Sveučilište u Rijeci

Filozofski fakultet

Odsjek za povijest

Sveučilišna avenija 4, Rijeka

Istarska riječ
hrvatski tjednik za pouku, gospodarstvo i politiku istarskog naroda

Kolegij: Hrvatska 1918.-1990.

Mentor: doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić

Studentica: Ivana Žagar

Povijest / povijest umjetnosti

Rijeka, svibanj 2017

 Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................................... 3
2. Istarska riječ, hrvatski tjednik za pouku, gospodarstvo i politiku istarskog naroda ............................ 4
3. Stanovništvo 1923. g. .......................................................................................................................... 5
4. Stanovništvo 1924. g. .......................................................................................................................... 6
5. Stanovništvo 1925. g. .......................................................................................................................... 6
6. Progresivnost Istarske riječi 1926. i 1927. g. ...................................................................................... 7
7. Pooštravanje diktature 1928. g. ........................................................................................................... 8
8. Gašenje novina 1929. g. ...................................................................................................................... 8
9. Zaključak ............................................................................................................................................. 9
10. Popis literature................................................................................................................................. 10

2
 1. Uvod

U ovome radu, na temelju periodičke građe, novina "Istarska riječ, hrvatski tjednik za
pouku, gospodarstvo i politiku istarskog naroda", istražit će se u kakvom se položaju nalazi
istarsko stanovništvo u vrijeme fašističke okupacije poluotoka. Italija stječe pravo na veći
dio Istre zajedno s Trstom potpisivanjem Rapallskog ugovora 12. studenog 1920. godine. Od
tada nadalje, istarsko stanovništvo trpi uzastopnu agresiju svog okupatora, a slijedećih godina
doći će do potpune talijanizacije političkog, gospodarskog i kulturno-prosvjetnog života Istre.
Upravo u poslijeratnim godinama, u sjedištu tršćanske prefekture, Trstu, tiskara Edinost
tiskati će spomenute novine na hrvatskome jeziku koje su se tijekom istraživanja pokazale kao
vrlo dobar izvor za poznavanje povijesti istarskog društva tijekom 1920. g. Na temelju istih
promatrat će se prosvjetni, politički te gospodarski aspekt stanovništva, njihov pokušaj
očuvanja nacionalne svijesti te dominantna antifašistička ideologija prisutna na gotovo svim
stranicama ovog lista. U konačnici, rad će odgovoriti zašto nije moguće u potpunosti pratiti
navedene razine društvenog života te skrenuti pažnju na progresivnost hrvatskog naroda
protiv fašističkog kolektiva, koja će biti na vrhuncu 1926.g., a potom drastično opadati.

3
2. Istarska riječ, hrvatski tjednik za pouku, gospodarstvo i politiku istarskog naroda

Navedeni tjednik tiskao se u tiskari Edinost u Trstu. Prvi je broj tiskan 11. siječnja 1293. g.,
a posljednji broj novina izlazi 10. siječnja 1929. godine. U šest godina izlaženja tiskano je
ukupno 316 brojeva na 4, a prigodno na 6 stranica. Novine su izlazile svaki četvrtak,
uglavnom u večernjim satima. U sklopu novina svakog drugog četvrtka, izlazili su i literarni
prilozi Mali Istranin te Narodni gospodar. Do listopada 1923. g. kao izdavači spominju se
Ivan Stari i Stojan Brajša, glavni je urednik bio Ivan Marija Miceluzzi, a kao najznačajniji
uređivači antifašističke ideologije naznačeni su Mirko Vratović, Ante Iveša i Ivo Mihovilović.
Vrlo često, članci ovog lista bili bi zaplijenjeni upravo zbog tekstova usmjerenih protiv
talijanskog asimilacijskog režima, potalijančivanja hrvatskih škola i organizacija te
diktatorske politike. 26. veljače 1928. godine posebnim je dekretom određeno da novine
mogu uređivati isključivo članovi fašističkog novinarskog sindikata. Već 1929. g. ugašene su
sve slovenske i hrvatske novine, pa tako i Istarska riječ.1

1
Istrapedia
URL: http://www.istrapedia.hr/hrv/1153/istarska-rijec/istra-a-z/, pristupljeno (11.5.2017.)

4
3. Stanovništvo 1923. g.

Najbolji uvid u društvenu i prosvjetnu situaciju u Istri daju nam prvi brojevi Istarske riječi.
Tako već u prvome broju novina Istrani su predstavljeni kao "lojalni državljani" koji
ispunjavaju sve svoje "podaničke dužnosti", no pritom upozoravaju da unatoč navedenom,
stanovništvo trpi razne nepravde. Urednici novina jasno ukazuju na obećanja data od strane
Kraljevine Italije prilikom zaposjedanja navedenih područja, jednakopravnost jezika,
autonomiju, ekonomski i gospodarski razvitak i otvaranje novih škola, samo su neka od njih.
Fašisti zatvaraju hrvatske škole, materinski jezik istjeran je iz crkvenih obreda, a na mjesta
domaćih, dolaze talijanski svećenici. Već u prvim tjednima "talijanaške sile" traže i gašenje
jugoslavenskih novina, a upisivanje u "Fašio" postaje obaveza, u suprotnome maltretirati će se
stanovništvo pa čak i ženska populacija.
Što se političkog života tiče, istarsko stanovništvo je i na navedenom polju zakinuto. Ističu
kako u Italiji postoji zakon u kojem privatno vlasništvu predstavlja svetinju, a koji se na
području Istre kontinuirano krši. Kao primjer, novine navode školu "Družbe sv. Ćirila i
Metoda za Istru", ustanovu u njezinom privatnom vlasništvu koja je također zaposjednuta.
Naslov "Od zla na gore" uvodi u bijednu situaciju istarskog seljaka. Glad kuca na vrata
stanovnika, no unatoč tome država nije pritekla u pomoć i nije, barem djelomice, brisala
tadašnje poreze i prireze. Radnici ostaju bez posla te "trbuhom za kruhom" odlaze u
inozemstvo napuštajući tako svoju domovinu Istru "natopljenu krvlju i znojem svojih
pradjedova".
Iako pogođena svim nedaćama Istra nije klonula, upravo zbog Istarske riječi. Novine
svojom glavnim zadatkom smatraju "ustanak na obranu svojih svetinja, ona mora da odbije
sve protivničke napadaje", a kao glavna misao kroz cijele novine javlja se rečenica "Širite
"Istarsku Riječ"! ".

5
4. Stanovništvo 1924. g.

1924. g. ne razlikuje se po mnogočemu od prethodne godine. U brojevima novinama

većinom prevladavaju naslovi "Nova godina-novo razočarenje", "Golgota našeg naroda, u
znamenju bezakonja, varanja, paleža i zlostavljanja slovenskog življa" iz kojih jasno možemo
iščitati situaciju u Istri koja se svakim danom sve više pogoršava. Škole se i dalje
talijaniziraju, a hrvatski je jezik i dalje nepoželjan. Nadalje, Talijani sada uskraćuju i prava
nacionalnim manjinama pa se tako u novinama ističe "Glede prava manjina stoji na dnevnom
redu samo Rijeka. Istra je izuzeta. Naši gospodari, ne dozvoljavaju da se o nama raspravlja."
Zanimljivo je kako se na dnevnoj bazi vrše kućne premetačine, naravno posve nezakonito.
Obično su se vršile u prisutnosti jednog fašista jer kako Istarska riječ to ističe "Jer Bog je na
nebu i karabinjer u selu!"
Nadalje u vrijeme prvih "demokratskih" izbora, Pazin opkoljavaju fašisti braneći tako
ljudima ulaz u grad, a oni koji bi nekako i ušli, fašisti bi ih rastjerivali hitcima metaka
ispaljenih u zrak. Štoviše, hrvatski se jezik 1924. g. brani i na sudovima, a izdaju se i novi
zakoni koji ograničavaju izvršavanje privatnog vlasništva.
Gospodarstvo 1924. g. i dalje drastično opada, počevši od vinske krize. Dopisom iz Lovrana
saznajemo da se odrasla populacija stanovništva još nekako i snalazi, dok je najgore djeci "
koja moraju više puta i po najvećoj zimi ići bosa i napola gola".
Da ove novine imaju veliku ulogu u jačanju nacionalnog identiteta građana svjedoči i u
nastavku citirani odlomak " Naš položaj je strašan. Ali usprkos svega toga mi ne smijemo
klonuti duhom. Ako ima kod nas dobre volje za rad i ustrajnost onda budimo sigurni da
nećemo izginuti. Naš narod je preživio dosta burnih dana pa će i ove koji dolaze".

5. Stanovništvo 1925. g.

U trećoj godini izlaženja Istarske riječi situacija se nije drastično promijenila. U Istri vlada
tada postojeće stanje ili se ono dodatno učvršćuje, a gospodarstvo iako još uvijek u bijedi,

6
sada ovisi tek o klimatskim uvjetima. "Tamno obzorje", "Naša Kalvarija", "Meni hljeba - tebi
kamen" i dalje su naslovi koji pune sve četiri stranice ovih novina. No, u 21. broju novina
koje su izašle 1925. g., napisan je članak pod naslovom "Naš veliki natječaj za nagrade,
pretplatnici Istarske Riječi pozor!" Kako bi se povećao broj zainteresiranih čitaoca kao i
novih pretplatnika, novine su sada, idući korak dalje, objavile i natječaj za zainteresirane na
području ne smo Istre već i Julijske krajine, Rijeke, Zadra i Lastova. Predviđene nagrade bile
su gotovina u iznosu 600 lira te plaćeni put u Trst, potom druga nagrada u visini od 400 lira, 5
kg kave i šećera, kišobran i tomu slično. Sasvim je sigurno da je ovakvim potezom Istarska
riječ u cilju imala širenje vlastitih novina i na ostala područja zapadne Hrvatske te okupiranih
dalmatinskih otoka kako bi se, naravno na taj način okupio veći kolektiv i pokazao otpor
agresivnom talijanskom okupatoru. Štoviše, sada se novine obraćaju direktno roditeljima s
djecom u člankom "Oci, majke, braćo, prijatelji i znanci! Djeca vas mole", apelirajući istim
na podučavanje male djece hrvatsko-srpskom jeziku unutar njihovih domaćinstava, kako bi se
na taj način mogli oduprijeti talijanskom službenom jeziku u školama, ali i općenito.

6. Progresivnost Istarske riječi 1926. i 1927. g.

1926.g. pokazala se vodećom u smislu progresivnosti uredništva Istarske riječi protiv

fašizma na području Istre, a naslovi poput "Tko sije mržnju" i "Ne igrajte se s našim narodom
" jasno ukazuju na to. Iz Čabrinovića dolazi novi dopis usmjeren protiv okupatora. "Nama
ovdje nije dobro. Taru nas svakojake brige i nevolje. Pa ipak nam svakim danom dolaze novi
platežni nalozi, da platimo poreze. A otkud da ih platimo?" Vidljivo je da se 1926. situacija ne
mijenja u odnosu na 1924. g. već stagnira kao što će to biti slučaj i slijedeće 1927. g. Istarska
riječ potom na svojih 4 strane često upozorava stanovništvo na nedaće koje proživljavaju od
1920. g. nazivajući pritom Talijane "gulikožama". Navedeno će također dovesti do prvih
većih opomena Istarskoj riječi, sve će se više nadzirati, a njezini brojevi biti će zapljenjivani. I
sama redakcija objavljuje kako se nalazi u vrlo teškom položaju nakon pristigle opomene,
strahujući za budućnost svog lista. Navedeno bi moglo opravdati i izostanak većih članaka o
politici, gospodarstvu pa i prosvjetnom životu stanovnika. Sada se novine ne osvrću isključivo
na težak život stanovništva već daju općenite informacije o navedenim područjima.

7
7. Pooštravanje diktature 1928. g.

1928. je godina kada sve više jača fašistička diktatura. U novinama se više ne skreće pažnja
na težak život seljaka, nema antifašističkog tona u člancima, a bodrenje istarskog stanovništva
polako posustaje. U svakih nekoliko brojeva zaredale bi se "Uzapte" Istarske riječi što
upućuje na to da kontrola nad navedenim novinama sve više jača. Štoviše, 26. veljače
navedene godine određeno je da novine mogu uređivati samo članovi fašističkog novinarskog
sindikata. 2 Na pogoršavanje cjelokupne situacije utječu i novi raspisani zakoni o promjeni
prezimena i zakon o imenima o čemu se također izvještava, no zanimljivo bez osuđivanja
istog. Na stranicama novina sada dominiraju popisi prezimena i njihove inačice na
talijanskome jeziku.

8. Gašenje novina 1929. g.

Navedene godine polako se gase sve slovenske i hrvatske novine, a ista sudbina zadesila je i
Istarsku riječ. 1929. g. Istarska riječ izlazi samo dva puta u mjesecu siječnju, posljednji puta
10. 1. 1929. g. nakon ukupno 6 godina svoje aktivnosti. U posljednjem broju ne upućuje se na
prestanak izlaženja što bi moglo upućivati na iznenadnu zabranu daljnje aktivnosti Istarske
riječi.3

2
Istrapedia
URL: http://www.istrapedia.hr/hrv/1153/istarska-rijec/istra-a-z/, pristupljeno (11.5.2017.)
3
isto

8
9. Zaključak

U svojih šest godina izlaženja, Istarska je riječ imala veliku ulogu za tadašnje potlačeno
istarsko stanovništvo. Svakog je četvrtka izvještavala o novostima koje su se doticale
kulturnog, prosvjetnog, političkog i gospodarskog aspekta društvenog života Istre. U člancima
se može iščitati dominantna antifašistička orijentacija uredništva, koja je nastojala osvijestit
ljude, braniti nacionalni identitet, a ujedno i oduprijeti se fašističkoj asimilacijskoj politici.
Iako su neki brojevi novina bili zabranjeni i unatoč povećanoj kontroli novina, Istarska riječ
bile su jedine novine koje su u ono vrijeme izlazile na hrvatskome jeziku, pokazujući time
odlučno suprotstavljanje talijanskom okupatoru.

9
10. Popis literature

1. Istarska riječ (Trst), (br. 1, 2, 3, 4, 6, 10, 14, 21, 43), 1923.

2. Istarska riječ (Trst), (br. 5, 19, 21), 1924.

3. Istarska riječ (Trst), (br. 13, 21, 26, 36), 1925.

4. Istarska riječ (Trst), (br. 4, 8, 10, 14 ), 1926.

5. Istarska riječ (Trst), (br.1), 1927.

6. Istarska riječ (Trst), (br. 8 ,12, 17), 1928.

10