je cilj asopisa ...da na jednom mestu okupimo sve ono to odreuje pisanu re iskazanu perom naunih, kulturnih i drutvenih radnika, koji svojim interesom i radom
doprinose emancipaciji romske kulture i romske zajednice uopte....101
Rezultati intenzivnijeg prouavanja Roma u Jugoslaviji odrazili su se i na Hrvatsku. Zagrebaka izdavaka kua Stvarnost izdala je 1967. djelo Jean-Paul Cleberta
Cigani, to se moe smatrati jednim od prvih stranih romolokih djela prevedenih
na hrvatski jezik.102 Nekoliko godina ranije Josip Taradi obranio je diplomski rad
96 Christian Bernadac, Zaboravljeni holokaust : pokolj Cigana. Zagreb, 1981.
97 Muhamed Hadijahi, Bosanski Romi 1941/1942, Nae teme, XXVIII (1984), br. 7/8, 1313
1323; Vanek iftar, Romi u Sloveniji 19401945, Nae teme, XXVIII (1984), br. 78, 1324
1334; Rajko uri, Seobe Roma : krugovi pakla i venac sree. Beograd, 1987.
98 Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989; Andrijana
Gojkovi, Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma Sarajevo, 9-11. juni 1986, Narodno
stvaralatvo Folklor, XXV (1986), sv. 1-4, 115-118.
99 Zakljuci Meunarodnog naunog skupa Jezik i kultura Roma, u: Meunarodni nauni skup
Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 503-511 ; Gojkovi, Meunarodni
nauni skup..., 117-118; Petrovi, Nauna istraivanja..., 66-67.
100 Petrovi, Nauna istraivanja..., 65-71.
101 Dimi, Re, 5.
102 Jean-Paul Clebert, Cigani. Zagreb, 1967.
231
21.09.2010. 13:18
Status Roma u Meimurju na Vioj koli za socijalne radnike u Zagrebu. Ovo je prvi
(dosad!) poznati sluaj da je student na jednom od hrvatskih visokokolskih institucija diplomirao na temu o Romima u Hrvatskoj.103 Zanimljiv je i primjer Nives
Rebrenak, koja je kao studentica 1974. objavila rad Romi na podruju Zagreba u
Socijalnom radu. Ona je provela terensko istraivanje meu 139 Roma u jednom od
zagrebakih naselja, a pritom je istraila njihovu demografsku, gospodarsku, obrazovnu, zdravstvenu i drutvenu strukturu.104
Republiki zavod za javnu upravu u Zagrebu i Odbor za meunarodne odnose
Sabora SR Hrvatske su krajem 1970-ih i poetkom 1980-ih izdali publikacije o
poloaju Roma u Hrvatskoj.105 Zatim je 1982. Institut za drutvena istraivanja Sveuilita u Zagrebu proveo anketno istraivanje meu 231 romskim domainstvom
u Hrvatskoj, a cilj istraivanja bila je podloga za donoenje mjera za poboljanje
romskog drutvenog poloaja. Tri godine kasnije rezultati istraivanja objavljeni su
u posebnom djelu Drutveni poloaj Roma u SR Hrvatskoj, a iste godine dijelovi navedenog istraivanja objavljeni su u asopisu Sociologija sela. U istom broju je Rua
First-Dili objavila Izbor iz bibliografije radova o Romima.106 Autorica bibliografije napravila je selekciju radova vezanih uz drutveni, ekonomski, politiki, kulturni
i socijalni poloaj Roma, ukupno popisavi 161 bibliografsku jedinicu. Zagrebaki
asopis Nae teme je 1984. posvetio temu broja Romima, u kojemu su suraivali
srpski romolozi Slobodan Berberski i Vanek iftar.107 Dvije godine kasnije Narcisa
Lengel-Krizman u asopisu za suvremenu povijest objavljuje lanak o stradanju Roma
u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, to se moe smatrati jednim od prvih suvremenih
hrvatskih historiografsko-romolokih priloga.108
Hrvatski romolozi bili su prisutni na meunarodnom znanstvenom skupu Jezik
i kultura Roma u Sarajevu, a sudjelovali su Milka Jauk-Pinhak, Igor Gostl, Nikola Rai, Dalibor Brozovi, Dunja Brozovi-Ronevi i Marija Dalbello. Milka
Jauk-Pinhak s temom Povijest izuavanja romskog jezika u svijetu analizirala je
prouavanje romskog jezika do Franca Mikloia.109 Igor Gostl izlagao je na temu
Jezik i kultura Roma u velikim svjetskim enciklopedijama, zakljuujui kako se
od 1960-ih pojaava interes za prouavanje Roma, to se odrazilo na njihovu veu
103 Josip Taradi, Problemi Cigana na podruju opine akovec. Via kola za socijalne radnike u
Zagrebu, akovec, 1965, Arhiv Studijski centar socijalnog rada u Zagrebu, bez sign.; Josip Taradi
je 1990. objavio u asopisu Meimurje odlomak iz svog diplomskog rada; Josip Taradi, Dolazak
u Meimurje, Meimurje, 1990, br. 17, str. 27-28.
104 Nives Rebrenak, Romi na podruju Zagreba, Socijalni rad, XIV (1974), 113-124.
105 Petrovi, Nauna istraivanja..., 63.
106 Isti, 63-64; Rua First-Dili, Izbor iz bibliografije radova o Romima, Sociologija sela, XXIII
(1985), br. 87 /90, 99-106.
107 Slobodan Berberski, Romi i iredenta na Kosovu, Nae teme, XXVIII (1984), br. 7-8, 1335 -1347;
Vanek iftar, Romi u Sloveniji 1940 1945, Nae teme, XXVIII (1984), br. 7-8, 1324-1334.
108 Narcisa Lengel-Krizman, Prilog prouavanju terora u tzv. NDH: Sudbina Roma 1941 1945,
asopis za suvremenu povijest, XVIII (1986), br. 1, 29-42.
109 Jauk-Pinhak, Povijest izuavanja..., 11-20.
232
21.09.2010. 13:18

zastupljenost u navedenim enciklopedijama.110 Nikola Rai je u izlaganju Mogui zadaci romske sociolingvistike naglasio potrebu razvoja romske sociolingvistike
kao preduvjeta za razvoj romske kulture.111 Na njegovu se temu dijelom nadovezuje
izlaganje Dalibora Brozovia i Dunje Brozovi-Ronevi s temom Sociolingvistiki
aspekti standardizacije romskog jezika. Autori u spomenutom izlaganju analiziraju
proces standardizacije romskog jezika i probleme povezane s njome (poput nemogunosti izbora jednog romskog dijalekta za standardni jezik).112 Znaajan prinos
romologiji dala je Marija Dalbello objavljivanjem rada Prilog bibliografiji o Romima (Ciganima) u SFR Jugoslaviji, s posebnim obzirom na etnoloku i folkloristiku
grau u periodici. Autorica je popisala grau o Romima s podruja tadanje Jugoslavije, posebno analiziravi etnoloku i folkloristiku grau. Popisala je ukupno 394
bibliografske jedinice, to je manje od Andrijieve bibliografije iz 1970., no jedinice
su bibliografski kvalitetnije posloene i popraene odgovarajuim kazalima.113 Ovo
razdoblje na odreeni nain zakljuuje primjer asopisa Meimurje, koji je 1990.
itav etrnaesti broj posvetio Romima. U asopisu su radove objavili Ivan Magdaleni, Dragoljub Ackovi i Josip Taradi.114
Zasigurno se moe ustvrditi kako se hrvatska romoloka istraivanja od 1945.
uspjeno razvijaju, jer su provedena prva istraivanja o Romima, objavljeni znaajni
radovi poput dvaju bibliografskih radova, a dva asopisa su cijeli broj posvetila romolokim temama. Takoer, hrvatski romolozi poinju objavljivati sve zapaenije
radove te sudjeluju na znanstvenim skupovima.
4. Suvremena hrvatska romologija od 1991. do 2008. godine

U ovom razdoblju se razvija hrvatska romologija, o emu nam govori bibliografija
koju je za vei dio ovog razdoblja priredila Ljubica Radovi u lanku Popis knjiga, lanaka i serijskih publikacija o Romima tiskanih od 1990. do 2000. godine u
Republici Hrvatskoj. Bibliografija sadrava sedamdesetak neklasificiranih jedinica,
110 Igor Gostl, Jezik i kultura Roma u velikim svjetskim enciklopedijama, u: Meunarodni nauni
skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 35-48.
111 Nikola Rai, Mogui zadaci romske sociolingvistike, u: Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 181-185.
112 Dalibor Brozovi, Dunja Brozovi-Ronevi, Sociolingvistiki aspekti standardizacije romskog
jezika, u: Meunarodni nauni skup Jezik i kultura Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989,
223-238.
113 Marija Dalbello, Prilog bibliografiji o Romima (Ciganima) u SFR Jugoslaviji, s posebnim obzirom na etnoloku i folkloristiku grau u periodici, u: Meunarodni nauni skup Jezik i kultura
Roma (gl. ur. Milan ipka), Sarajevo, 1989, 429-501.
114 Podaci preuzeti od Ivana Magdalenia.
233
21.09.2010. 13:18
to veinom ine izlaganja sa skupova i okruglih stolova.115 Potrebno je spomenuti

kako su u jo trima publikacijama objavljeni bibliografski podaci o Romima, no
oni nisu bili tako potpuni i bogati poput Radoviine Bibliografije.116 Od 1990-ih
u Hrvatskoj su odrani okrugli stolovi, seminari i konferencije o Romima, pritom
treba istaknuti seminar Savjetovanje o odgoju i izobrazbi djece Roma u Hrvatskoj
(Macinec, 1994/Krievci, 1996), okrugli stol Romi u Hrvatskoj danas (Zagreb,
1997), meunarodnu konferenciju Prava i status Romkinja u zemljama u tranziciji (Zagreb, 2000)117 Dva znanstvena asopisa imala su tematski broj posveen
Romima. asopis Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar Drutvena istraivanja
posvetio je jedan broj asopisa romolokim temama. Osim Ljubice Radovi, autori
radova su Maja tambuk, Zoran uur, Koraljka Posavec, Neven Hrvati, Suzana
Ivani i Maja Dragun. Najvie je prostora posveeno analizi drutvenog i marginalnog poloaja Roma u Hrvatskoj te pitanju njihovog odgoja i obrazovanja.118 Iznimka je rad Maje Dragun koji analizira romska vjerovanja, mitologiju i podrijetlo.119
etiri godine kasnije u asopisu Instituta za migracije i narodnosti Migracijske i
etnike teme objavljen je tematski broj posveen Romima. Jedan od ciljeva izdavanja
tematskog broja bio je ukazivanje na njihov drutveni poloaj i s njime povezane
probleme. Autori radova su Dragutin Babi, Ana Bogdani, Neven Hrvati, Boris
Niki, Jagoda Novak, Nada Raduki i Danijel Vojak. Oni su pisali o identitetu
Roma, njihovim drutvenom poloaju, potrebi zatite te broju Roma u popisima
115 Ljubica Radovi, Popis knjiga, lanaka i serijskih publikacija o Romima tiskanih od 1990. do
2000. godine u Republici Hrvatskoj, Drutvena istraivanja, IX (2000), br. 2/3 (46/47), 337344.
116 Bosiljka Milinkovi, Bibliografija radova o nacionalnom pitanju i meunacionalnim odnosima.
Zagreb, 1992, 20, 30-33, 35-36, 57, 60, 67, 151-152, 208; Vladimir Stipeti, Nenad Vekari,
Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb Dubrovnik, 2004, 90-91; Vladimir Geiger, Etnike
skupine/zajednice u Hrvatskoj u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, Historijski zbornik, LX
(2007), 323367.
117 Odgoj i izobrazba djece Roma u Hrvatskoj : zbornik radova (Savjetovanje Odgoj i obrazovanje Roma
u Republici Hrvatskoj, Macinec, 25. studenoga 1994), (gl. ur. Neven Hrvati), Virovitica, 1994; II.
savjetovanje o odgoju i izobrazbi djece Roma u Hrvatskoj, Krievci, 1996: zbornik izlaganja, (gl.
ur. Mirko Leich), Virovitica, 1997; Romi u Hrvatskoj danas : zbornik izlaganja i rasprava: okrugli
stol odran 26. i 27. lipnja 1997. godine (gl. ur. Veronika Rekovi), Zagreb, 1998; Prava i status
Romkinja u zemljama u tranziciji (ur. Gordana Obradovi), Zagreb, 2000.
118 Maja tambuk, Romi u drutvenom prostoru Hrvatske, Drutvena istraivanja, IX (2000), br.
2/3 (46/47), 197-210; Zoran uur, Romi kao marginalna skupina, Drutvena istraivanja,
IX (2000), br. 2/3 (46/47), 211-227; Koraljka Posavec, Sociokulturna obiljeja i poloaj Roma
u Europi od izgona do integracije, Drutvena istraivanja, IX (2000), br. 2/3 (46/47), 229250; Neven Hrvati, Suzana Ivani, Povijesno-socijalna obiljeja Roma u Hrvatskoj, Drutvena
istraivanja, IX (2000), br. 2/3 (46/47), 251-266; Neven Hrvati, Odgoj i izobrazba Roma u
Hrvatskoj, Drutvena istraivanja, IX (2000), br. 2/3 (46/47), 267-290; Maja tambuk, Romi
u Hrvatskoj devedesetih, Drutvena istraivanja, IX (2000),, br. 2/3 (46/47), 261-315; navedeni
radovi su dostupni na: (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1849) (26.6.2009).
119 Maja Dragun, Podrijetlo, mitologija i vjerovanja Roma, Drutvena istraivanja, IX (2000), br.
2/3 (46/47), 317-333.
234
21.09.2010. 13:18

stanovnitva: potrebno je naglasiti kako su se dva rada odnosila na poloaj Roma u

Maarskoj i Srbiji.120
Kao jedan od pokazatelja razvoja romologije zasigurno je objavljivanje djela i
to posebice izvornih znanstvenih istraivanja. Jedno od znaajnih romolokih djela
izdao je 2005. Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar naslovljeno Kako ive hrvatski Romi. Skupina znanstvenika navedenog Instituta provela je 2004. istraivanje o
stambenim uvjetima ivota Roma u Hrvatskoj. Ministarstvo prostornog ureenja,
zatite okolia i graditeljstva naruilo je projekt Lokacije naseljene Romima stanje
i unapreenje razvoja naselja i aspiracije za oblike stanovanja s ciljem stvaranja znanstvene podloge za izradu dugoronog plana za poboljanje stambenih uvjeta ivota
Roma.121 U djelu su radove objavili Maja tambuk, Ivan Rogi, Anka Mieti, Zoran uur, Geran-Marko Mileti, Neven Hrvati, Lynette iki-Mianovi. Osim
analize stanovanja Roma, u radovima se analizirala njihova demografska struktura,
identitet, obrazovanje te poloaj Romkinja.122 U djelu Genocid nad Romima: Jasenovac 1942. Narcise Lengel-Krizman analizira se stradanje romskog stanovnitva u logoru Jasenovac te donosi poimenini popis stradalih Roma u spomenutom
120 Dragutin Babi, Stigmatizacija i identitet Roma pogled izvana: sluaj uenika Roma u naselju Kozari Bok, Migracijske i etnike teme, XX (2004), br. 4, 315-338; Ana Bogdani, Multikulturalno graanstvo i Romkinje u Hrvatskoj, Migracijske i etnike teme, XX (2004), br. 4, 339365; Neven Hrvati, Romi u Hrvatskoj: od migracija do interkulturalnih odnosa, Migracijske i
etnike teme, XX (2004), br. 4, 367-385; Boris Niki, Romi u Maarskoj: situacija i perspektive
na pragu 21. stoljea, Migracijske i etnike teme, XX (2004), br. 4, 387-402; Jagoda Novak,
Romska zajednica i meunarodne institucije: tek relativan uspjeh zatite ljudskih i manjinskih
prava, Migracijske i etnike teme, XX (2004), br. 4, 403-432; Nada Raduki, Romska nacionalna
manjina u Srbiji demografske tendencije i problemi, Migracijske i etnike teme, 20 XX (2004),,
br. 4, 433 445; Danijel Vojak, Romi u popisima stanovnitva iz 1921. i 1931. na podruju
Hrvatske, Migracijske i etnike teme, XX (2004), br. 4, 447-476; navedeni radovi su dostupni na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=716 26.6.2009.
121 Maja tambuk, Naseliti se i ostati svoj, u: Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb,
2005, 13-14.
122 Maja tambuk, Naseliti se i ostati svoj, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb,
2005, 11-28; Maja tambuk, Metodoloke napomene, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 29 -34; Nenad Pokos, Demografska analiza Roma na temelju statistikih
podataka, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 35-52; Ivan Rogi, Neke
socijalnoekologijske odrednice romskih naselja, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk),
Zagreb, 2005, 53-90; Maja tambuk, Obiljeja romskih obitelji kuanstava, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 91-110; Anka Mieti, Sociokulturna obiljeja
romskog stanovnitva, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 111-132;
Zoran uur, Siromatvo kao sastavnica sociokulturnog identiteta Roma, Kako ive hrvatski
Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 133-158; Geran-Marko Mileti, Uvjeti stanovanja
i stambene aspiracije Roma, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 159176; Neven Hrvati, Obrazovanje Roma u Hrvatskoj: pretpostavka za bolju kvalitetu ivota?,
Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005, 177-200; Lynette iki-Mianovi,
Romkinje i uvjeti njihova ivota, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja tambuk), Zagreb, 2005,
201-218; Maja tambuk i suradnici, Zakljuci i preporuke, Kako ive hrvatski Romi, (ur. Maja
tambuk), Zagreb, 2005, 219-232.
235
21.09.2010. 13:18
logoru.123 Iste godine je oko pitanja stradanja Roma u logoru Jasenovac i NDH svoj
prilog dao Mladen Ivezi (tendenciozno i neargumentirano) u djelu Jasenovac: brojke
tvrdei kako je stradao malen broj Roma, a da je njihov broj uvean.124 O pitanju
stradanja Roma u NDH, posebice u logoru Jasenovac, znanstvenici su davali razliita (i kontradiktorna) miljenja, pritom treba izdvojiti kako je Jelka Smreka 2007.
na 1888 stranica objavila Poimenini popis rtava koncentracijskog logora Jasenovac
1941.1945.125 U popisu su poimenino navedene sve (poznate) romske rtve, to
je dobar put u utvrivanju razmjera stradanja Roma.126 Zvonimir Pongrac je 2003.
izdao Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih pjesama i melodija u kojem je analizirao romsku glazbu u prolosti.127 Mladen Pavkovi je u dvama djelima opisao teak
drutveni i gospodarski poloaj Roma u Hrvatskoj, dok je Ana Bogdani uredila
Usmene povijesti starijih Romkinja grada Rijeke u kojima su Romkinje opisale svoj
teak drutveni poloaj.128 Ivana Oluji i Petar Radosavljevi objavili su 2007. Mali
rjenik bajakoga i Jezik Roma Bajaa, to je doprinijelo boljem poznavanju jednog
od romskih dijalekata.129 Znaajno je da su Romi u ovom razdoblju po prvi puta
autori djela, tako treba izdvojiti Ivana Rumbaka, Ragiba Seferovia, Bajra Bajria i
Faria Ibraimovskoga.130 Vana je uloga posebnih organizacija koje se bave Romima,
123 Narcisa Lengel-Krizman, Genocid nad Romima : Jasenovac 1942. Jasenovac, 2003.
124 Mladen Ivezi, Jasenovac: brojke. Zagreb, 2003, 63-71.
125 Jelka Smreka, Poimenini popis rtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.1945. Jasenovac,
2007.
126 O ovom problemu vie vidi i usporedi: Milan Bulaji, Jasenovac: ustaki logori smrti : srpski mit?:
hrvatski ustaki logori genocida nad Srbima, Jevrejima i Ciganima. Beograd, 1999; Antun Mileti, Koncetracioni logor Jasenovac: 1941-1945: dokumenta, Beograd, 1986-1987, sv. I-III; Mirko
Peren, Ustaki logori. Zagreb, 1990; Vladimir erjavi, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i
Bleiburga ; Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu. Zagreb, 1992; Zdravko Dizdar,
ene u logoru Danica kraj Koprivnice 1941.-1942. godine, Historijski zbornik, LIX (2006),
131-178.
127 Zvonimir Pongrac, Gjelem, gjelem : zbirka ciganskih ili romskih pjesama i melodija : (s pregledom
povijesti i glazbe Roma)= kedipe Rromane gilenge thaj melodija: (dikhliba pe historia thaj Romani
muzika), Zagreb, 2003.
128 Mladen Pavkovi, Na rubu grada na rubu ivota. Virovitica, 1999; Mladen Pavkovi, Nisu krivi to
su ivi. Koprivnica, 2007; Ana Bogdani, Usmene povijesti starijih Romkinja grada Rijeke. Rijeka,
2005.
129 Ivana Oluji, Petar Radosavljevi, Mali rjenik bajakoga, Drugi jezik hrvatski: pouavanje hrvatskoga kao nematerinskoga jezika u predkoli i koli s posebnim osvrtom na pouavanje govornika
bajakoga romskoga: prirunik s radnim listovima (ur. Lidija Cviki), 111-126; Ivana Oluji, Petar
Radosavljevi, Jezik Roma Bajaa, Drugi jezik hrvatski: pouavanje hrvatskoga kao nematerinskoga jezika u predkoli i koli s posebnim osvrtom na pouavanje govornika bajakoga romskoga:
prirunik s radnim listovima (ur. Lidija Cviki), 102-110.
130 Ivan Rumbak, Potrebe/problemi romske populacije u Republici Hrvatskoj : integracija bez asimiliacije, Zagreb, 2003; Ivan Rumbak, Strategija obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2007;
Ragib Seferovi, Prolost, sadanjost i budunost Roma, Zagreb, 1999; Bajro Bajri, Tamo je sunce/
Odori si o kham, Zagreb, 1999; Bajro Bajri, Kaj su jeli nai stari/So halje amare phure: zbirka
romskih recepata, Zagreb, 2006; Fari Ibraimovski, ivot i vrijeme/ivdipe thaj vrama. Rijeka,
2005.
236
21.09.2010. 13:18

poput Odbora za pastoral Roma, koje su objavile nekoliko vrijednih djela o Romima.131 Osim djela, treba navesti druge znanstvene radove koji su objavljivani u znanstvenim asopisima. Izmeu ostalih autora, izdvojio bih abecednim redom Davora
Batisweilera, Dejanu Bouillet, Zdravka Dizdara, Darka Dukovskog, Maju Flego,
Ivana Magdalenia, Milana Matijevia, Jagodu Novak, Svanibora Pettana, Slobodana Uzelca, Danijela Vojaka, Nikolu Vukovia.132 Na fakultetima i visokim kolama
u Hrvatskoj u ovom je razdoblju obranjeno nekoliko doktorskih disertacija, magistarskih i diplomskih radova ija je tema bila povezana s Romima.133 Iz navedenog
131 Purane romane paramisa = Stare romske prie (ur. Adaleta e Dinasi). Zagreb, Udruga Romski putevi Romane Droma, 2007; Prvi Rom blaenik : Ceferino Jimenez Malla El Pele (prir. Karolina
Miljak). Zagreb, 2001, Odbor za pastoral Roma HBK.
132 Davor Batisweiler, Okvir za sliku Roma, Ako : asopis za drutvena pitanja i kulturu grada akovca, VII (2003), 14; str. 27-31; Slaven Bertoa, O nekim posebnim skupinama u novovjekovnim
matinim knjigama grada Pule, Croatica Christiana periodica: asopis Instituta za crkvenu povijest
Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, XXIX (2005), br. 56, 67-75; Zdravko Dizdar, Ljudski gubici logora Danica kraj Koprivnice, 1941-1942, asopis za suvremenu povijest,
XXXIV (2002), br. 2, 377-408; Darko Dukovski, S ruba istarskog meuratnog drutva: romske
obitelji u Istri 1918.-1938., Radovi, XXIX (1996), 237-248; Maja Flego, Predkola za Rome:
napredovanje sitnim koracima, Dijete i drutvo : asopis za promicanje prava djeteta, VI (2005),
br. 2, 379-383; Ivan Magdaleni, Romska komponenta maloljetnike delinkvencije u upaniji
meimurskoj, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, I (1995), 51-67; Milan Matijevi, Slobodan Uzelac, Dejana Bouillet, Povezanost (ne)redovitosti kolovanja romske djece s njihovom
brojnou i branim statusom roditelja, Napredak: asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, CXLIV
(2003), br. 3, 302-315; Jagoda Novak, Romi u razdoblju pristupanja Europskoj uniji : marginalizacija, asimilacija ili integracija?, Novi Kamov, VI (2006), br. 20 (3), 24-31; Danijel Vojak,
Romsko stanovnitvo u popisima stanovnitva u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju 1850.-1910.,
asopis za suvremenu povijest, XXXVI (2004), br. 2, 701-728; Svanibor Pettan, Romsko glazbenitvo i etnomuzikoloki studij prilagodbe, Narodna umjetnost: hrvatski asopis za etnologiju i folkloristiku, XXXVI (1999), br. 2, 143-155; Zoran uur, Utjecaj sociodemografskih imbenika na
poimanje romskoga roditeljstva i odrastanja, Drutvena istraivanja, XIII (2004), br. 4/5 (72/73),
843-865; Nikola Vukovi, Iskustva u radu s uenicima Romima u osnovnoj koli, Napredak :
asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 143/2002, br. 4 , 462-471; potrebno je napomenuti kako
je izdvojen po jedan rad svakog autora radi ogranienosti prostora, a potpuniji bibliografski podaci mogu se nai u Katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu http://www.nsk.hr/
DigitalLib.aspx?id=8 26.6.2009 te u: Vladimir Geiger, Etnike skupine/zajednice u Hrvatskoj
u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, Historijski zbornik, LX (2007), 342 -343.
133 Trajko Petrovski, Etnike i kulturne znaajke Roma u Makedoniji. Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1997. (doktorska disertacija); Neven Hrvati, Odgoj i izobrazba Roma u
Hrvatskoj. Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1998. (doktorska disertacija); Danijel Vojak, Percepcija romskog stanovnitva u hrvatskom drutvu na podruju Savske Banovine u
razdoblju 1929.-1939. Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2006. (magistarski rad);
Natalija Novokmet, Antropoloke i forenzike znaajke petnaest visokopromjenjivih lokusa u romskoj
populaciji Meimurja. Zagreb, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2007.
(magistarski rad); Natalija Grgi, Ispitivanje izraenosti predrasude prema Romima (diplomski
rad); Marija Majdak, Romi u Hrvatskoj, Zagreb, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2000. (diplomski rad); Silvija Marakovi, Nasilje nad enom i djecom u obitelji
Roma analiza sluajeva, Zagreb, Visoka policijska kola Policijske akademija MUP-a RH, 2002.
(diplomski rad); Danijel Vojak, Odabrani primjeri iz povijesti Roma na podruju Europe u pr-
237
21.09.2010. 13:18
se moe zakljuiti kako romoloke teme postaju sve prisutnije u visokoobrazovanim

institucijama, to ini znatan pomak u razvoju romolokih istraivanja.
U ovom razdoblju primjetan je vei interes kod nekih izdavakih kua na objavljivanju romolokih djela. Izmeu ostalih, potrebno je spomenuti izdavake kue
Ibis-grafiku, Teledisk, Kulturu & Rasvjetu, Nakladu Pelago, Prosvjetu i Kransku
sadanjost. Oni su objavili djela Ilone Lackove Roena sam pod sretnom zvijezdom:
moj ivot Ciganke u Slovakoj, Pierre Derlona Zaboravljene tajne posljednjih iniciranih cigana, Diane Tong Romi: interdisciplinarni prikaz, Paula Polanskyog A gdje je
moj ivot?: pjesme o kosovskim Romima: 1999-2003., Isabel Fonsece Sahranite me
uspravno: Cigani i njihov put, Iana Hancocka Sindrom parije: pria o ropstvu i progonu Roma, Karole Fings, Herberta Heussa i Franka Sparinga Od rasne znanosti do
logora: Romi u Drugom svjetskom ratu te Rajka uria Povijest Roma: prije i poslije
Auschwitza i Smjernice za pastoral Roma. 134
Jedan od vanijih poticaja razvoju romologiju jest prihvaanje i provedba Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.2015. Upravo je u navedenim programima i planovima predvieno poticanje visokokolskog obrazovanja kod Roma.135 Zanimljivo je spomenuti Udrugu izvornih
Roma-Lovara iz Bjelovara koja je organizirala Edukacijski i Kulturni centar. Unutar
toga je postavljen stalni postav izlobe Dokumentarno-povijesna izloba autohtonih
hrvatskih Roma-Lovara, a lanovi navedene Udruge prikupljaju grau iz povijesti
Roma u Hrvatskoj.136 Adalete Stanzer je prije nekoliko godina pokrenula projekt
uvrtenja posebne romske police u knjinicama u Hrvatskoj. Tako su postavljene police s romskom knjievnou u Koprivnici, Zagrebu, Rijeci i Splitu to je omoguilo
bolju dostupnost romoloke literature.137 Dio romskih udruga u ovom je razdoblju
poeo izdavati asopise i druga glasila, a u dijelu njih se primjeuje kako oni prate
voj polovini XX. stoljea Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2003. (diplomski rad);
usporedi http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat#disertacija 26.6.2009, http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat#magisterij 26.6.2009, http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat#diplomski
26.6.2009.
134 Ilona Lackova, Roena sam pod sretnom zvijezdom: moj ivot Ciganke u Slovakoj, Zagreb, (Ibis
grafika), 2002; Pierre Derlon, Zaboravljene tajne posljednjih iniciranih cigana. Zagreb, (Teledisk),
2003; Romi: interdisciplinarni prikaz, (ur. Diane Tong), Zagreb, (Ibis grafika), 2004; Paul Polansky, A gdje je moj ivot?: pjesme o kosovskim Romima: 1999-2003. Split, (Kultura & Rasvjeta),
2004; Isabel Fonseca, Sahranite me uspravno: Cigani i njihov put. Zagreb, Naklada Pelago, 2005;
Ian Hancock, Sindrom parije : pria o ropstvu i progonu Roma. Zagreb, (Ibis grafika), 2006; Karola
Fings, Herbert Heuss, Frank Sparing, Od rasne znanosti do logora: Romi u Drugom svjetskom
ratu. Zagreb, (Ibis grafika), 2006; Rajko uri, Povijest Roma: prije i poslije Auschwitza. Prosvjeta,
2007; Smjernice za pastoral Roma. Zagreb, (Kranska sadanjost), 2008.
135 Vie o tome http://www.vlada.hr/nacionalniprogramromi/Obrazovanje-2005.-2015.-godina
26.6.2009, http://www.romadecade.org/index.php?content=1 26.6.2009.
136 Vie vidjeti http://lovari.hr 26.6.2009.
137 Vie vidjeti http://novosti-iz-bkd.blogspot.com/2008/06/gk-marka-marulica-raritetna-polica.
html 26.6.2009.
238
21.09.2010. 13:18

suvremena romoloka istraivanja.138 Potrebno je istaknuti najnovija djela Gorana

urevia, Ivana Rumbaka, Veljka Kajtazija, Marijana Vugrinia, Roberta Siladija
te Irene Martinovi Klari. Zanimljivo da je vei broj autora najnovijih romolokih
djela romskog porijekla, to ukazuje na pozitivan trend razvoja hrvatske romologije.139 Zasigurno bi njegovim objavljivanjem hrvatska romologija dobila znaajan
poticaj u istraivanju lingvistike batine hrvatskih Roma te bi bio uinjen korak k
standardizaciji romskog jezika.
Iz navedenog je vidljivo da se upravo u razdoblju poslije 1991. razvija romologija
u Hrvatskoj. Tada se pojavljuju prva ozbiljnija istraivanja o poloaju Roma, objavljuje se znatno vei broj romolokih radova nego u prijanjim razdobljima, prevode se
romoloka djela, a romoloke teme odabiru se za doktorske disertacije, magistarske
i diplomske radove. Takoer, nakon 1991. interes za prouavanje Roma pokazuju
oni sami, bilo kroz objavljivanje djela, organiziranjem izlobi ili iniciranjem vee
dostupnosti romoloke literature u Hrvatskoj.
5. Zakljuak
Romoloka istraivanja u Hrvatskoj zapoinju u prvoj polovini XIX. stoljea s filolokom analizom Antuna Mihanovia. Njegov romoloki rad nastavljaju Mara op
Marlet, Franjo Kuha, Emilij Laszowski, Franjo Fancev, Josip Matasovi, Antun
Medven, Ivan Goran Kovai i Vladimir Redenek. Hrvatska romologija se nakon
1945. razvija u sjeni srpske i slovenske, a tek u 1980-im provode se prva sustavna
znanstvena istraivanja Roma. Rezultati istraivanja objavljeni su 1985. kao zasebno
djelo Drutveni poloaj Roma u SR Hrvatskoj i u asopisu Sociologija sela. U istom
broju navedenog asopisa Rua First-Dili objavila je prvu (hrvatsku) bibliografiju
radova o Romima. Godinu dana ranije slijedio je prvi tematski broj posveen Romima u znanstvenom asopisu Nae teme. estero hrvatskih znanstvenika je 1986.
sudjelovalo na meunarodnom znanstvenom skupu Jezik i kultura Roma u Sarajevu, a tom je prilikom Marija Dalbello objavila novu bibliografiju radova o Romima.
U 1990-im romoloke teme postaju sve prisutnije u znanosti, objavljuju se tematski
138 Romano akharipe/Graju alu caganjilor / Glas Roma: prvi romski list u Hrvatskoj. pii Bukovica,
Savez udruenja Roma Hrvatske; Romengo aipe/Romska istina, Zagreb, Udruga Roma Zagreba i
Zagrebake upanije; Nevo drom = Novi put : interkulturalni list Odbora za pastoral Roma Hrvatske
biskupske konferencije i Romske odgojne zajednice. Zagreb, Hrvatska biskupska konferencija, Odbor
za pastoral Roma, Romska odgojna zajednica, interkulturalna udruga.
139 Goran urevi, Povijest i obiaji autohtonih hrvatskih Roma Lovara, Bjelovar, 2008; Ivan Rumbak Od legenda do povijesti od pria do stvarnosti; Veljko Kajtazi, Romano-Kroacijako thaj Kroacijako-Romano alavari = Romsko-hrvatski i Hrvatsko-romski rjenik. Zagreb, 2008; Marijan Vugrini,
Robert Siladij, Iz ivota Roma: kreativnost Roma, doprinos kulturi i turizmu. akovec, 2008; Irene
Martinovi Klari Kromosom Y i potraga za novom domovinom: tragom kromosoma Y od junih
azijskih do balkanskih pustopoljina : genetika prolost i zbilja Roma i Bajaa. Zagreb, 2009.
239
21.09.2010. 13:18
brojevi znanstvenih asopisa posveenih Romima (Drutvena istraivanja iz 2000.

i Migracijske i etnike teme iz 2004.), provode se znanstvena istraivanja poloaja
Roma (Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar), objavljuju znanstveni radovi te se
otvaraju izlobe posveene Romima. No, ne postoji inicijativa za osnivanje romoloke katedre na nekom od fakulteta ili za izdavanjem sinteza o romskoj povijesti,
jeziku i kulturi. Takoer, ne treba smetnuti s uma kako premalen broj Roma ima
osnovnokolsko, a da se ne spominje srednjokolsko ili visokokolsko obrazovanje.
Kao jedna od mogunosti za prevladavanje drutvene (obrazovne) marginalnosti
Roma, mogla bi posluiti otvaranje Odsjeka za romologiju na nekom fakultetu ili
drugoj znanstvenoj (i kulturnoj) instituciji (npr. Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti ili Matici hrvatskoj). Unato svemu, treba istaknuti kako je hrvatska
romologija pustila korijene u hrvatskoj znanosti i kulturi te je jedan od zadataka
romologa da nastave s kvalitetnijim istraivanjima o poloaju, kulturi, povijesti i
jeziku Roma. Kao odgovor na pitanje iz naslova rada moe se odgovoriti da postoji
hrvatska romologija te da su pred njom zadaci njezinog ugnjeivanja u hrvatskim
znanstvenim i obrazovnim institucijama.
Summary
About the study of Roma in Croatia or do Romani studies exist in Croatia?
Since the 1970s, Romani studies as a discipline have been incorporated in science institutions of Europe and the United States. There were many scholars who studied the life, history and customs of the Roma before, but it was then that Romani studies were established
as a discipline within academic institutions. Romani studies in Croatia started with Antun
Mihanovis philology paper on Romani language from the 1820s. The study of the Roma
continued with Mara op Marlet, Franjo Kuha, Emilij Laszowski, Franjo Fancev, Antun
Medven, Ivan Goran Kovai and others. After World War II, Roma studies in Croatia
developed in the shadow of the disciplines activity in Serbia and Slovenia and it was not
before the 1980s that a Croatian institution produced the first scholarly work on the Roma
in Croatia. In the 1990s, Romani studies became somewhat more prominent in Croatian
academic institutions and resulted in the publication of numerous papers and books on
the subject, although there is still no initiative to establish a chair of Romani studies at the
university which would truly take the development of Croatian Romani studies to the next
level.
Key words: Romology, Romany, Croatia
240
21.09.2010. 13:18

DVojak HZ1 2010 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DVojak HZ1 2010 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Danijel Vojak

Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar, Zagreb

O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti i

1. O romologiji kao znanosti1

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 215

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 216

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

pronai migracijska kretanja Roma iz Indije u Europu te je podijelio romske govore

Jauk-Pinhak, Povijest izuavanja..., 15-17.

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 217

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 218

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

Zanimljivi su pokuaji osnivanja sline katedre u Srbiji, posebice na Sveuilitu u

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 219

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

Archives and Documentation Center.31 Osim istraivakih centara vano mjesto za

2. Romologija u Hrvatskoj od XIX. stoljea do 1945. godine

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 220

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

fr Geschichte, Statistik, Literatur und Kunst. Mihanovi je u radu analizirao romski

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 221

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

njezinu borbu izmeu romskog i neromskog naina ivota.43 Zanimljivo je kako je

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 222

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

umijea. Mara op Marlet i nadvojvoda Josip su nadopunili njegove rezultate. Tako

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 223

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 224

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 225

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

tura Roma u Hrvatskoj i Europi, a autor je koristio istraivanja Potta, Mikloia

profesor u Bjelovaru, knjiniar, a od 1926. ravnatelj Sveuiline knjinice u Zagrebu. Istaknuo se

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 226

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

Antun Medven73 se romolokim istraivanjima poeo baviti u razdoblju izmeu

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 227

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

Ivan Goran Kovai78 se krajem 1930-ih nastojao to bolje upoznati s romskom

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 228

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

3. Razvoj hrvatske romologije u Jugoslaviji od 1945. do 1991. godine

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 229

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

i Dragoljuba Ackovia. U slovenskoj romologiji izdvajaju se Vanek iftar i Pavla

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 230

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 231

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 232

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

4. Suvremena hrvatska romologija od 1991. do 2008. godine

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 233

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240

to veinom ine izlaganja sa skupova i okruglih stolova.115 Potrebno je spomenuti

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 234

Danijel Vojak: O prouavanju Roma u hrvatskoj znanosti

stanovnitva: potrebno je naglasiti kako su se dva rada odnosila na poloaj Roma u

Historijski zbornik _1_2010_kb.indd 235

HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXIII (2010), br. 1, str. 215240